SD – Suhih: Građanske partije, sa manjinskim, da naprave zajedničku opciju i budu nosioci politike u Crnoj Gori
“Logično je da građanske partije, zajedno sa partijama nacionalnih manjina, naprave neku zajedničku opciju i na neki način oni budu nosioci politike u Crnoj Gori“, saopštio je član Predsjedništva Socijaldemokrata Crne Gore i predsjednik Skupštine Glavnog Grada, dr Đorđe Suhih, gostujući u emisiji Pressing na Gradskoj televiziji.
Suhih je istakao da je jasno da u Crnoj Gori vladaju podjele političkog tipa, te da u ovom momentu vlast nije homogena. „Jedino što je spajalo je bila želja da se pobijedi i sruši DPS. Sada, kad nema te jedine tačke spoja, njihove različitosti počinju da se ispoljavaju“, smatra Suhih.
On je rekao da smatra logičnim da su građanske partije, kao što su SD, SDP i URA, kao takve puno bliže po političkim idejama i ciljevima od ostalih. „Demokrate su se, posljednjim potezima gdje su se prilično vezivali za određene poteze DF-a, prilično odaljile od ostalih. DF nikad nije ni želio da se predstavi kao građanska partija, već kao jedna, bez pežorativnih razmišljanja i atributa, desna partija srpskog naroda koja legitimno ima mogućnost da postoji na političkoj sceni“, kazao je Suhih.
Nadao se da će URA ići u pravcu o kojem je govorio. „Ne morate ići sa DPS-om ako ne želite, ali ne morate ni sa DF-om, već da se sve ostale partije ujedine uz neku saglasnost DF-a, DPS-a ili makar nekog od ova dva politička faktora. Mislim da je kod DPS-a postojala veća spremnost za to. Takva manjinska Vlada mogla bi da napravi mnogo stabilniju Crnu Goru“, rekao je on.
Komentarišući incident koji se dogodio u Pljevljima, prilikom kojeg je uhapšen Pljevljak Zorislav Leković zvani Zenga, zbog napada na aktivistkinju Sigurne ženske kuće Sabinu Talović, a potom i na pripadnika UP, Suhih je kazao da manje osuđuje pojedinca, a više društvo, te da je suština u tome da li društvo može i želi da se bori sa takvim pojavama. „Ako oni imaju podršku društva, bar u jednom segmentu svog djelovanja, oni će nastaviti da rade ono što rade. Ako vide da su ostali sami i ako budu sankcionisani svaki put, onda će već naučiti da se bolje uklope u društvo i suzbiju kod sebe takvo ponašanje“, smatra on. Upitan da li ovakvo ponašanje ima podršku društva, Suhih je ocijenio da je podrška i kada ne postoji odlučna reakcija države u odnosu na ovakve incidente.
Suhih je rekao da se protivi želji da se prekine komunikacija sa dijasporom, tj. da se zaborave ljudi koji su zbog neke muke otišli iz Crne Gore, ili najsposobniji kadrovi koji su otišli negdje drugo gdje su imali više mogućnosti. „Zaboravljamo da veliki dio dijaspore dolazi svake godine u Crnu Goru i donose novac koji su zaradili u drugoj državi. To je neka vrsta neprimjetnog sufinansiranja, obično sredina koje su vrlo siromašne. Oni pomažu da se ljudi koji su ostali održe u tim sredinama i mislim da Crna Gora ima puno više koristi od naših iseljenika nego što je taj iznos od 0,07%. Mislim da bi ta sredstva trebalo povećati“.
Komentarišući situaciju u Skupštini Glavnog grada, na čijem se čelu nalazi, Suhih je rekao da opozicija aktivno učestvuje na sjednicama, ali da uvijek napuste sjednicu prije glasanja. „Već duže vremena nijesu glasali ni za jednu tačku na Skupštini, ali kroz diskusije mi vidimo kakvi su njihovi stavovi koji se nekad i poklapaju sa stavovima vlasti u CG. U ovom slučaju su napustili sjednicu prije diskusija oko tačke koja se ticala nabavke autobusa, tako da ne mogu reći šta oni misle o tome. Valjda je svima jasno da treba poboljšati gradski prevoz u Podgorici, a jedan od načina za to je nabavka novih autobusa. Ne mogu da razumijem da neko može da to ne podrži“, zaključio je Suhih.
***
LP: Eskalacija šovinizma pod ovom vlašću, hitno usvojiti Zakon o zabrani fašističkih organizacija
Jovo Rabrenović, potpredsjednik Liberalne partije Crne Gore:
Svjedoci smo da se u Crnoj Gori skoro svakodnevno dešavaju ekscesi koji su isključivo proizvod nacionalne, vjerske i etničke netrpeljivosti i da se u tim situacijama često ističu različiti oblici nacionalističkih ili neofašističkih simbola. O samim događajima i njihovim vinovnicima ne treba trošiti puno riječi jer je cjelokupnoj javnosti poznato iz kojih sfera društava potiču i kojim strukturama političkog djelovanja pripadaju. Ono što je za nas u Liberalnoj partiji zabrinjavajuće i što teško možemo prihvatiti je da u crnogorskoj vladajućoj eliti ne postoji minimum spremnosti da ovakvo ponašanje bude sankcionisano i prije svega spriječeno. Post factum djelovanje i retoričke ali ne i suštinske osude počinilaca a sve bez navođenja potencijalnih insipratora ili nalogodavaca je premalo i nedovoljno za stabilizaciju društva koje je teško pogođeno raznim vrstama podjela. O tome najslikovitije govori i posljednji slučaj napada na aktivistkinju za ljudska prava i prava žena u Pljevljima, Sabinu Talović, od strane lica koje je prepoznati i osvjedočeni pripadnik četničke, klerikalne, ideologije bliske ovoj vlasti. Umjesto snažne osude mi čujemo samo muk.
Liberalna partija Crne Gore je još početkom oktobra 2020. godine predala u skupštinsku proceduru Zakon o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola u cilju sprečavanja podsticanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti među građanima. Predloženim zakonom, zabranjuje se bilo koji oblik djelovanja fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija kao i upotreba fašističkih i neofašističkih simbola u Crnoj Gori. Dovoljan pokazatelj stanja u kojem se nalaze strukture zakonodavne i izvršne vlasti je upravo činjenica da prijedlog Zakona nikada nije ni stigao na razmatranje na plenumu, jer kao što je to poznato glasovima većine nije ni uvršten u dnevni red skupštinskog zasijedanja.
Liberali su tokom svoje tekuće diplomatske aktivnosti i u razgovorima sa ambasadorima država članica EU iznijeli postojeći problem nespremnosti dijela poslanika da se navedeni zakon uvrsti u dnevni red i da bude usvojen. Na predloženi tekst Zakona smo dobili bezrezervnu podršku sagovornika i izražena je spremnost da po potrebi ulože svoj autoritet i pomognu u procesu demokratskog razvoja Crne Gore i prihvatanju osnovnih postulate ljudskih i građanskih prava koje ovaj zakon sa sobom nosi.
Zbog sveukupnih političkih ali i nacionalnih previranja koja su u prethodnom periodu dodatno zahvatila crnogorsko društvo i koja su naglašeno dramatizovala ionako narušen suživot, te zbog svakodnevnih pokušaja relativizacije antifašizma i revizije prošlosti, Liberalna partija će inicirati ponovnu skupštinsku aktuelizaciju zakonskog teksta. Prije toga ćemo obaviti konsultacije sa ostalim opozicionim partijama kako bi ponovno stavljanje u proceduru zakona bio plod zajedničkog djelovanja i usaglašenosti svih opozicionih poslanika i kako bi bila poslata jasna poruka da fašizam nema svoje mjesto u Crnoj Gori.
