Društvene mreže u Baru juče i danas su u komentarima bile pune revoltiranih izjava Barana o “kupovanju krvi u barskoj bolnici od strane privatne klinike A3”, uz niz već uobičajenih etiketiranja upućenih na razne adrese. Povod za ovako nešto je bio usnimljen račun Specijalne bolnice za opštu hirurgiju “A3 Medical Hospital” iz Sutomora, na kome su dvije stavke bile, pored niza ostalih, “transport krvi” – 50 eura i “jedinica deplazmatizovanih eritrocita” – 190,55 eura.

Reakcije na društvenim mrežama su uglavnom bile usmjerene ka barskoj Bolnici, ali ovo, očekivano, nema nikakve veze s njima.

Naime, barska Bolnica i Zavod za transfuziju – odjeljenje Bar su dva potpuno odvojena preduzeća, jedino su prostorije ovih drugih i dalje u barskoj bolnici. 

Naša se medijska kuća potom obratila prim. dr med. Draganu Radonjiću, specijalisti transfuziologu, šefu Organizacionog dijela Zavoda Bar pri Zavodu za transfuziju krvi.

On je u prepisci istakao da se “kod nas krv ne prodaje”.

“Ja se time ne bavim, a naplaćuje se privatnim klinikama, za što je zadužen Zavod za transfuziju krvi u Podgorici. Ko ima šta da iznese, neka dokaze preda nadležnim organima”, bio je kategoričan dr Radonjić.

Jasno je da privatne klinike, koje operišu pacijente, moraju da za potrebe zahtjevnih hirurških intervencija obezbijede krv, a jedina ustanova koja se bavi time je Zavod za transfuziju Crne Gore.

Goran Leković, suvlasnik Specijalne bolnice za opštu hirurgiju “A3 Medical Hospital”, koja je počela rad u avgustu 2023, istakao je za Bar Info i Radio Bar da je problem sa nabavkom krvi za operacije konstantan, kao i da su godinama unazad inicirali razgovore koji bi donijeli rješenje za to, obzirom na nedostatak u zakonu koji ne tretira ovu oblast na adekvatan način.

“Naša klinika, što se transfuzije tiče, ne zarađuje ni euro. Ne dozvoljavamo sebi zaradu na taj način – sve što je prikazano na računu je isto ono što nama naplaćuje Zavod za transfuziju krvi. Onoliko koliko oni naplaćuju nama, mi naplaćujemo pacijentima. Od otvaranja imamo problem sa dvostrukim aršinima – u državnim bolnicama se krv crnogorskim osiguranicima ne naplaćuje uopšte – tu račun ide Ministarstvu zdravlja, ali je apsurd da se tim istim crnogorskim osiguranicima kod nas naplaćuje krv, čak i ako obezbijede dobrovoljne davoce”.

U dokumentima koje su dati na uvid Bar Infu i Radio Baru jasno stoji da krv i komponente krvi za kliniku “A3” obezbjeđuje Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, sa kojima su zaključili ugovor 24. avgusta 2023. godine. Ugovorom su utvrđene cijene usluga koje je utvrdio Fond za zdravstveno osiguranje za osigurana i neosigurana lica dopisom Ministarstva zdravlja Crne Gore od 14. februara 2019. godine.

Alexey Dudich – izvršni direktor ustanove “A3” – još marta 2024. je u dopisu direktoru Fonda za zdravstveno osiguranje Vuku Kadiću ukazao na visoku cijenu za krv, jer se s time nose njihovi pacijenti. Istakao je da problem nastaje u trenutku kada se vrši kompletan obračun svih pruženih zdravstvenih usluga, pri čemu je iznos transfuzije izuzetno visok, često veći od troškova operacije.

Iz klinike “A3” pominju pacijenta iz prijestonice kome su uz velike napore spasili život, ali je morao da primi punih 10 jedinica krvi, što je donijelo iznos koji je za četvrtinu premašivao cijenu same operacije.

“Do navedenog dolazi iz razloga što Zavod ispostavlja fakture na osnovu ugovora zaključenog sa Fondom, a koji ne prepoznaje razliku između osiguranih i neosiguranih lica, već se ove usluge naplaćuju u punom iznosu. Cijeneći navedeno, molimo da razmotrite mogućnost smanjenja iznosa ovih usluga za crnogorske osiguranike i na taj način im učinimo dostupnim liječenje na teritoriji Crne Gore, a naročito za složene operativne zahvate, zbog kojih crnogorski osiguranici često i odlaze u inostranstvo. Takođe predlažemo da, ukoliko se ne mogu smanjiti cijene ovih usluga, eventualno razmotrite mogućnost da se cijene transfuzije umanje u svim onim slučajevima kada bi se obezbijedili davaoci krvi“, pisao je Dudich.

Cijena krvi, naime, ne zavisi od toga da li je pacijent pronašao davaoce, pa čak ni kad je rodbina u pitanju, što (sa laičke strane gledano) nije etički, ni previše profesionalno. Osim toga, postavlja se pitanje šta je sa krvlju dobrovoljnih davalaca, jer se i u njihovom slučaju krv naplaćuje za privatne klinike.

Precizniji da budemo, sama krv se ne naplaćuje, već njena obrada. Zavod za transfuziju obrađuje krv prije isporuke, i to je, očigledno, ta stavka koja za privatne klinike košta više od 190 eura po jedinici.

“Krv koja se uzima od lica za transfuziju ne može direktno da se da, već se vrše ispitivanja na viruse ili razni drugi testovi, vrši se selekcija krvnog materijala, a to radi jedino Zavod za transfuziju Crne Gore. Privatne klinike koje se bave operacijama imaju problem jer oblast obezbjeđivanja krvi nije tačno definisana, postoji nedostatak u zakonu. Više puta smo pokušavali sa Zavodom za transfuziju, Ministarstvom zdravlja i Fondom zdravstva da to regulišemo, ali za sada nismo došli do rješenja“, objasnio je dr Dragoslav Tomanović, medicinski direktor “A3” klinike. 

U dopisu koji je prije petnestak dana izvršni direktor Dudich uputio dr Marini Sekulić – izvršnoj direktorki Zavoda za transfuziju i dr Mirjani Savićević – medicinskoj direktorki, ističe se neophodnost dogovora “na višem nivou”.

“Priroda pacijenata i opsežnost operativnih procedura koje radimo zahtjevaju ozbiljan support Zavoda za transfuziju Crne Gore, vrlo često konsultaciju spec. kliničke transfuziologije u sklopu multidisciplinarnog pristupa. Već dvije i po godine suočeni smo sa brojnim problemima saradnje sa Barskom transfuzijom, sa kojima smo preliminarno potpisali ugovor o saradnji. Kao što znate, skoro pa uvijek moramo kontaktirati direktno Zavod za transfuziju Crne Gore u Podgorici, kako bismo imali kompletan support. Sudeći da postojeća saradnja dovodi u rizik naše pacijente i realno ugrožava njihovu bezbjednost, molimo Vas da zajednički pokušamo da riješimo postojeći problem, uzimajući u obzir dosta veliku potrošnju krvi i krvnih derivata, prostornu i vremensku distancu, i opsežnost operativnih procedura“, stoji, pored ostalog, u dopisu.

Po riječima Gorana Lekovića, naredni sastanak sa ovom tematikom je zakazan za petak, 27. februar, a “sudeći po razumijevanju aktuelnog rukovodstva Zavoda za transfuziju”, nadaju se pozitivnim koracima ka rješenju problema.

Na sajtu Zavoda za transfuziju krvi nema ni riječi o prodaji “najdragocjenije tečnosti”, niti cjenovnik za tako nešto.

U važećem Zakonu o obezbjeđivanju krvi iz 2013. nema ni riječi o mogućnosti naplaćivanja krvi, niti obrade krvi, ni krvnih komponenti.