Smatraju da takva situacija predstavlja dodatni trošak, gubitak vremena i veliko opterećenje za ljude koji su suočeni sa zdravstvenim problemima, posebno za starije osobe i one koji nijesu u mogućnosti da putuju.

Direktor Opšte bolnice Bar, dr Miroslav Knežević potvrdio je Radio Baru i Bar Infu da se suočavaju sa otežanim snabdijevanjem neophodnim materijalom i najavio da rade na tome da biohemijska laboratorija do kraja mjeseca može da pruža usluge u punom obimu.

“Biohemijska laboratorija OB Bar se suočava sa otežanim snabdijevanjem vakutajnerima, odnosno epruvetama neophodnim za pravilno uzimanje i obradu uzoraka krvi. Razlog tome je nezavršen postupak Montefarmove centralizovane javne nabavke na koji Barska bolnica nema uticaj, usljed čega nije obezbijeđeno redovno snabdijevanje ovim neophodnim potrošnim materijalom. Očekujemo da se postupak nabavke preko Montefarma okonča u skorašnjem roku kako bi se uspostavilo redovno snabdijevanje. Da bi premostili nedostatak u snabdijevanju OB Bar je 18. septembra, iz sopstvenih sredstava raspisala tender za nabavku epruveta čiju isporuku očekujemo do kraja mjeseca, nakon čega će biohemijska laboratorija nastaviti da pruža usluge građanima u punom obimu” objasnio je dr Knežević.

The post Bolnica ostala bez epruveta zbog tendera Montefarma, Knežević: Rješenje problema do kraja mjeseca first appeared on BARinfo.

Reakcije na društvenim mrežama su uglavnom bile usmjerene ka barskoj Bolnici, ali ovo, očekivano, nema nikakve veze s njima.

Naime, barska Bolnica i Zavod za transfuziju – odjeljenje Bar su dva potpuno odvojena preduzeća, jedino su prostorije ovih drugih i dalje u barskoj bolnici. 

Naša se medijska kuća potom obratila prim. dr med. Draganu Radonjiću, specijalisti transfuziologu, šefu Organizacionog dijela Zavoda Bar pri Zavodu za transfuziju krvi.

On je u prepisci istakao da se “kod nas krv ne prodaje”.

“Ja se time ne bavim, a naplaćuje se privatnim klinikama, za što je zadužen Zavod za transfuziju krvi u Podgorici. Ko ima šta da iznese, neka dokaze preda nadležnim organima”, bio je kategoričan dr Radonjić.

Jasno je da privatne klinike, koje operišu pacijente, moraju da za potrebe zahtjevnih hirurških intervencija obezbijede krv, a jedina ustanova koja se bavi time je Zavod za transfuziju Crne Gore.

Goran Leković, suvlasnik Specijalne bolnice za opštu hirurgiju “A3 Medical Hospital”, koja je počela rad u avgustu 2023, istakao je za Bar Info i Radio Bar da je problem sa nabavkom krvi za operacije konstantan, kao i da su godinama unazad inicirali razgovore koji bi donijeli rješenje za to, obzirom na nedostatak u zakonu koji ne tretira ovu oblast na adekvatan način.

“Naša klinika, što se transfuzije tiče, ne zarađuje ni euro. Ne dozvoljavamo sebi zaradu na taj način – sve što je prikazano na računu je isto ono što nama naplaćuje Zavod za transfuziju krvi. Onoliko koliko oni naplaćuju nama, mi naplaćujemo pacijentima. Od otvaranja imamo problem sa dvostrukim aršinima – u državnim bolnicama se krv crnogorskim osiguranicima ne naplaćuje uopšte – tu račun ide Ministarstvu zdravlja, ali je apsurd da se tim istim crnogorskim osiguranicima kod nas naplaćuje krv, čak i ako obezbijede dobrovoljne davoce”.

U dokumentima koje su dati na uvid Bar Infu i Radio Baru jasno stoji da krv i komponente krvi za kliniku “A3” obezbjeđuje Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, sa kojima su zaključili ugovor 24. avgusta 2023. godine. Ugovorom su utvrđene cijene usluga koje je utvrdio Fond za zdravstveno osiguranje za osigurana i neosigurana lica dopisom Ministarstva zdravlja Crne Gore od 14. februara 2019. godine.

Alexey Dudich – izvršni direktor ustanove “A3” – još marta 2024. je u dopisu direktoru Fonda za zdravstveno osiguranje Vuku Kadiću ukazao na visoku cijenu za krv, jer se s time nose njihovi pacijenti. Istakao je da problem nastaje u trenutku kada se vrši kompletan obračun svih pruženih zdravstvenih usluga, pri čemu je iznos transfuzije izuzetno visok, često veći od troškova operacije.

Iz klinike “A3” pominju pacijenta iz prijestonice kome su uz velike napore spasili život, ali je morao da primi punih 10 jedinica krvi, što je donijelo iznos koji je za četvrtinu premašivao cijenu same operacije.

“Do navedenog dolazi iz razloga što Zavod ispostavlja fakture na osnovu ugovora zaključenog sa Fondom, a koji ne prepoznaje razliku između osiguranih i neosiguranih lica, već se ove usluge naplaćuju u punom iznosu. Cijeneći navedeno, molimo da razmotrite mogućnost smanjenja iznosa ovih usluga za crnogorske osiguranike i na taj način im učinimo dostupnim liječenje na teritoriji Crne Gore, a naročito za složene operativne zahvate, zbog kojih crnogorski osiguranici često i odlaze u inostranstvo. Takođe predlažemo da, ukoliko se ne mogu smanjiti cijene ovih usluga, eventualno razmotrite mogućnost da se cijene transfuzije umanje u svim onim slučajevima kada bi se obezbijedili davaoci krvi“, pisao je Dudich.

Cijena krvi, naime, ne zavisi od toga da li je pacijent pronašao davaoce, pa čak ni kad je rodbina u pitanju, što (sa laičke strane gledano) nije etički, ni previše profesionalno. Osim toga, postavlja se pitanje šta je sa krvlju dobrovoljnih davalaca, jer se i u njihovom slučaju krv naplaćuje za privatne klinike.

Precizniji da budemo, sama krv se ne naplaćuje, već njena obrada. Zavod za transfuziju obrađuje krv prije isporuke, i to je, očigledno, ta stavka koja za privatne klinike košta više od 190 eura po jedinici.

“Krv koja se uzima od lica za transfuziju ne može direktno da se da, već se vrše ispitivanja na viruse ili razni drugi testovi, vrši se selekcija krvnog materijala, a to radi jedino Zavod za transfuziju Crne Gore. Privatne klinike koje se bave operacijama imaju problem jer oblast obezbjeđivanja krvi nije tačno definisana, postoji nedostatak u zakonu. Više puta smo pokušavali sa Zavodom za transfuziju, Ministarstvom zdravlja i Fondom zdravstva da to regulišemo, ali za sada nismo došli do rješenja“, objasnio je dr Dragoslav Tomanović, medicinski direktor “A3” klinike. 

U dopisu koji je prije petnestak dana izvršni direktor Dudich uputio dr Marini Sekulić – izvršnoj direktorki Zavoda za transfuziju i dr Mirjani Savićević – medicinskoj direktorki, ističe se neophodnost dogovora “na višem nivou”.

“Priroda pacijenata i opsežnost operativnih procedura koje radimo zahtjevaju ozbiljan support Zavoda za transfuziju Crne Gore, vrlo često konsultaciju spec. kliničke transfuziologije u sklopu multidisciplinarnog pristupa. Već dvije i po godine suočeni smo sa brojnim problemima saradnje sa Barskom transfuzijom, sa kojima smo preliminarno potpisali ugovor o saradnji. Kao što znate, skoro pa uvijek moramo kontaktirati direktno Zavod za transfuziju Crne Gore u Podgorici, kako bismo imali kompletan support. Sudeći da postojeća saradnja dovodi u rizik naše pacijente i realno ugrožava njihovu bezbjednost, molimo Vas da zajednički pokušamo da riješimo postojeći problem, uzimajući u obzir dosta veliku potrošnju krvi i krvnih derivata, prostornu i vremensku distancu, i opsežnost operativnih procedura“, stoji, pored ostalog, u dopisu.

Po riječima Gorana Lekovića, naredni sastanak sa ovom tematikom je zakazan za petak, 27. februar, a “sudeći po razumijevanju aktuelnog rukovodstva Zavoda za transfuziju”, nadaju se pozitivnim koracima ka rješenju problema.

Na sajtu Zavoda za transfuziju krvi nema ni riječi o prodaji “najdragocjenije tečnosti”, niti cjenovnik za tako nešto.

U važećem Zakonu o obezbjeđivanju krvi iz 2013. nema ni riječi o mogućnosti naplaćivanja krvi, niti obrade krvi, ni krvnih komponenti.

The post Tragom jednog računa: Ko, kako i kome naplaćuje krv? first appeared on BARinfo.

RB/BI: Pitanje koje vam svi postavljaju ovih dana – zašto ste se, pored toliko uspješne i posvećene hirurške karijere, odlučili da se prijavite za direktora Opšte bolnice?

Dr Knežević: Razumio sam da mogu svojim dosadašnjim radom i rezultatima koje sam postigao doprinijeti boljem ukupnom stanju bolnice, naravno sa svim kolegama. Imamo ambiciju, i profesionalnu i ličnu, da znanjem učinimo da bolnica bude referentna ustanova, po mjeri građana i pacijenata naših. Imao sam taj dio zadrške prema porodici, ali sam ionako dosta svog vremena i života posvetio bolnici, i oni to razumiju – sad kad bi sabirali, bilo bi kao da sam pomorac koji je dugo plovio. No, to je bila moja ljubav i želja da napredujem, da se usavršim… Puno su mi pomogli prethodni učitelji, s kojima i danas imam sjajnu komunikaciju. Porodica i bolnica su dvije stvari kojima dajem nesebično svoje vrijeme.

LIJEPA RIJEČ KAO OSNOVA

RB/BI: Složićemo se da je osnov za bilo kakav dobar rad Bolnice – razgovor i lijepa riječ sa pacijentom.

Dr Knežević: Isključiv sam da moramo poraditi najprije na tome. Lijepa riječ, kažu, i gvozdena vrata otvara, jer ljudi dolaze sa bolesću, tegobama i ne mogu da očekuju da mi nemamo razumijevanje. Osnova su tih par lijepih rečenica sa kojima ćemo ih dočekati, pa i ako nešto nismo u mogućnosti da im ostvarimo u tom momentu zbog objektivnih razloga, mora to da bude na lijep, kulturan, civilizovan način, profesionalno a ljubazno. Već na prvom sastanku mene kao novog direktora i zapošljenih u bolnici insistirao sam na tome, i targetirao to kao jednu od najvažnijih tačaka, gdje možemo dosta da postignemo, a bez ulaganja sredstava ili opreme.

To se naročito odnosi na prijemnu ambulantu, na portirnicu, na dijelu dijagnostike, ambulantnom dijelu gdje se prvi put pojavljuju pacijenti, gdje dolaze prvi put u susret sa bolnicom. Svakako da ćemo i taj dio profesionalnih zdravstveno-medicinskih usluga podizati na veći nivo, ali ovo možemo da riješimo u kratkom roku. Jasno sam podvukao da to očekujem. Svako ko se ne bude u tom dijelu snalazio, mi ćemo porazgovarati, ali će se kandidovati da ne obavlja posao na tom mjestu. Na temeljima sam da moraju ljubaznost i profesionalizam biti iznad maksimuma.

RB/BI: Činjenica je da ste preuzeli bolnicu u momentu kada imidž te zdravstvene ustanove nije na visokom nivou. Poslije mnogo napisa u novinama, poslije tačnih ili netačnih afera, poprilično je poljuljan.

Dr Knežević: Čak i da je sve napisano neistina, a nije, slažemo se u tome. Ja sam to prihvatio kao nešto ozbiljno i prema tome se jasno i odgovorno ponašam. Imamo probleme, ja sam već dugo u bolnici i dobro znam na šta smo sve nailazili. Spreman sam da dam poseban doprinos tome, radiću na tome da barska bolnica bude zdravstvena ustanova za primjer i kroz ovaj dio što se tiče ljubaznosti, ali ništa manje ni kroz zdravstvene usluge gdje možemo da pomognemo pacijentima. Mislim da možemo vratiti povjerenje koje je poljuljano. U bolnici se svakodnevno obavlja veliki broj procedura i ispitivanja i liječenja, pritisak je veliki, i nije lako, ali znam gdje su karike koje mogu da se unaprijede. Mi smo tu zbog pacijenata, ne zbog našeg posla, jer njega ne bi bilo da nemamo pacijente. 

PRIJEMNO, INTERNO I PEDIJATRIJA

RB/BI: U bolnici su četiri odjeljenja, ali prvo da se dotaknemo onoga što prethodi ulasku u njih. To je prijemni sektor koji je trenutno u fazi rekonstrukcije.

Dr Knežević: Prijemno odjeljenje je jako bitno u sistemu bolnice. Mi smo dobili proširenje zahvaljujući i menadžmentu u prethodnom periodu, što je sjajno za bolnicu. Prijemno odjeljenje će se razdvojiti na dvije ambulante, gdje internistički i hiruški pacijenti ne bi bili u jednoj prostoriji. Do sada je to bilo nemoguće, a posebnu težinu predstavljalo je očuvanje intime bolesnika. Internistički pacijenti će biti odvojeni za internističku ambulantu, hiruški u svoj hiruški dio, i mislim da ćemo time znatno unaprijediti i pristup pacijentu, i bolje se usredsrediti na njihove tegobe i bolesti zbog kojih su došli. Nećemo imati u tom dijelu miješanje pacijenata, nećemo imati nepotrebnu buku na prijemnom odjeljenju…

RB/BI: Idemo po odjeljenjima, prvo interno.

Dr Knežević: Interno odjeljenje je svakako među najznačajnijim. Imaju veliki broj pacijenata, već godinama rade iskusni specijalisti. Ima prostora za napredak, ja sam toga svjestan. Izvršio sam promjene na vođenju internog odjeljenja – naš dugogodišnji i dragi kolega dr Šaranović je smijenjen sa te funkcije, postavljena je dr Dragana Kastratović za načelnika odjeljenja i dr Sonja Radojičić za šefa koronarne jedinice. Smatrao sam da moramo napraviti promjenu, razumijećete da smatram kako novi ljudi mogu da doprinesu tome.

RB/BI: Zatim pedijatrija, najnježniji i najosjetljiviji dio u bolnici, sa posebnom emocijom…

Dr Knežević: To je potpuno jasno, to je osjetljiva kategorija naših pacijenata, svi smo osjetljivi na djecu, tu razumijevanje bilo kakvih propusta nailazi na značajan otpor. Na odjeljenju je većina kadra mlađih doktora koji su ambiciozni, koji žele da to pedijatrijsko odjeljenje funkcioniše kako treba, a to je po standardu ništa manje od evropskog. Ja sam kao menadžer obavio razgovore i sa načelnicima i sa glavnim sestrama odjeljenja, sugerišući da moramo nadograditi postojeći sistem. Kada su djeca u pitanju, svi smo jako motivisani da to bude na značajno boljem nivou. Pedijatrija je, svih ovih godina, promijenila način funkcionisanja od vremena legendarnog doktora Vrške, recimo, kada nije bilo pristupa roditelja… Danas je u svijetu trend da se što više bolnica približi svakom građaninu, svakom pacijentu, imate niz bolnica državnih ili privatnih gdje je dozvoljeno čak da neko plati svoj boravak uz svoga najmilijeg koji je na liječenju. Naravno, mi smo javna zdravstvena ustanova, ne vodimo se nikakvim materijalnim u tom dijelu, ali svakako nove metode liječenja i pristupa pacijentima dozvoljavaju veći komfor u svemu tome, pa su roditelji u najvećem dijelu sa svojom djecom. To je odjeljenje koje je skorije renovirano, imaju dijelom te dnevne dječje bolnice, i mi bi mogli da popravimo taj dio, što su mi jasno ukazali i ja sam to notirao.

GINEKOLOGIJA, HIRURGIJA…

RB/BI: Nažalost, krizna tačka Barske bolnice je unazad nekoliko godina, ginekologija. Nećemo “otkrivati toplu vodu” ako kažemo da veliki broj žena želi da se porodi na Cetinju ili u Podgorici.

Dr Knežević: Nažalost, desio se par slučajeva koji su se završili kao tužan događaj prema kome imamo jasan pijetet i razumijemo bol svih koji su izgubili svoje najmilije ili su imali problema tokom njihovog liječenja. Jasno znamo da trenutno stanje nije kako bi željeli i toga su svi svjesni, kako vršioci najodgovornijih funkcija na ginekologiji, tako i ja, i čitav menadžment Bolnice. Počeli smo da radimo na tom pitanju, raspisali smo oglas za prijem novog ginekologa-specijaliste i imamo dogovor sa veoma značajnim doktorom koji inače radi u Kliničkom centru, a koji je zainteresovan da nastavi kod nas. Još sam sa nekim specijalistima u razgovorima. Nama treba kadar koji može jasno i trenutno da stabilizuje stanje, uz naše doktore koji su tu.

Iz objektivnih razloga neke su doktorke pošle u penziju, nažalost imali smo i tragičan slučaj da dragi kolega dr Kljakić za vrijeme korone izgubi život. U objektivnom smo problemu, ali moramo da ga riješimo. Vjerujte da smo krenuli u to, imaćemo ovih dana i rezultate. Takođe će nam pomoći proširenje, odnosno adaptacija postojećih kapaciteta. Ovih dana samo završili odgovor prema Ministarstvu što se tiče uspostavljanja baby friendly sistema na akušerstvu. Tu ćemo dobiti nove operacijske sale, nove ambulante, takođe postelje za pacijentkinje i porodilje. Sve će to biti na jako značajno većem nivou. Imaćemo tu i obnavljanje opreme.

Kada se popravimo i organizaciono, u dijelu kadrova, opreme i kvaliteta usluge, ono na čemu ćemo apsolutno insistirali je profesionalizam i ljubaznost – mora porodilja ili postporođajno u tom dijelu da bude na maksimalnom nivou ispoštovana. Novim kadrom i edukacijom postojećeg (a mogu da kažem da su svi, i mlađi doktor i specijalisti, jako željni edukacije, što ćemo im omogućiti kao menadžment, imamo i četiri specijalizanta ginekologije) popraviće se značajno stanje na ovom odjeljenju. Mislim da ćemo se onda kandidovati da vratimo povjerenje koje je zbog objektivnih stvari trenutno u padu i nećemo žmuriti pred tim.

RB/BI: Dolazimo do hirurgije…

Dr Knežević: I u hirurgiji radimo na dovođenju novih kadrova. Imamo dvije mlađe koleginice, a ovih dana je raspisan konkurs, pa ćemo, nadam se, vratiti našu veliku profesionalku, da ne licitiram sad imenima. Vidio sam da se ona prijavila, i želim tu da dam lični doprinos na vraćanju nje u našu ustanovu. Imamo i jednu specijalizantkinju koja je trenutno na edukaciji, očekujemo i nju uskoro, no, ne zaboravimo da imamo i naš kadar koji je u punoj snazi, a koji može da doprinese poboljšanju. I to nije nešto što ćemo očekivati za dvije ili pet godina,  to je trenutno poboljšanje i jako se radujem tome. 

DEFICIT LJEKARA, PUNI KAPACITETI, MAGNETNA REZONANCA

RB/BI: Na kojim mjestima je bolnica još deficitarna sa ljekarima?

Dr Knežević: Gotovo u svim oblastima imamo trenutno neki deficit, ali imamo i 18-19 podijeljenih specijalizacija u prethodnom periodu, oni su svi većinom blizu kraja. To su specijalizacije koje traju četiri, pet, šest godina, dug period edukacije da bi neko počeo da obavlja taj svoj posao. Naravno, moramo da razumijemo da onda ide i period adaptacije, da se uhoda novoformirani specijalista kako bi obavljao posao u punom kapacitetu. Srednje medicinski kadar je u jako velikom deficitu, imali smo dosta odlazaka jako dobrog kadra iz te oblasti. I tu smo raspisali konkurs, imamo prijavljenih kandidata. Među njima su neki koji žele da se ponovo vrate u našu bolnicu, što je meni jasan znak da pravimo tim i ambijent. Samo zadovoljan kadar može da isporučuje najbolje rezultate, što znači da bude od strane menadžmenta uvažen, da bude pravda jednaka za sve, da sve što je zaradio trudom i radom bude nadoknađeno.

Imamo deficita u dijelu radiologije, jedna od doktorki praktično radi iz penzije, druga doktorka naša je takođe dugogodišnja drugarica, neko koje je dao veliki doprinos radu bolnice, dr Vanja Božović.

RB/BI: Kakvi su smještajni kapaciteti bolnice, jesu li dovoljni za potrebe građana?

Dr Knežević: U suštini, najveći pritisak je trenutno na odjeljenju hirurgije, pa na internom odjeljenju. Mi smo otprilike u nivou operacija kliničko-bolničkog centra Berane, broj operacija je približan, ništa mi ne kaskamo, a imamo veliki napredak što se tiče ortopedije, urologije, uvođenja lasera za razbijanje kalkuloze koji je od nedavno počeo da se radi u našoj bolnici… U tom dijelu se osjeća napredak.

RB/BI: Šta je sa najavljenom magnetnom rezonancom i tvrdnjama da će početi da se radi u Barskoj bolnici?

Dr Knežević: Magnet može svaki dan da se odradi u barskoj bolnici. Postignut je dogovor sa dr Božović koja je edukovani kadar. Jasno vam je da neko mora biti posebno edukovan za to, jer to su sofisticirane procedure. Dakle, mi na današnji dan možemo svaki dan da uradimo jedan magnet za pacijenta. Postoji dogovor sa Fondom zdravstva, a svakodnevno sam u kontaktu sa direktorom Vukom Kadićem, o dinamici kako da edukujemo specijaliste radiologije, ali i ovaj srednji kadar, izvršioce – do sada su samo dvojica edukovana da rade snimanje. Do kraja godine, planiramo da to bude u znatno većem nivou.

IZGRADNJA MRTVAČNICE I SUDBINA STARE ZGRADE

RB/BI: Mrtvačnica barske bolnice je, složićemo se obojica, zastiđe već dugi niz decenija. Dokle se stiglo sa projektom izgradnje?

Dr Knežević: Postoji IPA projekat u tom dijelu, to je Pato Dig, koji se odnosi na izgradnju nove mrtvačnice na temeljima današnje stare barake. Ovih dana smo konačno završili taj dio prema Ministarstvu zdravlja, Fondu zdravstva i evropskim fondovima. Odmah po stupanju na mjesto direktora sam po hitnom postupku, danju i poslije podne i noću, bio u svakodnevnom poslu kako da to izvedemo do kraja, jer smo bili vremenski ograničeni, a evropski standardi znače poštovanje termina. Odvojio sam se od mog profesionalnog dijela rada kao hirurg kako bismo to doveli do kraja i ispoštovali rok, pošto je prijetila mogućnost da se sve zaustavi, na što ja nisam bio spreman. Imali smo i jedan nesklad – projekat je rađen prije godinu i po dana, a cijene u današnjem vremenu nisu iste kao tada.

Što se tiče daljih koraka, ne zavisi sve od nas nego od vođa projekata, a u projektu su i Zadar i Mostar, ali sam dobio informaciju da se 20. oktobra raspisuje tender. Uradili smo sve da dođemo do toga i uvedemo izvođača u posao, a imamo zainteresovanih. Kad dobijemo taj novi objekat, ispravićemo trenutno stanje. Po projektu, trebalo bi da objekat bude predat na upotrebu već 1. januara 2027. godine.

RB/BI: Šta je sa zgradom preko puta barake, nekadašnjom zgradom uho-grlo-nos, jedinim preostalim dijelom Stare bolnice. Je li to predviđeno za rušenje?

Dr Knežević: Ne, taj dio je pod zaštitom države. Moramo sa njima u koordinaciji da vidimo šta možemo u tom dijelu, imamo različite poglede, a ja želim da razgovaram sa svim relevantnim činiocima kako bi našli najbolje rješenje za taj objekat. Rušenje nikako nije opcija, rušenje nije način za napredovanje, treba malo vremena da se sagleda i taj dio.

Jedan od mojih planova je da, poslije izvođenja ovih radova, napravimo projekat uređenja dvorišta bolnice. Volim da, kad neko uđe u neki objekat, vidi da već svojim izgledom on postavlja standard. Biću otvoren za razgovor sa direktorom Komunalnog preduzeća oko toga, naravno tu se uključuje i opština cijela, da svi pomognemo, jer je to za sve nas. Moj pomoćnik dr Marko Stojljkov i ja mnogo o svemu razgovaramo i konsultujemo se, a to je jedna od naših velikih želja.

SREDSTVA ZA BOLNICU I PROBLEMI U RADU

RB/BI: Svim građanima će biti jako drag Vaš entuzijazam i želja da se bolnica napokon postavi na svoje mjesto, ali za to treba puno sredstava…

Dr Knežević: Tako je, naše poslovanje mora da bude održivo, a da bi bilo takvo, moramo da racionalizujemo ono gdje imamo eventualno neke gubitke. Za sredstva koja očekujemo, a koja su potrebna za normalno funkcionisanje, ali i za projekte koje očekujemo, nadležni su Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstvo. Bio sam na razgovoru kod ministra i direktora, i objasnio situaciju. Rekao sam i da ćemo u našem finansijskom dijelu da napravimo određene promjene, racionalizaciju gdje smatramo da možemo da doprinesemo uštedi, odnosno nerasipanju sredstava. Već su nam stigli dopisi šta bi mi kao bolnica trebali da potražujemo iz sredstava Ministarstva, Vlade i Fonda, tako da očekujem njihovu pomoć. Ja doživljavam našu bolnicu kao jednu od najvažnijih karika u sistemu zdravstva Crne Gore.

RB/BI: Tako je, međutim, ta “jedna od najvažnijih karika” suočava se sa sasvim konkretnim problemima. I novi direktor će morati da se suoči sa raznim konkretnim problemima.

Dr Knežević: Vjerujem da će ih biti u toku rada, dešavaće se to uvijek, ali moram da kažem da ću se jako odgovorno, jako profesionalno odnositi prema svakom eventualnom problemu, i da nećemo u tom dijelu praviti bilo kakve otklone. Problemi su tu od prvog dana kad sam stupio na funkciju, i svi su oni sada moji, ali su moje i lijepe stvari koje nam se dešavaju i dešavaće se. Idemo polako, ako riješim jedan problem – to je već doprinos želji svih nas da budemo bolnica za primjer. Naši građani znaju iz mog profesionalnog dijela rada da sam spreman da se svakom problemu maksimalno posvetim, i tako će biti i ovoga puta.

DA LI ĆE DIREKTOR PRESTATI DA BUDE HIRURG?

RB/BI: I pitanje svih pitanja, koje izuzetno interesuje mnoge Barane – da li ste imenovanjem za direktora odustali od posla hirurga?

Dr Knežević: Vrlo često se to pitanje ponavljalo ovih dana. Neću odustati od hirurgije, naravno, ali ću morati da svoje vrijeme rasporedim. Želim da se i dalje tome posvetim maksimalno, ne samo na papiru, nego želim da i dalje participiram, da pomažem građanima, jer najveća satisfakcija za jednog profesionalca je da zna da mu pacijenti vjeruju, da žele da dolaze da ih on liječi, a ono “hvala” mnogo znači u svemu tome, to je nešto što ispunjava.

Hirurgija traži cjelodnevno prisustvo, svakodnevno odricanje. Dosta vremena svi mi hirurzi u bolnici posvetimo pacijentima, uveče ih obilazimo, ja sam se svakako vodio time da je to dio našeg posla. Međutim, za dobrog hirurga i onaj praktični dio treba da bude svakodnevan kako bi održavao rutinu, kako bi svakodnevno napredovao, a bitno je da to svakodnevno obavljate jer zahtjeva i fizičku formu. Mi često stojimo i po nekoliko sati dok operišemo, preksinoć sam od 10 uveče do 4 ujutro imao tešku operaciju s kolegama, i to je veoma naporno. To znači, ako bi se sad kao direktor povukao od izvođenja operacija, teško da bih sačuvao tu fizičku spremu i profesionalni kontinuitet koji želim da održim. 

The post Dr Miki Knežević: Radiću na tome da barska bolnica bude zdravstvena ustanova za primjer first appeared on BARinfo.

Predsjednik NVO “Naš glas:Ul” koja se bavi zaštitom i ostvarivanjem manjinskih prava, Enes Uković naglašava da Odjeljenje ginekologije i akušerstva, sa načelnikom prim. mr sc. med. Milanom Rolovićem na čelu “zaslužuje javnu pohvalu za stručnost, profesionalnost i ljudskost koju svakodnevno pokazuju u radu sa pacijentima”.

U zahvalnici se posebno ističe visok nivo empatije, razumijevanja i pažnje prema pripadnicima manjinskih zajednica “čime se potvrđuju vrijednosti jednakosti, poštovanja i humanosti”. Izuzetnu zahvalnost izražavaju timu babica koje, kako ističu, “znanjem, predanošću, ljubaznošću i toplinom, pružaju neprocjenjivu podršku majkama u najvažnijim trenucima života”.

“Vaš rad ostavlja dubok trag povjerenja i poštovanja u srcima brojnih porodica”, zaključuje se u zahvalnici NVO “Naš glas:UL”.

Načelnik Odjeljenja dr Milan Rolović, kazao je za  Radio Bar i Bar Info da ga je izuzetno obradovala zahvalnica NVO “Naš glas:UL”, prvenstveno iz razloga što dolazi od organizacije koja se bavi zaštitom i ostvarivanjem manjinskih prava. Prema njegovim riječima, ne manje važna je i činjenica da zahvalnica dolazi u vrijeme povremenih, neopravdanih kritika upućenih od strane pojedinih institucija, nevladinih organizacija i pojedinaca.

“Pored svega toga, nastavljamo  i dalje rad na  Odjeljenju u skladu sa principima struke, kao i do sada”, zaključio je dr Rolović.

The post Zahvalnica za Odjeljenje ginekologije i akušerstva Opšte bolnice Bar first appeared on BARinfo.

Tokom izviđaja, kako navode u saopštenju VDT, prikupljena su obavještenja od građana i podnijet prijedlog sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici za određivanje ekshumacije, nakon čega će se donijeti naredba o obdukciji tijela.

“U daljem toku postupka, ovo tužilaštvo će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja konkretnog događaja, nakon čega će donijeti odluku u predmetu”, navode u VDT-u.

Porodica preminule Drite Tafe smatra da je smrt posljedica propusta ljekara.

“Dritina trudnoća protekla je u najboljem redu”, priča za TV CG njen brat Ejub Zatović.

“Problemi su počeli na porođaju carskim rezom u barskoj bolnici. Operacija je trajala dva i po sata. Mi smo pitali zašto toliko traje, na što bi nam doktorica rekla – sestra vam je dobro, ne brinite. Nakon toga se ustanovilo da je došlo do komplikacija, pa su je odmah uputili za Podgoricu. Ta ista doktorica koja je operisala, na kraju je vidjela šta je uradila. Rekla je – ‘Idi, spasi živu glavu, za Podgoricu’”, kazao je Zatović.

U Podgoricu je Drita primljena zbog sumnje da je došlo do podvezivanja mokraćovoda. Puštena je kući nakon devet dana. Komplikacije počinju kada je Drita opet došla u Klinički centar radi instaliranja sonde.

Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra kazao je na konferenciji za novinare da je Tafa preminula u subotu. “Jutros smo pokrenuli internu komisiju koja treba da ustanovi zašto je u tako kratkom periodu došlo do smrtnog ishoda”, rekao je on.

U barsku bolnicu Ministarstvo zdravlja je poslalo sanitarnu inspekciju. Formiran je i operativni tim koji ce ispitati slučaj.

Odgovornost je tražena i prije tri godine kada je preminula porodilja iz Bara Ajla Hot. Razočaran u sistem i institucije ostao je i njen suprug. Na porođaju su bili isti ljekari, kao u slučaju preminule Ulcinjanke.

Zlatan Hot, suprug preminule porodilje Ajle Hot, kazao je da za smrt njegove supruge niko nije odgovarao. “Nažalost, sve se zataškalo. Ono što nam ovaj slučaj iz Ulcinja govori dokazuje da se ništa promijenilo nije”, rekao je on.

Porodica u slučaju Drite Tafe očekuje da se dođe do istine od koje neće odustati.

“Ovo je tragedija. Majka je ostavila troje djece: jedno od 11 godina, jedna od osam i dijete od mjesec dana. Nju ne možemo vratiti, ali mislim da nadležni organi trebaju da pokrenu postupak i nek utvrde šta je bilo”, zaključio je Zatović.

Nakon porođaja u barskoj bolnici carskim rezom, Asmira Aljošević iz Bara je već 55 dana na odjeljenju intenzivne njege Kliničkog centra Crne Gore. 

Majka 26-ogodišnje Asmire Aljošević, koja je nakon porođaja carskim rezom u barskoj bolnici već 55 dana u intenzivnoj njezi u Kliničkom centru istakla je za TV E da su joj “dijete unakazili”.

“Bila je 22 dana u komi, nijedan organ joj nije radio. Da bi joj spasili život, makli su joj jajnike i matericu. Niko mora da odgovara za sve što su joj uradili”, izjavila je Bukurija Lukolić iz Bara.

Povodom slučaja Asmire Aljošević, koja je porođena u barskoj bolnici carskim rezom, a onda hospitalizovana u KCCG, direktor Kliničkog centra Aleksandar Radović je kazao da je imala nekontrolisano krvarenje i primila je veliki broj jedinica krvi.

“Njoj su uklonjeni jajnici, ali njeno opšte stanje u ovom momentu je stabilno”, istakao je Radović. Kako je naglasio, različiti ginekološki timovi bili su angažovani na ovim porođajima.

***

Povodom smrti porodilje iz Ulcinja, u tom gradu u četvrtak u podne biće organizovan protest pod nazivom “Hoćemo istinu za Dritu”.

Okupljanje organizuju ulcinjske ženske nevladine organizacije, a koordinira NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj.

Kako su saopštili organizatori, sa skupa povodom nesrećnog događaja, smrti majke Drite Zati Tafa i teškog zdravstvenog stanja majke Asmire Lukolić Aljošević, zatražiće da javnost sazna istinu o ovim slučajevima.

Cilj protesta je i da se uputi apel da ovakvi tragični slučajevi budu posljednji i da žene Ulcinja dobiju istinsku i odgovornu zdravstvenu zaštitu i medicinsku pomoć.

Protest će se održati na Platou Majke Tereze, u blizini Doma zdravlja u Ulcinju, sa početkom u 12 časova.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je na vanrednoj press konferenciji povodom smrti porodilje Drite Tafa da su preduzeli sve mjere da se čitav proces liječenja pacijentkinje razotkrije. Poenta je, kako kaže, da se utvrdi odgovornost svih u lancu.

“Već jutros je poslata sanitarna inspekcija i očekujemo nalaz”, istakao je on.

Pored toga, Ministarstvo zdravlja će sprovesti i nezavisnu istragu, ali će se, kako je kazao, formirati i ekspertska komisija. “Cilj komisije je da imamo nepristrasan pristup pri lociranju ovog problema”, kazao je Šimun.

On je rekao da je u kontaktu sa državnim tužilaštvom i očekuje da i sudsko-medicinski tim odradi svoj dio posla.

The post VDT formiralo predmet povodom smrti porodilje, porodica Drite Tafe krivi ljekare, odgovornost traži i familija Asmire Aljošević first appeared on BARinfo.

„Zadovoljstvo je što smo uspjeli da realizujemo ovako značajnu investiciju finansiranu iz sredstava Opštine Bar, upućene Opštoj bolnici Bar, a na inicijativu menadžmenta. Izvođač radova je izabran nakon trećeg tenderskog postupka, s obzirom da smo još u julu 2023. godine pokrenuli proceduru za izbor najboljeg ponuđača. Danas smo u prilici da izrazimo zahvalnost kompaniji ‘Bajrović’ koja je vrlo uspješno posao dovela do kraja. Na ovaj način smo doprinijeli kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga i rješavanju problematike sa kojom su se svakodnevno susretali ne samo pacijenti, već i medicinsko i nemedicinsko osoblje Barske bolnice“, istakao je predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević. Objasnio je da uspješna realizacija projekta značajna, kako za pacijente sa područja barske i ulcinjske opštine, tako i za veliki broj turista koji biraju Bar za destinaciju tokom ljetnjih mjeseci, a u potrebi su za kvalitetnim hemodijaliznim tretmanom.

Državnoj sekretarki u Ministarstvu zdravlja Mirjani Vlahović Andrijašević je, kako je podcrtala „izuzetno zadovoljstvo što je prisustvovala zvaničnom otvaranju parking prostora, kojim će značajno biti olakšan fizički pristup jednoj od najranjivijih kategorija bolesnika.

„Ova donacija je jako važna i za Bar i za Crnu Goru iz razloga što se na pravi način cjelokupnoj javnosti stavlja do znanja kako se treba baviti osjetljivim grupama stanovništva i pokazni je primjer dobre saradnje između lokalne samouprave Bar, koja je uvijek znala da prepozna potrebe sugrađana i sugrađanki, ali i turista, sa Opštom bolnicom Bar“, podvukla je Vlahović Andrijašević, izražavajući uvjerenje da će ovakvih inicijativa biti i ubuduće, jer je „divno vidjeti partnerski odnos između Opštine Bar, Barske bolnice, Ministarstva zdravlja, izvođača radova gdje su svi na istom zadatku – a to je javno dobro, zdravlje naših građanki i građana.  

„U Odjeljenje hemodijalize je i u prethodnom periodu dosta ulagano – svaka soba ima nove krevete, televizor, klima ređaj, komarnik, čime su stvoreni uslovi za prijatniji i komforniji boravak ovih pacijenata, među kojima ima i lica koja se otežano kreću i invalida. Bolnička služba pacijente na hemodijalizi, koji su u težem stanju, dovozi na tretman, a potom ih vraća kućama. U Opštini Bar su shvatili suštinu problema i izašli su nam u susret, ponudili pomoć. Zahvalnost na dobroj namjeri i ispunjenom obećanju dugujemo lokalnoj upravi i zaposlenima u građevinskoj firmi ‘Bajrović’, koji su, iako su vremenski uslovi bili zaista ekstremni, radove završili kvalitetno i u dogovorenom roku“, sa zadovoljstvom je kazao direktor Opšte bolnice Bar, dr Igor Karišik. On je objasnio da je do skoro to bio zemljani, teško pristupačni teren, često pun blata, a na prilazu su pacijenti kisnuli.

Naredni projekti su proširenje Prijemnog odjeljenja i odjeljenja za radiološku dijagnostiku, kao i izgradnja prostora za magnetnu rezonancu.

„Tenderska procedura i nabavka aparata za magnetnu rezonancu, koji bi trebao da bude instaliran do kraja godine, su završeni. Pred nama je izgradnja prostora, za šta smo već obezbijedili polovinu potrebnih sredstava. Obratili smo se nadležnima za pomoć, pa vjerujemo da ćemo i tu zamisao dovesti do kraja. Radi se o vrlo funkcionalnom, potrebnom poduhvatu, uz koji ćemo kompletnu dijagnostiku staviti u pun pogon”, kazao je dr Karišik.

Inženjerka mašinstva i računovođa u građevinskoj firmi „Bajrović“ Elifa Rašketić objašnjava da bi bila „prava šteta da se veliki prostor oko bolnice nije iskoristio na ovaj način“.

„I ranije smo razmatrali priliku da učestvujemo u ovom projektu. Cijena je bila dosta niska, s obzirom da je u pitanju veliki, zahtjevan posao. Govorila sam poslodavcu da će biti veoma teško da je previše obimno… Međutim, baš su željeli da dobiju upravo ovaj posao. Ponosna sam danas. Ne mogu reći da nisam očekivala, imamo dobrog inženjera Almu Bektešević, a i poslodavac je uložio veliki trud da sve dovedemo do ovog nivoa. Ne očekujem da ćemo ostvariti veliku dobit, troškovi su bili veliki, ali sam danas srećna i ponosna“, kazala je Rašketić.

Šef Odjeljenja hemodijalize, dr Miodrag Stanković se zahvalio u ime pacijenata i kolega.

„To su teški bolesnici koji su svakog drugog dana vezani za krevet i po četiri sata su na programu hemodijalize. Sjećamo se kakav je bio pristup. Već 25 godina sam u ovoj bolnici, a isto toliko smo kroz blato i travu prolazili do Odjeljenja. Vjerujem u nastavak ove saradnje, prvenstveno u korist bolesnika”.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević je obećao da će lokalna uprava sa sličnim projektima nastaviti i u narednom periodu i podsjetio da je na početku ove godine najavljeno da će opredijeliti blizu dva miliona eura kao doprinos poboljšanju uslova boravka djece u obrazovnim institucijama, ali i smještajnim kapacitetima i nabavci opreme u zdravstvenim ustanovama.

„Najavljujem da ćemo u narednim danima raspisati tender za nabavku digitalnog mamografa, kao još jedne donacije Opštine Bar Opštoj bolnici. To će biti smjernica, iako nije naša direktna nadležnost, kako će se i ubuduće rješavati problemi u svim oblastima života u Baru. Ujedno, i jasna poruka kako ćemo se suočavati sa izazovima na dobrobit građana“, poručio je Raičević.

The post VIDEO: Novi parking prostor i nadstrešnica – dokaz snažne uvezanosti Opštine Bar i Opšte bolnice na dobrobit građana first appeared on BARinfo.

Zahvaljujući na donaciji, dr Karišik je rekao da stare knjige ne gube na značaju.

„Takve knjige uvijek će imati svoju vrijednost. Teško da danas neko može da napiše sličnu enciklopediju, jer medicina napreduje iz dana u dan i dok bi knjiga izašla iz štampe, već bi bila, može se reći, prevaziđena“, naglasio je dr Karišik.

Plamenac je poslije kraćeg razgovora sa direktorom bolnice, istakao za Radio Bar i Bar info da mu je veoma drago što se uvjerio da su knjige koje je, prije nekoliko dana, dovezao iz Zagreba, došle u prave ruke.

„Siguran sam da će ovdje, u ovom lijepom ambijentu, enciklopedije imati svoje čitaoce, jer, bez obzira na ubrzan napredak medicine, neki medicinski postulati, davno ustanovljeni od strane autoriteta u bijelom mantilu, jednostavno su nepromjenljivi“, kazao je Plamenac.

The post Enciklopedije na dar biblioteci Barske bolnice first appeared on BARinfo.

Marija Mara Harmičar rođena je 1931. godine u malom mjestu Remetincu, najbliži veći grad Varaždin. U rodnom mjestu završila je osnovnu školu 1944. godine, a poslije nje radila je kao kućna pomoćnica u kući imućnije porodice u mjestu. Nakon što se odlučila za poziv časne sestre, i prvobitnog protivljenja roditelja, 24. maja 1948. godine, u 17. godini ušla je u samostan Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu. Položila je prve zavjete 1953. godine i dobila ime sestra Arnolda.

Tokom 1954. godine s. Arnolda je došla u Bar i počela raditi u bolnici, interno odjeljenje. Završila je Srednju medicinsku školu na Cetinju. Stručnog kadra nije bilo, pa je dolazak časnih sestara u Bar bio od neprocjenjive vrijednosti. Samo šest časnih sestara, zajedno sa s. Arnoldom na internom i infektivnom odjeljenju, svakog dana u godini, 24 sata, pružalo je svu njegu bolesnicima. Uz posao u bolnici, sestre su uvijek odlazile bolesnicima u kuće – davati injekcije, previti rane, posavjetovati i pomoći, ali su brinule i za crkvene potrebe.

April 1979. donio je za sve ljude na Crnogorskom primorju veliku katastrofu – zemljotres. Tu se s. Arnolda pokazala u pravom svjetlu. I ona i druge sestre nastojale su u tim teškim danima biti bližnjima na usluzi. U bolnici se nije moglo raditi, pa su podignuti šatori i drvene barake. Tu je trebalo nastaviti kako-tako normalan rad s bolesnicima. Svojim mirnim nastupom, razumijevanjem i ljubaznošću, “bila je svima sve”.

Ljudi su prepoznali njeno zauzimanje i nesebičnost, pa je najprije dobila Povelju Društva zdravstvenih radnika Crne Gore, a za naročite zasluge u pružanju pomoći ranjenicima i bolesnicima predsjednik SFRJ Josip Broz Tito odlikovao je Ukazom broj 135 od 9. XI. 1979. godine Ordenom rada sa srebrnim vijencem. Uručio ga joj je predsjednik Opštine Blažo Orlandić.

Radila je izuzetno posvećeno svoj posao, mirna, tiha i uvijek puna razumijevanja i opravdanja za sve bolesnike. Na sve je djelovala smirujuće i opuštajuće, i na pacijente i na doktore koji su se suočavali sa velikim stresovima.

S. Arnolda je pošla u penziju početkom marta 1980. godine. Šef internog odjeljenja barske bolnice dr Ibrahim Divanović je na prigodnoj svečanosti dirnuo sve prisutne nadahnutim govorom: “Doživljavao sam je kao izuzetnu ličnost i tražio odgovor – u čemu leži ta izuzetnost. Shvatio sam da u njenoj prirodi leži neprocjenjivo bogatstvo, nadarenost da priđe svakom čovjeku, da se otvori njegovim problemima i patnjama, da mu pokloni svoje razumijevanje, prijateljstvo, toplinu, dobrotu, mir i svu svoju životnu mudrost. Sve to stavljeno u službu bolesnog čovjeka, dalo je životno djelo vrijedno poštovanja i pamćenja. Njena darovitost leži i u tome što je uspjela pratiti stručnu misao ljekara i svojim bogatim iskustvom tu misao upotpuniti, a ponekad i korigovati. U tome upravo leži značajna pomoć sestre ljekaru, a sve ide k istom cilju, pomoći bolesniku. Tako je njeno znanje i iskustvo postalo dio naše svojine”.

Nakon odlaska u penziju, s. Arnolda je do 1990. ostala u Baru i brinula za zajednicu sestara kao njihova poglavarka. Tu službu je nastavila i kad je došla u provincijalnu kuću u Đakovo, gdje je preuzela brigu za bolesne sestre. Niz godina je bila brižna majka i sestra bolesnijima od sebe.

The post Preminula sestra Arnolda – barska Majka Tereza first appeared on BARinfo.

“Moram napomenuti da se sva laboratorijska i rentgen obrada Covid pozitivnih pacijenata dok traje bolest (a trenutno su aktivna 443 slučaja u Baru), obavlja u našoj ustanovi, pa molim pacijente da imaju strpljenja”, apeluje načelnik Infektivnog odjeljenja, dr Zoran Vojinović, epidemiolog.

Dr Vojinović podsjeća i da je:

-OBAVEZNO PRVI PREGLED OBAVITI U COVID AMBULANTI DOMA ZDRAVLJA BAR I UZETI UPUTE ZA LABORATORIJU I RENTGEN.

-SVAKA DALJA KONTROLA PACIJENTA SE OBAVLJA U COVID AMBULANTI DOMA ZDRAVLJA.

-LABORATORIJSKA I RENTGEN DIJAGNOSTIKA SE MOGU ODRADITI SVAKOG DANA POČEVŠI OD 07:30 h.

-ZA ANTIBIOTSKU TERAPIJU (UKOLIKO JE OPRAVDANA PREMA PROTOKOLIMA MINISTARSTVA ZDRAVLJA I KCCG) NEOPHODNA JE HOSPITALIZACIJA, ZNAČI NEDOZVOLJENO JE DOLAZITI OD KUĆE NA TERAPIJU.

Trenutno je na Covid odjeljenju hospitalizovano deset pacijenata, pri čemu ih je devetoro dokazano pozitivno na SARS-CoV-2 virus, dok se jedan bolesnik nalazi na opservaciji.

“Na neivazivnoj ili invazivnoj mehaničkoj ventilaciji nemamo pacijenata, ali su, zbog osnovnih bolesti i stanja, trenutno dva pacijenta životno ugrožena.

Juče je u našem gradu registrovano 66 novih slučajeva obolijevanja od SARS-CoV-2 virusa, od ukupno 869 novopozitivnih, koliko ih je bilo na nivou države. U Baru su aktivna 443 slučaja, sa stopom 14-todnevne incidencije od 1.006/100.000 stanovnika”, navodi načelnik Infektivnog odjeljenja.

Prvu dozu vakcine protiv SARS-CoV-2 infekcije u Baru je do sada primilo 19.769 građana ili 44,8% ukupnog broja stanovnika, drugom dozom je imunizovano 19.457 ili 44,1% Barana, dok je treću dozu primilo 7.140 ili 16,2% od ukupnog broja stanovništva. Četvrtu dozu primilo je 120 osoba. Od početka masovne imunizacije u Baru je aplicirano 46.386 doza vakcine protiv SARS-CoV-2 raznih proizvođača.

The post Deset pacijenata na COVID odjeljenju, dvoje životno ugroženo first appeared on BARinfo.

Aparat je instaliran u Službi za radiološku dijagnostiku OB Bar.

Na ovaj način, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, počelo je rješavanje problema nedostatka dijagnostičke opreme u barskoj bolnici.

“U najskorije vrijeme, barska bolnica dobiće i digitalni rendgen aparat i skener, a kroz donaciju očekuje se i pristizanje ultrazvuka za porodilište”, saopšteno je iz resora Jelene Borovinić-Bojović.

The post Barska bolnica dobila novi pokretni RTG aparat first appeared on BARinfo.