Time je simbolično zaokružen ciklus ove selekcije koji je i započeo podrškom mladim crnogorskim stvaraocima. Pretposljednji događaj „Ljetopisa“ okupio je u Dvorcu kralja Nikole brojne poklonike likovne kulture.  

“Kristini otvaramo vrata za neke nove umjetničke izazove i traženja. Za koju godinu, ona će se ponovo naći ovdje, a mi ćemo biti ponosni što smo joj bili ’vjetar u leđa’“, kazala je, otvarajući izložbu, selektorka Likovnog segmenta „Ljetopisa“, istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović. Miranović navodi da naziv izložbe Kristine Stanišić „More i snovi“, indikativno govori o formalno-filozofskom uporištu / ishodištu mlade umjetnice i da oba pojma karakteriše beskraj, u vizuelno-kognitivnom smislu.

„More je i simbolički vezano za Kristinin ‘genius loci’, za mjesto rođenja, odrastanja, ‘uvođenja’ u život odraslih. Polazeći od tih premisa, snovi se nadovezuju na punktume prošlosti, sjećanja, želja, mogućnosti. U tom značenjsko-motivskom krugu kreće nas umjetnica simplifikovanim sadržajno-likovnim vokabularom, svedenim na osnovne protagoniste radnje. Oni su dominantno vezani za morsku floru/faunu, morski ambijent – talasi, rakovi, školjke, korali, stijene, jedrilice, morska pjena, pučina i sl. Nazivi radova ukazuju na misaono čvorište, na nasljeđe i fine nadogradnje…”, navodi dr Miranović, dodajući da je u Kristininim radovima, more, ujedno, sinonim prirode koja nas okružuje i prirode u nama.

“Ono ima svoje bure i bonace, neverine i maestrale… tamne, zapretane, nepristupačne dubine i iskričave, talasaste, pjenušave obale. Nije li isto sa ljudskom psihom, dušom, onim osjetilnim, čulnim? U egzekutivnom sloju, umjetnica, koristi pastuozno uljani/akrilni pigment, na platnu/dasci, uz dominaciju kontemplativne, modro plave i akcente ružičaste, zelene, bijele, zlatne. Plava je podloga/ mizanscen radnje, dok su druge boje nosioci/akteri dešavanja. Izbalansiranim osjećajem njihovih korelacija umjetnica gradi kompoziciono-predstavljački prosede. Kristina svojim radovima opšti sa sobom i svijetom. U kontinuumu tragalačkih, identitetskih ‘isplovljavanja’ njena kreativna jedrilica jedri/plovi punim jedrima, za sada, sasvim svjesno/ prirodno, zanemarujući mirnu luku/sidrište. Umjetnik/ca ne miruje, mora biti prisutan/a – sada i ovdje, na pučini svekolikih traženja/pronalaženja i novih isplovljavanja u nepoznate vode. Tihi, introspekcijski zaroni u sopstvo su neophodnost/neminovnost pronalaženja ličnog, osobenog znaka/jezika umjetnosti, koji je istovremeno priroda. Nesumnjivo, Kristina je na pravom putu…“, zaključila je dr Anastazija Miranović.

Kristina Stanišić je prošle godine diplomirala na osnovnim akademskim studijama slikarstva na Fakultetu savremenih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. dr Đorđa Stanojevića. Kroz svoje umjetničko istraživanje ona definiše svoju realnost kroz morske motive koji su istovremeno stvarni i imaginarni. Mlada slikarka je izrazila zadovoljstvo što je dobila priliku da izlaže na „Barskom ljetopisu“ ali i očekivanje da će i ostalim, neafirmisanim umjetnicima biti pružena podrška na sličan način.

„Ne radi se samo o meni i mojim umjetničkim istraživanjima, dosadašnjim i budućim uspjesima, niti mojim usponima i padovima, već o svim mladim umjetnicima koji imaju želju, volju, glad da ostave trag u istoriji umjetnosti“, naglasila je autorka čija će treća po redu samostalna izložba „More i snovi“  biti u postavci do 15. septembra.

The post Izložbom More i snovi Kristine Stanišić okončan Likovni program Ljetopisa first appeared on BARinfo.

Kao i prethodna dva, i ovaj predstavlja znamenite Barane koji su djelovanjem i životnim stilom obilježili dekade prošlog vijeka. Likovi četiri najpoznatija fudbalera koje je Bar iznjedrio, i koji su stekli kultni status među ljubiteljima „najvažnije sporedne stvari na svijetu“, krase zid istočne tribine stadiona: Radovan Lale Bokan – prvi igrač iz Bara koji je bio stalni član više jugoslovenskih prvoligaša, Danilo Delibašić – po anketama najbolji fudbaler FK „Mornar“ svih vremena, Anto Radović – dvodecenijski kapiten „Mornara“ i Miki Mašanović – legenda fudbala i uopšte grada pod Rumijom.

„Drago mi je što su ljudi iz Sportsko-rekreativnog centra prihvatili ideju da četvorica najpoznatijih fudbalera koje je Bar imao u poslijeratnom periodu dobiju svoje murale. Nadam se da će svi navijači uživati u ovome, jer je riječ u ljudima koji su sportska istorija ovog grada“, kazao je selektor bARS-a Željko Milović.

“Ovaj mural se stilski razlikuje od prethodna dva jer je, kako kaže koautor Husić, to tematika zahtijevala. „Frano i ja smo odlučili da murale odradimo drugačije od prethodnih, zato što je u pitanju stadion i trebalo je da se uklope u navijački senzibilitet i duh ʼMornaraʼ. Koristili smo svijetloplave, tamne i crne tonove da bismo murale uklopili u klupske boje, u ambijent“, zaključio je Husić.

Članovi porodica ove četiri fudbalske legende izrazili su zahvalnost na ovom gestu i inicijativi selektora Milovića, ističući da je za sve njih ovo bio poseban dan.

„Danas sam posebno emotivna i mnogo mi je drago što je ovo grad, koji je uvijek bio uz njega, prepoznao. Hvala Željku na tome što je uradio da se sjećanje na njega nikad ne zaboravi, da ostane za generacije. Mnogo sam ponosna“, zaključila je Mladenka Kaluđerović, ćerka Mikija Mašanovića.

Aleksandar Baćko Bokan, sin Laleta Bokana, rekao je da je ovo za njega izuzetan dan, a iste impresije dijeli i bivši fudbaler Jovan Joco Radović, sin Anta Radovića.

Danilo Delibašić, imenjak i unuk Danilov, duhovito je istakao da, nažalost, od đeda nije naslijedio talenat za fudbal ali da mu je drago što je baš njegov đed bio jedan od četvorice najboljih koji su tokom više decenija predstavljali barski fudbal na najljepši način.

The post Treći bARS-ov mural na zidu gradskog stadiona first appeared on BARinfo.

„Dekameron“ Đovanija Bokača predstavlja međašni kamen evropske književnosti i civilizacije. Ovo raskošno renesansno djelo čiji je osnovni motiv kuga, koja je u trinaestom vijeku harala Evropom, u dramatizaciji jednog od najvećih živih pisaca i dramaturga, dobija novo viđenje.

„Trudio  sam se da poštujemo Bokača i jedno od najvećih renesansnih književnih djela, a sa druge strane da se tiče nas danas, da taj komad bude nešto što je gledaocu zanimljivo i aktuelno i da nađemo zajedničke imenitelje renesanse i današnjeg doba. Zajedno sa rediteljem našli smo teatarski, relevantan način za čitanje ovog djela. Sedam vjekova kasnije neke stvari su identične. Manipulacija, dogma, bolest na kraju krajeva, jer kuga ima similariju sa kovidom. Socijalna izolacija, niski interesi, sve su to stvari koje i danas srećemo a koje su bile prisutne i onda i koje imaju ishode kojima se možemo nasmijati a u suštini su tragični“,  kazao je Koprivica.

Iskusna imena niškog pozorišta u sinergiji sa talentovanim i energičnim mladim glumcima iz Crne Gore u finalu daju dobitnu kombinaciju, kaže Koprivica, što predstavi garantuje dug vijek.

Po riječima dramaturga koji je i direktor Gradskog pozorišta Podgorica, Projkovski pripada vrhu regionalnog rediteljskog svijeta čiji su komadi nagrađivani i spajaju artističko i komercijalno. Ovo je četvrta predstava koju je u posljednjih sedam godina u našoj državi režirao Dejan Projkovski. Rad sa crnogorskim glumcima iznova ga raduje zbog, kako kaže, njihove specifične energije, a Crnu Goru smatra svojim pozorišnim domom.

Makedonski reditelj ističe da ovo pozorišno ostvarenje ima duh mjesta u kom je nastalo, te da su prethodnih 15 dana u Baru doprinijeli energiji predstave. U središtu priče je čovjek i njegova ideja o ličnoj slobodi i izborima, kaže Projkovski podsjetivši da kuga koja je harala Firencom i korona koja nas je prije dvije godine pogodila, predstavljaju savršenu paralelu.

„Svi znamo šta smo tada izgubili i zaboravljamo šta imamo kada imamo slobodu. Napravili smo predstavu baziranu na Dekameronu ali smo dodali priče vezane za renesansu, za Mikelanđela, Da Vinčija, Petrarku, Aligijerija. Mislim da imamo jednu specifičnu predstavu sa savremenim scenskim jezikom koji smo svi zajedno, kroz ovu dvomjesečnu pozorišnu laboratoriju, stvorili.“

Bokačo u izolaciju smješta grupu mladih ljudi koji će se bolesti i smrti oduprijeti pričanjem priča, uživanju u životu, poklonjenim trenucima sreće u okruženju Apokalipse.  Ponekad nam se učini da, na civilizacijskom planu, četrnaesti vijek još uvijek traje.

Raditi jedan ovakav svjetski klasik u današnjem vremenu je uzbuđenje i uspjeh samo po sebi, kazao je direktor Narodnog pozorišta Niš, Spasoje Milovanović.

„Obzirom da je ovo jedna od velikih koprodukcija, da je dramatizaciju radio najveći živi dramsku pisac, imamo sve razloge da budemo zadovoljni i jedva čekam reakcije barske publike, a onda i niške, 10. septembra, kada će biti premijerno izvedena kod nas.“

Reprizno igranje „Dekamerona“ zakazano je za subotu, 29. jul, u 21h.

Cijena ulaznice iznosi 10€.

Telefon za rezervaciju karata: 068/278-760

The post Večeras premijera Dekamerona – Sedam vjekova kasnije neke stvari su identične first appeared on BARinfo.

„36. Barski ljetopis se odvija u organizaciji JU Kulturni centar Bar pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Ministarstva kulture i medija, ali i u saradnji sa Filmskim i Muzičkim centrom Crne Gore. Tu su i naši brojni prijatelji, prije svega medijske kuće koje su uvijek uz nas i to nam mnogo znači, to nam šalje poruku da zapravo selektori festivala dovode značajna imena iz kulture i umjetnosti. Vjerujemo da ćemo međunarodni karakter festivala opravdati večeras na na samom otvaranju festivala“, kazala je Dabanović.

U odnosu na podatke u vezi sa programima koji su predstavljeni nedavno na konferencije za novinare, u međuvremenu je došlo do nekih izmjena.

„Kada gradite, planirate, pravite, pa i realizujete festival koji traje 42 dana, ne možete da predvidite baš sve okolnosti, pored sve dobre volje. Tako se desilo da smo u posljednjem trenu, dobili informaciju da se otkazuje predstava CNP ‘Ujka Vanja’, zbog zdravstvenih problema i nemogućnosti igranja glumice koja tumači jednu od uloga u predstavi. Igranje ove predstave je bilo planirano za srijedu 19. jul. Jedino što možemo je da pokušamo da se revanširamo našoj publici tako što ćemo tu predstavu ‘dovesti’ negdje kasnije ili tokom zimskog perioda. Međutim, te večeri u 21 sat predviđen početak književnog programa kada će svoj roman ‘Ključevi dobra i zla’ predstaviti autor Vuko Martinović“, najavila je Dabanović.

Sa žaljenjem je saopštila da je otkazan i prateći program „Škola mozaika“ koju je već niz godina vodio mr Petar Vujošević.

„Nekako smo sa razumijevanjem primili tu informaciju, jer zaista znamo da bi Petar vrlo rado, kada bi bio u mogućnosti, i ove godine bio sa nama. Mnoge generacije su prošle tu školu i znamo koliko on to predano radi. Da napomenem da je precizan program dostupan na našim profilima na društvenim mrežama i na našem sajtu www.barskiljetopis.me“, napomenula je Dabanović.

Publika će tokom trajanja festivala biti u prilici da otprate preko 80 književnih, likovnih, muzičkih, pozorišnih/filmskih, bARS i pratećih programa, na osam lokacija.

 Opširnije o tome pogledajte na linku :

The post Dabanović: Sve je spremno za početak 36. Barskog ljetopisa first appeared on BARinfo.