Zima je sezona respiratornih infekcija koje su se, ovog puta, preklopile sa i dalje aktuelnim COVID-om. Posljednjih mjeseci, naročito kod djece predškolskog uzrasta, gotovo neizbježne su bile varičele – “ovčije boginje”. S druge strane, obuhvat djece vakcinisane MMR vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubeola, nije dovoljan za kolektivni imunitet, dok su prvi slučajevi morbila potvrđeni u susjednim zemljama, a epidemija “kuca i na naša vrata”. Crna Gora se krajem septembra prošle godine pridružila stotini zemalja svijeta u kojima se primjenjuje vakcina protiv HPV virusa. Sve su to bili povodi za razgovor sa epidemiološkinjom barskog Doma zdravlja dr Ljiljanom Jovićević koja je, kao i uvijek, za slušaoce Radio Bara i čitaoce Bar Infa rado izašla u susret.
RB/BI: Doktorka, da počnemo najprije od respiratornih infekcija koje su vrlo učestale ovih dana. Simptomi su slični Covid-u, a kada se test uradi, najčešće bude negativan. Pojasnite nam što je u pitanju.
Jovićević: Sezona je respiratornih infekcija a COVID se i dalje prenosi, tako da je došlo do preklapanja. Kontinuiranim praćenjem prijavljivanja respiratornih infekcija, uočili smo da ih je povećan broj i kod djece i odraslih, ali srećom, ne možemo govoriti da je to u epidemijskoj formi. Vrijeme je poslije praznika, kada se očekuje (zbog povećanog kretanja ljudi i kontakata) da se poveća broj respiratornih infekcija uključujući i COVID. Međutim, situacija za sada nije zabrinjavajuća. Nemamo značajniji porast, pogotovo kad govorimo o COVID-u. Posljednjih dana Odsjeku za epidemiologiju DZ Bar, javljao se veći broj lica koja su dolazila zbog PCR testiranja ali, na svu sreću, nije bio značajno povećan broj oboljelih. Na dnevnom nivou od 1. januara, u prosjeku je bilo četvoro – petoro oboljelih od COVID-a 19.
RB/BI: Na šta bi posebno trebalo da obratimo pažnju? Svi kada se prehladimo pomislimo „samo da nije COVID“. Koja je ključna razlika i kada da se javimo na testiranje?
Jovićević: S obzirom da smo do nedavno imali veliki broj oboljelih od COVID-a 19, a svi znamo šta nam je to posljednjih godina donijelo, strah je opravdan. Međutim, zaboravili smo da smo u ovo vrijeme uvijek imali povećan broj respiratornih infekcija i epidemiju gripa. Ono što bih preporučila i savjetovala slušaocima i čitaocima je da sprovode preventivne mjere koje su zajedničke za sve respiratorne infekcije. Dakle, koliko god je to moguće izbjegavati zatvorene prostore. Kada se boravi u zatvorenim prostorima duže, da se prostorije što češće provjetravaju, da se poradi na imunitetu, znači da se konzumira što više svježeg voća i povrća, da se unosi dovoljno tečnosti… Ukoliko se pojave simptomi neke respiratorne infekcije da se izbjegavaju kontakti, a ako se simptomi prolongiraju da se jave izabranim ljekarima koji će odlučiti da li je potrebno uraditi testiranje, na osnovu koga se jedino može utvrditi da li se radi o COVID-u ili nekoj drugoj respiratornoj infekciji.
RB/BI: Ovih dana se uveliko priča i o novom soju korona virusa “Kraken” kako su ga nazvali. Koja je njegova najbitnija karakteristika i da li sve one vakcine protiv COVID-a štite i od ovog soja?
Jovićević: Svjedoci smo da se posljednjih dana u medijima pominju “novi sojevi korona virusa”. Bitno je naglasiti da to nisu novi sojevi, već podvrste. A nazivi poput “Kraken” i nekih drugih, su neadekvatni. Jer, to su zapravo podvrste koje imaju slične ili iste karakteristike kao i sojevi koji su prethodno bili u cirkulaciji. Ono što je potvrđeno je da ova podvrsta još uvijek nije dominantna u Evropi. On se lakše prenos, ali simptomi nisu ozbiljniji i ne zahtijevaju hospitalizaciju pacijenata. Što se vakcinacije tiče, u Crnoj Gori je omogućeno primanje bivalentne vakcine protiv COVID-a, koja sadrži, pored vuhanskog soja, i sojeve B, A4 i 5. Vakcina je dostupna u svim zdravstvenim ustanovama koje obavljaju vakcinaciju. Potrebno je da se zainteresovani obrate svojim izabranim ljekarima kako bi dobili “buster” dodatnu dozu.
RB/BI: Koliko treba da prođe da bi oni koji su primili tri doze, čak i buster dozu, smatrali da su kompletno vakcinisani i za koji period ?
Jovićević: Za sve pacijente koji su primili prethodne doze, potrebno je da prođe dva mjeseca da bi se dobila dodatna doza. A kod onih koji su prebolovali COVID, potrebno je da prođe tri mjeseca od početka simptoma ili nakon pozitivnog testa da bi dobili dodatnu ‘buster’ dozu.
RB/BI: Što se sezonskog gripa tiče, vakcinacija je počela u oktobru prošle godine. Koliko je do sada vakcinisano pacijenata i kome preporučujete vakcinaciju protiv gripa ?
Jovićević: Kao i svake godine, u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori u oktobru započinje vakcinacija protiv sezonskog gripa. Vakcinu distribuira “Montefarm”. Ove godine Dom zdravlja Bar je dobio 1600 doza. Trenutno raspolažemo sa nešto preko 200 doza. Inače je preporuka da je najbolje vakcinisati se u periodu od oktobra do decembra. Međutim, dokle god je virus u cirkulaciji, može se primiti vakcina. Tako da se može dati i do marta. Da bi se neko vakcinisao potrebno je da se javi izabranom doktoru koji će nakon pregleda dati nalog da se primi vakcina.
RB/BI: Nakon primanja vakcine koliko je potrebno vremena da se razvije imunitet ?
Jovićević: To moramo imati uvijek na umu – da je za razvoj imuniteta potrebno u prosjeku dvije nedjelje. Zato je i preporuka da se sa vakcinacijom počne prije nego se grip pojavi u epidemijskoj formi.
RB/BI: Da se kratko osvrnemo i na mlađu populaciju. U posljednje vrijeme se takođe apeluje na roditelje da djecu vakcinišu MMR vakcinom. Koliko je u Baru djece vakcinisano ovom vakcinom i koja bi bila vaša poruka roditeljima ?
Jovićević: Prije svega, moram da podsjetim da je MMR obavezna vakcina, koja se daje po kalendaru vakcinacije. Da bi se postigao kolektivni imunitet, potrebno je da obuhvat vakcinacijom bude 95% i više. Mi smo ranijih godina imali zaista dobre obuhvate. Međutim, taj obuhvat je, kako kod nas, tako i u regionu, počeo da opada negdje od 2013. godine. Tako da smo 2018. godine i mi imali epidemiju kada je bilo oko 200 oboljelih. Inače, radi se o jednoj veoma kontagioznoj respiratornoj infekciji i ukoliko neko ko nije vakcinisan, odnosno nema imunitet, dođe u kontakt sa nekim ko je inficiran, gotovo da je stopostotna šansa da će se razboljeti. U tom smislu je veoma važno da se djeca vakcinišu u uzrastu koji je predviđen, a to je u drugoj godini i pred polazak u školu. Nažalost, posljednjih godina zbog jakog uticaja “antivakcinalnog lobija” došlo je do izrazitog pada vakcinacije protiv morbila. U posljednjih nekoliko mjeseci od strane IZJ i Ministarstva zdravlja, kao i svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, sprovode se kampanje i program da se taj obuhvat poveća i da se roditeljima daju prave informacije kako bi donijeli odluku da se njihova djeca vakcinišu. Ja se nadam da će sve to skupa dovesti do toga da se obuhvat vakcinisanih poveća.
RB/BI: Krajem prošle godine, mada i početkom ove, maltene su neizbježne tzv. ovčije boginje – varičele. Čini li se da je ovog puta to bilo nešto učestalije nego ranijih godina?
Jovićević: Radi se takođe o osipnoj respiratornoj infekciji, a ovo je takođe sezona kada svake godine bilježimo porast varičele, posebno među predškolskom djecom. Kao i za ostale respiratorne infekcije, mjere prevencije su iste. Na svu sreću, to je bolest koja uglavnom prođe sa blažim simptomima i samo u rjeđim slučajevima može doći do komplikacija.
RB/BI: Kad već pominjemo predškolski uzrast, je li rješenje da kada dijete ozdravi, odmah ga ponovo pošaljemo u kolektiv. Da li je to način da “ojača imunitet”. Često čujemo od roditelja da” kad god dijete krene u vrtić, vrlo brzo dobije respiratornu ili drugu infekciju”.
Jovićević: Ono što treba znati i što je najvažnije znati, je da dijete ne ide u kolektiv dok je infektivno. Za većinu infekcija je karakteristično da je infektivnost najveća u prvim danima od pojave simptoma. Kada se simptomi povuku, odnosno kada dijete nije više infektivno, od procjene pedijatra i njegove preporuke zavisi kada će dijete ponovo krenuti u predškolsku ustanovu. Bitno je da u tom periodu najveće infektivnosti ne ide u kolektiv.
RB/BI: Ono što je takođe bitno da pomenemo je da je u Crnoj Gori u septembru započela vakcinacija protiv HPV virusa koji je u 9 od 10 slučajeva uzročnik raka grlića materice. Treća nedjelja januara je “Evropska nedjelja prevencije karcinoma grlića materice” kada se naročito ukazuje na značaj preventivnih mjera. Vakcina protiv HPV virusa, predviđena je za uzrast od 9 do 13 godina. Kakvo je interesovanje do sada?
Jovićević: Kao što ste naveli, u Crnoj Gori je 26. septembra, započeo program imunizacije protiv Humanog papilloma virusa (HPV). Ta vakcina se u svijetu daje duže od 15 godina i primjenjuje se u preko sto država. Ono što je karakteristično za Crnu Goru je da su za sada primarna grupa za vakcinaciju djevojčice uzrasta od devet godina. U planu je da se u narednom periodu ova populacija proširi na starije uzraste kao i na dječake. S obzirom da se radi o preporučenoj vakcini koja nije (kao što je MMR) obavezna, potrebno je najprije da se jave izabranom pedijatru. Ukoliko se radi o starijoj populaciji djece iznad devet godina, potrebno je da se prijave, kako bi njihovo interesovanje bilo evidentirano i kako bi u datom momentu mogli biti pozvani i vakcinisani.
RB/BI: Na sajtu Instituta za javno zdravlje www.ijzcg.me je detaljno objašnjeno o vakcinaciji protiv HPV virusa. Tako da svako ko je zainteresovan da se bolje informiše, može to učiniti i na taj način. Doktorka, uvijek je puno tema za razgovor sa Vama i Vi ste uvijek zahvalna sagovornica. Za kraj razgovora kažite nam koje su Vaše preporuke za naredni period kako da se zaštitimo od respiratornih i drugih infekcija koje nas vrebaju na svakom koraku?
Jovićević: Hvala. Ja bih na kraju razgovora, iskoristila priliku da kažem da se nadam da ćemo u ovoj godini konačno ugledati kraj epidemije COVID-a, i da će sve ono što smo do sada primjenjivali, uticati na to da se i ostale respiratorne infekcije javljaju u manjem obimu. Takođe, da ponovim koje su to najvažnije preventivne mjere kada je riječ o respiratornim infekcijama – pored toga što moramo voditi računa o socijalnoj distanci, o stanju našeg organizma i imunitetu, ono što bih ponovo naglasila, posebno kada je riječ o gripu, je da kada imamo dostupnu vakcinu to je najefikasnija mjera prevencije. Preporučujem svim osobama starijim od 65 godina, i onima koja imaju neka hronična oboljenja, da se vakcinišu jer je to najefikasniji način da zaštite svoje zdravlje.
