Šehović: Sva ili gotovo sva razrješenja direktora su nezakonita
“Tvrdim da su sva ili gotovo sva razrješenja direktora koja ovih dana sprovodi Ministarstvo prosvjete nezakonita, prije svega jer se baziraju na istom, cirkularnom pismu u kome se kaže da direktori nijesu ispunili svoje radne obaveze. Kao prvo, neispunjavanje radne obaveze se mora u nekom postupku dokazati, što je ovdje naravno izostalo. Osim toga, Ministarstvo neispunjavanje radnih obaveza smijenjenih direktora veže za činjenicu da oni nijesu konstituisali nove školske upravne odbore, a istovremeno Ministarstvo je potpuno nesvjesno činjenice da odbori nijesu ni mogli biti konstituisani kad samo Ministarstvo nije imenovalo sopstvene predstavnike u njima!” To je danas na Odboru za prosvjetu saopštio njegov predsjednik dr Damir Šehović. Odbor je danas podržao Šehovićev predlog da se upravo zbog kontroverzi u smjenama i imenovanjima direktora organizuje kontrolno saslušanje ministarke prosvjete Bratić, koje bi trebalo da se održi u petak.
“Osim navedenih formalnopravnih propusta, posebna je priča koga sve ministarka Bratić postavlja na čelo škola i šta su joj bili kriterijumi da na to mjesto postavi Radu Višnjić i mnoge druge osobe sa nakaradnim stavovima. O brukanju Ministarstva “smjenom” sa čela škola preminulih ljudi i ljudi koji nikad nijesu ni bili direktori neću posebno ni govoriti. Sve u svemu, ovdje postoji ne jedan nego stotinu razloga za saslušanje Bratićeve na čiji proces smjena i izbora direktora je javnost ogorčena”, rekao je Šehović.
On je na kraju poručio da: “Ideološkim profilima koji svoje sljedbenike hrabre pjesmama u kojima Turci leleču i bule kukaju, onima koji 11. jula slave Mladića i njegovo oslobođenje Srebrenice, te onima koji na ostrašćenom nacionalizmu hoće da grade bilo šta, ja i partija kojoj pripadam smo antipod. Sva razlika između takvih profila, koji podržavaju ovo što Vesna Bratić radi i nas, stala je u prethodnu rečenicu”.
***
DPS: Kljajić- Šćekić da odgovori je li zloupotrijebio položaj i da li državnu imovinu tretira kao privatno vlasništvo
Od Dragoslava Šćekića, zahtijevamo da se izjasni da li su tačni medijski navodi da je grubo zloupotrijebio službeni položaj i da je državnim automobilom, o trošku poreskih obveznika i uz dodatak dnevnica, bio na Gazimestanu.
Tražimo od Šćekića da nam objasni kakav je sastanak imao tog dana na Gazimestanu, koji se odnosi na aktivnosti Fonda.
Ako se utvrdi da je Šćekić, trošio državni novac, za svoje privatne političke izlete, biće to gruba zloupotreba službenog položaja. A ono što je još gore – ovakav postupak je dokaz najgoreg licemjerja bivših opozicionara, koji su dolaskom na funkcije shvatili da mogu da prisvajaju državnu imovinu, voze državne automobile, zapošljavaju na najviše državne funkcije svoje ukućane,…
Premijer Krivokapić i ministarka Borovinić Bojović treba da se izjasne o ovom slučaju, da se ne bi desilo da dođemo u situaciju kao sa njegovim najbližim saradnikom Kandićem gdje su se i premijer i ministar policije, pojavljivali u ulozi zaštitnika onih koji grubo krše zakon, bahato se ponašaju, zloupotrebljavaju vladina vozila, pijani voze i ugrožavaju sve građane Crne Gore.
***
Prava Crna Gora: Milačić u skupštinsku procedure preda predlog izmjena I dopuna krivičnog zakonika radi snažnije zaštite novinara
Poslanik u Skupštini Crne Gore i presjednik Prave Crne Gore Marko Milačić predložio je izmjene i dopune Кrivičnog zakonika radi bolje pravne zaštite novinara, uvažavajući inicijativu 9 NVO koje se bave radom medija i zaštitom novinara.
Izmjenama Кrivičnog zakonika se predlaže da se ubistvo novinara kažnjava kaznom dugotrajnog zatvora, koje su propisane za teško ubistvo. Ove kazne su opravdane kada se uzmu u obzir opasnosti sa kojima se novinari suočavaju prilikom obavljanja posla i nerasvijetljene slučajeve ubistva novinara, kao što je slučaj ubistva Duška Jovanovića.
Jedan od pokazatelja dostignutog nivoa demokratije u državi je bezbjednost novinara. Napadi na novinare su napadi na demokratiju i slobodu govora. Novinari u Crnoj Gori su prilikom vršenja svojih profesionalnih zadataka ugroženi, što potvrđuju česti napadi na njih u poslednje vrijeme.
Uzimajući obzir navedene činjenice opravdano je za napade na novinare i druge ugrožene grupe kao što su djeca i trudnice, propisati kazne koje se propisuju za nanošenje teških tjelesnih povreda.
S obzirom da se Crna Gora prema Svjetskom indeksu slobode medija nalazi na 104 mjestu i najgore je rangirana od svih zemalja regiona, treba uvesti kazne za sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i napada na novinare u vršenju profesionalnih zadataka kako bi se stvorili uslovi za slobodno i objektivno izvještavanje javnosti.
Dio izmjena se odnosi na kažnjavanje upotrebe sile ili prijetnje prema novinarima prilikom njihovog rada, jer su novinari često pod pritiskom da pišu ono što im neko naredi, a ne ono što je stvarno istina. Na ovaj način se žele zaštititi novinari od pritisaka.
S obzirom na ovakvu situaciju postoji realna potreba da sve partije pokažu političku volju za jačanje medijskih sloboda upravo kroz unapređivanje uslova pod kojima će novinari nesmetano obavljati svoje profesionalne dužnosti.
Novinari se često izlažu opasnostima da bi nama prenijeli istinu i zato svi mi kao društvo treba da više štitimo prava novinara.
***
Komisija za zdravstvo DPS: Odluka o novoj mreži zdravstvenih ustanova još jedna nesposobnost i neznanje ministarke Borovinić Bojović
Juče je Vlada Crne Gore donijela Odluku o novoj mreži zdravstvenih ustanova. Novina je da se ona sastoji isključivo od javnih zdravstvenih ustanova, kako kažu, „po ugledu na zemlje regiona“. Dakle, ne po ugledu na Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju matične države koji je omogućio da privatne zdravstvene ustanove imaju isti status kao i javne zdravstvene ustanove, ne na osnovu ugovora koje su ove ustanove zaključile sa Fondom za zdravstveno osiguranje i koji ističe tek 31.12.2022. godine, a čije su stavke ove ustanove ispunjavale doslovno i bez odlaganja, već „po uzoru na zemlje regiona.“
Prava je šteta što ministarki zdravlja Jeleni Borovinić Bojović nije poznata činjenica da Crna Gora pripada porodici malih zemalja po nomenklaturi Svjetske zdravstvene organizacije, a koje odlikuju specifičnosti koje ih čine neuporedivim sa mnogostruko većim zemljama regiona. Jedna od karakteristika malih zemalja je izrazita vulnerabilnost zdravstvenog sistema gdje i neznatne fluktuacije broja zdravstvenih radnika čak i u uslovima redovnog funkcionisanja mogu da izazovu njegov slom. Zato je za organizatore funkcionisanja zdravstvenog sistema u pandemijskim uslovima od velikog značaja bilo što su u okviru mreže zdravstvenih ustanova imali na raspolaganju i Specijalnu bolnicu Kodra sa njenim kompletim kadrom, opremom i prostorom. U Kodri su smještane COVID pozitivne porodilje, njih stotinak, bez smrtnih ishoda porodilja i novorođenčadi, bez intrahospitalnog zaražavanja što je potvrda strogog poštovanja epidemioloških preporuka. Specijalna bolnica Kodra je u pandemijskim uslovima održala svoj hirurški program u punom kapacitetu u kontinuitetu kada se u drugim bolnicama radila samo „hitna“ hirurgija, što je primjer vrijedan pohvale. Umjesto komplimenata za učinjeno, dobila je raskid ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje.
Ugovor je raskinut i sa poliklinikom „Hipokrat“ koja pruža usluge dijagnostike iz oblasti magnetne rezonance u Podgorici, Radanovićima i Nikšiću. Da je očuvana institucionalna memorija možda bi donosioce odluka o raskidu ugovora sa ovom ustanovom pokolebao podatak da je uvođenje ove privatne zdravstvene ustanove u „mrežu zdravstvenih ustanova“ dovelo do smanjenja dužine čekanja na MR dijagnostiku sa 9 mjeseci u 2014. godini na 1-2 mjeseca u 2021. godini. O dodatnim benefitima povećane dostupnosti, neplaćanja putnih troškova za dolazak u Podgoricu, upošljavanju 40 radnika, ulaganju u najsavremeniju opremu vjerovatno je suvišno govoriti na uho tvrdoj ministarki zdravlja.
Strah od privatnih zdravstvenih ustanova u sistemu crnogorskog zdravstva je suvišan. Atavizam je da je sve što potiče iz privatnog sektora apriori nepošteno, a da je sve što dolazi iz javnog sektora isključivo zakonito. Moramo se boriti za svakog ljekara u sistemu crnogorskog zdravstva, za svaku zdravstvenu ustanovu, bila ona privatna ili javna. Treba ih umrežavati i jačati. Ne smijemo liječiti organizacione nedostatke javnog zdravstvenog sistema kažnjavanjem privatnih zdravstvenih ustanova. Samo zdrava konkurencija može unaprijediti kvalitet u pružanju zdravstvenih usluga. Hirovitost u donošenju odluka suprotnih mišljenjima Ministarstva finansija i Agencije za zaštitu konkurencije, a bez sumnje na štetu pacijenata, može biti samo još jedan u nizu dokaza o nesposobnosti ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović da donosi važne odluke u oblasti zdravstvene politike.
