Barska plovidba je ranije obavijestila Ministarstvo finansija da neće moći da izmiri ratu, a s obzirom da je Vlada garant za kredit, onda se iz budžeta mora izmiriti kreditna obaveza.

Od 1,76 miliona dolara na glavnicu se odnosi 1,56 miliona, a na kamatu 217,7 hiljada dolara.

Barska plovidba je 2013. godine uzela 46,4 miliona dolara kredita kod kineske Eksim banke, a Ministarstvo finansija je u ime Vlade izdalo garanto pismo kojim garantuje uredno izmirenje svih finansijskih obaveza Barske plovidbe.

„U skladu sa navedenim, Ministarstvo finansija je u obavezi da, uz prethodnu saglasnost Vlade, izmiri obaveze navedene u zahtjevu kineske Eksim banke, u ukupnom iznosu do 1.764.402 američkih dolara. Kineska Eksim banka će zahtijevati izmirenje troškova zatezne kamate na neizmirene obaveze, koji će biti obračunati na dan plaćanja, a koji će biti plaćeni od strane Barske plovidbe, u skladu sa prethodnom praksom“,  piše u informaciji koju je Vlada usvojila na sjednici.

Pojašnjeno je da je nemogućnost izmirenja predmetne obaveze rezultat činjenice da je, usljed izmirenja prethodne rate kredita koja je dospjela na plaćanje 21. januara, Barska plovidba bila prinuđena da odloži određena plaćanja prema svojim dobavljačima. Navedene obaveze kompanija je u periodu od januara do jula 2026. godine morala izmiriti kako bi obezbijedila nesmetano operativno funkcionisanje brodova “Bar” i “Budva”.

„Takođe, tokom boravka brodova u Kini izvršena je nabavka rezervnih djelova i sprovedeni su neophodni servisi, što je prouzrokovalo dodatna ulaganja i povećanje troškova poslovanja u prvoj polovini 2026. godine. Barska plovidba očekuje da će prihodi ostvareni u drugoj polovini 2026. godine biti manje opterećeni troškovima održavanja, te da će kompanija biti u mogućnosti da akumulira sredstva potrebna za uredno izmirenje sljedeće rate kredita koja dospijeva na naplatu u januaru 2027. godine“, pojasnili su iz Vlade.

Vlada je i ranijih godina pružala ovakvu pomoć Barskoj plovidbi. Tačnije, od 2021. do 2026. godine Ministarstvo finansija je uplatilo Eksim banci 6,66 miliona eura.

„Od navedenog, Barska plovidba je 2022. godine izmirila obaveze prema državi po osnovu otplate rata kredita iz 2021. godine, u ukupnom iznosu od 3,24 miliona eura. Stoga, ukupna trenutna dugovanja Barske plovidbe prema državi Crnoj Gori, po osnovu obaveza vezanih za garanciju prema kineskoj Eksim banci, iznose 3,44 miliona eura, uključujući i troškove plaćanja (naknada CBCG), a odnose se na otplatu rate iz jula 2024. godine i januara 2025. godine“, precizirano je u informaciji.

Kao i u prethodnim situacijama, Ministarstvo finansija će zahtijevati od Barske plovidbe da nadoknadi troškove koje država bude imala po osnovu izmirenja obaveza u vezi sa predmetnom garancijom.

„Takođe, Ministarstvo finansija će, bez odlaganja, obavijestiti Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i dostaviti potrebnu dokumentaciju, kako bi bile preduzete sve potrebne radnje radi zaštite imovinsko-pravnih interesa države, u skladu sa praksom koja je primijenjena nakon svake dosadašnje uplate“, piše u informaciji.

The post Iz državnog budžeta 1,76 miliona dolara za brodove Barske plovidbe first appeared on BARinfo.

• Linija L55 Bar – Bari: Otkazani su polasci za datume 9.07 i 15.07.

• Linija L54 Dubrovnik – Bari: Otkazani su svi polasci do 17.07.2025.

„Svi putnici koji imaju kupljene karte, za otkazane polaske dobiće potpuni povrat novca od strane agencije u kojoj su ih kupili. Najiskrenije se izvinjavamo zbog svih neugodnosti i zahvaljujemo na razumijevanju“, navodi se na Instagram profilu Barske plovidbe AD.

The post Zbog havarije na brodu otkazano više polazaka na linijama Bar – Bari i Dubrovnik – Bari first appeared on BARinfo.

„Nakon toga, svakog utorka brod će saobraćati na liniji Bari – Bar, a srijedom Bar – Bari. S obzirom da se radi o novom brodu, nedavno kupljenim, veoma atraktivnim i interesantnim, koji još uvijek nema ugrađene kabine, biće organizovane samo dnevne vožnje, sa polaskom u 11 sati. Mogu reći da je to specifična prednost, jer brod izgleda kao mali kruzer, što znači da će putnici imati ugođaj koji pruža dnevna vožnja, uz dva restorana ( iz kojih se pruža divan pogled na more) tri bara, igraonicu za djecu, otvorene palube.. U restoranima će se služiti specijaliteti mediteranske kuhinje, uz, na moje zadovoljstvo, nezaobilazne masline i maslinovo ulje. Menadžment je već imao priliku da putuje brodom ‘Dalmacija’ i mogu vam reći da smo bili iznenađeni kako lijepo izgleda, kakav je ambijent i usluga. Sljedeće godine već očekujemo da će naši partneri ugraditi kabine i da ćemo imati potpunu ponudu. Cijene su već formirane, jer ‘Jadrolinija’, za razliku od ‘Adria Ferries’, ima fiksni cjenovnik. Palubna karta će koštati 78 eura u jednom smjeru, a povratna 144,40 e. Za djecu, karte su značajno povoljnije, dok su za automobile i kamione nešto skuplje u odnosu na cijenu putničkih karata”, kazao je za Radio Bar i Bar info Alković, koji je najavio da će zainteresovanima sve informacije biti dostupne na sajtu Barske plovidbe, na kojem će moći da kupe karte , kao i u Agenciji Barske plovidbe.

Nekada popularna linija, koju je decenijama održavao brod „Sveti Stefan”, nakon toga je više puta uspostavljana i prekidana. Predsjednik Odbora direktora, Ćazim Alković očekuje da ovoga puta bude isplativa.

„Nadamo se da ćemo biti zadovoljni, jer Barska plovidba nema veliki trošak za održavanje linije, dakle, nema veliki rizik, a trudićemo se da je što više popularizujemo, dovedemo znatno veći broj putnika nego do sada, i pokažemo da je veoma važna, kako za Bar, tako za cijelu Crnu Goru i region uopšte. Očekujemo putnike iz Bosne, Srbije, Kosova i drugih zemalja. Vjerujem da će biti potvrđena njena opravdanost “, istakao je Alković.

Brod „Dalmacija“ ima kapacitet za 800 putnika i 280 automobila.

Alković je najavio ove godine i liniju Ankona – Bar – Drač, od 8. jula do 8. septembra.

„Ovih dana potpisaćemo ugovor sa ‘Adria Ferries’ o toj liniji koju će, kao i prošle godine, održavati brod ‘ Mia’. Radujemo se i ovoj pomorskoj vezi Bara sa Italijom, koja ima druge potencijale i, takođe, veliki značaj. Za razliku od ‘ Dalmacije’, ovaj brod ploviće prema Italiji i iz Italije za Bar više puta nedjeljno, bez fiksnih termina. Veliko je interesovanje i očekujemo značajnu frekventnost. Ova pomorska linija posebno je povoljna za crnogorske građane i naše susjede iz okruženja koji rade u Zapadnoj Evropi. Prilika da se ukrcaju popodne u Ankoni, uživaju na brodu, prespavaju noć i u Bar sjutra ujutro stignu odmorni, omogućava im da u potpunosti iskoriste taj dan ili da nastave putovanje odmorni. Takođe, to važi i za teret od i ka Zapadnoj Evropi, jer vozač je nakon prospavane noći na brodu spreman da odmoran nastavi put“, naglasio je predsjednik Odbora direktora Barske plovidbe Ćazim Alković.

Brod „Mia“ ima kapacitet do 1.528 putnika i oko 2.000 m² garažnog prostora za vozila, 197 kabina, 14 apartmana, 8 kabina za putnike sa kućnim ljubimcima i dvije kabine prilagođene osobama sa smanjenom pokretljivošću. Putnicima su na raspolaganju restorani, Lounge bar, paluba sa širokom terasom, stolovima i stolicama, Snack bar, igraonica za djecu, Duty free shop i brojni drugi sadržaji.

The post Od 1. jula linija Bar – Bari, a od 8. jula Ankona – Bar – Drač first appeared on BARinfo.

Ključne su to odredbe predloga ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji državnih pomorskih kompanija sa kojim je izašlo Ministarstvo pomorstva.

Vlada je prošlog mjeseca objelodanila da je analiza Ministarstva pomorstva pokazala da je Crnogorska plovidba prezadužena i nelikvidna, te da nije u mogućnosti da servisira svoje obaveze i izašlo se sa planom spašavanja kompanije iz Kotora koji uključuju poslovni aranžman sa brodarskom kompanijom iz Bara.

Predlog ugovora koji sadrži pet članova juče je na sajtu objavilo Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora.

“Ovim ugovorom Crnogorska plovidba povjerava na upravljanje Barskoj plovidbi brodove “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”. Upravljanje, u smislu člana 1.1. uključuje sljedeće usluge: preduzimanje svih potrebnih radnji u cilju ugovoranja najamnina za brodove, podrška i savjetovanje u operativnim poslovima koji se odnose na obezbjeđivanje rezervnih djelova, goriva i ostalog potrošnog materijala, osiguranje, redovno servisiranje i remont brodova, obezbjeđivanje posade, ostalih resursa i logistike neophodnih za redovno funkcionisanje i plovidbu brodova, ostale usluge radi kvalitetnog upravljanja brodovima i optimizacije poslovanja”, precizirano je u dokumentu.

Obaveza Barske plovidbe je da Crnogorskoj plovidbi na ime budućih ostvarenih najamnina obezbijedi za podršku likvidnosti u toku 2025. godine do milion eura i ovaj bi se novac uplaćivao avansno, u tranšama, shodno dospjelim obavezama Crnogorske plovidbe prema povjeriocima.

“Barska plovidba je dužna da prilikom izbora unajmitelja brodova vodi računa o postizanju najboljih mogućih prihoda koji su u momentu ugovaranja ostvarivi na tržištu, da vodi računa o reputabilnosti unajmitelja i postupa s pažnjom dobrog privrednika, te da upravlja brodovima na održiv način uz istovremenu optimizaciju troškova”, piše da su ugovorene obaveze Barske plovidbe.

Crnogorska plovidba se obavezuje da “u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. juna 2026. godine” Barskoj vrati milion eura koje će joj ova dati za održavanje likvidnosti.

“Crnogorska plovidba se obavezuje da postupa po instrukcijama i savjetima Barske plovidbe u vezi sa sprovođenjem usluga i ostalim pitanjima regulisanim ovim ugovorom i da joj plaća naknadu za upravljanje i pružanje usluga u iznosu od devet % ostvarenih prihoda po osnovu najamnine brodova. Ova naknada će se obračunavati i isplaćivati kvartalno, shodno obračunu i fakturama ispostavljenih od strane Barske plovidbe”, navodi se u predlogu ugvora.

To znači da će kotorska firma plaćati barskoj kompaniji kao drugom po redu brokeru koji posreduje u sklapanju ugovora o najmu brodova kotorske kompanije (jer ni barska firma takve ugovore ne skapa direktno sa unajmiteljima, već preko brokera grčke agencije “Clarkson”), te da će Kotorani Baranima plaćati i da ih ovi konsultuju i uče kako bi Crnogorska plovidba trebalo da održava, remontuje, snabdijeva i posadom popunjava svoje brodove.

Predlogom ugovora je definisano da se “zaključuje na neodređeno vrijeme i stupa na snagu danom potpisivanja”, te da može biti jednostrano raskinut “s tim da otkazni rok ne može biti kraći od 90 dana od dana prijema obavještenja o raskidu.”

“Našli smo privremeno rješenje, odnosno potpisivanje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između Barske i Crnogorske plovidbe, kojim bi se dva broda dala Barskoj u zakup po tržišnim uslovima a ta kompanija uplatila do milion eura avansa, čime bi se obezbijedio potrebni novac. Te firme bi dogovorile tranše i poslovanje u narednim mjesecima, ali bi se spasila Crnogorska plovidba”, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović prošlog mjeseca.

Predlogom ugovora je definisano i da kompanije obrazuju zajedničku komisiju sa zadatkom procjene stanja brodova “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”, o čemu će biti sastavljen posebni izvještaj.

Ovaj član je već prekršen jer je tehnički direktor Barske plovidbe sa saradnicima minulih dana, uz podršku Ministarstva pomorstva obišao brodove Crnogorske plovidbe i pregledao ih, iako nije imao nikakvog pravnog osnova da to uradi, niti su mu zapovjednici “Kotora” i “Dvadeset prvog maja” to smjeli dozvoliti, budući da još ne postoji nikakav potpisan ugovorni odnos dviju kompanija koje su na svjetskom tržištu jedna drugoj direktna konkurencija.

Da se “strategija spašavanja koju je pripremilo Ministarstvo pomorstva već počela sprovoditi i prije potpisanog ugovora i izjašnjavanja skupština akcionara dviju kompanija, pokazuje i činjenica da je brod “Dvadeset prvi maj” već ušao u novi tajm-čarter kod unajmitelja “Oldendorff” na period od šest do devet mjeseci po dnevnoj najamnini od 8.750 dolara.

Ovaj ugovor je došao preko menadžmenta Barske plovidbe i njihovog brokera “Clarkson”, a da se on prihvati glasala je većina članova Odbora direktora Crnogorske plovidbe. Oni su se za to opredijelili kako su rekli “ne želeći da se suprotstavljaju strategiji Ministarstva”, iako su istovremeno na stolu imali i drugu, za ovu kompaniju povoljniju ponudu za tajm-čarter “Dvadeset prvog maja” do koje je došao menadžment Crnogorske plovidbe, a koja je podrazumijevala veću najamninu od 9.000 dolara na dan i druge za kompaniju znatno povoljnije ključne odredbe ovog ugovora, posebno vezane za tzv. redelivery broda.

The post Crnogorska da vrati Barskoj plovidbi milion do juna 2026. godine first appeared on BARinfo.

CdM: Ima li pomorska industrija budućnost, a ako ima, gdje i kako konkretno?

Radulović: Pomorska industrija ima budućnost, ali njen opstanak i razvoj zavise od prilagođavanja savremenim globalnim trendovima i strateškog djelovanja na nacionalnom nivou. Crna Gora, kao pomorska zemlja s bogatom tradicijom, ima značajan potencijal. Prioritet je modernizacija flote, ulaganje u zelene tehnologije i digitalizaciju kako bismo se uskladili sa ekološkim standardima Evropske unije.

Investicije u modernizaciju infrastrukture i povećanje konkurentnosti naših luka na regionalnom tržištu su od ključnog značaja. Crna Gora može dodatno razvijati nautički turizam, unaprijediti infrastrukturu za marine i pružiti vrhunske usluge na ovom tržištu. Veoma je važno staviti akcenat na obuci stručnog kadra, saradnji s međunarodnim kompanijama i povećanju zapošljivosti naših pomoraca.

CdM: Kako da Luka Bar bude evropsko čvorište i iskoristi njen puni potencijal?

Radulović: Da bi Luka Bar imala veći razvojni potencijal, a samim tim i značajnije doprinijela ekonomiji Crne Gore, neophodno je objediniti sa kompanijom “Port of Adria” kojom trenutno upravlja turska kompanija “Global ports”. Mišljenja sam da je razdvajanje ove dvije kompanije bio pogrešan potez koji je štetio ekonomskom interesu Crne Gore. Mi smo spremni da kupimo “Port of Adria” ali isključivo uz fer cijenu i ukoliko se postigne saglasnost oko vrijednosti akcija.

Kompanija “Hamburg port Consulting”, trenutno sprovodi detaljnu analizu poslovanja kompanije “Port of Adria” nakon čega ćemo dobiti pravo stanje u toj kompaniji. Vjerujem da će analiza kompanije “Hamburg port Consulting” biti završena do kraja februara, nakon čega će se preći u fazu pregovora sa sadašnjim vlasnicima kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja. Objedinjavanje ove dvije kompanije je od strateškog značaja za državu Crnu Goru i jedan od prioriteta Ministarstva pomorstva.

CdM: Šta se događa sa projektom spajanja Barske i Crnogorske plovidbe, da li nešto koči taj projekat i šta?

Radulović: Oba brodarska društva su suočena sa nizom izazova, počevši od značajne fluktuacije vozarina na globalnom pomorskom tržištu, uslijed koje su kompanije bile suočene sa nemogućnošću otplate kredita prema Exim banci sopstvenim sredstvima. Ova brodarska društva nisu održiva na način na koji su do sada funkcionisala, posebno kada se imaju u vidu predstojeće obaveze koje se odnose na povraćaj neusklađene državne pomoći, a koje će dodatno opteretiti poslovanje oba privredna društva. Vjerujem da je restrukturiranje jedini način da pokušamo da sačuvamo brodove i kompanije. Restrukturiranje bi trebalo da dovede do umanjenja poslovnih rashoda u poređenju sa ukupnim prihodima.

CdM: Koji su ključni benefiti novog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe?

Radulović: Novi Zakon o sigurnosti plovidbe će urediti oblasti koje važećim Zakonom nisu mogle da budu uređene na valjan način. To se prevashodno odnosi na samu sigurnost plovidbe u smislu učesnika u pomorskom saobraćaju kao i vrsti plovnih objekata. Svjedoci smo ugrožene sigurnosti na moru u akvatorijumu Bokoktorskog zaliva kao i Skadarskog jezera zbog povećanog saobraćaja plovila za privrednu djelatnost – prevoz putnika. Jedna od ideja je da se AIS (Automatic Identification System) uvede kao obaveza za takvu vrstu plovila, kako zbog sigurnosti samih putnika tako i zbog učinkovitijeg nadzora nad saobraćajem kada su ta plovila u pitanju.

Novi zakon predviđa i bliže uređenje djelatnosti iznajmljivanja plovila kao i veoma stroge kazne za nepoštovanje propisa. Jedna od stvari koja će biti regulisana je i saobraćaj tender plovila sa kruzera koji u ovom trenutku zauzimaju značajno mjesto kada je u pitanju intenzitet saobraćaja u mjesecima ljetnje turističke sezone. Takođe predviđene su i novine kada su u pitanju jahte kao i unutrašnja plovidba.

CdM: Koje ćemo sve pomorske linije imati narednog ljeta?

Radulović: Vlada Crne Gore posvećena je širenju pomorske mreže i povezivanju sa susjednim zemljama. Ono na čemu sam posebno ponosan jeste što smo uspjeli da obnovimo pomorsku liniju Bar-Bari, koja će saobraćati od kraja juna pa sve do kraja septembra naredne godine.

Takođe, nova linija koja će biti u funkciji naredne ljetnje turističke sezone biće Kotor – Dubrovnik. U funkciji će biti i linija Budva-Dubrovnik koja je saobraćala i tokom prošlje ljetnje turističke sezone, a koja je u potpunosti opravdala očekivanja. Obnavljanjem i uspostavljanjem novih pomorskijh linija potvrđujemo našu posvećenost razvoju pomorske infrastrukture i povezivanju Crne Gore s regionom i šire.

Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu. Ove inicijative su korak bliže ka tome da Crnu Goru pozicioniramo kao ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana.

CdM: Ima li Crna Gora novca za kupovinu brodova za povezivanje morskim putem? Koliko bi novca trebalo izdvojiti za takav projekat?

Radulović: Mislim da ovdje nije dilema da li imamo novca za kupovinu novog broda već se postavlja pitanje da li je kupovina tog broda ili brodova ekonomski isplativa. Sve analize koje su urađene ukazuju da je održavanje pomorske linije sa Italijom sa današnjim obimom očekivanih putnika, automobila i kamiona ekonomski neisplativo za bilo koje preduzeće koje bi upravljalo tim brodom.

Sa druge strane ukupni efekti povezivanja morskim putem sa Italijom bi bili pozitivni sa aspekta uticaja na turističku privredu i indirektne efekte od takve linije. Imamo primjer hrvatske Jadrolinije koja održava više linija ka Italiji iz Hrvatske i tek na taj način ulazi u zonu pozitivnog rezultata. Nijedno preduzeće koje vozi isključivo jednu liniju sa izraženo sezonskim karakterom ne može poslovati pozitivno. Veliki brodovi koji bi mogli da voze Bar-Bari liniju koštaju cca. 20 miliona eura i to 25-30 godina starosti. O novima ne trebamo ni razmišljati jer su to cijene koje idu i do 80 miliona.

The post Radulović: Potrebno spojiti Luku Bar i Port of Adria, kupovina feribota nesplativa first appeared on BARinfo.

On je na društvenoj mreži X napisao da će, nakon završetka remonta, brodu biti omogućeno da nastavi da plovi i uplovljava u svim svjetskim lukama.

“Radovi teku po planu, a završetak očekujemo do 5. januara naredne godine, nakon čega se naš brod vraća na more i biće zvanično preuzet od unajmitelja sa crnogorskom posadom”, naveo je Radulović na svom nalogu.

Podsjetimo, bulk karijeri Bar i Budva, nosivosti do 36.000 tona su plovila AD Barske plovidbe. Brodovi su kupljeni uz podršku Vlade Crne Gore i Ministarstva saobraćaja i pomorstva, a njihova izgradnja je završena 2014. godine u brodogradilištu Jinling u Kini.

The post Privode se kraju radovi na remontu broda Budva first appeared on BARinfo.

Izvršni direktor Barske plovidbe, Boris Mihailović i predstavnik Ministarstva pomorstva i saobraćaja, Nikola Marku istakli su značaj ove linije sa ekonomskog aspekta, ali i tradicije. Kako je istakao Marku “ovo je samo početak obnove starog prijateljstva i nečega što će donijeti samo dobro našim naraštajma”.

Na Gatu 5 jutros su bili predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević i predsjednik Skupštine opštine, Branislav Nenezić.

“Zaista lijepa slika iz akvatorijuma barske luke, pored sada već tradicionalnih kruzer brodova koji u kontinuitetu posjećuju barsku luku. Po prvi put ove godine su povezane obale Crne Gore i Italije i omogućen putnički saobraćaj nakon dvije godine pauze. Siguran sam da je ovo najava neke svjetlije budućnosti i ostvarenje sna mnogih Barana da se ponovo povežu Bar i Bari tradicionalnom morskom linijom, koja je bila za sve nas u Baru, a i u Crnoj Gori, prozor u svijet”, naglasio je Raičević.

Brodom je u Bar stiglo 27 putnika i deset vozila. Prvi putnici na ovoj liniji prenijeli su utiske za Radio Bar i Bar info.

Putnica porijeklom iz Crne Gore, doputovala je iz Italije sa svojom sestrom, koja se nakon tri decenije vraća da živi u domovini. Putovanje im je bilo veoma ugodno i emotivno, ali smatra da je ova linija trebalo da bude više reklamirana.

Naš sagovornik, tokođe porijeklom iz Crne Gore, došao je iz Trenta gdje radi kao rukometni trener, da provede odmor sa svojom porodicom. Ističe da je dugo radio u Pulji i uvijek mu je bilo zadovoljstvo da putuje ‘Svetim Stefanom’, pa je zbog toga odabrao putovanje ‘Miom’, iako obično dolazi avionom, letom Milano – Podgorica.

Ćazim Alković i njegov sin Emir konačno su dočekali trajektnu povezanost barske, odnosno crnogorske i italijanske obale. Podsjetićemo, otac i sin već godinama putujući biciklima zemljama regiona, izražavaju protest zbog gašenja ove pomorske veze. I ovoga puta otišli su u Italiju biciklima, a vratili se brodom ‘Mia’ na njegovom prvom zvaničnom putovanju na liniji Ankon- Bar- Drač.

Ćazim Alković sada i u svojstvu predsjednika Odbora direktora “Barske plovidbe” nije krio svoje zadovoljstvo.

“Za prvi put smo izuzetno zadovoljni i nadamo se da će broj iz putovanja u putovanje da se povećava, jer ‘Barska plovidba’ smatra da je ovo izuzetno interesantna linja od velike važnosti za Bar i region”, kazao je Alković.

Brod “Mia”, na liniji Ankona – Bar – Drač, saobraćaće dva puta nedeljno do septembra, a što se tiče eventualnog otvaranja linije Bar – Bari izvršni direktor Boris Mihailović procjenjuje da je “obnavljanje linije na neki način oživljavanje pomorske trase, koja bi trebalo da pokaže da i dalje postoji interes za ovim morskim putem i ponovnim uspostavljanjem tradicionalne linije Bari – Bar.

“Naš cilj je da u narednom periodu dođe do njene revitalizacije”, decidan je Mihailović.

The post VIDEO: Uplovljenjem broda AF Mia obnovljena pomorska povezanost Crne Gore i Italije first appeared on BARinfo.

Novoizabrani članovi Odbora direktora „Barska plovidba“ AD Bar su:  Teodora Ostojić, Nebojša Kaljević, Ćazim Alković, Marko Maraš i Radomir Radunović.

Novoizabrani Odbor direktora je 01. 04. 2024. godine održao konstitutivnu sjednicu kojom je do izbora predsjednika predsjedavao v.d. izvršnog direktora Mirsad Tršić. Nakon kratkog upoznavanja članovi odbora su u skladu sa Poslovnikom o radu pristupil izboru predsjenika Odbora. Odbor je donio jednoglasnu odluku da za predsjednika bude izabran Ćazim Alković.

Ćazim Alković je diplomirao na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru, a nakon toga školovanje je nastavio na  Ekonomskom fakultetu u Podgorici gdje je i magistrirao. Veći dio radnog angažmana, više od dvadeset godina je proveo u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanje lukama te njenim pravnim predhodnicima Agenciji pomorske sigurnosti, Plovputu i Obalnoj radio stanici Barradio, gdje je pored mnogobrojnih poslova prevashodno radio kao menadžer za kvalitet upravljanja. Autor je više stručnih radova iz oblasti unaprijeđenja kvaliteta poslovnih procesa Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.

Članovi  Odbora su na konstitutivnoj sjednici donijeli odluku da u što kraćem roku zakažu novu sjednicu na kojoj će se detaljnije upoznati sa radom i opštim stanjem u Barskoj plovidbi AD, te definisati smjernice za dalji rad. Svi članovi Odbora su pokazali spemnost da daju svoj maksimalni doprinos i da odmah bez odlaganja krenu sa radom. Najavili su da će o svim bitnim aktivnostima i odlukama Odbora javnost biti blagovremeno obaviještena.

The post Održana konstitutivna sjednica Odbora direktora Barska plovidba AD first appeared on BARinfo.

Vlada je predložila Skupštini akcionara „Marina“ AD Bar da za članove Odbora direktora ovog Društva izabere: Slađanu Perišić, Dragutina Durutovića, Isidora Filipovića i dr Đorđija Pavićevića.

Predloženo je Skupštini akcionara „Barska plovidba“ AD Bar da za članove Odbora direktora ovog Društva izabere: Ćazima Alkovića, Teodoru Ostojić, Marka Maraša i Nebojšu Kaljevića.

Novi Odbora direktora „Luka Bar“ AD Bar  činiće Nikola Vojvodić, Savo Ašanin, Dušan Masoničić, Milan Polović i Milutin Lakićević.

Dino Tutundžić je postavljen za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala, na vanrednim sjednicama sva tri preduzeća.

The post Vlada predložila nove članove odbora direktora Marine, Barske plovidbe i Luke Bar first appeared on BARinfo.

Predsjednik Odbora direktora Miloš Raičević, na pitanje RB i BI o razlozima ostavke,  nije želio da da nikakav komentar.

Naredna Skupština akcionara se očekuje najkasnije dva mjeseca nakon ostavki. Odbor direktora do tada radi u punom kapacitetu, sve dok Skupština ne razriješi trojicu članova koji su podnijeli ostavke i dok ne izabere nove.

Podsjetimo, Odbor direktora AD “Barska plovidba” donio je prethodne sedmice odluku o isplati bonusa za tri člana Odbora direktora koji su predstavnici državnog kapitala koji su sada podnijeli ostavke, kao i troje direktora iz AD.

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović, nakon saznanja, zabranio je isplatu bonusa dijelu članova Odbora direktora i dijelu menadžmenta AD “Barska plovidba”.

The post Tri člana Odbora direktora AD Barska plovidba podnijeli ostavke first appeared on BARinfo.