Prava Crna Gora predala Skupštini konačne izmjene krivičnog zakona za snažniju zaštitu novinara
Predlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, koji je jednoglasno prihvaćen na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Prava Crna Gora dodatno je unaprijedila u saradnji sa Ministarstvom pravde, stručnjacima iz oblasti krivičnog prava, kao i devet medijskih organizacija koje su i inicijatori izmjena, i poslala u skupštinsku proceduru konačan, usaglašen zakonski tekst.
Ovim predlogom zakona definisan je pojam posla od javnog značaja, pod kojim se svrstava i novinarstvo, pa se pod poslom od javnog značaja smatra obavljanje profesije ili dužnosti koje je povezano sa povećanim rizikom za bezbjednost lica koje ga obavlja u oblasti javnog informisanja.
Bolja krivično-pravna zaštita novinara i drugih lica koja vrše poslove od javnog značaja se postiže izmjenama i dopunama članova Krivičnog zakonika koji se odnose na teško ubistvo, tešku tjelesnu povredu, prinudu, ugrožavanje sigurnosti i sprječavanje štampanja i rasturanja štampanih stvari i emitovanje programa.
Dopunom člana 144, ubistvo novinara i drugih lica koja obavljaju posao od javnog značaja tretiraće se kao teško ubistvo i počinilac će se kazniti zatvorom od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
U članu 151 se propisuju oštrije kazne za nanošenje teških tjelesnih povreda novinarima i drugim licima, koja obavljaju posao od javnog značaja.
Ko, tako, novinara teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teško naruši, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.
Ko novinara teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje naruši i ako je usljed toga doveden u opasnost život novinara ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oštećen ili oslabljen neki važan dio njegovog tijela ili važan organ ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad novinara ili trajno i teško narušenje njegovog zdravlja ili unakaženost, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
Ako je je usljed ovih djela nastupila smrt novinara, učinilac će se kazniti zatvorom pet do petnaest godina.
Dopunom člana 165 se sankcionišu učinioci koji silom ili prijetnjom prinude novinara u vezi sa obavljanjem njegovog posla.
Tako, ko novinara silom ili prijetnjom prinudi da nešto učini ili ne učini ili trpi i to uradi na svirep način ili prijetnjom ubistvom ili teškom tjelesnom povredom ili otmicom, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko krivično djelo učini prema novinaru ili licu koje obavlja poslove od javnog značaja u vezi sa obavljanjem tih poslova.
Ako je usljed ovih djela nastupila teška tjelesna povreda ili druge teške posljedice, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Ako je usljed ovih djela nastupila smrt novinara ili je djelo izvršeno od strane više lica na organizovan način, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina.
Ko ugrozi sigurnost novinara prijetnjom da će napasti na život ili tijelo novinara ili njemu bliskog lica kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina
Poslednja izmjena u članu 179 se odnosi na oštrije kazne za neovlašćeno sprečavanje i ometanje objavljivanja putem medija informacija od javnog značaja.
Ko neovlašćeno spriječi ili ometa štampanje, snimanje, prodaju ili rasturanje knjiga, časopisa, novina ili drugih sličnih štampanih ili snimljenih stvari ili neovlašćeno spriječi ili ometa emitovanje radio ili televizijskog programa, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
Za izvršenje ovih djela kazniće se i onaj ko neovlašćeno spriječi ili ometa objavljivanje putem medija informacija od javnog značaja.
Ako ova djela učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
Nasilje i napad na lica koja vrše poslove od javnog značaja kao što su novinari predstavlja napad na demokratiju i slobodu govora. Istinski kvalitet demokratije neke države može se izmjeriti bezbjednošću i sigurnošću ljudi koji obavljaju poslove od javnog značaja, kao što su novinari. Bezbjednost novinara predstavlja prioritet posebno u ovom trenutku kada su učestali napadi na novinare.
Imajući u vidu brojne neriješene slučajeve napada na lica koja vrše poslove od javnog značaja, a posebno na novinare i neriješena ubistva novinara, kao što je slučaj ubistva Duška Jovanovića, prepoznajemo potrebu i podržavamo inicijativu devet NVO koje se bave radom medija i zaštitom novinara za izmjenu Krivičnog zakonika, radi bolje zaštite novinara i drugih lica koja vrše poslove od javnog značaja.
S obzirom na učestale napade na novinare, preporuka međunarodnih organizacija je da se stvore uslovi za nesmetan rad novinara i stvore uslovi za slobodno i objektivno izvještavanje javnosti.
Prema Svjetskom indeksu slobode medija Crna Gora se nalazi na 104 mjestu, najgore je rangirana od svih zemalja regiona. S obzirom na ovakvu situaciju, postoji realna potreba da sve partije pokažu političku volju za jačanje medijskih sloboda upravo kroz unapređivanje uslova pod kojima će novinari i druga lica koja vrše poslove od javnog značaja nesmetano obavljati svoje profesionalne dužnosti.
***
Vidaković: Na crnogorskoj mladosti je odgovornost da sačuva ideju antifašizma
Kroz četiri duge ratne godine najbolje kćeri i sinovi Jugoslavije položili su svoju mladost, snove, ideale i nadanja, za bolje sjutra, na branik otadžbine, da bi i dalje živjeli u našim idealima i nekoj novoj nadi budućih generacija.
Za svako društvo koje teži progresu, neophodno je permanentno postojanje i kontinuirani razvoj antifašističke misli.
Antifašizam, koncepcija ove ideje i njeni nosioci mijenjali su se i smjenjivali, kako u ratnim, tako i u mirnodopskim uslovima, ali su vrijednosti koje generišu ovu ideju ostale iste. Borba za slobodu, pravdu, jednakost, istinu i mir, ostale su luča oko koje se generacije antifašista okupljaju.
Današnji geopolitički uslovi nameću ponovno rađanje nekih pobijeđenih, ali ne i konačno poraženih ideja, koje se po metodologiji djelovanja, svojoj ideološkoj postavci i težnjama mogu svrstati u grupu fašističkih ideja i tretirati kao fašizam.
Nažalost, takve pojave nijesu zaobišle ni tlo bivše Jugoslavije.
Sve češća pojava grupacija koje baštine ideologiju poraženih i kolaboracionističkih snaga, trebalo bi da zabrinjava sve generacije, bez izuzetka, ali posebno mlade ljude, koji svoju budućnost treba da grade na temeljima velikih ideja, patriotizma i solidarnosti, a ne mraka, bola i izdaje.
Iako, nesumnjivo, ima mnogo više mladih ljudi koji iskreno podržavaju, te svoj životni put zasnivaju na principima koji su neodvojivi od antifašističke misli, ipak njihov pasivni odnos alijenativnog karaktera bitno utiče na to da fašizam i njegovi proklamatori budu bučniji.
Međutim, mladi ljudi koji su spremni da prihvate istorijske činjenice i moralni vrijednosni sud ovih konfrontirajućih ideja, uvijek pruže zaslužen tretman fašističkim idejama, ostavljajući ih na tamnoj strani istorije.
Crna Gora je zemlja čiji je narod, prije svih bratskih i susjednih zemalja, koje su sačinjavale Jugoslaviju, ustao protiv okupatora, hrleći radije u smrt nego u ropstvo. Zato je danas ogromna odgovornost na crnogorskoj mladosti da sačuva ideju antifašizma i bori se za sve tekovine NOB-a.
Stoga, braneći ideju antifašizma, branimo našu budućnost, mladost i snove. Čuvajući ideju antifašizma čuvamo ponos predaka koji su nam na ovoj, krvlju natopljenoj, zemlji ostavili u amanet i čuvamo slobodu, koju su nam načinili svetom.
Još uvijek i zauvijek su nam vrijednosti i ideja antifašizma vodilja i putokaz, jer po riječima Imanuela Kanta dužnost prema samom sebi se sastoji u tome da svaki čovjek sačuva dostojanstvo u sopstvenoj ličnosti. Bez sumnje, sopstveno dostojanstvo možemo sačuvati jedino boreći se za budućnost onih ideja koje se bore za našu budućnost, jer našu budućnost dugujemo slavnoj prošlosti.
Još uvijek tamne šume jaukom pjevaju posljednje stihove slobode koje nam u amanet ostavi Sava Kovačević. Još uvijek sunce ogrije Nikšić osmijehom Ljuba Čupića. Još uvijek hladne rijeke nose poruku da dok se god budu čuli pucnji sa Ljubinog groba Njemci neće proći.
Zato će se uvijek čuti riječ mladih antifašista da dok je vjetra sa Zelengore, huka hladne Sutjeske i sunca u Ljubovom osmijehu, biće i antifašizma, jer to dugujemo njima, koji nam luču slobode predadoše, jer to dugujemo nama, koji smo bili njihova nada za neko novo, slobodno jutro i posljednji osmijeh umirućeg tijela i besmrtnih djela.
***
Latić i Ličina pristupili Bošnjačkoj stranci
Doktor pravnih nauka Ismet Iko Latić i magistar poljoprivrede Adis Ličina, pristupili su članstvu Bošnjačke stranke.
“Sa zadovoljstvom obavještavamo javnost da su Ismet Iko Latić, doktor pravnih nauka, bivši direktor Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, koji je bio i na funkciji menadžera u Opštini Petnjica, kao i magistar poljoprivrede Adis Ličina, pristupili našoj partiji.
Bošnjačka stranka nastavlja sa jačanjem kadrovskog potencijala. Latić i Ličina, dokazani intelektualci i ljudi prepoznati po radu i poštenju, garancija su jačanja ideje Bošnjačke stranke.
Politička vizija i program koji zastupa BS, svakim danom nailazi na sve veću podršku, što je pokazatelj da stranka vodi odgovornu i ozbiljnu politiku”.
U ime Bošnjačke stranke, pristupnice novim članovima uručili su potpredsjednik BS Jasmin Ćorović i predsjednik OO BS Petnjica Ervin Duraković.
“Veliko nam je zadovoljstvo da smo od danas dio pobjedničkog tima Bošnjačke stranke”, kazali su Latić i Ličina.
***
SD: Povucite iz procedure dopune Zakona o lokalnoj samoupravi
Poslanik SD-a i član skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Boris Mugoša, juče je na sjednici Odbora pozvao konstituente vlasti da povuku iz skupštinske procedure dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima predlažu odgadjanje izbora na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici.
“Odluka o održavanju lokalnih izbora (i to svih) u jednom danu, za koju se mi u SD-u zalažemo, treba da bude rezultat dogovora i kompromisa, odnosno šireg političkog konsenzusa, a ne jednostranih poteza parlamentarne većine i njena priprema je eksplicitni zadatak Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Sve ostalo predstavlja pravnu i političku hajdučiju, kojom se narušava ustavno-pravni sistem i ugrožava naša evropska perspektiva”, istakao je Mugoša.
Kasnije u toku jučerašnjeg dana su iz Evropske komisije poslali jasnu poruku da bi “odluka o održavanju lokalnih izbora u jednom danu trebalo da bude zasnovana na međupartijskom konsenzusu i koordinisana kroz skupštinski odbor za sveobuhvatne izborne reforme”.
“I na ovom primjeru će se vidjeti da li su pojedini politički subjekti samo deklarativno za EU”, zaključuje poslanik SD-a.
