Gost “Promenade četvrtkom” bila je Svetlana Gažević, član opštinske popisne komisije.
RB/BI: Popis je počeo prije pet dana, ide li planiranom dinamikom?
Gažević: Popis je počeo, napokon. Što bih ja rekla: i dogodi se popis. Kao što znate, popis se organizuje u osnovi na svakih deset godina, međutim u našim okolnostima, prvenstveno zbog pandemije korona virusa 2020, nakon toga i izbornih procesa kojih je bilo u nizu u toku 2022. i ove godine, sa popisom se počelo kasnije, dakle krajem ove godine. Negdje od sredine septembra ušli smo u tu priču. Počelo se sa javnim oglasom, ali, u početku, odziv ljudi i građana za angažovanje za popisivače bio je mali, usljed čega je prvobitno objavljeni oglas poništen i onda se išlo sa objavljivanjem drugog oglasa. Određeno je da popis, napokon, počne 30. novembra i da traje do 15. decembra, ali i drugi put je došlo do odlaganja za par dana i definitivno je počeo 3. decembra. Za očekivati je da bude završen 18. decembra, s tim što postoji odluka Uprave za statistiku da se, po potrebi, može i produžiti.
RB/BI: Popis je u nadležnosti države, odnosno Monstata. Kakva je uloga Opštinske komisije?
Gažević: Opštinske komisije po prvobitnoj odluci činilo je sedam članova. Kasnije, zbog političkih dešavanja, razgovora, dogovora, došlo je do proširenja broja članova u popisnoj komisiji, tako da je komisija proširena sa još tri člana i to sa dva predstavnika iz opozicionih političkih partija opozicionih i jednim koji je predstavnik manje zastupljenog naroda, a u našoj opštini to je iz Savjeta muslimana.
Popisna komisija, inače, obavlja prvenstveno poslove organizacione prirode, znači poslove koji se odnose na organizaciju popisa, da se stvore uslovi za instruktažu, za obuku popisivača i instruktora. Naravno, to obuhvata i prijem popisnog materijala, zaključivanje ugovora o angažovanju instruktora i popisivača. Moraju i da se organizuju sastanci sa Upravom za statistiku i sa članstvom u popisnoj komisiji, da se donose ovlašćenja za popisivače, prosto to su poslovi koji su organizacione prirode. Dok onaj uskostručni dio koji se tiče rada instruktora i popisivača i obuke instruktora i popisivača je više u nadležnosti dva člana popisne komisije koji su državni instruktori u ime Uprave za statistiku.
RB/BI: Prošlog četvrtka na toj stolici je bio predsjednik Opštine koji je rekao da u Baru ima 255 popisivača. Da li je toliko popisivača krenulo na teren, koji su to popisni krugovi, gdje su se sve uputili?
Gažević: Tačno je rekao predsjednik Opštine. U tom momentu je bila ta brojka kad je popisna komisija napravila izbor svih kandidata koji su se javili na oglase, koji su prošli obuku i testove kod državnih instruktora. Međutim, nakon raspoređivanja instruktora i popisivača po popisnim krugovima na teritoriji naše Opštine, koja je podijeljena inače u 335 popisnih krugova, bilo je malo nezadovoljstava. To je i razumljivo. Neki ljudi su bili raspoređeni u okolne popisne krugove, nisu bili zadovoljni i odustali su. Naravno, bilo je i situacija poput neplanirane iznenadne privatne obaveze, a i neka zdravstvena stanja pojedinih ljudi su uslovila da takođe odustanu od ovog angažmana, tako da sada, na današnji dan, imamo 42 instruktora i 230 popisivača koji odrađuju ovaj posao, za sada, vrlo uspješno.
RB/BI: Ne govorite, a i, čini mi se, nemate pravo da govorite o brojkama: koliko je popisano, koliko je ostalo, itd?
Gažević: Da, popisni materijal potpada pod posebnu kategorija ličnih podataka i pristup tom materijalu imaju samo državni instruktori, ne i ostali članovi komisije. Meni se čini da to ide relativno dobro. Za očekivati je da u početku bude sporije iz razloga što ti ljudi koliko god da su obučeni, koliko god su prošli sve te faze u par dana obučavanja, kad se izađe na teren, kad se uđe u kuću pa kad se sretnu sa domaćinstvom, sve je drugačije: neko je ovamo, neko onamo, već je to malo zbunjujuće i ljudi su oprezni u popunjavanju obrazaca, tako da je to zbog toga, vjerovatno, malo sporije išlo. Vjerujem da su popisivači sad već stekli rutinu i praksu i da će sve brže ići.
RB/BI: Ići će, nesumnjivo, brže. Popisivač koji zna svoj posao, iz ličnog iskustva to kažem, ostane petnaestak minuta po članu domaćinstva, eventualno 20, tako da nije strašno. Cura koja je bila u našem stanu je to lako i, rekao bih, stručno obavila.
Gažević: Nije strašno, ali mnogo zavisi i u kakvo domaćinstvo uđe popisivač. Ljudi možda i ne razumiju suštinu popisa, možda se i plaše, hoće da daju neke podatke, neke neće, hoće da popišu koga možda ne bi smjeli popisati.
RB/BI: Upravo to je jedan od problema. A i neki ljudi se plaše da kažu koju imaju imovinu. Boje se nekih poreza, čega li, neobično stečene imovine. To nema nikakve veze s ovim popisom, niti će ko te podatke da izvlači za nešto drugo, osim za statistiku, je li?
Gažević: Naravno. Postoje državni organi koji vode evidenciju o našoj imovini i našem zemljištu i kućama i stanovima, tako da nema razloga za brigu iz tih razloga. Ali imamo i ljude odnosno naše sugrađane koji su silom prilika došli iz ratom zahvaćenih područja kojih je ne mali broj. Tek oni imaju neki strah, neku neizvijesnost po pitanju popisa. I oni su vrlo uzdržani u davanju informacija.
RB/BI: Čini mi se da veća prava imaju popisivani nego popisivači, što je u neku ruku dobro jer mi možemo i da ne odgovorimo na neka pitanja, to se odnosi na vjeru, naciju, jezik, itd. Mi njima možemo da tražimo ličnu kartu, oni nemaju prava da traže nama ličnu kartu, a kako onda oni znaju da su ti podaci koje im dajemo iz glave, ili čitamo, nije važno, vjerodostojni, a nemaju uvid u lične karte?
Gažević: U momentu kad popisivač odrađuje svoj dio posla, u situaciji je da mora vjerovati popisivanom licu. Na popisivanom licu je da govori tačne podatke. Kao i u svakom poslu, kao i u svim radnjama, postoje i mehanizmi kontrole i provjere istinitosti tih podataka. Ja sad ne mogu da kažem da će ljudi iz Uprave za statistiku provjeravati jesu li tačni, pojedinačno. Ali dok traje popis postoji obaveza državnih instruktora da rade kontrolu ad hock i da, po nekoj svojoj slobodnoj procjeni, pođu u domaćinstvo da provjere da li su podaci koji su dati tačni. Ja smatram da smo ozbiljni ljudi, ozbiljni građani i da nam je u svakom slučaju najbolje govoriti istinu jer nikad se ne zna hoćeš li biti ti taj kojeg će možda neko provjeriti za kojeg će neko negdje reći da nije dao tačne podatke i da kasnije bude, prosto, predmet ispitivanja, provjeravanja.
RB/BI: Dobro bi bilo da relaksiramo naše starije sugrađane koji ne izlaze iz kuće čekajući popisivače. Ja sam izašao, zatekao sam listić, zakačen u vrata, da se javim na taj i taj broj kad dođem doma. Nazvao sam, cura je došla poslije desetak minuta. Tako da naši sugrađani mogu slobodno da se opuste, prošetaju, zateći će u vratima tu listicu i mogu odmah da nazovu svog popisivača.
Gažević: Tako je, samo da ova kiša stane, neka idu slobodno da prošetaju, popisivači u prvih deset dana imaju, kao što sam rekla, svoj popisni krug, dakle određenu obilježenu teritoriju, koju moraju da prođu. Dakle, moraju proći sve kuće, sve stanove i što god da se nalazi u tom krugu. I ako ne nađu građane kod kuće, ostavljaju obavještenje, kao što ste rekli, sa brojem telefona i građani komotno mogu pozvati na taj broj popisivača i dogovoriti se sa njim o terminu koji odgovara. Ne samo penzioneri nego i ljudi koji idu na posao. Popisivači imaju neku mjeru u odlasku u stanove i kuće. To je od 8 do 20 sati po pravilu, ali pošto je 8 sati, ipak, malo rano, oni kreću negdje oko 9 sati, a ljudi su već na poslu i ta kategorija onda ima potrebu za dogovaranjem sa popisivačem kad da se podaci uzmu. Prvih 10 dana mislim da treba tako da ide popis, ali ako se baš ni poslije 10 dana ne pojavi popisivač, ako nema obavještenja, preporučujem tim građanima da pozovu na broj 301 – 432 u popisnoj komisiji i da prijave da popisivač nije došao. Moram reći da je to aktuelno ovih dana, mislim ti pozivi. Čak već poslije drugog, trećeg dana, počelo je zvanje: „Ja moram negdje da putujem, imam zakazan ljekarski pregled, ja sam došao pa ću da se vraćem“, itd. Nemoguće je da se te želje ispune građanima. Ali, ako popisivač u 10 prvih dana ne obiđe sve ljude i porodice, e, onda u onih pet preostalih dana mora. Prosto, neka oni koji nisu popisani zovu na ovaj broj koji sam rekla i mi ćemo preuzeti i dodatne radnje i obavijestiti popisivače o građanima koji nisu popisani.
RB/BI: Očekujete li da će popis biti obavljen u 15 dana, da neće biti produžetka?
Gažević: Evo, ja sam u ovom poslu, nekim spletom okolnosti, već treći put. Dakle, ovo je treći popis u kojem sam član komisije. U prethodna dva popisa nije bilo produžavanja roka. Ne vidim razlog zašto bi se sad to desilo, u svakom slučaju ako organizator posla, a to je Monstat, odluči da se produži za nekoliko dana, vjerovatno će imati i razloge zašto to predlaže i zašto se to radi.
RB/BI: Kad će biti poznati rezultati popisa?
Gažević: Ja mislim da bi prvi, preliminarni rezultati ovog popisa trebalo, po pravilu, da budu 30 dana po završetku popisa. Što znači, negdje krajem januara bi trebalo da imamo rezultate, ali ne tvrdim ništa.
