Glavni odbor URE izabrao uže rukovodstvo: Jačamo partiju kvalitetnim kadrovima
Glavni odbor URE izabrao je na jučerašnoj sjednici uže rukovodstvo partije u narednom četvorogodišnjem mandatu nakon III Kongresa održanog 4. jula na kojem su izbrani predsjednik i potpredsjednici, saopštili su danas iz Medijskog tima ove partije.
URA nakon Kongresa pokazuje da kadrovski jača i da u svoje redove okuplja najbolje kadrove uz konstantan priliv novog članstva i simpatizera, ocijenjeno je iz ove partije.
Za političku direktoricu Glavni odbor je izglasao Anu Novaković-Đurović.
„Ana Novaković-Đurović svoj profesionalni angažman godinama unazad vezala je za NVO sektor, gdje je i postala poznata široj javnosti. Kroz ovaj vid profesionalnog angažmana aktivno se bavila pregovaračkim procesom Crne Gore u EU i to naročito u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i ostvarivanju temeljnih prava“, navodi se u saopštenju.
Izabrani su i generalni sekretar, izvršni direktor, šef Medijskog tima i koordinatorka Političkog savjeta.
Glavni odbor za generalnog sekretara izabrao je Miletu Radovanića, za izvršnog direktora Zorana Mikića, za šefa Medijskog tima Bojana Jevrića i za koordinatorku Političkog savjeta Maju Kostić-Mandić, stoji u saopštenju.
„Mileta Radovanić je diplomirani politikolog, od 2011. radio je u NVO sektoru a potom u vrijeme vlade izbornog povjerenja bio i pomoćnik direktora Uprave carina. Od 2017. profesionalno je vezan za Građanski pokret URA, gdje je jedan i od osnivača. Zoran Mikić je svoj profesionalni angažman nakon završenih studija istorije započeo kao osnivač i prvi predjsednik NVO „Udruženje studenata i mladih istraživača istorije – CLIO“. Nakon toga stručno se usavršavao na Istorijskom institutu Crne Gore da bi od 2015. godine aktivno učestvovao u formiranju i etabliranju Građanskog pokreta URA. Istu funkciju u URI obavljao je i u prethodnom mandatu. Bojan Jevrić je diplomirani profesor crnogorskog jezika i južnoslovenskih književnosti i svoj profesionalni angažman obavljao je kratko u NVO, zatim u prosvjeti, medijima i na kraju u Građanskom pokretu URA. I u prethodnom mandatu obavljao je funkciju šefa Medijskog tima. Maja Kostić-Mandić univerzitetska je profesorica sa Pravnog fakulteta u Podgorici i cijeli svoj profesionalni angažman vezala je za naučni rad iz oblasti prava. Usavršavala se na najprestižnijim međunarodnim univerzitetima, autorka je ili koautorka više monografija, udžbenika i priručnika u zemlji i inostranstvu“, navode iz URE.
Vratili državi 250 miliona, sezona sjajna, napad na šverc cigareta…
Na jučerašnjoj sjednici Glavnog odbora razmatrana je i aktuelna politička situacija i konstatovano da Crna Gora može bolje da funkcioniše kroz predan rad Vlade na zdravstvenoj zaštiti, ekonomskoj stabilnosti i borbi protiv korupcije i kriminala.
„Solana je vraćena u državno vlasništvo i time preko 250 miliona eura u državni budžet. Poslije 30 godina beskompromisno se krenulo u obračun sa švercom cigareta i zadat je oštar udarac tim kriminalnim aktivnostima“, poručeno je sa sjednice GO.
Na sjednici je istaknuto i zadovoljstvo zbog sjajne turističke sezone koja premašuje i najoptimističnije prognoze i iskazana želja da se epidemija koronavirusa uspije kontrolisati kako bi krajnji rezultati bili na radost svih dobronamjernih građana.
„Preduslov za ostvarenje mnogih kompleksnih radnji u državi koje bi označile početak konačne distribucije pravde jeste izbor Tužilačkog savjeta a onda i formiranje kompetentnog, profesionalnog i nezavisnog tužilaštva. Dobra stvar je da su svi politički subjekti iz vladajuće većine toga svjesni u ovom momentu“, zaključak je diskusija sa sjednice Glavnog odbora URE.
***
Delegacija Demokratske Crne Gore položila vijenac na spomenik žrtvama u Velici
Delegacija Demokratske Crne Gore, koju su predvodili Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović, Vladimir Jokić, Stevan Katić, Novica Obradović i drugi visoki funkcioneri, odala je danas poštu nevino stradalim žrtvama zločina od strane SS divizija u selu Velika, u opštini Plav, i tom prilikom položila vijenac na spomenik žrtvama u blizini Crkve Svetih mučenika Kirika i Julite.
Takođe, delegacija je nakon polaganja vijenca, prisustvovala pomenu, koji su služili vladika Metodije i episkop Jovan, pakračko – slavonski.
Podsjetimo, Demokratska Crna Gora podnijela je 17. jula parlamentu “Prijedlog rezolucije o genocidu u Pivi i Velici” u čijem obrazloženju se navodi da je “prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica”.
–
***
Prava Crna Gora: Milačić u Velici – Odnos prema zločinu u Velici mjera našeg pomirenja samih sa sobom
Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić položio je vijenac u plavskom selu Velici posvećen žrtvama masakra koji se 28. jula 1944. godine dogodio u tom selu, obilježavajući 77 godina od tog stravičnog pokolja.
Milačić je vijenac položio zajedno sa predsjednikom odbora Prave Crne Gore u Plavu Sinišom Radenovićem.
Milačić je tom prilikom izjavio:
„Danas kada se navršava 77 godina od stravičnog pokolja u Velici kada su pripadnici nacističke SS jednici Princ Eugen uz asistenciju muslimanskih ekstremista iz jedinice Skenderbeg, pobili najmanje 500 stanovnika Velike, od čega 118 djece mlađe od 12 godina, ukučujući i odojčad u kolijevci, mi smo kao država i društvo dužni da se sa pijetetom sjećamo ovih nevinih žrtava.
Crna Gora nikako ne smije da dočeka i skoru 80. godišnjicu ovog događaja, a da se i institucionalno kao odgovorna država ne odredi prema teškom zločinu u Velici, koji je ostao snažno urezan u kolektivno sjećanje žitelja podčakorskog kraja.
To dugujemo kako nevinim žrtvama, tako i našoj djeci i budućim pokoljenjima, kako bi Crna Gora uistinu našla svoj mir i bila pomirena sama sa sobom.
Ako je Skupština Crne Gore osudila zločine proistekle iz građanskog rata na prostoru bivše Juoslavije, onda tim prije sada imamo veću obavezu da nikada ne zaboravimo i osudimo one zločone koji su se desili na tlu same Crne Gore.
To jedini iskren put ka pomirenju i izgradnji društva zasnovanom na istinskom međuetničkom i međuvjerskom skladu. S tim u vezi zasigurno je današnji dan prava prilika da se podsjetimo da je Crna Gora nažalost i vjerni opis zemlje iz pjesme „Svijetli grobovi“ velikog Jovana Jovanovića Zmaja, u kojoj je – „svaka stopa: grob do groba“!
Nemilosrde i beskompromisne istorijske podjele i bratoubilački sukobi u Crnoj Gori ostavili su svoj teški i krvavi pečat na svakoj stopi ove ispaćene zemlje u vidu bezbrojnih stratišta, pasjih grobanja i masovnih grobnica kada je na našu sopstvenu sramotu i tragediju prečesto jurišao brat na brata.
S toga Prava Crna Gora ovom prilikom najavljuje da će se uvijek i na svakom mjestu snažno zalagati da se zločini nikad ne zaborave, i da žrtve, ma sa koje strane dolazile, nikada ne budu prekrivene velom zborava i uvijek dobiju zasluženu pravdu i pijetet, zbog čega ćemo, kako smo i najavili, u Skupštini Crne Gore podržati Predlog rezolucije o genocidu u Pivi i Velici.
Naš odnos prema žrtvama Velike je mjera našeg pomirenja samih sa sobom.”
***
URA: Đurović – Crna Gora pokazala da može da bude lider u turizmu, rješavati problem lošne putne infrastrukture
Crna Gora je pokazala da uz kvalitetnu organizaciju može da bude lider u turizmu u regionu ali i šire, kazao je danas potpredsjednik URE Goran Đurović.
On ističe da kolone turista koje se slivaju ka našem primorju i planinama govore u prilog da oni osjećaju Crnu Goru kao sigurnu destinaciju i otvorenu za sve.
Đurović ukazuje i da je sadašnja Vlada preuzela vlast u ekonomski turbulentnom periodu sa lošim ekonomskim pokazatljima uslovljenim lošim odlkama prethodne vlade.
„U vrijeme korona krize uspješno su se sačuvale javne finansije obezbjeđivanjem kredita po relativno dobrim kamatnim stopama a urađen je i hedžing kredita prema kineskoj Eksim banci za autoput pomoću kojeg će država uštedjeti oko 8 miliona eura na godišnjem nivou. To su sve dobre vijesti i potezi koje treba pohvaliti. To je i pokazatelj da Crna Gora ima uspješnu saradnju sa zapadnim partnerima i dokaz našeg prijateljskog odnosa i njihovog povjerenja prema Crnoj Gori. Uprkos nastojanjima nekih subjekata društva da te odnose poremete oni su vidimo konkretni i sve utemeljeniji“, poručuje Đurović.
On podsjeća da Crna Gora ima bezbroj neiskorišćenih resursa i potencijala ali da joj je potreban dobar i stručan menadžment koji će te potencijale iskoristiti kako bi Crna Gora ekonomski jačala.
„Samo radom i trudom stiže se do rezultata a Crna Gora ima predispozicije za tako nešto. Potrebno je razvoj bazirati na održivim osnovama i zelenoj ekonomiji. U tom pravcu dobar je brižljiv odnos nove Vlade prema prirodnim potencijalima – moratorijum na izgradnju novih mHE i raskid ugovora gdje je to bilo moguće sa minimalnom štetom za državu“, navodi Đurović.
Ono što je primjetno tokom turističkih sezona a zaostavština je prethodnih Vlada, smatra Đurović, jeste loša putna infrastruktura, koja znatno otežava i sam dolazak a i cirkulaciju turista širom zemlje.
„Stoga se fokus u narednom periodu mora staviti na rješavanje ovog gorućeg problema“, zaključuje Đurović.
