„Sizifove fusnote“ naziv je prve knjige aforizama Branka Vukovića, koju je nedavno objavila beogradska izdavačka kuća „Alma“. Ovaj mladi književnik iz Bara, publici se predstavio prošle godine objavivši zbirku poezije za djecu „Rajičnjak“, koju je Udruženje crnogorskih pisaca za djecu i mlade proglasio najboljom objavljenom u 2020, a žiri nedavno održanog Međunarodnog dječjeg festivala „Vezeni most“ u Tuzli, uvrstio među najbolje knjige za djecu sa područja BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Po riječima mr Bojana Rajevića, koji je pisao predgovor za njegovu prvu knjigu aforizama, nije rijetkost da se poezija za djecu i aforizmi susretnu u opusu istog autora.
“Vuković se, ostvarujući se kao pisac u dva žanra, uklopio u tradiciju koju sačinjavaju mnogi pjesnici za djecu, a ujedno i aforističari, počevši od Jovana Jovanovića Zmaja do Duška Radovića i Zorana Stanojevića”, zapisao je mr Rajević. On između ostalog navodi i da se “naslovom Vukovićeve knjige ukazuje na određena svojstva aforizma kakvim ga vidi ovaj autor”.
“Invokacijom Sizifa aktiviraju se kodovi apsurda, dok fusnote u naslovu upućuju na položaj aforizma, njegovu, shodno njegovoj paradoksalnoj prirodi, u isto vrijeme skrajnutu i povlašćenu poziciju u kulturi. Sizifove fusnote u Vukovićevoj viziji mogle bi da predstavljaju bilješke koje Sizif kleše u svom kamenu”, ističe mr Rajović.
Aforističar Vitomir Teofilović u pogovoru za Vukovićevu knjigu piše da je “vrijedna duboke pažnje”.
“To je knjiga umne kritičke misli o svom vremenu i prostoru i ujedno knjiga raskošne duhovitosti, knjiga koja je moralno¬intelektualni angažman u najboljem smislu. Vidi se da ju je pisao kulturolog – magistar istorije na smjeru koji već svojim nazivom veoma obavezuje: Istorija kulture i istorijska antropologija”, zaključuje Teofilović.
U intervjuu za Radio Bar i Bar info, Branko Vuković otkriva detalje o nastanku nove knjige, o utiscima sa nedavno održanog XIX Međunarodnog “Satira fest-a” u Beogradu i Dječjeg festivala “Vezeni most” u Tuzli gdje se pojavio kao učesnik, kao i ponovnom pokretanju časopisa za djecu “Osmijeh”.
RB/BI: Je li bilo teško selektovati aforizme koji će se naći u knjizi „Sizifove fusnote“ i čime ste se rukovodili prilikom selekcije?
Vuković: Ne bavim se pisanjem aforizama isuviše dugo, oko godinu i po, ali pišem i objavljujem prilično, tako da se u jednom momentu prikupilo dovoljno materijala, pa sam pomislio da bi mogao prerasti i u knjigu. Svakako, to ne bih uradio ove godine, ali na nagovor uvaženog aforističara Bojana Rajevića, koji je pomogao u selekciji aforizama, to se na kraju i desilo. Odlučio sam se za renomiranu izdavačku kuću „Alma“ iz Beograda, jer imaju zapaženu produkciju kada je satira, a naročito aforistika u pitanju, a cilj svakog pisca je da njegovo autorsko djelo zavrijedi pažnju, bude dostupno što širem korpusu čitalaca i obezbijedi dobru promociju.
RB/BI: Pored zanimljivog naslova knjige, pažnju čitalaca privlači i interesantna ilustracija korica. Jeste li zadovoljni kako je sve ispalo na kraju?
Vuković: Ima jedan aforizam u knjizi koji kaže: „Knjiga ima sjajan predgovor. I recenzija je jako dobra. A ko Vam je radio korice?“ Vodio sam računa o tome da knjiga bude i vizuelno dopadljiva. Pored korica, urađene su ilustracije za svako poglavlje i u tom dijelu angažovan je Marko Petričević, koji je ilustrovao „Rajičnjak“. Ali, vratimo se se na poentu aforizma s početka, najvažnije je da odabrani aforizmi zadovolje kvalitetom, efektima, i budu ono primarno što će se konzumirati, razmatrati i komentarisati.
RB/BI: Krajem oktobra učestovali ste na XIX Satira fest-u koji organizuje Beogradski aforističarski krug, gdje ste imali vrlo zapažen nastup.
Vuković: Ukazana mi je velika čast da budem u grupi satiričara – aforističara sa teritorije Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, koji su bili u prilici da predstave svoje najuspjelije aforizme nastale u proteklih godinu. I ovim povodom na stotine pristiglih radova iz regiona birali su predstavnici BAK-a (Beogradskog aforističarskog kruga). Izabrani autori iz Crne Gore bili su Dejan Tofčević, koji je osvojio nagradu za najbolji aforizam i Vladislav Vlahović. Biti sa njima u društvu, a imajući u vidu da je riječ o mom prvom nastupu na toj značajnoj smotri satiričara sa ex-Yu prostora, je čast sama po sebi. Moram biti zadovoljan pozivom, prije svega, a još više i odazivom publike koji je bio više nego povoljan. Najzad, to je bila prva nezvanična promocija „Sizifovih fusnota“, budući da sam govorio odabrane aforizme iz knjige, a prvi odštampani primjerci su mi uručeni neposredno prije samog događaja ljubaznošću izdavača Đorđa Otaševića.
RB/BI: Vaši aforizmi objavljeni su nedavno i u „Politici“ i „Novostima“, koliko vam to znači?
Vuković: U pravu ste. Pored „Politike“, „Novosti“ u Srbiji, aforizmi su objavljivani i u „Ošišanom ježu“, na internet satiričnim portalima. Takođe, i u Crnoj Gori. Izdvojiću dnevni list „Dan“, gdje su u dužem periodu svake nedjelje objavljivane serije mojih aforizama, zatim satirični portal „Satirgora“. Sveukupno, u posljednjih godinu publikovao sam preko 300 aforizama. Naravno da znači. Premalo je nažalost festivala, susreta, stoga su društvene mreže odavno postale zborište i okupljalište satiričara, gdje mogu slobodno i bez cenzure da promovišu svoj rad.
RB/BI: Podsjetimo, u „književne vode“ otisnuli ste se sa zbirkom poezije za djecu „Rajičnjak“ koja je objavljena u februaru 2020. Potvrda njenog kvaliteta je ne samo nagrada za najbolju knjigu poezije za djecu prošle godine u Crnoj Gori, već i priznanje „Mali princ“ sa dječjeg festivala „Vezeni most“ u Tuzli, gdje je bila u konkurenciji najboljih knjiga za djecu sa područja BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Vaše pjesme lijepo je prihvatila i najmlađa publika regiona. Ko su bili učesnici i kakve utiske nosite iz Tuzle?
Vuković: Festival „Vezeni most“ je ove godine proslavio punoljetstvo, odnosno, održan je 18. put uz prisustvo brojnih gostiju, pisaca za djecu i mlade iz cijelog regiona. Knjige „Rajičnjak“ i „Malo pozorište“ Slobodana Vukanovića, selektor prof. dr Draško Došljak kandidovao je kao predstavnike Crne Gore za nagradu „Mali princ“. Bosnu i Hercegovinu predstavljale su knjige „I kad odrasteš“ Ismeta Bekrića i „Mali princ mi u snu reče: tvoja priča nek poteče“ Bisere Alikadić. Iz Hrvatske nominovane su knjige „Zmajevi koji ne lete“ Ivane Šojat i „Škola na rubu pameti“ Tomislava Zagode. Srbiju su predstavljale knjige „Crna ptica“ Aleksandre Jovanović i „Zagrli mjesec“ Danice Bogojević, koja je i osvojila glavnu nagradu. Ostale knjige su dobile priznanje za nominaciju za najbolje knjige regiona u protekloj godini.
I nakon bezmalo 20 dana utisci su isti i nepodijeljeni. Puno radosti, smijeha i topline od strane domaćina iz Udruženja „Mali Princ“ i čika Šime Ešića, grada Tuzle koji živi i diše za festival, divnog programa, djece, vaspitača… Sve pobrajano čini ovaj festival posebnim i jednim od najznačajnijih u regiji kada je u pitanju stvaralaštvo za djecu i mlade.
RB/BI: Otkrijte nam planove za naredni period…Imate li u planu promociju knjiga i u Baru?
Vuković: Planovi u narednom periodu vezani su za rad Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade. Član sam redakcije časpopisa za djecu „Osmijeh“ koji je imao kultni status, i ovih dana, nedjelja, aktivno pripremamo izlazak novog broja, nakon dugogodišnje pauze. Svakako, stižu i „Fusnote“. Planiram promociju u narednom periodu, kakvu „Rajičnjak“ nije imao, zbog pandemijskih uslova i prilika koji su bili promjenjljivi. Nadajmo se boljim i ljepšim danima, da ne izostavimo, i uz „Osmijeh“ koji se ponovo vraća.
