DPS: Abdić: Podrška preduzetnicima još jedan korak ka oživljavanju Stare Varoši
Dodjela bespovratnih novčanih sredstava preduzetnicima za razvoj biznisa u Staroj Varoši, još jedan je dokaz da je uprava Glavnog grada na jedan potpuno drugačiji, ali održiv način pristupa revitalizaciji ovog važnog dijela Podgorice.
Prije nešto više od dvije godine obećali smo da ćemo posvećeno raditi na revitalizaciji i valorizaciji turističkih lokaliteta, posebno onih koje odražavaju duh stare Podgorice. Nedavno je predstavljen projekat Tamnice Jusovača koji će izmijeniti sliku toga dijela grada, a za ovo vrijeme gradska uprava pokazala je da radi na unaprjeđenju ukupnog stanja u Staroj Varoši, akcentujući njen kulturno-istorijski i identitetski značaj za Podgoricu. U tom cilju u protekle dvije godine realizovano je niz investicija – rekonstrukcija rodne kuće Rista Stijovića, Ulice Braće Zlatičanina, a radi se i na rekonstrukciji ulica Keše Đurovića, Predgrad i Gojka Radonjića, sve sa namjerom vraćanja autentičnog izgleda, sjaja i mjesta koje zaslužuje Stara Varoš kao istorijsko gradsko jezgro Podgorice.
Obećali smo i jači ekonomski razvoj Glavnog grada i usmjeravanje resursa na snažnu institucionalnu podršku razvoju preduzetništva, aktiviranje sektora mikro, malih i srednjih preduzeća, dalju izgradnju infrastrukture neophodne za razvoj privatnog sektora. Zahvaljujući realizaciji ovog konkursa deset naših sugrađana dobilo je priliku da razvije svoje biznis ideje, zaposli minimum još deset ljudi, te da pružajući razne nove sadržaje u Staroj Varoši upotpuni sliku ovog nezaobilaznog turustičkog lokaliteta Podgorice. Otvaranjem novih suvenirnica, galerija, ugostiteljskih objekata koji nude autentičnu hranu i piće sa ovih prostora, ostvaruje se san svih Podgoričana da duh Stare Varoši ne postoji samo u pjesmama, već da dio njega mogu osjetiti i ponijeti sa sobom svi oni koji posjete našu Podgoricu.
***
SNP: Borba protiv siromaštva mora biti jedan od prioriteta nove vlasti
U svijetu se danas obilježava Svjetski dan borbe protiv siromaštva, dan koji i Crna Gora dočekuje u dosta teškom stanju.
Iako su predstavnici doskorašnje vlasti često isticali da je Crna Gora lider u regionu po mnogim pitanjima, pa tako i kada je riječ o životnom standardu građana, stvarnost je prilično drugačija. Pandemija korona virusa potpuno je ogolila situaciju u kojoj se nalazimo, odnosno pokazala da veliki broj naših građana od trenutnih primanja ne može da preživi, te da je za nekih šest mjeseci trajanja krize broj nezaposlenih porastao za preko 15.000.
Posljednji zvaničan podatak o stepenu siromaštva objavljen je 2013. godine, kada je apsolutna linija siromaštva bila 183 eura, a ispod nje se nalazilo 8,6 odsto građana. Statistika pokazuje da je prije izbijanja pandemije korona virusa u radnom odnosu u Crnoj Gori bilo oko 150.000 ljudi. Od toga, skoro 83.000 radnika primalo je zaradu manju od 250 eura. Polovina je primala minimalnu platu koja je do skoro iznosila 193 eura, a sada 222, dok je trećina zaposlenih neredovno primala platu.
Najbrojniji su zaposleni u trgovini, čija se plata kreće od 250 do 300 eura, dok dvije trećine radnika prima zaradu ispod 500 eura. Alarmantan je podatak da trećinu nezaposlenih čina lica sa visokom stručnom spremom.
U Crnoj Gori više od 15.000 djece živi u siromaštvu, a najviše ih je u porodicama sa troje i više djece, bez zaposlenih, u porodicama korisnika materijalnog obezbjeđenja. Najčešće se radi o djeci samohranih roditelja, s teškoćama u razvoju i djeci romske nacionalne manjine.
Pored lica sa invaliditetom, raseljenih i jednohraniteljskih porodica, penzionera čije su penzije mizerne, pripadnika RAE populacije, u vrlo nezavidnom položaju su i mladi ljudi koji su zaposleni, ali su njihova primanja toliko mala, da ne mogu samostalno živjeti, pa odlažu zasnivanje braka i porodice i do kasnih godina ostaju sa roditeljima u istom domu.
Na siromaštvo utiču brojni faktori, a kod nas su najvažniji: dugotrajna nezaposlenost, rast cijena i nesigurnost radnih mjesta i prihoda.
Dalje povećenje plata i penzija, te ukidanje PDV-a na doniranu hranu i regulisanje zabrane bacanja viškova hrane, otvaranje više narodnih kuhinja i socijalnih prodavnica su neki od načina borbe protiv ove pošasti koja podriva naše društvo.
Svjetski dan borbe protiv siromaštva je prilika da se osvrnemo oko sebe, vidimo kako žive naši sugrađani i učinimo nešto da im olakšamo život. Nova Vlada mora odlučno krenuti u rješavanje ovog problema i uraditi sve kako bi poboljšala standard građana i njihove životne uslove. To mora biti jedan od njenih osnovnih prioriteta.
