Demokrate: Saopštenje sa press konferencije kluba poslanika “Mir je naša nacija”
Na danas održanoj pres konferenciji Kluba poslanika „Mir je naša nacija“, poslanik i potpredsjednik Demokrata, Momo Koprivica, predstavio je nove podatke i dokaze koji govore o tome kako je u vezi sa djelovanjem DIK-a krajem 2020. ispoljeno i kriminalno i protivustavno postupanje, čime su se stekli uslovi za dopunu krivične prijave protiv članova DIK-a koji su atakovali i na Ustav i na zakon i na izbornu volju građana.
„Iz mora opstrukcija koja je primijećena u djelovanju ekstremne i radikalne opozicije proizilazi jasni dokazi o tome da je posrijedi bilo protivustavno, kriminalno i protivzakonito djelovanje članova DIK-a sa ciljem da blokiraju rad državnih institucija i da obesmisle izbornu volju građana. No, u tome su osujećeni i pokušaj opstrukcije nije prošao“, rekao je Koprivica, nakon čega je predstavnike medija upoznao sa dokazima za to sa 5. i 7. sjednice iz prethodne godine, kojima je predsjedavao Ivan Brajović.
„Peta sjednica Prvog proljećnjeg redovnog zasijedanja započela je 23. 6. 2020. godine. Ona je bila neregularna sa aspekta Poslovnika – započela je bez kvoruma i suprotno članu 90 stav 2 i 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore. Na početku ove sjednice nije ni utvrđen kvorum, a nije ga ni bilo. Kao što se vidi na snimku, prisustvovalo je svega 12 poslanika. Na toj sjednici, koja je imala nekoliko nastavaka, a koja je počela neregularno i bez kvoruma, podnijeta je ostavka od strane poslanika DPS-a, gospodina Nikole Divanovića. U nastavku te sjednice, 21. 7. ostavku je podnio taj poslanik, inače – akter političke korupcije u Budvi“ – otkrio je Koprivica.
Koprivica je, zatim, prezentovao i izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta koji je DIK tom prilikom dostavila, a koji se odnosi upravo na tu, 5. sjednicu koja je počela bez utvrđivanja kvoruma i bez kvoruma, sa 12 poslanika. „Na toj sjednici je ostavku podnio poslanik DPS-a“, rekao je Koprivica.
Poslanik Demokrata je podsjetio da tada DIK nije prebrojavala poslanike. „Ona to, inače, nema ni pravo, niti da se bavi pitanjima utvrđivanja kvoruma, niti da odlučuje o poslaničkim mandatima“, naveo je Koprivica i dodao da su o tome odlučili građani Crne Gore na izborima.
„U stavki 2 tog izvještaja, u vezi sa ostavkom podnijete na sjednici gdje nije bilo kvoruma, konstatuje se: ‘DIK, na sjednici održanoj 22. 7. 2020. godine potvrđuje da upražnjeni poslanički mandat sa izborne liste Sigurnim korakom – DPS – Milo Đukanović, pripada Drašku Vučiniću’. Dakle, tada su ispoljili i nezainteresovanost i drugačiji pristup i različite aršine: tada se nisu bavili utvrđivanjem kvoruma, postavljali pitanje je li sjednica počela u skladu sa Poslovnikom, nego uradili što im je posao – dostavili izvještaj o popuni mjesta, jer se ne mogu staviti iznad Ustava i volje građana“, prokomentarisao je Koprivica.
„Sa druge strane, da budemo potpuno precizni, 4. sjednica Drugog, redovnog jesenjeg zasijedanja od 28. decembra 2020. bila je regularna: započela je utvrđivanjem kvoruma prozivkom, u skladu sa čl. 90 stav 4“.
Koprivica pojašnjava da se kvorum može utvrditi na dva načina: ubacivanjem kartice u poslanički pult (o tome pričaju sad DPS-ovci), a sa druge strane, postoji, takođe, drugi model, drugi način utvrđivanja kvoruma – putem prozivke. „Prozivka je“, podsjeća Koprivica, „i učinjena na zahtjev 10 poslanika poslaničkog kluba ‘Mir je naša nacija’ tako da je kvorum regularno utvrđen, u skladu sa Poslovnikom i bio je ostvaren kvorum za početak sjednice jer je bilo 40 poslanika u Plenarnoj sali i jedan putem tehnologije, u skladu sa članom 222a Poslovnika Skupštine Crne Gore“.
„A podsjećanja radi“, naveo je Koprivica, „kad se održavala 5. sjednica Prvog proljećnjeg redovnog zasijedanja zasijedanja, koju je Brajović otvorio, tada nije ni bilo poslovničke mogućnosti da se glasa online i tada nije bio uveden institut sjednice ‘na daljinu’, što je sve slučaj sa 4. sjednicom Drugog, redovnog jesenjeg zasijedanja. Na taj način su data sva prava i onim poslanicima kojima je usljed primjene mjera zaštite, ograničena sloboda kretanja. Poslanici uživaju ista prava, tako da se ne može Poslovnikom praviti razlika u pravima pojedinih poslanika, da jedni mogu da odlučuju, a drugi da mogu da odlučuju i učestvuju u radu“, istakao je Koprivica i naveo primjer iz uporedne prakse iz države EU, Hrvatske koja ima gotovo identična ustavna rješenja o Skupštini i položaju parlamentaraca gdje je poslovnička norma Hrvatskog sabora koja je ograničavala poslanike koji su kovid pozitivni i prisustvuju sjednici „na daljinu“ da učestvuju u radu, oglašena za neustavnu. „Zašto? Poslanici moraju uživati ista prava! Ne može se praviti razlika u pravima koja pripadaju poslanicima. Ne može Poslovnik praviti razliku i dodjeljivati različita prava različitim poslanicima. Svi imaju ista prava!“ – naglašava Koprivica.
Koprivica dodaje da je tumačenje DPS-a apsurdno jer po tom tumačenju, onaj ko glasa smatra se odsutnim. „To je apsurd! I još, po njihovom tumačenju, proizilazilo bi da onaj ko odlučuje, ne čini kvorum za odlučivanje. To su apsurdi. Suština je u sljedećem: onaj ko glasa na sjednici, ima se smatrati i prisutnim na sjednici. Sve je drugo apsurd i nenormalnost“ – objasnio je poslanik iz kluba „Mir je naša nacija“.
„Nije posao DIK-a da utvrđuje kvorum. Da jeste, kako bi prihvatili da razmatraju akt Skupštine sa one sjednice koja je započela bez kvoruma, sa svega 12 poslanika i bez pokušaja tadašnjeg predsjednika da utvrdi da li postoji kvorum? Potvrdili su mandat iako je ostavka podnešena na sjednici koja je započela bez kvoruma i bez utvrđivanja kvoruma“ – pojasnio je Koprivica.
„Umjesto da vrše službene dužnosti, članovi DIK-a prethodnog saziva bili su instrumentalizovani u partijske svrhe. Prekršili su svoju dužnost i počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja sa elementom organizovanosti. Pokušali su da prekroje izbornu volju građana. Posebno je interesantno i to što je posrijedi bio izvođač političke korupcije u Budvi, pa se tada rukovodstvo Skupštine stavilo u funkciju potpomaganja tog kriminalnog procesa. Ovo su dokazi da su radili zavisno od partijske pripadnosti poslanika kojima treba da počne ili prestane poslanički mandat“ – istakao je Koprivica.
Koprivica je ocijenio da je Skupština Crne Gore ispoštovala volju građana na 4. sjednici Drugog redovnog jesenjeg zasijedanja, ispoštovala pravo, pravnu proceduru, racio legis pravnih normi – da se obezbijedi poštovanje izborne volje građana i obezbijedi nesmetano funkcionisanje zakonodavne vlasti. „Osim toga, Skupština je: pokazala odlučnost, obesmislila opstrukcije radikalne i ekstremne opozicije, ojačala povjerenje u instituciju narodnog predstavništva. Pri tome, nije povrijeđen nijedan propis niti bilo čije pravo na poslanički mandat ili pravo na popunu upražnjenog poslaničkog mjesta“, rekao je Koprivica.
„To je najbolji pokazatelj regularnosti i pravne perfektnosti u postupanju Skupštine Crne Gore u decembru 2021. godine“ – saopštio je poslanik Demokrata.
Koprivica je objasnio da je efektivna moć poteza predsjednika Crne Gore da vrati zakon na ponovno odlučivanje slaba jer se o izglasanim zakonima odlučuje bez rasprave i istom većinom, a on je dužan da proglasi ponovo izglasani zakon.
Koprivica je, na kraju, ilustrovao šta znači principijelnost u režiji DPS-a i kako gledaju na pravo, Ustav, poštovanje procedure, tako što je ukazao na to da u udžbeniku „Parlamentarno pravo“ čiji su autori Marijana Pajvančić i Miodrag Vuković, jedan od poslanika DPS-a i nekadašnji savjetnik Mila Đukanovića za ustavna pitanja, na stranici 150, u dijelu koji se bavi proglašavanjem, objavljivanjem i stupanjem na snagu zakona, stoji sljedeće: „Predsjednik države ne ocjenjuje ustavnost podnijetog zakona iako ima i onih koji smatraju da bi to pravo trebalo da ima“. Koprivica je rekao da je Miodrag Vuković u pravu, no iako Vuković, kao nekadašnji savjetnik Đukanovića, tvrdi da predsjednik ne ocjenjuje ustavnost, predsjednik države se u aktu kojim je vratio zakon Skupštini upravo upustio u to.
Koprivica je zaključio da su se stvorili uslovi za dopunu krivične prijave protiv članova DIK-a i da će u najskorijem roku biti procesuirani.
***
BS: Čestitka povodom 13. januara – Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori
Bošnjačka stranka upućuje čestitku svim Hrvatima i Hrvaticama u Crnoj Gori povodom Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori – 13. januara.
Najveće vrijednosti današnje Crne Gore su njeno multietničko društveno biće, u kome se poštuju kulture i tradicije svih njenih naroda.
Uvjereni smo da ćemo na očuvanju tih vrijednosti zajednički raditi i u budućnosti, afirmišući naše posebnosti u stabilnoj, demokratskoj i evropskoj Crnoj Gori.
***
SD: Sporan izbor direktora Instituta za javno zdravlje
Poslanik SD-a Boris Mugoša: Nakon što je javnost, na pres konferenciji održanoj 11. januara, dobila od ministarke zdravlja objašnjenje oko izbora direktora Instituta za javno zdravlje, Vladi Crne Gore skrećem pažnju na sljedeće činjenice koje ukazuju na spornost imenovanja direktora Instituta:
– Na presu je ministarka izjavila da “po zakonu o državnim službenicima i namještenicima i zakonu o zdravstvenoj zaštiti direktora Instituta za javno zdravlje imenuje i razrješava Vlada na predlog ministra”. Zakon o državnim službenicima i namještenicima se ne primjenjuje na Institit za javno zdravlje, jer se na zaposlene i poslodavce u ustanovama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u javnom sektoru primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o radu, Opšteg i Granskog kolektivnog ugovora.
– Veoma je sporna teza iz objašnjenja ministarke da “sistematizacija kao interni akt niže pravne snage od zakona ne može uticati, niti biti referenca za imenovano lice na mjesto direktora”, kao i teza da “sistematizacija tog mjesta (a govori se o direktoru Instituta) ne smije sadržati nikakve posebne uslove osim definisanih zakonom”. Naime, u članu 5 Zakona o radu definisano je “akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je akt kojim se kod poslodavca utvrđuje unutrašnja organizacija; radna mjesta; opis poslova radnog mjesta; broj izvršilaca; posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa (kompetencije, znanje, vještine i radno iskustvo, kvalifikacija nivoa obrazovanja, odnosno stručna kvalifikacija u rasponu od najviše dva nivoa obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije)”. Takođe, u članu 19 definisano je da je poslodavac dužan da ima akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ako ima više od deset zaposlenih. Što se tiče opštih i posebnih uslova, u članu 20 je navedeno “Ugovor o radu može da zaključi lice koje ispunjava opšte uslove predviđene ovim zakonom i posebne uslove predviđene zakonom, drugim propisima i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
– Shodno članu 69 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Instituta za javno zdravlje saglasnost daje Ministarstvo zdravlja.
Iz svega ovoga jasno proističe da se posebni uslovi zaposlenih u Institutu, što uključuje i direktora, propisuju aktom (Pravilnikom) o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. U suprotnom bi uslovi važili za sve zaposlene u Institutu, samo ne za direktora uz podsjecanje da uslovi za poziciju direktora nisu definisani u zakonu. Kakvi su uslovi u važećem Pravilniku i da li su “prejaki” nije relevantno za priču o (ne)zakonitosti imenovanja direktora Instituta i nema potrebe da se jedna ozbiljna problematika svodi na dnevnopolitičku priču. Institut je naučnoistraživačka ustanova iz oblasti medicinskih nauka i javnog zdravlja. Takođe, Institut za javno zdravlje je nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja i organizuje dodiplomsku i postdiplomsku edukaciju iz javno-zdravstvenih disciplina. To obavezuje da u svom sastavu mora da ima kadrove adekvatnog nivoa obrazovanja, koji mogu da odgovore tom kompleksnom i sistemski veoma odgovornom zadatku, i kao takvi moraju biti prepoznati u Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Zato sugerišem Vladi Crne Gore da stavi van snage Rješenje o imenovanju direktora Instituta koji ne ispunjava uslove iz važećeg Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Instituta za javno zdravlje, kojeg je imenovala na sjednici 10. decembra 2020. godine, i da odredi vršioca dužnosti do imenovanja direktora (član 74 stav 6 Zakona o zdravstvenoj zaštiti) ili imenuje direktora koji ispunjava uslove propisane navedenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
***
SD: Nezakonito „skubu“ pozicije u državi koju „spašavaju“
Znamo da onaj ko laže mora da ima dugo pamćenje, ali je problem što nova vladajuća koalicija nema ni kratko pamćenje, pa tako ova dva dana gledamo klasično “skubanje” spasilaca “po dubini”, kao da tri lidera pobjedničkih koalicija nikad u životu nijesu vidjeli onaj čuveni romatntični sporazum o “depolitizaciji” koji su potpisali prije formiranja Vlade. Taj sporazum je u gotovo svakom elementu prekršen, saopštio je Marko Rakočević, član Glavnog odbora SD. Kako je dodao, nezakonito skubanje pozicija direktora po javnoj upravi od strane istih onih koji su obećavali da će “stati tirjanstvu nogom za vrat” se radi toliko bezočno i otvoreno, da se građani pitaju jesu li oni spasioce nešto pogrešno razumjeli prije par mjeseci.
“Poštovani građani, sve ste dobro razumjeli. Krivokapić, Abazović i Bečić potpisali su prije svega par mjeseci sporazum kojim se, “crno na bijelo”, obavezuju da “će nova vlast izvršiti deoplitizaciju ključnih institucija vlasti” i “neće sprovoditi revanšizam po političkom ili bilo kom drugom osnovu”. I onda su, kao da Sporazum ne postoji, prešli na “opošljavanje” onoga zbog čega su i došli. Besramne “čistke” u KBC, upravama, javnim preduzećima i ministarstvima i postavljenje svojih familija i članova ne čine, uvaženi građani, partije koje su sada u opoziciji i koje su “oslobodioci” godinama za to optuživali, nego upravo oni, koji pričaju o “demontaži partitokratije” dok između sebe dijele direktorska mjesta na koja se dolazi konkursima”, naglasio je Rakočević i dodao:
“Pogledajte, uvaženi građani, “crno na bijelo” spisak podjele direktorskih pozicija koji od juče kruži društvenim mrežama i medijima, i to onih pozicija na koje se dolazi konkursom, pa recite je li i za to kriv SD i trenutna opozicija? I kako se osjećate svi vi kojima su prije izbora govorili da će “očas posla” oni, heroji i zaštitnici nove demokratije, da vas obezbijede, a obezbijediše jedino familije i svoje najvatrenije članove. Opjanila im je izgleda “stolica” čuveno poštenje mnogo prije nego što su i sami očekivali.”
On je poručio i da je to manir funkcionisanja nove vladajuće većine, “o čemu govori i činjenica da se još u Budvi ne dogovoriše oko vlasti (čitaj: podjele pozicija), pa su tamo mogući i novi izbori. Preteže im dara mjeru izgleda”.
Rakočević je zaključio porukom da je “Pomenutim sporazumom nove vlasti “crno na bijelo” obećano i “revidiranje i donošenje zakona u skladu sa evropskim standardima” i “učešće u vlasti manjinskh partija”. Šta je onda ona nezakonita bruka oko usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jednaka bruka oko izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima i bukvalno istjerivanje manjinskih naroda čak i sa onih pozicija koje su ranije pokrivali – ne znamo. Možda oslobodioci “evropske standarde” tumače fleksibilnije nego svi mi ostali.
Na kraju, vjerovatno su oni trenutno toliko zaokupljeni “raspodjelom plijena” da bi gnijev javnosti uopšte stigao do njih. Jer naopakom je svejedno kako ga zoveš, samo mu daj da jede. Do kad shvate koliki se opravdani revolit građana probudio zbog poništavanja svakog njihovog obećanja i zbog beskrupuloznog nezakonitog ponašanja, biće kasno.
Dobro pričano, a zlo smišljeno i još gore urađeno. Vjerujemo ipak, ne zadugo.”
***
DPS: Nezakonitim partijskim zapošljavanjem, umiruju se nezadovoljni
Nova vlast se ovih dana namiruje po dubini. Sve partije iz koalicione vlasti, koje su vježbale strogoću na Krivokapiću i Abazoviću, potkupljene su brojnim lukrativnim pozicijama namijenjenih njima, njihovim aktivistima, familiji, prijateljima: direktorskim mjestima raznih agencija, uprava, zavoda, drugih državnim pozicijama, poput upravnih odbora, fondova itd.
To je taj proklamovani ekspertski koncept, koji se bazira na korupciji poslanika parlamantarne većine zapošljavanjem njihove uže i šire rodbine, kumova, prijatelja…
Da bi sproveli proces korupcije poslanika koji su svojim učestalim kritikama dizali svoju cijenu, prethodno su morali da suprotno zakonu, otpuste rukovodeći kadar koji je izabran na javnom konkursu i obavlja svoj posao u skladu sa svim pozitivnim zakonskim propisima. Taj proces su sprovodili, prijetnjama, pritiscima, spajanjem nespojivih oblasti. Svo to pravno siledžijstvo imalo je za cilj da revanšistički očisti državnu upravu od partijski, nacionalno ili vjerski nepodobnih kadrova a da zaposli one koji će im omogućiti da se što duže zadrže na vlasti.
Mediji izvještavaju da je DF dobio najviše lukrativnih pozicija a da se i Medojevićeva partija baš dobro po dubini namirila, pa vjerujemo da je to jedan od razloga što je ovo jedna od rijetkih odluka novih vlasti koju na društvenim mrežama nije kritikovao ovaj poslanik.
***
Čestitka Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore povodom Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore upućuje srdačne čestitke svim pripadnicama i pripadnicima hrvatskoga naroda u Crnoj Gori povodom Dana nacionalnog praznika hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.
Obzirom da se ove godine prvi puta obilježava ovaj veliki dan za Hrvate u Crnoj Gori, ovo je prilika da se prisjetimo svih zajedničkih dostignuća u izgradnji samostalne i građanske Crne Gore te očuvanju vrijednosti multikulturalizma našeg društva, čemu su Hrvati u Crnoj Gori dali svoj nemjerljiv doprinos.
U skladu sa Zakonom o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, a povodom nacionalnog praznika hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, prekjučer, to jest 11. 1. , istaknute su zastave Crne Gore i hrvatskoga naroda u Crnoj Gori na pročelju Doma kulture ,, Josip Marković ” u Donjoj Lastvi, gdje se nalazi sjedište Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, a danas je, 13. 1. , na zgradi Općine Tivat i Općine Kotor istaknuta i zastava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.
Podsjetimo, dana 14. 2. 2020. ,na temelju Odluke donesene na izvanrednoj tematskoj sjednici Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, održanoj istoga dana, donesena je Odluka da se sukladno članovima 12 i 13 Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola ( ,, Službeni list Crne Gore ” , br. 003/ 20 od 23. 01. 2020. ) te Članu 7 Statuta Hrvatskog savjeta u Crnoj Gori, odnosno Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, od 18. 7. 2017. , utvrđuje Dan nacionalnog praznika pripadnika hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, na način da se za navedeni nacionalni praznik utvrđuje 13. 1.(siječnja) , odnosno Dan prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotor, poznatom kao Karike, navodi se u saopštenju koje potpisuje Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore.
***
URA: Kotorska URA uplatila hiljadu eura za pomoć unesrećenima zemljotresom u Hrvatskoj
Kotorski odbor Građanskog pokreta URA donio je odluku da porodicama, koje su u Hrvatskoj pretrpjele ogromnu štetu od razornog zemljotresa, uputi novčanu pomoć u vrijednosti od hiljadu eura .
Pomoć je uplaćena preko žiro računa kod Hipotekarne banke koji je posebno otvoren za sve one koji su u mogućnosti da pomognu žrtvama zemljotresa u Hrvatskoj.
,,Nenadoknadiv gubitak su izgubljeni životi koje je odnio razorni zemljotres koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke županije“, istakla je predsjednica odbora kotorske URE Ljiljana Popović Moškov.
Kako je kazala, ta šteta je nepopravljiva, dok će se sve ostalo polako obnoviti. ,,Mi Kotorani smo posebno osjetljivi na patnju tih ljudi, jer smo i sami istu patnju i strah doživjeli 1979. godine. Cijenimo solidarnost svih ljudi koja je tada iskazana i to nikad ne zaboravljamo. Kao što smo pomogli i susjednoj Albaniji, odnosno Draču kada je to područje 2019. bilo razoreno zemljotresom, tako smo i sada bez razmišljanja donijeli odluku za pomoć stanovnicima Petrinje, Siska, Gline i drugih gradova u Hrvatskoj“, zaključila je Popović Moškov.
