Maratonska sjednica Skupštine opštine Bar o Predlogu budžeta za 2026. godinu i Programu uređenja prostora, koja je trajala više od 14 sati, ostavila je iza sebe osjećaj napetosti i neizvjesnosti.

Iako su dokumenta predstavljena i detaljno obrazložena od strane predlagača i resornih sekretara, odbornici nisu imali priliku da glasaju o Budžetu, pa na kraju ipak jesu, zbog naknadno predloženih izmjena i brojnih novih stavki koje je predsjednik Opštine Dušan Raičević, kako je to obrazložio predsjednik SO Branislav Nenezić, iznio u završnoj riječi.

Najveća neprijatnost tokom sjednice iskrsla je upravo između Raičevića i predsjednika Skupštine Branislava Nenezića, koji se pozvao na nepoštovanje Poslovnika i pravo odbornika da diskutuju o svim predloženim izmjenama. Rasprava je, umjesto da razjasni ključna pitanja i prioritetne projekte, dodatno otežala situaciju, a maratonsko trajanje sjednice opteretilo je i predlagače i članove Skupštine. Detaljnije na kraju teksta.

Predlog budžeta Opštine Bar za 2026. godinu i Program uređenja prostora za 2026. godinu, koji su objedinjeno razmatrani, predstavili su Ivana Backović sekretar Sekretarijata za finansije i Stefan Šušter, sekretar Sekretarijata za imovinu i zastupanje. Ukupni budžet planiran je na 65,85 miliona eura, što je povećanje od gotovo četiri odsto u odnosu na prethodnu godinu. Kapitalni budžet čini 41,95 miliona eura, dok je za tekući budžet opredijeljeno 23,9 miliona. Prihodi su uglavnom planirani iz poreskih prihoda, naročito poreza na nepokretnosti i poreza na dohodak, kao i iz naknada, među kojima posebno izdvaja naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Prenesena sredstva iz prethodne godine iznose trideset miliona eura i biće usmjerena na realizaciju planiranih kapitalnih projekata.

Ivana Backović je naglasila da je Budžet izrađen u skladu sa zakonskim okvirima i smjernicama Ministarstva finansija, sa ciljem očuvanja finansijske stabilnosti i kontinuiranog odgovora na potrebe građana. Poseban akcenat stavljen je na realizaciju kapitalnih projekata i redovno funkcionisanje potrošačkih jedinica.

Stefan Šušter je pojasnio da se prenesena sredstva neće trošiti „u prazno“, već će se namjenski koristiti za komunalno uređenje zemljišta i projekte investitora koji su to već platili. Istakao je da stavke u programu uređenja prostora ostaju dok se projekti ne realizuju, a nakon završetka investicija više se ne uključuju u budžet. Posebno je naglasio važnost rekonstrukcije Zelene pijace, čije objedinjavanje lokalnih pijaca i poboljšanje urbanog prostora predstavlja prioritet.

U raspravi o Budžetu odbornica Valentina Minić navela je da je planirani deficit iznad zakonskog limita, iako je Ministarstvo finansija dalo saglasnost. Ona je kritikovala višegodišnje ponavljanje istih projekata i istakla da prenos 30 miliona eura iz prethodne godine potvrđuje lošu realizaciju kapitalnog budžeta. Takođe je upozorila na rast troškova za ugovore o djelu i konsultantske usluge, dok se sredstva za održavanje infrastrukture smanjuju.

Drago Drobnjak je primijetio da su ukupni primici budžeta povećani u odnosu na prethodnu godinu, a više od polovine sredstava opredijeljeno je za kapitalne investicije. Posebno je istakao značaj subvencija za vrtiće, agrarnog budžeta i podrške lokalnim biznisima, te je pozdravio povećanje sredstava za stipendije najuspješnijim studentima. Apelovao je da se što prije započne rekonstrukcija Zelene pijace kako bi se obezbijedili stabilni uslovi za zakupce i građane.

Odbornik Aleksandar Lekić istakao je da je budžet ključni dokument za planiranje i realizaciju projekata koji unapređuju kvalitet života građana. Ukazao je da višegodišnje prenošenje neutrošenih sredstava pokazuje slabiju efikasnost, naročito kod infrastrukturnih projekata. Pozdravio je zajedničke amandmane vlasti i opozicije i obrazložio svoj predlog izdvajanja sredstava za nabavku interaktivnih nastavnih tabli za srednje škole, što bi unaprijedilo obrazovanje.

Aleksandar Barlović naglasio je da tekući budžet čini osnovu stabilnosti lokalne uprave i omogućava redovnu isplatu obaveza. Ukazao je da veći dio prihoda dolazi iz sopstvenih izvora i prenesenih sredstava, što pokazuje odgovorno planiranje. Posebno je istakao efikasnu naplatu poreza na nepokretnosti.

Milena Božović ukazala je da je budžet velikim dijelom sastavljen od prenesenih sredstava i da rast ne odražava nove projekte. Naglasila je da kapitalni projekti često slabo napreduju, dok tekući troškovi rastu. “Predloženi amandman za besplatan prevoz penzionera poboljšaće kvalitet života starijih građana”, smatra Božović.

Odbornik Branimir Lakićević je istakao važnost amandmana koji predviđa izradu dokumentacije za spomenik Petru II Petroviću Njegošu, čime bi se valorizovala kulturna baština. Podržao je sve amandmane na budžet i pozvao humanitarne i nevladine organizacije da i one predstave svoje finansijske izvještaje kako bi lokalna uprava mogla bolje planirati podršku građanima.

Predsjednik Skupštine opštine Branislav Nenezić skrenuo je pažnju na izostanak subvencija za prevoz učenika i penzionera i na stanje Zelene pijace, naglašavajući potrebu rekonstrukcije. Pohvalio je izgradnju novog vrtića i ukazao na odgovornost opštine u infrastrukturnom opremanju prostora.

Ferida Peročević istakla je da budžet ima istu strukturu kao prethodne godine i da veliki dio sredstava dolazi iz prenijetih sredstava, što ukazuje na stagnaciju razvoja. Pitala je o prioritetima u izgradnji i rekonstrukciji lokalnih ulica.

Radomir Novaković Cakan je istakao potrebu preciziranja projekata javnih preduzeća i ulica koje će se graditi, te da se definišu „zeleni projekti“ sa riješenim pravnim odnosima kako bi mogli biti realizovani naredne godine.

Omer Vukić je primijetio da je budžet rekordan, ali da je realizacija projekata otežana zbog eksproprijacija i drugih problema. Naglasio je da naknade za komunalno opremanje zemljišta odražavaju intenzivnu građevinsku aktivnost i da je potrebno pratiti zoniranje i planirati buduće investicije.

Darko Janković ukazao je da prenesena sredstva iz prethodne godine pokazuju nerazvijenu realizaciju projekata i da bi njihova implementacija trebala biti što intenzivnija. Predložio je povećanje prihoda od komunalnog opremanja zemljišta radi poboljšanja infrastrukture i dugoročne koristi investitora.

Na kraju prvog kruga rasprave o Budžetu, sekretarka Sekretarijata za finansije Ivana Backović pojasnila je da mnoga pitanja nisu u nadležnosti njenog sekretarijata i da opština neće koristiti sredstva Egalizacionog fonda, ali da to ne ugrožava budžet. Objasnila je planiranje sredstava za ugovore o djelu, međunarodne projekte, konsultantske usluge, transfer obrazovanju, kulturi, sportu i prevoz učenika i penzionera, kao i sredstva za otplatu dugoročnog kredita KFW banke.

Stefan Šušter sekretar Sekretarijata za imovinu i zastupanje je odgovorio na pitanja o prenesenim sredstvima, kapitalnom i tekućem budžetu i infrastrukturnim projektima. Pojašnjavao je namjensko trošenje prenesenih sredstava, način vođenja programa uređenja prostora, razliku između lokalnog kapitalnog budžeta i budžeta Vlade, te važnost rekonstrukcije Zelene pijace kao prioritetnog projekta za poboljšanje urbanog prostora i funkcionalnosti lokalnih pijaca.

U drugom krugu rasprave o Budžetu, riječ je prva dobila odbornica Valentina Minić. Ona je kritikovala kapitalni budžet, ponavljajući da je riječ o „prelivanju iz šupljeg u prazno“ i upozorila na stalno uvećavanje sredstava za razne firme i ustanove. Sportsko-rekreativni centar i Lovstvo dobili su značajno više nego prethodne godine, a Vodovod i kanalizacija i Kuća maslina po 30.000 eura dodatno. Minić je posebno istakla da povećana sredstva za Radio Bar, nažalost, nisu odobrena u traženom iznosu, zahtjev je bio veći od odobrenog (28 000 za Radio Bar i PAM 12.000 eura).

Ona je dodatno ukazala da izvještaj o programu uređenja prostora sadrži djelove prethodnih godina, te pozvala da se terminologija u aktima precizira, posebno kada je riječ o osobama sa posebnim potrebama, te da se umjesto toga koristi sintagma osobe sa invaliditetom.

Odbornik Aleksandar Lekić ukazao je na stagnaciju u određenim djelovima lokalnog razvoja i upozorio na značajne iznose neutrošenih sredstava iz budžeta za 2025. godinu. Prema njegovim riječima, oko 200 000 eura predviđenih za materijalne troškove, te stotine hiljada eura za usluge i tekuće održavanje, ostali su neiskorišćeni, a iznosi za administrativni materijal i kapitalne izdatke u nekim slučajevima prelaze desetine miliona eura.

Lekić je pitao da li je realno planirati tako velike iznose ako se na kraju ne troše, i predložio racionalnije planiranje sredstava kako bi se ona koristila za stvarne potrebe građana.

Odbornik Naser Kraja u raspravi o budžetu Opštine Bar za 2026. godinu istakao je važnost ravnomjernog razvoja svih dijelova opštine. Naglasio je da budžet nije samo zbirka brojki, već ogledalo prioriteta i instrument pravednog razvoja, koji mora uključivati i udaljena sela poput Ostrosa i Šestana.

Kraja je upozorio da koncentracija ulaganja u urbano područje dovodi do gubitka stanovništva, napuštanja poljoprivrednih imanja i smanjenja privredne aktivnosti u ruralnim dijelovima. Podržao je rekonstrukciju regionalnog puta Ostros-Vladimir i pozvao na ulaganja u osnovnu infrastrukturu, škole, ambulante, poljoprivredu, turizam i male biznise, kao i u pokrivenost mobilnim signalom i internetom.

On je predložio uvođenje principa teritorijalnog balansa u investicioni dio budžeta, kako bi se definisao minimalni procenat ulaganja za ruralna područja, čime bi razvoj bio strateški i ravnomjeran, a građani sigurni da se njihov glas čuje.

Odbornica Smiljana Vukićević komentarisala je stavke budžeta Opštine Bar za 2026. godinu, posebno procjene troškova plata i pripravničkog staža. Ona je ukazala na nesrazmjer između prikazanih planiranih iznosa i stvarnih obračuna, ističući razliku od preko 500 000 eura između procijenjenih troškova plata za period oktobar – decembar i obračuna prethodnih devet mjeseci.

Vukićević je pitala i za metodologiju izrade procjena, posebno u vezi sa pripravnicima, čije je planirano finansiranje često neskladno sa trajanjem pripravničkog staža i stvarnom potrošnjom sredstava.

Odbornik Darko Pekić istakao je tokom rasprave o Budžetu da je često jedini iznosio stavove na odborima i izrazio zabrinutost zbog prodaje zemljišta u zelenom pojasu po 90 eura po kvadratu, uz arheološka nalazišta u blizini. Kritikovao je i procedura koje traju duže od predviđenih ugovorom, što, prema njegovim riječima, smanjuje efikasnost opštine.

Odbornica Vesna Drašković predložila je ugradnju liftova u zgradama na prostoru Topolice i dijelu Makedonskog naselja, po inicijativi građana. Naglasila je da bi, s obzirom na starije stanovnike i porodice s malom djecom, trebalo predvidjeti sredstva u kapitalnom budžetu za sufinansiranje ovih ulaganja, po uzoru na postojeći program za obnovu fasada.

Odbornik Momčilo Leković pohvalio je kolege iz opozicije za kvalitetne rasprave o budžetu, ističući da je rekordni budžet od 65 miliona rezultat naplate od 20 miliona koju je omogućila prethodna uporna borba opozicije. Ipak, Leković je upozorio da u budžetu za 2026. godinu nema većih investicija, te da građani Bara neće vidjeti realizaciju novih velikih projekata, osim osnovnih infrastrukturnih radova poput asfaltiranja, vode i struje.

Odbornik Darko Janković upitao je sekretare Ivanu Backović i Stefana Šuštera o transferu od 500 000 iz egalizacionog fonda, tražeći pojašnjenje za što su planirana ta sredstva, s obzirom na prethodna ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo. Takođe je pitao o odlascima zaposlenih iz sekretarijata i mogućnostima popune radnih mjesta, napominjući da je tržište rada u privatnom sektoru konkurentno za stručne kadrove.

Odbornica Ferida Peročević upozorila je da iako budžet predviđa sedam i po miliona za lokalnu infrastrukturu, ne postoje jasni prioriteti ni raspored realizacije projekata. Dodala je da, iako je rečeno da program uređenja prostora prati budžet, takav program praktično ne postoji, što po njenom mišljenju otežava planiranje i praćenje investicija.

Odbornik Branimir Lakićević podsjetio je da je ranije predlagao ugradnju liftova u starijim zgradama koje nemaju lift, ističući da su stanovnici tih zgrada, sada u poznim godinama, hendikepirani. Pozdravio je inicijativu da se ideja konačno uključi u budžet, naglašavajući da je cilj olakšati život građanima, bez obzira na to od koga inicijativa dolazi.

Odbornica Vesna Drašković reagovala je navodeći da je inicijativa za ugradnju liftova u zgradama potekla od građana, a ne od nje lično. Kazala je da je predlog proslijedila finansijama i sekretarijatu za imovinu i investicije, te ga potom iznijela na javnoj raspravi o budžetu, smatrajući da je riječ o realnoj potrebi stanovnika Topolice.

Na kraju rasprave o Predlogu budžeta, resorna sekretarka Ivana Backović pojasnila je razloge odstupanja u pojedinim stavkama i povećanja transfera opštinskim preduzećima, navodeći da su ona planirana tamo gdje su tokom godine evidentirani veći izdaci.

Kako je kazala, kod Vodovoda i kanalizacije Bar povećana su sredstva za održavanje atmosferske kanalizacije, kod Kuće maslina zbog rasta troškova održavanja postrojenja i sezonske prerade maslina, dok su kod Radio Bara uvećana sredstva zbog većih troškova autorskih prava.

Backović je istakla da se rashodi planiraju na osnovu zahtjeva potrošačkih jedinica, ali da su odstupanja neizbježna, jer nije moguće unaprijed precizno utvrditi sve tekuće troškove. Kao razloge razlike između plana i ostvarenja navela je neiskazane rashode za uređenje fasada i zarade za septembar, koje su isplaćene početkom oktobra.

Dodala je da se procjena do kraja godine odnosi na isplatu četiri zarade, kao i obaveze prema pripravnicima i po osnovu ugovora o djelu, te da su sredstva za kredit KFV bankke u iznosu od 2,7 miliona eura u potpunosti izmirena. Govoreći o egalizacionom fondu, navela je da su za narednu godinu planirana samo sredstva po konačnom rješenju Ministarstva finansija, namijenjena pokriću tekućih rashoda.

Završnu riječ u raspravi o Predlogu budžeta dao je i resorni sekretar Stefan Šušter, navodeći da će javno preduzeće Morsko dobro početkom naredne godine raspisati izvođački tender za treću fazu uređenja šetališta u Sutomoru, dok će dinamika radova zavisiti od finansiranja i turističke sezone.

Šušter je pojasnio da se u Programu uređenja prostora koristi termin „dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju“ jer je riječ o zvaničnom nazivu kapitalnog projekta Vlade, za koji je već zaključen ugovor sa izvođačem. Istakao je i dobru saradnju Opštine sa Ministarstvom prosvjete, kojim rukovodi Jakšić Stojanović.

Govoreći o investicijama, naveo je da je dio planiranih ulaganja u mjesnim zajednicama izostao zbog nedovršenih tendera, ali i da budžet i program uređenja prostora sadrže projekte sa građevinskim dozvolama. Kada je riječ o inicijativi za ugradnju liftova u zgradama bez liftova, Šušter je kazao da će se, nakon usvajanja odgovarajuće odluke, sredstva obezbijediti iz kapitalnog dijela budžeta, za koji je u narednoj godini planirano 3,7 miliona eura za građevinske objekte.

Na kraju je podsjetio da je budžet najveći do sada, između ostalog i zahvaljujući 20 miliona eura od naplate „Maljevika“, te poručio da će sekretarijat raditi na maksimalnoj realizaciji planiranih aktivnosti.

Raspravu o Predlogu budžeta zaokružio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, ističući zadovoljstvo konstruktivnom raspravom i posvećenošću odbornika tokom maratonske sjednice. Zahvalio je svim odborničkim klubovima na zajednički podnesenom amandmanu, koji je kao predlagač budžeta prihvatio.

Raičević je predložio zaključak kojim bi poreski obveznici bili oslobođeni plaćanja poreza na poljoprivredno zemljište za 2026. godinu, navodeći da je riječ o konkretnom doprinosu podršci poljoprivrednoj proizvodnji. Takođe je predložio da Skupština ovlasti predsjednika opštine da zaključuje sporazume sa UNDP radi finansiranja i realizacije projekata od javnog interesa, u skladu sa budžetom Opštine Bar za narednu godinu.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević ocijenio je da je Predlog budžeta za 2026. godinu ubjedljivo najveći u istoriji opštine, navodeći da se, pored planiranih sredstava, na posebnom računu Ministarstvo finansija trenutno nalazi blizu 10 miliona eura namijenjenih eksproprijaciji zemljišta za opštinske projekte, koja se ne troše zbog nezavršenih postupaka.

Raičević je istakao da je samo tokom ove godine za te potrebe uplaćeno više od 6,5 miliona eura, dok je iz prethodnog perioda ostalo oko četiri miliona. Takođe je najavio izmjene Predloga budžeta, navodeći da su se nakon dobijanja saglasnosti ministarstva pojavile nove okolnosti i inicijative od javnog interesa.

Među predloženim izmjenama je i uvođenje nove stavke u kapitalnom budžetu, 250 000 eura, za izgradnju postrojenja za spaljivanje životinjskih ostataka i stočnog groblja. Kako je pojasnio, sredstva će biti obezbijeđena iz već planiranih izdataka za građevinske objekte, bez dodatnog opterećenja budžeta, a inicijativa je usklađena sa preporukama Vlada Crne Gore i planovima za kontrolu populacije životinja.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević predložio je dodatne izmjene Predloga budžeta za 2026. godinu, kojima se uvode nove stavke u okviru već planiranog kapitalnog budžeta, bez povećanja ukupnih rashoda.

Kako je naveo, predloženo je izdvajanje 600 000 eura za izgradnju liftova u stambenim zgradama na Topolici, čime se uvažava inicijativa građana i mjesne zajednice, a cilj je unapređenje kvaliteta života, posebno starijih sugrađana. Realizacija će, kako je istakao, zavisiti od tržišnih uslova i nove odluke koju će pripremiti nadležni sekretarijat.

Takođe je predloženo izdvajanje 250 000 eura za izradu urbanističkog projekta tvrđave Stari Bar, koji nije ažuriran još od 1985. godine. Raičević je naglasio da je ovaj dokument ključan za zaštitu kulturne baštine, održivu valorizaciju lokaliteta i apliciranje za donatorska sredstva, uključujući i potencijalnu saradnju sa UNDP.

U kapitalni budžet predložena je i nova stavka od milion eura za otkup zemljišta za izgradnju centra za selekciju i kompostiranje otpada, što je, prema njegovim riječima, logičan nastavak planiranog proširenja sanitarne deponije Možura i važan korak ka savremenijem upravljanju otpada.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević zaključio je raspravu o budžetu ističući da je ona bila objedinjena sa raspravom o Programu uređenja prostora, te da su sve stavke predviđene budžetom morale biti jasno definisane i u tom dokumentu.

On je predložio i izmjene Programa uređenja Opštine Bar za 2026. godinu, koje se odnose na dodavanje novih stavki po mjesnim zajednicama. Među njima su uvrštavanje izgradnje postrojenja za zbrinjavanje životinjskih ostataka u MZ Spič, izgradnja liftova u MZ Bar I, izrada urbanističkog projekta Starog Bara, kao i otkup zemljišta za izgradnju centra za selekciju i kompostiranje otpada u MZ Mrkojevići.

Raičević je poručio da predložene izmjene imaju za cilj unapređenje kvaliteta dokumenta i njegovo usklađivanje sa stvarnim potrebama građana.

Na kraju sjednice odbornicima se obratio predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić, koji je otvoreno zamjerio predsjedniku Opštine način na koji je, kako je naveo, pokušao da kroz završnu riječ uvede brojne izmjene u Predlog odluke o budžetu.

Nenezić je naglasio da završna riječ nije sastavni dio rasprave i da ovlašćeni predlagač, prema Poslovniku, može izuzetno i u posebno opravdanim slučajevima predložiti izmjene samo do zaključenja rasprave. Podsjetio je da predlagač u tom periodu nije bio prisutan, te da je tek nakon njenog zaključenja pred odbornike iznio deset novih rješenja, bez mogućnosti da se o njima vodi rasprava.

On je istakao da je obim predloženih izmjena takav da one moraju proći kroz nadležna radna tijela, te da se Skupština, u skladu sa Poslovnikom, može izjasniti o eventualnom odlaganju glasanja kako bi se zauzeli stavovi o svim predlozima i amandmanima. Posebno je naglasio da odbornici moraju imati pravo da o svim rješenjima diskutuju, što ovim pristupom nije bilo omogućeno.

Nenezić je poručio da ovakav odnos prema Skupštini neće biti dopušten, ističući da je riječ o nepoštovanju institucije i odbornika koji predstavljaju građane Bara, uz jasnu poruku da izvršna vlast ne bira Skupštinu, već obrnuto.

Nenezić je potom obrazložio amandman koji je predložio na Predlog odluke o budžetu Opštine Bar za 2026. godinu. Kako je naveo, amandman se odnosi na opšti dio budžeta, u okviru ekonomske klasifikacije bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca, gdje se vrši preraspodjela sredstava unutar već planiranog iznosa.

“Ovo je raspad koalicije uživo”, kazao je odbornik Demokrata Leković prije nego je nastavio predstavljanje amndmana ove partije, da se u Budžetu uvrsti stavka od 1 000 000 eura, namijenjena za socijalno stanovanje.

U nastavku sjednice predloženo je još nekoliko amandmana, kojima su se dodatno razmatrale i precizirale pojedine stavke predloženog budžeta Opštine Bar za 2026. godinu.

Potom je zatražena pauza, nakon što su se u raspravi otvorila pitanja proceduralne korektnosti i stvarne namjere daljeg toka odlučivanja. Ukazano je na utisak da se ulazi u fazu političke kalkulacije, iako su, kako je ocijenjeno, postojali uslovi da se o budžetu odmah izjasni. Dio rasprave bio je usmjeren na nepoznavanje procedura, posebno kada je riječ o pravu predlagača da se javi tokom rasprave, uz ocjenu da se time narušava institucionalni poredak i obesmišljava uloga Skupštine. Izrečene su i oštre primjedbe da je sjednica pretvorena u „lekciju iz formalne demokratije“, dok se suština i odgovornost potiskuju. Posebno je naglašeno da tokom većeg dijela rasprave nije bilo odgovora na pitanja odbornika, što je dodatno pojačalo osjećaj da se Skupština dovodi pred svršen čin. Ocijenjeno je da bi odlaganje odlučivanja i prebacivanje odgovornosti na naredne dane predstavljalo poruku da je parlamentarna debata obesmišljena, a demokratski proces sveden na puku formu.

Nakon pauze, u 22 sata, predsjednik Opštine Dušan Raičević se ponovo obratio Skupštini i na predlog odbornika Radomira Novakovića, pojedinačno se izjasnio o amandmanima. U obraćanju odbornicima, Raičević je kazao: “Razumio sam da postoje različiti stavovi u vezi mojih inicijativa za izmjenu predloženih rješenja koja su bila predmet rasprave. Želim da dam konstruktivan doprinos radu koji se danas vodio tokom cijelog zasjedanja. Dužan sam se izvinuti odbornicima zbog toga što sam vas doveo u nezgodnu situaciju, posebno u pogledu tumačenja poslovnika. Jasno je da moje tumačenje nije potpuno identično tumačenju drugih odbornika. U svakom slučaju, povlačim sve predložene izmjene u samom budžetu. U narednoj godini nastojaćemo da sve inicijative realizujemo kroz postojeći budžet, kapitalni budžet i program uređenja prostora, koji pružaju dovoljno prostora za aktivnosti o kojima sam govorio”.

Predsjednik Opštine posebno je podržao amandman za povećanje zarada opštinskim službenicima, ističući da zaposleni koji rukovode odgovornim poslovima zaslužuju veće plate. Povećanje će biti do maksimalnih 30% u skladu sa zakonskim koeficijentima.

Najavio je da će Skupština već u januaru, po potrebi i u hitnoj proceduri, raspravljati o izmjeni odluke o zaradama, kako bi svi zaposleni ostvarili predviđeno uvećanje. Radna grupa i sekretarijati biće zaduženi da pripreme izmjene i pošalju ih Ministarstvu finansija na saglasnost.

Odbornici su se potom pojedinačno izjašnjavali o predloženim amandmanima, nakon čega je Budžet izglasan sa 23 glasa za, 2 protiv i 4 uzdržana. Program za uređenje prostora dobio je glasove 19 za, 6 protiv i 3 uzdržana.

U nastavku sjednice, sekretar Skupštine opštine Bar, Anđela Vujović, predstavila je Program rada Skupštine za 2026. godinu. Program obuhvata aktivnosti na teritoriji opštine, uključujući saradnju sa nevladinim organizacijama, mjesnim zajednicama i predsjednikom opštine.

Cilj programa je da olakša rad sjednica i omogući odbornicima uvid u aktivnosti od interesa za građane. Tokom godine, Skupštini će biti predlagane i izmjene ili dopune važećih odluka, kao i novi akti u skladu sa zakonskim propisima.

Raspravi o Predlogu budžeta Opštine Bar za 2026. godinu, prethodila je informacija o utrošku finansijskih sredstava sportskih klubova koja su planirana budžetom za prethodnu godinu. O ovoj temi diskutovali su odbornici Valentina Minić, Darko Pekić, Branimir Lakićević, Vesna Drašković, Branislav Nenezić, Dušan Raičević, Ferida Peročević, Radomir Novaković i sekretar Sekretarijata za sport i mlade Goran Simić. Svi su se složili da informacija ubuduće mora biti transparentnija i dostupna u vremenskom periodu koji je prilagođeniji, jer nije logično raspravljati u 2025. godini o utrošku sredstava iz 2024. godine. Glasanje o toj tački dnevnog reda je odloženo, kako bi odbornici imali vremena da pripreme zaključke, sa kojima su saglasni i predstavnici vlasti i opozicije da se finansijski izvještaji o radu klubova uvrste u izvještaje.