SCG: Zadužujemo unuke da bi Marković kupovao sigurne glasače DPS-a
Danilo Cvijović, predsjednik Resornog odbora Socijalista Crne Gore za ekonomiju i finansije:
Crnoj Gori za ovu godinu već nedostaje 880 miliona eura, ali to nije konačan iznos što znači da ulazimo u zonu opasne zaduženosti. Najlakše je taj novac pozajmiti, ali oni koji državu uvlače u kredite moraju da odgovore na pitanje kako će se i ko će to vraćati, jer ovim tempom dolazimo do toga da zadužujemo ne samo svoju djecu, već i unuke.
Naravno, ovo pitanje je tabu do izbora, jer će se, u međuvremenu, lansirati sve moguće svađalačke teme kako bi se skrenuo fokus javnosti sa ovih činjenica, ali i podatka da Crna Gora naredne godine mora vratiti 502 miliona eura duga, od čega su 92,3 miliona samo kamate, a do 2023. godine treba vratiti ukupno gotovo 1,3 milijarde eura duga.
Premijer Duško Marković odavno je najavio treći paket ekonomske pomoći koji, takođe, treba da se obezbijedi iz kredita. Tog paketa pomoći još uvijek nema. Socijalisti Crne Gore pitaju predsjednika Vlade – zašto se čekao početak izborne kampanje i da li je namjera da se ovaj paket mjera, koji je najavljen kao pomoć svim građanima, pretvori u izborni poklon sigurnim glasačima DPS-a iz džepova svih nas.
Korona ne može biti pokriće za višedecenijsku pogrešnu ekonomsku politiku u Crnoj Gori. Do donas je za subvencije poljoprivrednim proizvođačima izdvojeno svega 322.000 eura, što je skoro 20 puta manje nego što smo lani izdvojili samo za uvoz paradajza.
Poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori, umjesto da bude jedna od temeljnih razvojnih grana i pokretač ekonomije, odavno je žrtva uvozničkog lobija, zbog čega domaća proizvodnja sve više posustaje iako nam je danas potrebnija nego ikad. Samo prošle godine Crna Gora je na uvoz hrane potrošila 474 miliona eura, što je za čak 60 miliona eura više od ukupnog izvoza svih roba iz Crne Gore.
Poražavajuća je činjenica da je više za plasman domaćih proizvoda uradila Fejsbuk stranica „Kupujmo domaće“, nego Vlada Crne Gore.
Ne može se budućnost Crne Gore graditi na ogromnom jazu između malog broja bogatih i većine ekonomski osiromašenih građana, već nam treba društvo u kojem će svi imati jednake šanse da pristojno žive od svog rada.
***
URA predlaže mjere za turizam: Refinansirati zarade i odložiti kredite
Uzimajući u obzir činjenicu da u našoj državi boravi svega 11,191 registrovani turista, šta predstavlja svega 8% od ostvarenog prometa za isti period prehodne godine, odnosno da crnogorski turizam bilježi pad od čak 92% tokom jula mjeseca, Vlada konačno i bez odlaganja mora usvojiti set mjera pomoći turističkoj privredi kako bi se ublažile sve negativne posljedice. Hitnost tih mjera, na koje URA poziva već mjesecima, je utoliko veća kada znamo da je tokom juna, Vlada prognozirali pad u sektoru turizma od svega 40%, šta bi uticalo na pad ekonomije samo 6,8%, dok je realna slika drastično lošija od tih optimističnih projekcija, ukazali su u Građanskom pokretu URA.
Zbog svega toga, URA predlaže set konkretnih mjera i opet poziva Vladu da u što kraćem roku navedene mjere usvoji, kako bi se veliki pad u sektoru turizma bar u nekoj mjeri amortizovao.
“Ukoliko znamo da su brojni touroperatori već ranije otkazali ili suspendovali svoje ugovore, pozivajući se na višu silu (vis major), a da se drastičnim porastom broja oboljelih onemogućava i oslanjanje na domaće turiste, jasno je da će se brojni hotelijeri i turistički radnici, kao i srodni sektori koji su nakačeni na turizam, vrlo brzo naći u velikim problemima. Hotelska industrija zapošljava oko 6.000 ljudi, zbog čega je neophodno ublažiti i zaustaviti trend masovnih otpuštanja radnika u hotelima, koji u slučaju propasti turističke sezone neće biti likvidni sve do početka naredne sezone. Zbog toga, za sve hotele i turističke organizacije koji ne otpuštaju svoje zaposlene, država treba da omogući refinansiranje zarade zaposlenih u bruto iznosu, kreditom kod Investiciono razvojnog fonda (IRF), sa grejs periodom od godinu dana i po stopi od 1,5 odsto”, ukazali su u Građanskom pokretu URA.
URA podsjeća da je prema junskoj projekciji, iznos javnog duga do kraja godine trebao dostići 82,5% bruto-domaćeg proizvoda (BDP), ali da će izvjesno procenat javnog duga biti drastično veći, sa obzirom na potpuni slom turističke sezone.
“Kada znamo da čak 45% do 50% hotela nije ni otvoreno, a da je u onim otvorenim popunjenost na svega 10% do 13%, postaje potpuno jasno da brojni hotelijeri, od kojih su mnogi kreditno zaduženi, neće biti u mogućnosti da servisiraju svoje kredite jer neće biti likvidni sve do početka naredne sezone. I to samo u optimističnim predviđanjima, da i od naredne bude nekog upliva turista. Zbog svega toga, potrebna je aktivna uloga Vlade, kako se svim kreditno zaduženim hotelijerima omogućilo da do naredne sezone isplaćuju samo kamate za kredite, a da se glavnica raspodijeli na sve preostale godine kredita. Istu mogućnost treba pružiti i vlasnicima privatnog smještaja, koji će se takođe naći u izuzetno teškoj situaciji, a kojima treba omogućiti i da, ukoliko to žele, porez na nepokretnost plate naredne godine, u definisanim ratama, kako bi se olakšala njihova trenutna teška finansijska situacija”, ukazali su u Građanskom pokretu URA.
Podsjećaju da, pored hotela, privatnog smještaja i agencija, država mora pronaći model zbrinjavanja i onih najugroženijih, a to su radnici u turizmu i ugostiteljstvu “koji su već ostali bez posla ili koji ga zbog vanrednih okolnosti neće ni dobiti”.
U pokretu URA podsjećaju da su godinama predlagali Vladi i Privrednoj komori uvođenje instituta “stalnog sezonca”, po uzoru na pojedine zemlje Evropske unije EU, šta danas hrvatska Vlada koristi za ublažavanje negativnih efekata krize.
“Dok je Crna Gora bila korona – free destinacija i dok nije došlo do novog uvećanja aktivnih slučajeva, bilo je nekog prostora da turistički sektor ostvari određeni prihod i da izvuče maksimum iz ionako najgore sezone u našoj bližoj istoriji. Međutim, sada kada se granice opet zatvaraju, a kada gosti iz većine evropskih država, kao i država regiona, opet nisu u mogućnosti da posjete Crnu Goru, jasno je da će posljedice najviše osjetiti sektor turizma, kao svi ljudi koji su zaposleni u tom sektoru. Zbog toga država preventivno mora djelovati odmah, kako bi preduprijedila i ublažila makar dio negativnih trendova, u nadi da će se pandemija završiti što prije i da će se život vratiti u normalu”, ukazali su u pokretu URA.
URA je još tokom aprilske i majske pandemije pozivala Vladu da usvoji paket mjera pomoći turističkoj privredi, kako bi se preventivno djelovalo u susret nikada težoj turističkoj sezoni.
***
SDP: Zahtjev za hitnu sjednicu Skupštine za usvajanje Zakona o PIO
Poštovani predsjedniče Skupštine,
Vlada Crne Gore je sa zakašnjenjem od skoro dvije godine na jučerašnjoj sjednici utvrdila izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) kojim se uvode povoljnosti za buduće i sadašnje penzionere. Taj predlog Zakona je gotovo identičan predlogu koji su podnijeli poslanici SDP prije godinu dana, a koji su poslanici DPS, SD, BS uporno odbijali da uvrste u dnevni red sjednica čak sedam puta. Zbog toga zahtijevamo da, kao predsjednik Skupštine, zakažete sjednicu po hitnom postupku, najkasnije do 31.jula, kako bi prijedlog ovog zakona bio usvojen i počeo sa primjenom.
Ukoliko ovaj zakon ne bude usvojen do 31.jula, vrlo je izvjesno da od njega u dogledno vrijeme neće biti ništa, zato što je već sada prošlo preko 20 mjeseci od sporazuma socijalnih partnera, a kao sto vam je poznato izbori su raspisani za kraj avgusta.
Predsjedniče Skupštine,
crnogorski penzioneri nemaju puno razloga za zadovoljstvo svojim socijalnim polozajem. Vlada je predlagala, a Skupština skoro automatski usvajala brojne zakonske odredbe kojima je život prosječnog penzionera postajao sve teži, a njihov standard lošiji iz godine u godinu. Samo kroz povećanje stopa akciza i osnovne stope PDV, ali i uvođenje plaćanja dvije stavke za obnovljive izvore energije na računu za struju, naših 125.000 penzionera je moralo od prilično skromnih penzija izdvajati svakog mjeseca sve više i više novca za račune, hranu i ljekove. Ukupan standard naših penzionera danas je lošiji jer je njihova prosječna penzija realno niža za 4% zbog rasta troškova života. Zbog svih ovih razloga, bilo bi od izuzetnog značaja da se navedeni zakon usvoji u hitnoj proceduri, kako bi naši budući i sadašnji penzioneri dobili barem malu satisfakciju na kraju mandatnog perioda. Vrlo je važno da li će oni koji su gradili ovu zemlju i uplaćivali u Fond PIO dobiti barem dio onoga što sazlužuju, ili će opet biti predmet političkih igara na njihovu štetu. Zbog toga Vas još jednom pozivamo da zakažete sjedncu po hitnoj proceduri kako bi ovaj prijedlog zakona bio usvojen do 31.jula i počeo da se primjenjuje u avgustu tekuće godine
SNP: Đeljošajev poziv Albancima da ne slave 13. jul je skandalozan i uvredljiv
Kolja Ljuljđuraj, predsjednik OO SNP Tuzi:
Izjava predsjednika opštIne Tuzi Nika Đeljošaja, u kojoj je pozvao Albance da ne slave 13. jul – Dan ustanka naroda Crne Gore u borbi protiv fašizma i Dan državnosti, je skandalozna i uvredljiva za sve građane Crne Gore.
Očigledno je da je Đeljošaj zaboravio važnost ovog praznika, dana kada je podignut najveći ustanak u porobljenoj Evropi koji je zadivio svijet. Ne želimo da vjerujemo da na ovaj način predsjednik opštine Tuzi pokušava da unese razdor među građane Crne Gore kako bi prikupio političke poene na predstojećim izborima. Međutim, i ranije je Đeljošaj imao sporne izjave koje nisu imale za cilj omogućavanje dobrobiti našim građanima.
Mi u Socijalističkoj narodnoj partiji Crne Gore smatramo da je dosta podjela, svađa i nesporazuma u Crnoj Gori i da moramo pronaći zajednički imenitelj oko kojeg ćemo se okupiti. Trinaesti jul je, u tom smislu, nedvosmislena tačka spajanja svih naših građana, istorijska vertikala na koju svi treba da budemo ponosni i na kojoj treba da gradimo budućnost.
Izjave poput Đeljošajeve ne doprinose poboljšanju odnosa među narodima koji žive u Crnoj Gori i prave štetu Crnoj Gori na unutrašnjem i međunarodnom planu. Zbog toga, SNP CG poziva sve političke aktere da se uzdrže od zapaljivih i nedobronamjernih izjava koje nikome ne donose nikakvu korist.
