U čast značajnog jubileja i 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta – “Stege” iz 1796. godine – Petra Prvog Petrovića Njegoša, na tribini su govorili prof. dr Zoran Rašović, akademik i potpredsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore i prof. dr Šerbo Rastoder, istoričar i akademik CANU.

Učesnike tribine i posjetioce pozdravila je direktorica Kulturnog centra Aleksandra Grabež, a otvorio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je kazao da “ovo okupljanje ima izuzetan značaj, jer se održava povodom posebno važnog jubileja, 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, jednog od najsvetijih datuma u savremenoj istoriji naše države”.

“Upravo ovdje, na prostoru Bara, istorija nas snažno podsjeća koliko je sloboda bila i ostala temeljna vrijednost našeg naroda. Nedaleko odavde odigrala se slavna Tuđemilska bitka 1042. godine, kojom je potvrđena državna samostalonost Duklje i njeno mjesto u evropskoj istoriji. Taj događaj simbolizuje trajnu težnju našeg naroda ka slobodi, samostalnosti i očuvanju sopstvenog identiteta. Zato Bar s pravom baštini posebno mjesto u crnogorskoj državotvornoj tradiciji. U tom duhu večerašnja tribina, organizovana povodom 230 godina od donošenja ‘Stege’ Petra Prvog Petrovića Njegoša, nosi snažnu simboliku. ‘Stega’ nije bila samo prvi pisani pravni dokument i Zakon Stare Crne Gore, već i izraz potrebe za jedinstvom, slogom i odgovornošću prema zajednici i državi.

Okupljeni pod zidinama Starog Bara, mjesta koje svjedoči burnoj istoriji i trajnosti naše kulture, podsjećamo se da narod koji poštuje svoju prošlost i svoje temelje, ima snagu da sigurno gradi svoju budućnost, danas vrlo izvjesnu u evropskoj zajednici naroda kojoj stremi”, kazao je Raičević.

„Velika je čast stajati danas ovdje u gradu pod Rumijom, gdje se vjekovi susrijeću sa morem i gdje maslina, ta mitska hraniteljka, svjedoči o trajanjanju koje prevazilazi naše pojedinačne živote”, kazao je, obraćajući se okupljenima, akademik Rašović.

“Kada je na Cetinju, u sjenci Lovćena, predvođena Svetim Petrom Cetinjskim, iznjedrena ‘Stega’, tada nije samo donesen prvi pisani zakon. Crna Gora je u dramatičnom istorijskom času rađala prve zametke moderne državnosti. ‘Stega’ nije samo prvi pisani zakon moderne Crne Gore, nego je istovremeno bila moralni ustav, kolektivna zakletva i duhovni amalgam koji je razjedinjena plemena povezao u neraskidivo državno biće. Taj duh ‘Stege’, taj vapaj za pravdom i slobodom, odjekivao je kroz vjekove, preko Cetinja i njegovih lipa, koje su upijale miris tamjana i baruta, sve do veličanstvenog 21. maja 2006. godine. Ako je ‘Stegom’ začeta moderna državnost, onda je majskom zorom ta državnost konačno i nepovratno obnovljena”, poručio je, u nadahnutom obraćanju, akademik Rašović. 

On je istakao da postoji duboka metafizička veza Između Lovćena i Rumije, između Cetinja i Bara, između Tuđemila i Grahovca, kazavši da je to vertikala crnogorske postojanosti.

“Dok Lovćen gospodari nad našim istorijskim srcem, Rumija grli more i otvara nas prema svijetu. Danas se Cetinje i Bar rukuju kroz ovaj jubilej, spajajući krš i maslinu, istorijski ponos i mediteransku širinu. Ako je ‘Stega’ ujedinila plemena u državu, Stara maslina na Mirovici nas je vjekovima ujedinjavala u miru.

Njena stabla, starija od mnogih carstava, šalju nam najmudriju poruku: korijen je dubok i zajednički, a krošnja široka za sve nas”, istakao je Rašović.

Kao što maslina zahtijeva strpljenje, trud i ljubav da bi dala plod, podsjetio je, tako i naša država zahtijeva stalnu njegu, neupitnu vjernost, patriotizam i poštovanje.

“Cetinje nam je dalo pečat i pismo, dostojanstvo vladarske kuće i nepokornost kršu. Bar nam je podario širinu horizonta, mediteranski duh i civilizacijski iskorak. Veza između Lovćena, Rumije, Durmitora i Visitora, kičma je Crne Gore. Stara maslina, brijest, lipa i borova šuma mlada, mirišu nam i svjedoče o tome. Danas, kada gledamo prema dvorcu kralja Nikole na Topolici, potvrđujemo riječju i čašću da je Bar uvijek bio kapija kroz koju je Crna Gora disala punim plućima”, kazao je akademik Rašović.

U ime Udruženja pravnika Crne Gore, njen predsjednik prof. dr Branislav Radulović je na početku izlaganja kazao da “Stega”, prvi crnogorski zakonodavni akt Stare Crne Gore, predstavlja jedan od ključnih dokumenata političkog i pravnog konstituisanja Crne Gore, koja je u vremenu stalnih spoljašnjih prijetnji i unutrašnjih podjela uspjela da okupi crnogorski narod oko zajedničkih vrijednosti, ciljeva i, prevashodno, državotvorne ideje.

“Sa ‘Stegom’ je započet prelazak sa običajnog prava na pisane zakonske tekstove i proces stvaranja državnog prava. Uprkos svom deklarativnom karakteru i skromnom sadržaju, od preambule i svega šest članova, utrla je put državotvornim inicijativama Vladike Petra i njegovih nasljednika. Kao što su bitke na Martinićima i Krusima stvorile jedinstvenu crnogorsku odbrambenu zajednicu, tako je i ‘Stega’ bila izraz izgradnje nezavisne države. Bez ‘Stege’ teško da bi došlo do stvaranja organizovane vlasti, jer sloboda više nije bila samo plemenska obaveza, već je postala kolektivna, državna vrijednost i zadaća.

Današnja Crna Gora suočava se sa drugačijim, ali ništa manje složenim izazovima, krizom povjerenja u institucije, društvenim podjelama i potrebom za novom državotvornom energijom koja će objediniti različitosti u funkciji zajedničke, nadam se, evropske budućnosti”, zaključio je Radulović.

Akademik Šerbo Rastoder je rekao da, kada je sastavljan Odbor za proslavu 20 godina državne nezavisnosti, 230 godina ‘Stege’ i 55 CANU, on dobio veoma težak zadatak, da napravi tekst o istorijskom kontekstu donošenja “Stege”.

“U pitanju je 18. vijek, kada je Crna Gora bila savez plemena, međusobno partikularno antagonizovanih. Upravo u okviru tog saveza, prvi put su uspostavljene klice zakonodavstva. U tom smislu, prihvatam da je ‘Stega’ izvorište, ako je 21. maj ishodište!”, apostrofirao je Rastoder.

Jedino što je važno jeste, podvukao je on, da ovakvi datumi, ovakva kultura sjećanja i ovakvo povezivanje različitih istorijskih datuma i istorijskih etapa u vertikalu crnogorske državnosti potvrđuju jednu najvažniju misao a to je, da je Crna Gora vječna.

Javnu  tribinu “Istorija, pravo i tradicija”, posvećenu istorijskom i pravnom značaju „Stege“, njenoj ulozi u oblikovanju crnogorske državotvorne i pravne tradicije, kao i značaju očuvanja kulturnog i istorijskog nasljeđa, organizovala je Opština Bar i Udruženje pravnika Crne Gore. Program je upotpunio prvak Cnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović, koji je čitao izvode iz teksta „Stege“, a u muzičkom dijelu nastupili su poznati crnogorski muzičari  Slaven Knezović i Dejan Škuletić.

The post VIDEO: Istorija, pravo i tradicija – Javna tribina za početak obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti first appeared on BARinfo.

Panel je, u ime organizatora, otvorio Vladimir Nikaljević, naglašavajući da je misija STEGE da kroz otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja doprinese stvaranju Crne Gore kao sekularne, građanske i evropske države.

“Prosperitet je moguć samo kada država i društvo istovremeno jačaju, održavajući ravnotežu. Ako jedna strana prevagne, društvo klizi u autoritarnost ili haos. Crna Gora mora pronaći svoj uski koridor – put ka stabilnosti, slobodi i demokratiji. To podrazumijeva široko građansko učešće kroz djelovanje pojedinaca, udruženja, lokalnih inicijativa i neformalnih pokreta koji će vršiti pritisak za reforme i odgovornost vlasti”, istakao je Nikaljević, dodajući da STEGA želi da podstakne građane da aktivno učestvuju u kreiranju javnih politika i vraćanju institucija u puni kapacitet.

Vladimir Nikaljević

Prvi panelista bio je general u penziji Špiro Niković, koji je govorio na temu “Crna Gora između antifašizma i radikalnog istorijskog revizionizma”. Niković je naglasio da se Crna Gora, pet godina nakon 30. avgusta 2020, nalazi “tamo gdje je bila prije stotinu godina, po svim pitanjima”.

Špiro Niković

“U tom stanju vjerovatno ćemo još mnogo godina voditi borbu koja je neprestana, ali je u skladu sa hiljadugodišnjom tradicijom našeg naroda, sa našom slobodom, državnošću i vječnošću”, poručio je Niković, podsjećajući na period iz 1919. godine, kada su, prema njegovim riječima “naši preci bili žrtve sistema koji je srpska vlada, kao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, autonomno sprovodila u Crnoj Gori i nad Crnom Gorom”.
Govoreći o ideološkom karakteru fašizma kao radikalnog nacionalizma, Niković je istakao da takvi pokreti ističu moć diktatora. Povezujući tadašnje i sadašnje društveno-političke okolnosti, ukazao je na sličnosti događaja i ličnosti koje, kako kaže, “do tančina kopiraju ono čime teže diktatori u zemljama u kojima batinaju mlade generacije”.

Niković je upozorio na rastući uticaj radikalnih ideologija i naglasio potrebu očuvanja vrijednosti na kojima počiva crnogorski identitet.

Profesor dr Branislav Radulović govorio je na temu “Sistem antisistema i etnofederalizacija umjesto sistema vladavine prava”.

Branislav Radulović

“Treći put u svojoj istoriji Crna Gora živi kleronacionalističku kontrarevoluciju. Bilo da je ona 1918. izvedena na bajonetima, 1988. kroz AB revoluciju ili sada pod populističkim sloganom ‘Ne damo svetinje’, pokazala je dvije istorijske konstante”, naglasio je Radulović. Prva konstanta, kaže on, jeste da je Crna Gora uvijek na udaru velikosrpskog hegemonog imperijalnog projekta. Druga je, međutim, unutrašnja slabost – nedostatak demokratskog kapaciteta za tranziciju vlasti.  

“Bez obzira na to da li govorimo o dinastiji Petrović, socijalističkoj vlasti ili ovoj posljednjoj strukturi, svi su bili zreli za pad. Međutim, vlast nikada nije smijenjena liberalno-demokratskim snagama, već ‘udarom zdesna’, a u sve tri situacije pobijedili su populizam, nacionalizam i velikosrpska državna hegemonija. Rezultat je uvijek bio isti – ekonomsko propadanje, unutrašnji građanski sukobi i gubljenje civilizacijskog iskoraka”, rekao je Radulović.
Podsjetio je da je devedesetih iz Bara krenuo pokret emancipacije i izrazio nadu da je i ova tribina “neki novi početak”.

Docentkinja dr Nikoleta Đukanović govorila je o ulozi vjerskih institucija i njihovom uticaju na proces evropeizacije Crne Gore. Prema njenim riječima, jačanje klerikalnih tendencija predstavlja ozbiljan izazov za modernizaciju zemlje i usporava njen evropski put. Đukanović je istakla i problem nedostatka slobodnog građanina.

Nikoleta Đukanović

“Često čujemo da je jedina promjena u posljednjih pet godina to što građani sada imaju slobodu da iskažu svoje mišljenje, da glasaju i mijenjaju vlast. Ima tu istine, mnogi su se ohrabrili da govore ono što misle. Međutim, postoje i situacije u kojima ljudi gube posao zbog izražavanja stava, ili kritike društvenih pojava. Sistem je godinama unazad stvarao poslušnike i podanike, a ne građane koji imaju priliku i mogućnost da mijenjaju stvari”, stav je Đukanović.

O odnosu Crne Gore i Evropske unije govorila je dr Jovana Marović, koja je na pitanje “Crna Gora bliže ili dalje EU?” odgovorila da ne može dati precizan odgovor.

Jovana Marović

“Danas nemamo dovoljno informacija o procesu EU integracija. Ranije smo na sjednicama Vlade imali uvodne djelove posvećene tim pitanjima, sada nagađamo i čekamo izvještaje o sprovođenju programa pristupanja. I Vlada i EU komuniciraju neiskreno. Ne znam da li smo bliže ili dalje, ali znam da ova Vlada nije najiskrenija kada je riječ o članstvu u Uniji”, kazala je Marović, naglašavajući da je nužno razgovarati o ovim temama, bez obzira na to što “nemamo mnogo čime da se pohvalimo”.

Na temu “Ekonomija u rukama populista” govorio je mr Miloš Vuković, ističući da Crna Gora danas živi u državi “u kojoj je populizam postao ekonomska strategija”. Umjesto reformi, kaže Vuković, građani dobijaju lažna obećanja.

“Sjetite se obećanja – ‘paf paf ašov na autoputu’, robne rezerve, 600 eura prosječna penzija, 700 eura minimalna plata, 20.000 stanova na Veljem Brdu, 500 miliona za Pljevlja, milijarda iz Japana… Obećanja se nižu i sve su radikalnija, a stvarnost je potpuno drugačija”, ukazuje Vuković.

On je istakao da se rast plata i penzija finansira iz duga, da su uvedeni novi nameti i povećan PDV, dok su budžeti za zdravstvo i MUP smanjeni.
“Ekonomska politika mora prestati da se vodi kratkoročnim populizmom. Bez strukturnih reformi i restrikcije svih vidova potrošnje nema stabilnog rasta”, zaključio je.

O položaju kulture govorili su mr Ivan Jovović i mr Alek Barović, dok je o medijima govorio novinar Sabrija Vulić.

Jovović je u izlaganju “Kultura u vremenu nekulture” upozorio na otvorenu negaciju crnogorske kulture posljednjih godina, posebno kroz napade na crnogorski jezik i identitet.

mr Ivan Jovović

„Kada u kontinuitetu i agresivno negirate osnovne atribute postojanja jednoj naciji, a da za takva postupanja niko ne odgovara, kao što je slučaj sa ustavnom kategorijom – crnogorskim jezikom, onda je to svojevrsni pokušaj kulturocida koji je bio medijski i politički stimulisan uoči i tokom Popisa stanovništva 2023. godine, kada su pravljene projekcije o drastičnom padu nacionalnih Crnogoraca, što se, ipak, nije dogodilo. U takvim društveno-političkim okolnostima u kojima živimo, sasvim je postalo politički prihvatljivo novoj vlasti, nezavisno od personalnih rješenja, da najviše državne nagrade, poput Trinaestojulske, dodijele onima koji ne svojim djelom (koga inače nemaju), već odnosom prema Crnoj Gori i crnogorskom narodu, naročito tekovinama ’21. maja’ izražavaju iskonsku mržnju nazivajući državu u pežorativnom smislu Montenegro, a sebe samoproglašavaju nasljednicima neke Njegoševe Crne Gore, pri čemu im ne smetaju pozamašne apanaže koje im dodjeljuje upravo taj Montenegro. Jedno je sigurno, da Petar II Petrović Njegoš, ni kao svjetovni ni kao crkveni poglavar, ne bi dozvolio da se u okrilju njegove crkve postavljaju spomenici osvjedočenim ratnim zločincima”, kazao je Jovović dodajući da, uz apsolutno prihvatanje njenog građanskog  uređenja, Crna Gora ne može postojati bez Crnogoraca “ili tamo gdje bi oni bili građani drugog reda”.

Alek Barović je u izlaganju “’Svetom’ protiv svijeta” podsjetio na obećanja od 30. avgusta 2020. – o pomirenju, pravdi i slobodi.

“Čuli smo obećanja, priče o Švajcarskoj i Singapuru. Međutim, nakon pet godina nema ništa od obećanja. Mnogima od nas je bilo jasno da ta priča o slobodi, pomirenju, napretku…  nije moguća, jer se sloboda i pomirenje ne mogu graditi sa kleronacionalističkim snagama koje su suprotnost društvu kakvom težimo”, kazao je Barović.

Vulić je govorio o temi “Mediji u raljama politike”, upozorivši na duboku polarizaciju crnogorskog društva i njene posljedice po medijsku scenu.

“Ta polarizacija se ogleda i u medijskom pejzažu Crne Gore gdje, po mišljenju medijskih eksperata, ne postoji nijedan potpuno nepristrasni medij. Od 2020. do 2025. godine, medijska scena u Crnoj Gori bila je snažno oblikovana političkim turbulencijama, promjenama vlasti i rastućom polarizacijom. Ključni trendovi u tom periodu su bili politička tranzicija i medijska instrumentalizacija. Smjena dugogodišnje vladavine DPS-a dovela je do promjene odnosa prema medijima ali ne nužno do veće slobode. Nove političke strukture često koriste medije kao alat za legitimizaciju vlastitih narativa dok su kritički mediji izloženi pritiscima. Mediji se sve više svrstavaju u političke blokove što je dovelo do gubitka povjerenja javnosti u objektivnost izvještavanja. Prema mišljenju medijskih eksperata, dominira percepcija da su pojedini mediji direktno povezani sa partijama ili interesnim grupama”, navodi Vulić dodajući da zabrinjava činjenica da se glas NVO ne čuje kad je u pitanju nesloboda medija.

Asocijacija STEGA je osnovana 2024. godine potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru. Serija tribina, među kojima je i ova, ima za cilj otvaranje prostora za dijalog i razmjenu stavova o ključnim društvenim pitanjima.

Panel diskusiju je moderirala Ivana Brajušković.

The post Građani moraju aktivno učestvovati u kreiranju javnih politika – poručeno sa panel diskusije u organizaciji asocijacije STEGA first appeared on BARinfo.

Znakovitim Proglasom knjaza/kralja Nikole, ispred Cetinjskog manastira, uoči proglašenja najznačajnijeg pravnog djela u istoriji Crne Gore – Opšteg imovinskog zakonika, u interpretaciji glumca Dragiše Simovića i pratnju hora „Antivari musica“, pod dirigentskim vođstvom mr Mira Kruščića, potpomognutog izvanrednim trubačem Urošem Sučićem i pijanistkinjom Jelenom Dobrković, sinoć je započela promocija kapitalnog četvorotomnog djela akademika, prof. dr Zorana Rašovića „Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić“, koja je u punom smislu bila istinska svetkovina pravne misli, naše tradicije, kulture, duhovnosti i identiteta.

„ Crnogorci! Uvodeći u život ovaj građanski zakonik i dajući mu snagu, ja vam zapovijedam, svima i svakom, da mu se pokoravate. Pred ovim zakonom da umukne svačija volja, a neka se čuje samo volja njegova, volja zakona. Iz njega, neka se razlijeva pravda na sve one koji pravo čine, a nek se pod njegovom snagom krše i lome svi koji mu se opiru, koji krivo čine. On, nek’ je moćna zaštita nevinosti koja je u opasnosti da postrada, a neumoljiv bič nasilju i samovolji, koja od obijesti ili zlonamjerno, ‘oće zla da čini. Od svih vlasti, a naročito od sudija, najstrožije zahtijevam da su strogi i savjesni vršioci zakona, i da u primjeni zakonskih određenja, ne gledaju ni ko je ko, ni ko se kako zove, ni kog je roda i plemena, ni koji položaj zauzima, ni kojim se krstom krsti, ili se ne krsti“- knjaz/kralj Nikola Petrović.

Veliki vladar i naučnik svjetskog glasa, doktor filozofije i prava, Valtazar Bogišić, ostavili su nam u nasljeđe Opšti imovinski zakonik, koji je postavio temelje pravnog života u Crnoj Gori, doprinio prepoznatljivosti njenog nacionalnog i državnog identiteta i transformaciji iz zaostale u naprednu državu, približavajući je i svrstavajući je u red drugih modernih, evropskih zemalja. Akademik Rašović je posvećujući svoj plodan, višedecenijski naučni rad istraživanju djela i ličnosti Valtazara Bogišića i kralja Nikole, na čiji je poziv došao u Crnu Goru i radio na Zakoniku 16 godina, njihovim međusobnim vezama i saradnji koja je trajala gotovo četvrt vijeka, podigao spomenik zahvalnosti dvjema istorijskim ličnostima, ali i ostavio trajan legat i zavjet sadašnjim i budućim generacijama, složili su se učesnici promocije, koji su predstavili barskoj publici ovo monumentalno djelo – prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof. dr Aneta Spajić, akademik i prof. dr Šerbo Rastoder.

U ime domaćina, obratili su se predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, zahvaljujući čijoj podršci je naš grad imao privilegiju i čast da predstavi ovo djelo i iznova, na najljepši način „iščitava“ našu slavnu istoriju, i Kulturnog centra, upravnica Zavičajnog muzeja dr Anastazija Miranović.

„Djelo akademika Rašovića je kruna izdavačke djelatnosti Udruženja pravnika, koje obilježava devet decenija postojanja, a nema boljeg i ljepšeg mjesta na kojem možemo u Baru govoriti o njemu i ovoj temi, od Dvorca kralja Nikole. Opšti imovinski zakonik je jedan od najvažnijih spomenika pravne kulture i svojevrsni temelj crnogorskog zakonodavstva, koji, uz Stegu i Danilov zakonik, predstavlja vrhunac viševjekovne zakonodavne tradicije naše države, ali i govori u prilog njene samobitnosti, suverenosti i vjekovnog trajanja Crne Gore, njene posebne kulture, osobitosti i državotvorne tradicije“, kazao je predsjednik barske Opštine, Dušan Raičević.

Dr Anastazija Miranović istakla je da Opšti imovinski zakonik Valtazara Bogišića, vrhuni na crnogorskom identitetskom pijedestalu, predstavljajući esenciju duha/bila/bića Crne Gore, kao svojevrsno kulturno dobro u bogatoj riznici naše kulturne i pravne baštine.

„U svojoj dugoj istoriji, bastalo je Crnoj Gori da fascinantno zabljesne, snažnim, identitetskim stigmatima dostojanstva, umnosti, hrabrosti i znanja, i da čojski pronosi junačke i kulturološke luče, što diviše svijet. I, baš kao nekad, kada su se u Baru, pod divljom narandžom ljetnjikovca Petrovića, kralj Nikola i Valtazar Bogišić družili, besjedili i, nerijetko, donosili značajne odluke po sudbinu Crne Gore, večeras nas je na istom mjestu, okupio akademik Rašović, da se zahvaljujući njegovom antologijskom djelu, podsjetimo ko smo i što smo, i koliki duboki zdenac pravnog i svekolikog znanja (iz kojeg bi trebalo češće da zahvatamo) su nam u amanet ostavili dvojica velikana… Opšti imovinski zakonik nije puki pravni akt koji sabira domaća i inostrana pravna znanja i iskustva, već višeslojno djelo u koje su ukorijenjeni mentalitetski kod, tradicionalne, običajne matrice ponašanja, multikulturna prožimanja i usvojeni svjetonazori. Sve je to u konačnici rezultiralo grandioznim djelom, bez kojeg ne bi bilo današnje Crne Gore“, kazala je dr Miranović.

Djelo prof. dr Zorana Rašovića, na 2.600 strana, sa preko 120 dokumenata i, do sada, neobjavljene prepiske knjaza/kralja Nikole i Vlatazara Bogišića, koji je bio i ministar pravde, jeste, kako je podcrtao predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović “na neki način i svojevrsna kodifikacija cjelokupnog stvaralaštva autora”.

Dekanica Pravnog fakulteta, prof. dr Aneta Spajić, podsjetila je da je profesor Rašović kroz četiri decenije rada na fakultetu obrazovao više od 40 generacija pravnika, ali je uporedo konstantno istraživao, pisao brojne knjige, koje su najvažnija pravna literatura ne samo na našem, već i univerzitetima u regionu, a sa posebnim nadahnućem, kazala je, proučavao je ličnost i djelo Valtzara Bogišića.

„Bogišićevo djelo danas živi kroz djelo profesora Rašovića, kao posebno blago za pravničku struku u Crnoj Gori. Iako je, kao čin zahvalnosti, Valtazaru Bogišiću podignut spomenik na Pravnom fakultetu 2002. godine, najposvećeniji i najnadahnutiji postament mu je podigao upravo profesor Rašović“, istakla je dekanica Spajić, koja je izrazila nadu da će ovo izuzetno djelo, koje nam u legat ostavlja akademik Rašović, pravna struka znati da koristi kao trajnu inspiraciju za dalje istraživačke poduhvate.

„Akademik Rašović nam je, svjestan značaja Bogišićevog, i djela kralja Nikole, približio sveukupne društvene, političke, kulturne i pravne prilike u ondašnjem vremenu i do kraja rasvijetlio odnos vrhunskog intelektualca i vladara“, kazao je na predstavljanju akademik Šerbo Rastoder.

„Jedan vladar, koji je na tronu bio tako dugo i koji je u biti bio apsolutista, izabrao je najboljeg, možda i boljeg od sebe, da bude ministar pravde, radi na zakoniku i obavlja mnoge druge značajne funkcije, i tom smislu iz ovih knjiga treba da uče svi budući vladari, jer izabrati boljeg i pametnijeg od sebe, jeste umijeće vladanja. Sa tog aspekta imam izuzetno poštovanje za knjaza/kralja Nikolu, a ovo djelo profesora Rašovića je kulturna vrijednost i svojevrsna značajna kulturna činjenica“, naglasio je akademik Šerbo Rastoder. 

Autor, akademik Zoran Rašović, izrazio je posebno zadovoljstvo što se promocija djela „ Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić“, održava u Baru i Dvorcu, u kojem su se sastajali i donosli važne odluke dvojica velikana, i mjestu gdje je po drugi put održano javno čitanje Opšteg imovinskog zakonika.

„Moje ushićenje i radost su večeras posebno izraženi, jer smo u gradu između najljepšeg mora i najljepšeg jezera, lučkom i gradu sunca, prepoznatljivom po multietničkom skladu, gradu koji je naša direktna veza sa svijetom, ispod Rumije, Lisinja, Sutormana i Volujice, gradu Pristana i Stare masline, zaštićenom Svetim Jovanom Vladimirom, gradu Ljetopisa popa Dukljanina i Barskog ljetopisa, ispred zdanja koje odiše harmonijom, tradicijom i ljepotom, u kojem su stvarane i ispričane mnoge istorijske priče. Ovdje je ministar pravde Valtazar Bogišić, sin dične dubrovačke oblasti, 1893. godine podnio izvještaj knjazu Nikoli o stanju pravde u Crnoj Gori i predložio crnogorskom suverenu niz zakona koje bi trebalo donijeti, kao i način na koji bi trebalo urediti sudove i sudske procese“, kazao je, između ostalog, u nadahnutoj besjedi profesor Rašović, koji je izrazio uvjerenje da se ovim djelom o tako moćnim ličnostima i njihovim dometima, simbolično i sadržajno povezuju crnogorska pravna nauka i kultura uopšte.

Riječi knjaza/kralja Nikole sa početka ovog  teksta, i danas moćno i opominjuće odjekuju. Nužno je podsjetiti ih se i pridržavati, jer, kako je govorio akademik Mijat Šuković „pravo mora imati, ne samo političko – socijalnu, već i etičko – vrijednosnu dimenziju“.

U tom smislu je, nesporno grandiozno djelo akademika Rašovića, još veće, i osobiti amanet savremenim i budućim generacijama, a sinoćnja promocija prvorazredni kulturološki događaj.

The post VIDEO: Djelo akademika Rašovića – amanet sadašnjim i budućim generacijama first appeared on BARinfo.