Barski kalendar

Sezona koju je teško definisati

Povezano:

Pojačane kontrole na moru: za sedam dana 90 pregleda, 59.200 eura kazni i četiri oduzeta plovila

Šćepanović u radnoj posjeti južnoj regiji: Pojačano angažovanje policije za bezbjednu turističku sezonu i efikasnu kontrolu državne granice

Vanredna imunizacija djece na Pedijatriji

Autor: Tamara Marković

Ovogodišnju turističku sezonu teško je definisati. Najčešće, turistički poslenici kažu da je nepredvidiva, neujednačena i  izazovna. Zasad, ne ocjenjuju je ni kao lošu, niti kao uspješnu. Turisti su, uglavnom, zadovoljni – naročito oni koji dolaze iz regiona i imaju već formirana očekivanja. Mnogi se vraćaju upravo zbog pristupačnih cijena i srdačnog odnosa. Ugostitelji i hotelijeri  ističu slabiju vanpansionsku potrošnju, kraće boravke, neredovnu popunjenost i otežane uslove poslovanja – od skupih tendera,  još skupljih nabavki, do infrastrukturnih i saobraćajnih problema.

U Čanju su utisci podijeljeni-Milica Vukašinović, menadžerka hotela na samoj obali ističe da su kapaciteti bili popunjeni kao i prethodnih godina.

“Najčešći gosti su nam porodice s djecom iz Srbije, BiH i Makedonije. Cijene nismo mijenjali, a boravci traju od sedam do deset dana. U pronalaženju radne snage za sezonu nismo imali poteškoća.”

Andjela Ilić, menadžerka plažnog bara, sezonu ocjenjuje znatno slabijom.

 „Potražnja i potrošnja su osjetno niže. Gosti su nam uglavnom starijeg doba, kao i porodice sa djecom, iz regiona. Cijene su neznatno povećane, za 20 do 30 centi. Primijetili smo da domaći turisti više konzumiraju kafu i vodu, dok stranci preferiraju koktele.”

Ugostitelj iz Čanja, Milan Babović, navodi da je sezona slabija za oko 30 odsto u odnosu na prethodnu, naročito kada je riječ o vanpansionskoj potrošnji.

 “Imamo iste cijene ležaljki, od 15 do 20 eura, a novina su nam baldahini. Vanpansionska potrošnja je opala za oko 15 odsto. Najviše gostiju dolazi iz Srbije, BiH i Makedonije, dok je broj stranih gostiju i dalje zanemarljiv.”

Naglasio je i dobru saradnju s inspekcijama koje su, kako kaže, obavile posao veoma kvalitetno i krajnje profesionalno. Babović posebno ističe da je ove godine manji broj posjetilaca iz Podgorice, koji su ranije vikendima punili smještajne kapacitete. Ističe da nije bilo problema sa radnom snagom, ali jeste sa zakupom plaže.

„Zakupnina nam je ove godine čak četiri puta veća. Mi cijene nismo povećavali jer infrastruktura Čanja još nije spremna za veće cijene, smatram da je treba potrebno ulagati u puteve, šetalište, organizaciju“.

Vito iz Danske, koji ljetuje sa porodicom i rodbinom iz BiH, navodi da su usluga i osoblje veoma dobri, a cijene povoljne u odnosu na inostranstvo.

Za Ivanu iz Sremske Mitrovice, ovo je bilo prvo ljetovanje u Čanju, ali kako kaže – vrlo vjerovatno ne i posljednje. Sa suprugom i bebom odlučila je da ljeto provede na crnogorskom primorju, a hotel u Čanju sa punim pansionom učinio se kao najbolji izbor.

 „Iskreno, iznenadili smo se koliko je sve bilo dobro organizovano. Cijene su bile zaista prihvatljive, a uključuju i sve obroke, što je velika stvar kada imate djecu. Čanj je možda malo mjesto, ali je savršeno za porodice sa manjom djecom.”

 Željko iz Novog Sada već treći put ljetuje u Čanju i smatra da je to dovoljan pokazatelj koliko je zadovoljan.

„Mi smo već navikli na ovdašnju atmosferu i ritam. Sve je nekako opušteno, a opet imate sve što vam treba – čiste plaže, dobru uslugu i ono najvažnije, a to je osjećaj da ste dobrodošli. Mi dolazimo iz grada koji sam po sebi nije jeftin za život, pa nam vjerovatno zbog toga ovdašnje cijene ne djeluju šokantno. Nismo primijetili neka drastična poskupljenja. Sve je ostalo u granicama prihvatljivog.“

U Sutomoru se situacija mijenja iz dana u dan. Jasmina Kolić, menadžerka prodaje u jednom od hotela, ističe da je potražnja nepredvidiva i da više ne postoje rane rezervacije. Cijene su, kako kaže, povećane 15–20 odsto, zbog rasta nabavnih troškova, ali boravci su kraći – često traju svega dva do tri dana. Gosti dolaze iz BiH, Srbije, Kazahstana, a sve više i iz Hrvatske i Slovenije. Ipak, nedostatak avio-letova predstavlja ozbiljan problem.

 „Mnogo smo gostiju izgubili sa tržišta Poljske, Rumunije, Češke, jer su letovi rijetki i skupi. Tirana preuzima sve, ali nam je prevoz od tamo komplikovan“.

Ista je situacija i u drugim hotelima. Maja Knežević, menadžerka, naglasila je da je sezona puna oscilacija. „Maj i jun su bili odlični, ali jul je nepredvidiv. Pravila nema. Cijene su ostale iste kao lani. Popunjenost je visoka od 95 do 100 odsto, ali uz boravke koji se sve više svode na tri do četiri noćenja. Najveći izazov je saobraćaj.  Nerealno je da se na potezu Bar–Sutomore gubi sat i po. To nas turisti stalno pitaju i to utiče na odluke o rezervacijama.”

Azra iz Njemačke već 20 godina dolazi u Sutomore.

„Zadovoljna sam uslugom, cijene nisu drastično porasle. Planiram da se i dalje vraćam.“

 Suvlasnik ugostiteljskog objekta u Šušanju, Ljubiša, smatra da sezona nije ni počela.

”U odnosu na prošlu godinu je ogromna razlika. Cijene nismo dizali, dogovorili smo se sa vlasnicima susjednih lokala da ležaljke koštaju 15 eura. Problem nije u cijenama, već u krizi iz zemalja iz kojih gosti dolaze.“

Sličnog je mišljenja i Jovana Krivokapić, menadžerka kafića na šetalištu u Šušanju.

 „Sezona je slabija, ali smo uglavnom zadovoljni Nadamo se da će u avgustu situacija biti malo bolja. Gosti su nam vjerni, uglavnom iz regiona, ostaju sedam do osam dana. Problema sa pronalaženjem radne snage nemamo, kod nas je uvijek omladina koja je voljna da radi“ poručila je ona.

 Admir iz Bijelog Polja kaže da se su cijene više.

 „Cijene su više, kvalitet lošiji. Ipak, dolazimo zbog klime i ljudi. Vjerujem da bi infrastruktura mogla biti bolja.“

Zajedničko za sve sagovornike jeste nada u bolju organizaciju, jače tržišne veze i kvalitetniju infrastrukturu, jer, kako kažu, potencijala ima, ali da bi sezona bila uspješna, mora da postoji više od sunca i mora.

Podijeli na društvenim mrežama