RB/BI: Kako je počela tvoja priča? Šta te je dovelo u sportsku psihologiju i Neurolingvističko progamiranje (NLP)?

Laković: Moja priča je počela tokom studija u Americi, gdje sam studirala i diplomirala psihologiju i imala priliku da prvi put uđem dublje u upoznavanje psihologije performansa. Pararelno s tim, ulogu je igralo dvadesetogodišnje sportsko iskustvo, kroz koje sam na ličnom nivou osjetila koliko je mentalni rad i mentalni trening zapravo presudan, ali često zanemaren. Kroz karijeru sam prošla faze gdje sam bila svjesna koliko kapaciteta i talenta imam, ali nisam znala da se izborim sa emocijama, mislima, pritiskom u nekim ključnim momentima. I baš u takvim trenucima sam shvatila da to „svijetlo“ koje je meni nedostajalo, želim da budem za druge – i sportiste i osobe van sporta, da želim da ih naučim sve ono šta ja nisam znala i da im pomognem da nauče da ne odustaju od sebe onda kad je najteže. Kroz taj put sam i kasnije završila NLP, metodologiju koja se bavi vezom između naših misli (neuro), jezika (lingvistika) i ponašanjem (programiranje). Jednostavno rečeno, način na koji razmišljamo i kako pričamo sa sobom, direktno utiče na to kako se osjećamo i kako reagujemo. Ono šta je ključno kod NLP-a jeste što daje konkretne alate, jer ne ostajemo samo na tome da razumijemo zašto se nešto dešava, već radimo na tome šta tačno i kako tačno da se nosimo u stresnim situacijama.

RB/BI: Koji je bio trenutak kada si shvatila koliko mentalni rad može da promijeni performans sportiste?

Laković: Ne bih mogla reći da je to bio samo jedan trenutak, već niz situacija koje sam doživljavala i gledala kroz svoju karijeru, a sada i kroz rad sa sportistima koje aktivno pratim, jasno mi je da isti sportista sa istim nivoom fizičke spreme daje potpuno različite rezultate u zavisnosti od svog mentalnog stanja. U jednoj situaciji, taj sportista može biti stabilan, siguran i odlučan, a u drugoj može biti pod pritiskom, nesiguran i zakočen. Tu postaje jasno da razlika nije u fizičkoj spremi ili taktici, već na koji način sportista doživljava situaciju i sebe u situaciji u kojoj se nalazi. To iskustvo mi je potvrđivalo, i dalje potvrđuje, da mentalni trening i mentalni proces ne može biti samo mali dodatak fizičkom treningu, već da se mora početi tretirati možda čak i kao ključni dio performansa.

RB/BI: Kako bi jednostavno objasnila koja je uloga psihologa koji radi sa sportistima – šta je zapravo tvoj posao „iza kulisa“?

Laković: Moj posao „iza kulisa“ je da radim sa onim dijelom sportiste koji publika ne vidi, a koji najviše utiče na rezultat. Radimo često na unutrašnjem dijalogu, na načinu razmišljanja u ključnim momentima, na tome kako sportista reaguje na grešku, kako da se vrati posle lošeg poteza, kako da upravlja pritiskom. Često radimo i na fokusu, samopouzdanju, emocionalnoj stabilnosti i regulaciji i načinu donošenja pravih odluka u igri. U suštini, pomažem sportisti da njegov unutrašnji svijet prestane da ga sabotira, i da umjesto toga krene da ga podržava.

RB/BI: Koliko su misli i unutrašnji dijalog sportiste presudni u odnosu na fizičku spremu?

Laković: Jasno nam je da je fizička sprema osnova, i bez nje nema performansa. Ali, ono šta misli rade jeste da određuju koliko će tog kapaciteta zaista biti iskorišćeno. Već godinama smo u sportu, i znamo da je na tim višim nivoima, razlika u fizičkoj spremi minimalna. Ono šta pravi razliku jeste sposobnost sportiste da ostane mentalno stabilan, fokusiran i prisutan u ključnim trenucima. Zbog toga, taj unutrašnji dijalog koji sam već pominjala i na kojem radim sa svojim sportistima, vidimo da može da te podigne, ali može isto tako da te potpuno blokira bez obzira zaista koliko si fizički spreman ili talentovan.

RB/BI: Koja razlika je između klasične sportske psihologije i Neurolingvističkog programiranja?

Laković: Kao diplomirani psiholog, mogu da kažem da klasična psihologija daje ti dubinu, razumijevanje i strukturu. Ona nam pomaže da shvatimo zašto se nešto dešava. NLP nam daje praktičnu dimenziju. Fokusira se na to kako da promijenimo način razmišljanja, osjećanja i ponašanja u konkretnim situacijama. Drugim riječima, psihologija nam odgovara na pitanje zašto, dok nam NLP odgovara na pitanje kako. I ono šta je moja specifikacija i dobitna kombinacija u radu sa ljudima, jeste što posjedujem oba pristupa, pa klijente mogu da naučim iz psihološkog pristupa zašto im se nešto dešava, a zatim iz NLP pristupa kroz praktične i konkretne alate, kako da riješe svoje probleme i dođu do željenih rezultata.

RB/BI: Šta podrazumijeva mentalna blokada kod sportiste? Kako to izgleda u praksi?

Laković: Mentalna blokada znači da sportista ima znanje, vještinu i kapacitet, ali ne uspijeva da ih ispolji u u ključnom momentu. U praksi to izgleda kao prevelika analiza, preveliko razmišljanje, strah od greške, gubitak fokusa ili osjećaj ukočenosti. Sportisti čak često ovo stanje nazivaju stanjem u kojem znaju šta treba da rade, ali ne mogu to da izvedu. Ono šta se u stvari dešava jeste da dolazi do sukoba između onoga šta znaju i onoga šta osjećaju u tom momentu.

RB/BI: Koliko riječi koje sportista koristi mogu uticati na njegov performans?

Laković: Jasno nam je riječi imaju ogroman uticaj, jer oblikuju način na koji osoba doživljva sebe i situaciju u kojoj se nalazi. Ako je jezik koji koristimo pun kritike, straha, pritiska, onda tijelo na to odgovara napetošću i nesigurnošću. Međutim, ako je jezik koji koristimo podržavajući i stabilan, vrlo brzo se mijenja i unutrašnje stanje. Zato i radimo na tome, jer promjena jezika dovodi brzo do promjene reakcije kao što sam već na početku rekla.

RB/BI: Koji su najčešći mentalni obrasci koji sputavaju sportistu, bez toga da su svjesni?

Laković: Najčešći su perfekcionizam, strah od greške, konstantna potreba za dokazivanjem, prevelika analiza. Takođe, vrlo čest obrazac je i vezivanje lične vrijednosti za rezultat. Šta to znači? Sportista vrijedi samo onoliko koliko dobro igra, i obratno. Ti obrasci nekada mogu da zvuče motivišuće, kao “pokazaću ja tebi sada ko sam”, ali na duže staze sa sobom nose i stvaraju pritisak, nesigurnost i nestabilnost.

RB/BI: Kako izgleda proces promjene od trenutka kada sportista kaže „nisam dovoljno dobar“ do stabilnog samopouzdanja?

Laković: Proces počinje osvještavanjem da ta misao koja ih muči, u stvari nije istina, već naučeni obrazac. Nakon toga radimo na razgrađivanju te misli: odakle je došla, ko te je tome naučio, čiji je to glas i izgrađujemo realnije i stabilnije razmišljanje. Međutim, ključni dio je zaista promjena. Jer promjena ne dolazi samo kroz razgovore i vježbe, već kroz nova iskustva i reakcije u realnim situacijama kroz koje sportista, ili osoba van sporta, može da vidi koliko napreduje i u kojem pravcu.

RB/BI: Možeš li nam dati primjer neke konkretne vježbe ili tehnike koju koristiš u radu sa sportistima?

Laković: Naravno. Već u uvodnoj seansi volim da počnem sa vježbom koja je baš konkretna i kroz koju dobijamo zadatke šta nam je činiti. Ako želiš da budeš, onda moraš znati kakvo je tvoje razmišljanje, koja su ti uvjerenja, kakva očekivanja, kakav stav, kakvo ponašanje. Ukoliko sve to ispunimo, kakav će biti rezultat koji dobijamo, a kakav život? Na primjer, želim biti vrhunski sportista. To znači da moram imati otvoreno razmišljanje spremno za primanje povratnih informacija, pozitivno, spremno za rad… Uvjerenja su naši temelji od kojih krećemo. Koja uvjerenja? Da sam dovoljno dobra, da vjerujem u sebe, da vjerujem u proces. Kakva očekivanja? Realna, postepena… Uglavnom, vježba je odlična jer nam odmah stvara sliku u glavi šta nas očekuje i da li smo spremni na tako nešto.

RB/BI: Šta je najveća greška koju sportisti prave kada pokušavaju da rade na sebi?

Laković: To što očekuju i što tretiraju mentalni rad kao magični štapić. Pročitaju nešto, čuju savjet, prepoznaju se u nečemu i “bum”, misle da će to tek tako da se popravi. Ono šta moraju da shvate je da se do prave promjene ne dolazi bez primjene. Mentalni rad je proces, isto kao i fizički trening. Zahtijeva disciplinu, ponavljanje i prije svega vrijeme. Bez toga, promjena zaista ostaje samo na ideji.

The post Laković: Pomažem sportisti da njegov unutrašnji svijet prestane da ga sabotira, već da ga podržava first appeared on BARinfo.

Turnir će od petka do nedjelje biti odigran u Mariboru. Na spisku su i dvije Baranke, srednja blokerka – Minja Mišević i libero – Sara Striković, članice Galeba.

Crnogorske odbojkašice kvalifikacije u grupi A otvoriće sjutra u 15 sati utakmicom protiv Slovačke. Dan kasnije, u istom terminu, sastaće se sa reprezentacijom Rumunije, dok će u posljednjem kolu odmjeriti snage sa Slovenijom, u nedjelju u 17 sati i 30 minuta.

Plasman na završni turnir Evropskog prvenstva za odbojkašice do 16 godina, koje će od 2. do 13. jula biti odigran u Tirani i Prištini, obezbijediće po dvije prvoplasirane ekipe iz svake od pet kvalifikacionih grupa, kao i najbolja trećeplasirana selekcija.

Na šampionatu će učestvovati ukupno 16 najboljih reprezentacija Starog kontinenta.

“Putujemo za Sloveniju motivisani da pokažemo šta znamo i možemo. Tamo nas očekuju tri veoma teške utakmice. Prva je protiv reprezentacije Slovačke i naše misli su trenutno usmjerene samo ka toj utakmici. Želimo da ponovimo borbenost, disciplinu i odnos na terenu sa prošlih kvalifikacija, jer upravo to donosi rezultat. Ne bojimo se nikoga i želimo sa svima da igramo”, kazao je selektor Koković.

Stručni štab reprezentacije selektora Petra Kokovića čine treneri Nikola Radomirović i Andrea Laković, kondicioni trener Jovan Ristić i statističar Ognjen Marković.

The post Pionirke Crne Gore otputovale za Maribor na drugu rundu odbojkaških kvalifikacija za EP first appeared on BARinfo.

Crnogorske pionirke, predvođene selektorom Petrom Kokovićem, nastupiće u grupi A, zajedno sa reprezentacijama Slovenije, Rumunije i Slovačke.

Naše najmlađe odbojkašice jutros su otputovale u Staru Pazovu, gdje će boraviti narednih 12 dana i odraditi završne pripreme. Tim je ispratila Ksenija Božović, direktorica ženskih reprezentacija OSCG.

Selektor Koković na raspolaganju ima 13 igračica, među kojima su tehničarka Maša Moračanin (Budve), primačice servisa Jana Šćekić (Budućnost Volley), Sara Striković (Galeb), Jelena Ćorović (Gimnazijalac), Mia Pođanin (Net) i Jana Mrdak (Budva), korektorke Jelena Glušac (Albatros) i Đina Lekić (Budva), srednje blokerke Sofija Duletić, Bojana Krasnići (obe iz Budve) i Minja Mišević (Galeb), kao i libera Anđela Rajović (Budva) i Andrijana Moračanin (Jedinstvo).

Zbog majstorice polufinalne serije plej-ofa EPCG Superlige, pripremama će se naknadno priključiti i tri igračice Budućnost Volley-a, tehničarka Nađa Peković, korektorka Klara Đukić i primačica servisa Elena Jovanović.

“Sa velikim nestrpljenjem krećemo na put za Staru Pazovu, gdje ćemo se narednih dana pripremati za izazove koji nas očekuju u Mariboru. Kao i uvijek, cilj nam je da napravimo iskorak – kako u individualnom razvoju, tako i u timskoj igri. Srećan sam što poslije naporne sezone imam sve djevojke na raspolaganju. Uslovi su odlični, i siguran sam da ćemo ih iskoristiti na pravi način”, kazao je selektor Koković.

U stručnom štabu, pored selektora Kokovića, nalaze se treneri Nikola Radomirović i Andrea Laković, kondicioni trener Jovan Ristić i statističar Ognjen Marković. Tokom kompletnih priprema i kvalifikacija, sa pionirskom reprezentacijom biće i selektor ženske seniorske reprezentacije Jovo Caković.

Podsjetimo, kroz drugu rundu kvalifikacija plasman na završni turnir Evropskog prvenstva obezbijediće po dvije najbolje plasirane reprezentacije iz svake od pet grupa, kao i najbolja trećeplasirana selekcija. Šampionat Evrope za igračice do 16 godina (rođene 2010. i mlađe) održaće se od 2. do 13. jula u Tirani i Prištini, uz učešće 16 najboljih reprezentacija kontinenta.

RASPORED UTAKMICA:
Sportska dvorana “Draš”, Maribor

Petak, 25. april
Slovačka – Crna Gora (15h)
Slovenija – Rumunija (17.30h)

Subota, 26. april
Crna Gora – Rumunija (15h)
Slovačka – Slovenija (17.30h)

Nedjelja, 27. april
Rumunija – Slovačka (15h)
Crna Gora – Slovenija (17.30h)

The post U16 ženska odbojkaška reprezentacija počela pripreme za 2. rundu kvalifikacija za EP first appeared on BARinfo.

Nekadašnja blokerka naše reprezentacije, sada diplomirana psihološkinja, govorila je na temu “Mentalne snage”, a osim nje predavači su bile i eminentne međunarodne sudije i čelnici Evropske sudijske komisije.

The post Andrea Laković predavač na CEV seminaru sudija u Klužu, učesnica Sonja Simonovska first appeared on BARinfo.

Tridesetdvogodišnja srednja blokera je u prethodnoj sezoni nastupala za rumunski Galaci, dok je od početka ove sezone bila bez kluba, što je barski klub iskoristio i doveo veliko pojačanje za drugi dio sezone.

Nakon četiri godine u Sjedinjenim Američkim Državama, na univerzitetu na Floridi, Andrea se 2012. godine vratila u evropsku odbojku. Prvo je provela tri sezone u švajcarskom Dudingenu, potom i jednu u njemačkom Minsteru, prije nego je u ljeto 2017. godine stigla u Rumuniju. U toj zemlji je nastupala za Temišvar, Targovište, Argeš Pitešti i Galaci…

The post Andrea Laković pojačala Galeb first appeared on BARinfo.

„U Rumuniji je ova situacija nastala iznenada. Imale smo utakmicu 12. marta popodne i nakon toga je donešena odluka da napuštamo Bukurešt, jer su te noći odlučili da zatvore grad. Već 14. marta granice između Srbije i Rumunije su bile zatvorene, a put preko Bugarske, Makedonije, Albanije je veoma težak i bilo je pitanje da li bi uopšte uspjele da prođemo granice, jer sam ovdje sa svojim automobilom. S obzirom da ima još par sportista iz Crne Gore, svi smo zajedno podnijeli zahtjev preko Ambasade Crne Gore u Rumuniji za tranzit kroz Srbiju i nadamo se da će vijesti biti pozitivne“, ističe Andrea.

U Rumuniji je trenutno koronavirusom zaraženo 2460 ljudi, od čega je 250 oporavljeno, a 92 je preminulo.

„Za razliku od drugih zemalja Evropske unije, u Rumuniji je trenutno situacija pod kontrolom. Uveden je 24-očasovni karantin, međutim, uz pismenu propusnicu možete otići do apoteke, banke, supermarketa, ljekara… Mada, to je i jedino što radi i zabranjeno je kretanje između gradova i to je pod kontrolom policije i vojske. Nadležni savjetuju da u nabavku idemo jednom u nedjelju dana, da bi se što manje izlazilo. Koliko mogu da vidim u medijima, Rumunija nema dovoljno testova i zaštitne opreme. Ne znam zašto vlasti nisu ranije reagovale, možda se u samom početku izbijanja pandemije nisu nadali da će se virus toliko rasprostraniti. Iskreno, dok se ovo nije desilo nisam obraćala pažnju na vijesti jer sam uglavnom bila u svijetu sporta“, navela je.

Andrea je kazala da su prije dva dana dobili informaciju da je šampionat za ovu sezonu zvanično završen.

„Ugovori se završavaju, ta odluka važi za sve sportiste u Rumuniji. Iskreno, još uvijek nismo pričali sa klubom o budućoj saradnji, jer se ova situacija desila zaista iznenada. Ne brinem previše jer se klub zaista postarao za nas dvije, imamo sve plaćeno – račune, smještaj… sve nam je obezbijeđeno“, objasnila je Laković.

Ona je istakla da su, za sada, u stanu sigurne.

„Naša sreća je što živimo u kući van grada, pa možemo da izađemo u dvorište, ali da budem iskrena, već postaje dosadno. Ipak nalazimo neka zanimanja, čitamo knjige, vježbamo, igramo odbojku u dvorištu… zanimamo se“, iskrena je.

Andrea je poručila svojim sugrađanima da u ovoj situaciji nema mjesta panici i strahu, te da je najvažnije da se pridržavamo mjera higijene i društvene distance.

„Koliko god se to u ovom momentu činilo teško, najvažnije je da smo u karantinu – odnosno u svojim kućama, jer je bitan svačiji život. I cijena toga da budemo u karantinu 14 ili mjesec dana u odnosu na to da ćemo sjutra, kad sve ovo prođe, da se jače ljubimo, grlimo i poštujemo je jako mala“, poručila je Laković.

The post Andrea Laković u kućnom karantinu čeka na dolazak u Bar first appeared on BARinfo.