Međunarodna nedjelja djeteta obilježava se svake godine u prvoj sedmici oktobra, a cilj je da se ukaže na potrebu i obavezu poštovanja djeteta i  zaštitu dječjih prava garantovanih Konvencijom o pravima djeteta koju je 1989. usvojila Skupština Ujedinjenih nacija.

 Branko Vuković je učenicima predstavio svoju prvu zbirku poezije za djecu „Rajičnjak“, najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2020. godini po izboru Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade iz Podgorice. Autor je čitao pjesme i odgovarao na brojna dječja pitanja. Poklonio im je i najnoviji broj časopisa „Osmijeh“.

Branko Vuković je magistar istorijskih nauka. Za  knjigu aforizama “Sizifove fusnote” jedan je od dobitnika nagrade “Radoje Domanović” Udruženja književnika Srbije za najbolju knjigu aforizama u 2021. godini.

The post Gostovanje Branka Vukovića povodom Međunarodne dječje nedjelje first appeared on BARinfo.

Ovu nagradu tradicionalno dodjeljuje Udruženje književnika Srbije, a njegova zbirka “Sizifove fusnote” ravnopravno je najbolja u toj kategoriji, zajedno sa zbirkom aforizama “Umnjaci izrastaju kasnije”, autora Stanislava Tomića iz Zvornika. Priznanje, koje se sastoji iz plakete i likovnog portreta Radoja Domanovića, dobitnicima će biti uručeno tokom aprila, na svečanosti u UKS.

RB/BI: “Sizifove fusnote” je Vaša prva knjiga aforizama. Prestižna nagrada “Radoje Domanović” ukazuje da ste na dobrom putu da postanete jedan od najistaknutijih crnogorskih (i regionalnih) aforističara. Kako ste reagovali kada ste saznali da je Vaša knjiga odabrana (ravnopravno sa zbirkom autora Stanislava Tomića iz Zvornika) u kategoriji za najbolju knjigu aforizama i koliko Vama lično ova nagrada znači?

Vuković: Iznenadila me je i obradovala vijest da sam jedan od laureata ovog prestižnog priznanja. Dobiti tako značajnu nagradu u epicentru regionalne satire i šire, posebno kada je u pitanju aforizam, događaj je sam po sebi, za mene lično, kao i za aktuelnu crnogorsku aforističarsku scenu. Znamo kolika je produkcija knjiga iz ove oblasti na godišnjem nivou iz pera poznatih, priznatih i osvjedočenih majstora ove kratke forme. Da se podsjetimo, prošlogodišnji dobitnik ovog cijenjenog priznanja je Ninus Nestorović za već kultnu knjigu “Bože, uprosti nam”. To lijepo govori o samom organizatoru, a i ohrabrenje je za autore iz drugih sredina da se njihov rad na pravi način prati i vrednuje.

RB/BI: Trenutna turbulentna društveno-politička situacija kod nas i u svijetu je pretpostavljam, inspirativna i za Vas, kao aforističara mlađe generacije.

Vuković: Refleksija Domanovićeve satire na društvo je zapanjujuća, iako je od njegovih ‘Vođe’i ‘Dange’prošlo više od 120 godina, stoga Domanović je svojevrsni arhetipski uzor i paradigma u koncentrisanom i koncentrovanom načinu mišljenja i sagledavanja stvarnosti. Drugim riječima, mijenjaju se države, poredci, režimi, ali, kako je u Stradiji autor na jednom mjestu zapisao daleke 1906. godine „mi ostajemo isti“ i „kao što ima ljudi kojima je zanat udvaranje kruni, isto tako ima ljudi kojima je zanat udvaranje demokratiji“. Ovo saznanje je značajan resurs nama satiričarima, da detektujući i razlažući fenomene svakodnevnice, prije svega, nepogrješivo pogađamo neuralgične tačke današnjeg društva koje jeste devijantno i koje treba razobličavati. Motiva ima na pretek.

RB/BI: Za “Sizifove fusnote” i Vaše pojavljivanje u ulozi aforističara kažu da ste “dokaz vitalnosti ovog žanra u Crnoj Gori”. Imponuju li Vam takve ocjene kritičara i koliko je u Crnoj Gori ovaj žanr po Vašem mišljenju “vitalan” ?

Vuković: Što se tiče, kako ste naveli u pitanju „vitalnosti ovog žanra“ kod nas, istina je, i to se dokazuje na brojnim drugim primjerima. Ne zaboravimo da je prošle godine nagradu za najbolji aforizam Satira festa u Beogradu dobio Dejan Tofčević. Crna Gora ima dva značajna festivala satire u Pljevljima i Danilovgradu, kao i brojne stvaraoce koji su veoma aktivni poslednjih godina: Bojana Rajevića (recenzenta nagrađene knjige), Dragana Koprivicu, Pericu Jokića, Vladislava Vlahovića, Velizara Radonjića, Milenka Šarca…Radojku Draganić, Esmu Sarić od mlađih autora, i da ne nabrajam dalje, jer ću mnoge nezasluženo preskočiti.

RB/BI: Da li već sakupljate aforizme za neku novu zbirku uskoro?             

Vuković: Novi aforizmi se sabiraju, budući da ih redovno objavljujem u štampanim i elekronskim medijima u Crnoj Gori i regionu, ali zasigurno neću žuriti sa novom knjigom. Dug i obaveza više prema nagradi koju sam dobio, stručnoj javnosti koja me prati, kao i prema sadašnjim i budućim čitaocima. Slijede i promocije, a moj Bar je, svakako, nezaobilazna tačka na toj mapi.

The post Branko Vuković dobitnik nagrade za najbolju knjigu aforizama first appeared on BARinfo.

Po riječima mr Bojana Rajevića, koji je pisao predgovor za njegovu prvu knjigu aforizama, nije rijetkost da se poezija za djecu i aforizmi susretnu u opusu istog autora.

“Vuković se, ostvarujući se kao pisac u dva žanra, uklopio u tradiciju koju sačinjavaju mnogi pjesnici za djecu, a ujedno i aforističari, počevši od Jovana Jovanovića Zmaja do Duška Radovića i Zorana Stanojevića”, zapisao je mr Rajević. On između ostalog navodi i da se “naslovom Vukovićeve knjige ukazuje na određena svojstva aforizma kakvim ga vidi ovaj autor”.

“Invokacijom Sizifa aktiviraju se kodovi apsurda, dok fusnote u naslovu upućuju na položaj aforizma, njegovu, shodno njegovoj paradoksalnoj prirodi, u isto vrijeme skrajnutu i povlašćenu poziciju u kulturi. Sizifove fusnote u Vukovićevoj viziji mogle bi da predstavljaju bilješke koje Sizif kleše u svom kamenu”, ističe mr Rajović.

Aforističar Vitomir Teofilović u pogovoru za Vukovićevu knjigu piše da je “vrijedna duboke pažnje”.

“To je knjiga umne kritičke misli o svom vremenu i prostoru i ujedno knjiga raskošne duhovitosti, knjiga koja je moralno¬intelektualni angažman u najboljem smislu. Vidi se da ju je pisao kulturolog – magistar istorije na smjeru koji već svojim nazivom veoma obavezuje: Istorija kulture i istorijska antropologija”, zaključuje Teofilović.

U intervjuu za Radio Bar i Bar info, Branko Vuković otkriva detalje o nastanku nove knjige, o utiscima sa nedavno održanog XIX Međunarodnog “Satira fest-a” u Beogradu i Dječjeg festivala “Vezeni most” u Tuzli gdje se pojavio kao učesnik, kao i ponovnom pokretanju časopisa za djecu “Osmijeh”.

RB/BI: Je li bilo teško selektovati aforizme koji će se naći u knjizi „Sizifove fusnote“ i čime ste se rukovodili prilikom selekcije?

Vuković: Ne bavim se pisanjem aforizama isuviše dugo, oko godinu i po, ali pišem i objavljujem prilično, tako da se u jednom momentu prikupilo dovoljno materijala, pa sam pomislio da bi mogao prerasti i u knjigu. Svakako, to ne bih uradio ove godine, ali na nagovor uvaženog aforističara Bojana Rajevića, koji je pomogao u selekciji aforizama, to se na kraju i desilo. Odlučio sam se za renomiranu izdavačku kuću „Alma“ iz Beograda, jer imaju zapaženu produkciju kada je satira, a naročito aforistika u pitanju, a cilj svakog pisca je da njegovo autorsko djelo zavrijedi pažnju, bude dostupno što širem korpusu čitalaca i obezbijedi dobru promociju.

RB/BI: Pored zanimljivog naslova knjige, pažnju čitalaca privlači i interesantna ilustracija korica. Jeste li zadovoljni kako je sve ispalo na kraju?

Vuković: Ima jedan aforizam u knjizi koji kaže: „Knjiga ima sjajan predgovor. I recenzija je jako dobra. A ko Vam je radio korice?“ Vodio sam računa o tome da knjiga bude i vizuelno dopadljiva. Pored korica, urađene su ilustracije za svako poglavlje i u tom dijelu angažovan je Marko Petričević, koji je ilustrovao „Rajičnjak“. Ali, vratimo se se na poentu aforizma s početka, najvažnije je da odabrani aforizmi zadovolje kvalitetom, efektima, i budu ono primarno što će se konzumirati, razmatrati i komentarisati.

RB/BI: Krajem oktobra učestovali ste na XIX Satira fest-u koji organizuje Beogradski aforističarski krug, gdje ste imali vrlo zapažen nastup.

Vuković: Ukazana mi je velika čast da budem u grupi satiričara – aforističara sa teritorije Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, koji su bili u prilici da predstave svoje najuspjelije aforizme nastale u proteklih godinu. I ovim povodom na stotine pristiglih radova iz regiona birali su predstavnici BAK-a (Beogradskog aforističarskog kruga). Izabrani autori iz Crne Gore bili su Dejan Tofčević, koji je osvojio nagradu za najbolji aforizam i Vladislav Vlahović. Biti sa njima u društvu, a imajući u vidu da je riječ o mom prvom nastupu na toj značajnoj smotri satiričara sa ex-Yu prostora, je čast sama po sebi. Moram biti zadovoljan pozivom, prije svega, a još više i odazivom publike koji je bio više nego povoljan. Najzad, to je bila prva nezvanična promocija „Sizifovih fusnota“, budući da sam govorio odabrane aforizme iz knjige, a prvi odštampani primjerci su mi uručeni neposredno prije samog događaja ljubaznošću izdavača Đorđa Otaševića.

RB/BI: Vaši aforizmi objavljeni su nedavno i u „Politici“ i „Novostima“, koliko vam to znači?

Vuković: U pravu ste. Pored „Politike“, „Novosti“ u Srbiji, aforizmi su objavljivani i u „Ošišanom ježu“, na internet satiričnim portalima. Takođe, i u Crnoj Gori. Izdvojiću dnevni list „Dan“, gdje su u dužem periodu svake nedjelje objavljivane serije mojih aforizama, zatim satirični portal „Satirgora“. Sveukupno, u posljednjih godinu publikovao sam preko 300 aforizama. Naravno da znači. Premalo je nažalost festivala, susreta, stoga su društvene mreže odavno postale zborište i okupljalište satiričara, gdje mogu slobodno i bez cenzure da promovišu svoj rad.

RB/BI: Podsjetimo, u „književne vode“ otisnuli ste se sa zbirkom poezije za djecu „Rajičnjak“ koja je objavljena u februaru 2020. Potvrda njenog kvaliteta je ne samo nagrada za najbolju knjigu poezije za djecu prošle godine u Crnoj Gori, već i priznanje „Mali princ“ sa dječjeg festivala „Vezeni most“ u Tuzli, gdje je bila u konkurenciji najboljih knjiga za djecu sa područja BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Vaše pjesme lijepo je prihvatila i najmlađa publika regiona. Ko su bili učesnici i kakve utiske nosite iz Tuzle?

Vuković: Festival „Vezeni most“ je ove godine proslavio punoljetstvo, odnosno, održan je 18. put uz prisustvo brojnih gostiju, pisaca za djecu i mlade iz cijelog regiona. Knjige „Rajičnjak“ i „Malo pozorište“ Slobodana Vukanovića, selektor prof. dr Draško Došljak kandidovao je kao predstavnike Crne Gore za nagradu „Mali princ“. Bosnu i Hercegovinu predstavljale su knjige „I kad odrasteš“ Ismeta Bekrića i  „Mali princ mi u snu reče: tvoja priča nek poteče“ Bisere Alikadić. Iz Hrvatske nominovane su knjige „Zmajevi koji ne lete“ Ivane Šojat i „Škola na rubu pameti“ Tomislava Zagode. Srbiju su predstavljale knjige „Crna ptica“ Aleksandre Jovanović i „Zagrli mjesec“ Danice Bogojević, koja je i osvojila glavnu nagradu. Ostale knjige su dobile priznanje za nominaciju za najbolje knjige regiona u protekloj godini.

I nakon bezmalo 20 dana utisci su isti i nepodijeljeni. Puno radosti, smijeha i topline od strane domaćina iz Udruženja „Mali Princ“ i čika Šime Ešića, grada Tuzle koji živi i diše za festival, divnog programa, djece, vaspitača… Sve pobrajano čini ovaj festival posebnim i jednim od najznačajnijih u regiji kada je u pitanju stvaralaštvo za djecu i mlade.

RB/BI: Otkrijte nam planove za naredni period…Imate li u planu promociju knjiga i u Baru?

Vuković: Planovi u narednom periodu vezani su za rad Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade. Član sam redakcije časpopisa za djecu „Osmijeh“ koji je imao kultni status, i ovih dana, nedjelja, aktivno pripremamo izlazak novog broja, nakon dugogodišnje pauze. Svakako, stižu i „Fusnote“. Planiram promociju u narednom periodu, kakvu „Rajičnjak“ nije imao, zbog pandemijskih uslova i prilika koji su bili promjenjljivi. Nadajmo se boljim i ljepšim danima, da ne izostavimo, i uz „Osmijeh“ koji se ponovo vraća.

The post Sizifove fusnote Branka Vukovića first appeared on BARinfo.

“Pored promocije knjige, ovaj događaj je bio i neka vrsta workshopa, jer su štićenici ove ustanove prezentovali i svoje pjesničke radove koje su danima vrijedno pripremali. Zahvaljujem organizatorima na divnom dočeku, učesnicima na sjajnom odazivu, kao i poetama, koji su čitali svoje stihove i na taj način upotpunili cijeli događaj”, kazao je Vuković za Radio Bar i Bar info.

 “Rajičnjak” je prva Vukovićeva zbirka poezije, a po ocjeni Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade iz Podgorice, najbolja je knjiga za djecu objavljena u 2020. godini. Zbog epidemiološke situacije u zemlji, svečana dodjela nagrada je odložena, kao i planirane promocije ove zbirke.

“Čim se epidemiološka situacija stabilizuje i to bude moguće, ‘Rajičnjak’ ću predstaviti i publici u mom rodnom gradu Baru”, najavio je Vuković.

Branko Vuković je rođen 1980. godine. Nakon završene Gimnazije “Niko Rolović” u Baru,  školovanje nastavlja na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Nišu, gdje je i diplomirao. Magistrirao je na Istorijskom institutu Crne Gore, smjer istorija kulture i istorijska antropologija.

The post Promovisana zbirke poezije za djecu Branka Vukovića first appeared on BARinfo.