Večerašnja promocija bila je posebna i zato što je označila deset godina rada “Komune”, a upravo jubilarni, četrdeseti broj posvećen je Baru. Promociju je bilo moguće pratiti i putem live streama.

Medijator, Ammar Borančić, istakao je da je namjera bila da se kroz ovaj broj dočara duh Bara.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, autor uvoda u ovo izdanje “Komune”, istakao je kako je riječ o časopisu koji već deset godina njeguje baštinu i promoviše lokalnu samoupravu.

“Nastojali smo da kroz zaista sjajne tekstove prezentujemo ono što je Bar u malom i da kroz ovo izdanje pošaljemo jednu jaku i snažnu poruku svima koji možda ovih dana pokušavaju na raznorazne načine da vrše reviziju naše istorije – da je istorija Bara zajednička, ponosna, prkosna, ona naša, i da je utkana u ovo izdanje časopisa. Svaki je grad mjesto na kojem sve počinje i završava, važan dio ljudske istorije, civilizacije, ali i jednako važan dio života svih nas. Gradovi su nešto što je najtrajnija konstanta mislećeg čovjeka. Grad je stariji od države, nacije, politike. Onamo gdje su ljudi prvi put stali u svojim nomadskim lutanjima, tu je nastao grad, iz njega i život. A nema ljepšeg primjera za to od našeg Bara. Toliko slojeva života on krije u svojim zidinama, mnogo ispričanih i neispričanih priča stoji u svakoj njegovoj ulici, maslini, kući, čovjeku, od obale Jadranskog mora, preko vrhova Sutormana, Rumije i Lisinja, sve do jezerske obale i udoline. Upravo te dvije obale definisale su naš grad kroz njegovo postojanje na raskršću civilizacija i svjetova. Upravo takve priče definišu i naš, savremeni život u Baru. Sve one priče koje ćete imati priliku da čitate u ovom časopisu, kroz koji ćete osjetiti otkucaj srca ovog grada, njegov krvotok, njegov dah, kojim diše od Starog Bara, preko Pristana, do novog Bara”, kazao je Raičević.

On je zahvalio predsjedniku Programskog odbora mr Željku Rutoviću i direktoru i glavnom i odgovornom uredniku Ameru Ramusoviću da 40. broj promovišu upravo u Baru.

“U krajnjem, istorija ljudskog roda i civilizacije nije ništa drugo nego istorija njegovih tragova, u tim tragovima ostalo je svekoliko trajanje”, istakao je Rutović, dodavši da tamo gdje nije bilo tih tragova, civilizacija je upadala u probleme.

“Mi večeras svjedočimo tragovima i trajanju naše milenijumske Crne Gore”, kazao je on, dodavši da sam naziv – Komuna, ukazuje da je bazirana ka opštem “kolektivni izlazak u naše javno dobro, naš javni interes”, a da identitet, baština, vjerodostojnost tih tragova “daju kredibilitet Komune”.

“Komuna svojom idejnom koncepcijom u Baru jeste svoja na svome. Identitet i baština su misija i vizija ovakvog štiva, sjajna baština i kultura Bara. Teško je na manjem broju stranica imati bukvar o istoriji Bara, kulturi, etnologiji, umjetnosti, sociologiji”, kazao je Rutović, dodavši da “riječ o Baru nadrasta Bar I nudi tragove istorije Crne Gore”. Rutović je čestitao praznik Baranima, a uredničkom timu, predvođenom prvim gostujućim urednikom “Komune” Željkom Milovićem, zahvalio što je “sažeo sve različitosti u harmoniju, koja je zapravo Bar”.

Direktor i glavni i odgovorni urednik “Komune” Amer Ramusović je izrazio zadovoljstvo što u predvečerje obilježavanja 24. novembra i u godini jubileja “promovišemo jubilarni, 40. broj”. Istakao je da koncepcija “Komune” pokriva bitni segment kulture države – usmjerenje ka kulturnoj baštini lokalnih samouprava, da stručnoj i laičkoj javnosti omogući uvid u naše bogato kulturno nasljeđe, materijalno i nematerijalno kulturno stvaralaštvo.

Osvrnuvši se na aktuelnu društvenu situaciju, ukazao je i na odgovornost novinara, sa stručnog i etičkog stanovništva.

“U ‘Komuni’ od prvog broja gajimo multikulturalne vrijednosti i podsjetnik smo crnogorske prošlosti”, kazao je Ramusović. On je podsjetio da je gost-urednik u ovom broju njihov saradnik od početka i dobitnik prve nagrade “Komune” za promociju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore.

“Ovo izdanje je lična karta Bara, sa kojom će se ponositi generacije. Zahvaljujem predsjedniku Opštine, Dušanu Raičeviću, na inicijativi da poseban broj bude posvećen Baru, kao i na tome što je, uprkos svojim obavezama, bio na raspolaganju uredništvu”.

Profesor, publicista i građanski aktivista Neđeljko Đurović u nadahnutom i emotivnom obraćanju pozdravio je prisutne “i sve koji jesu i nisu sa nama, na čijim ramenima mi danas stojimo”. Podsjetio je da je Bar nekadašnja metropola ovog dijela Jadrana. “Ako na Mediteranu možemo reći da imamo interkulturalizam, to je Bar”, kazao je Đurović, ističući da su svi autori za ovaj broj “pisali srcem”. Đurović je čestitao jubilej uredništvu “Komune”, a potom i jubilej svom gradu “Koji obilježava građansku, antifašističku tekovinu” i podsjetio da ne smijemo zaboraviti one koji su svoje živote položili na oltar slobode.

“Naši su korijeni duboki i uzaludni su svi pokušaji da se naše zajedništvo izbriše”, istakao je on, podsjetivši na prijatelja i pisca, Zorana Gojića i njegovu rečenicu “Budimo Barani i otvorimo ljese našeg uma i duše ne suživotu, nego zajedničkom životu”.

On je podsjetio da je naša obaveza da sačuvamo “na papiru i u stvarnom životu” naše etnološko bogatstvo. Podsjetio je i da u leksici starobarskog govora postoji prožimanje crnogorskog, albanskog i turskog jezika, pa “ne čudi što Barani, gdje god da odu, našu dio sebe i dio proživljenog”.

Željko Milović je istakao da nije puno razmišljao kada je dobio poziv “Komune” i lokalne uprave da se prihvati da bude urednik specijalnog izdanja, “s obzirom da ovaj list smatram riznicom najljepših zapisa o Crnoj Gori, časopisom koji je umnogome promijenio nivo znanja koji su stanovnici ove države, bez obzira na vjeru i naciju, imali o njoj”.

“Ja ‘Komuninu’ ulogu ne vidim kao praktičnu i finansijski isplativu, već kao misionarsku, u smislu ostavljanja podataka za buduće generacije koje će imati što da nauče iz nje. Na samom početku, u jedno sam bio siguran – da želim da konceptualno kreiram broj koji će moći da se čita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, i da mi za to treba pomoć ‘pametnih i knjiških ljudi’. Znao sam ko bi sve to mogao biti, uglavnom ljudi s kojima sam i ranije sarađivao… I Opština Bar je imala svoje prijedloge, koji su samo mogli podići ljestvicu više u kvalitetu, pa smo i s njima sklopili dogovor. I odgovorno tvrdim, uspjeli smo u namjeri – broj će moći da se čita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, nije vremenski omeđen”, istakao je Milović.

S obzirom da smo, kako je kazao “zarobljeni u kalupima vlastitih života, što čini da često mislimo kako smo izgubili i sebe, i bližnje, i grad kakav smo imali”, ovo izdanje časopisa je bilo prilika da se podsjetimo kakav je i što je nekad bio Bar.

“Ponosan i uspravan, lijep, i na svoj način bezobrazan i prkosan kad ustreba, zaključio je on.

Na 32 strane izdanja “Komune” posvećenog Baru, čitaocima se nudi obilje tema, a za ovaj broj su pisali: Neđeljko Đurović, Ammar Borančić, dr Savo Marković, dr Svetozar Saić, Dragan Marović, Suljo Mustafić, Vladimir Lukšić, Sabrija Vulić, Ivanka Leković, Draginja Radonjić, Ilija Vukotić, Vasilije Janković, bivši predsjednici Opštine Čedo Ratković i Jusuf Kalamperović, zatim Radomir Petrić, Dragana Erjavšek, Anastazija Miranović, Milun Lutovac, Milan Vujović i Ilija Kovačević. Jedina osoba koja nije iz Bara, a pisala je za ovaj broj “Komune”, jeste sestra Estera Radičević, koja je detaljno rekonstruisala gotovo pedesetogodišnji požrtvovani rad časnih sestara u barskoj bolnici, za koji su dobili nagradu grada Bara, ali i niz Ordena SFRJ.

Za muzički segment promocije bila je zadužena klapa KUD “Jedinstvo”.

The post Promovisano specijalno izdanje časopisa Komuna, posvećeno Baru first appeared on BARinfo.

U obrazloženju žirija koji se opredijelio da nagrada pripadne profesoru Radonjiću u veoma jakoj konkurenciji prijedloga koji su dostavljeni Programskom odboru časopisa KOMUN@ od strane akademsko-naučnih institucija Crne Gore, NVO i grupe građana, stoji da je profesor Radonjić zavrijedio godišnju nagradu jer je „jedinstvena intelektualna figura u novijoj povijesti države Crne Gore koja je dosljedno njegujući kritički odnos dala nemjerljiv doprinos ukupnoj njenoj emancipaciji, snaženju državotvorne svijesti i crnogorske nacionalne samobitnosti, njenog jezika, kulture i duha.

Profesor Radonjić je napisao preko 5o knjiga iz različitih oblasti, a tokom svih prethodnih godina između ostalog, postojano je insistirao na činjenici da je Crna Gora, kao društvo i država, stoljećima funkcionisala kao jasan primjer države i društva koje je dokaz da “sve veliko u istoriji nije stvorio ni etnik, ni vjernik, nego čovjek”.

Žiri je takođe jednoglasno odlučio da ova prestižna nagrada pripadne profesoru Radonjiću i zbog toga što su se saglasili sa mišljenjem predlagača da je njegovo životno, intelektualno i naučno djelo primjer i paradigma civilizacijske odbrane crnogorskog kulturnog, nacionalnog i državnog identiteta.

Isto tako Žiri je donio odluku da dodijeli i četiri ravnopravne specijalne plakete i to:

-Borislavu Cimeši, piscu i publicisti i jednom od osnivača Crnogorskog društva nezavisnih književnika, crnogorskog i hrvatskog PEN centra, članu Matice crnogorske, Fondacije Sveti Petar Cetinjski, književne opštine Cetinje, plodnom enciklopedisti i članu mnogih književnih i drugih udruženja, kao i dobitniku nekoliko književnih nagrada u Crnoj Gori i regionu, Autor je brojnih knjiga među kojima:“Crnogorske slave, svečevi i običaji“ “Rovačka Republika“ i najnovije “Zavjere i atentati na Kralja Nikolu”.

-Draganu B.Peroviću, publicisti, autoru i uredniku velikog broja stručnih, naučnih i publicističkih radova i knjiga iz nauke o književnosti, kulture i enciklopedistike na crnogorskom i bugarskom jeziku, autoru televizijskih serijala “ Istjerivač mitova “ i “Crnogorci sentom po svijetu” i velikog broja tekstova vezanih za identiteska pitanja i kulturno nasljeđe Crne Gore. Dobitnik je više nagrada među kojima Trinaestojulske nagrade ,Godišnje nagrade za reportažu Društva crnogorskih novinara i “Gramate”-nagrade Ministarstva kulture Bugarske.

– Prof.dr Sofiji Kalezić, redovnoj profesorici na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, autorki nekoliko značajnih knjiga i separata, među kojima knjige literarnih ogleda o savremenim domaćim piscima – Poetika otuđenosti, za koju je dobila nagradu “Dušan Kostić” kao najbolje književno kritičko djelo posljednje tri godine u Crnoj Gori, Za štampu je priredila roman prvoborca i nosioca Spomenice 1941. godine, Radovana Stevovića – Biografija jedne žene , a koautorka je djela Književnost Crne Gore u izdanju CANU i članica Društva mladih naučnika.

-Šukriji Žutom Serhatliću, poznatom interpretatoru izvorne crnogorske i starogradske muzike i kompozitoru koji je sav svoj rad i čitav svoj život posvetio očuvanju muzičke baštine, rodnoj Podgorici i Crnoj Gori. Dobitnik je “Decembarske nagrade”grada Podgorice, kao i jubilarne nagrade KIC-a ” Budo Tomovic “,gdje je i sada šef orchestra. Stalni je saradnik RTV CG, pozorišta Dodest, a radio je i muziku za mnoge predstave. Nastupao je širom Evrope , Amerike, Afrike, Dalekog Istoka…Učesnik je mnogih festivala kako sa orkestrom tako i sa folklornim ansamblom. Na međunarodnim festivalima folklora osvajao je najveća priznanja. U romanu ” Otkup sirove kože “, autora Abdulaha Sidrana, Šukrija Žuti Serhatlić je naznačen kao najbolji živi pjevač sevdalinki, a uvršten je i u antologiju plejade umjetnika “Sevdalinke”. Planirano je da nagrade časopisa Komun@ budu dodijeljene početkom novembra 2020. godine na prigodnoj svečanosti koja će biti organizovan tim povodom u skladu sa mjerama NKT.

The post Godišnja nagrada časopisa Komuna prof. dr Radovanu Radonjiću first appeared on BARinfo.

Dr Anastazija Miranović, direktorka Narodnog muzeja istakla je da je praznični broj “Komune” sa adekvatnim razlogom posvećen ovoj crnogorskoj instituciji kulture.

“Što bolje svjedoči o viševijekovnom postojanju crnogorske države, njenim različitim imenima, vladarima, teritorijalnim granicama, sveukupnom državotvornom hodogramu, kompleksnoj i
jedinstvenoj tradiciji i kulturi, slavnoj prošlosti koju su stvarali još slavniji pojedinci, u vremenima teškim, siromašnim, ponosnim i dostojanstvenim? Sve to i mnogo toga još čuvaju vrata Narodnog muzeja, koja vam na 48 stranica ‘Komune’, tek malo otvaramo, u želji da one koji znaju podsjetimo, a novu publiku zaintrigiramo da obiđu ‘svoju kuću’, identitetsko lice Crne Gore. Na tom licu mi stvaramo novu boru, ali i novi osmijeh. Sklone zaboravljanju, Crnogorce treba češće podsjećati ko smo i što smo, zarad onog što želimo da budemo. U krajnjem, i to će jednog dana biti ‘muzejski materijal’, kojim će se u svom rastu i razvoju ‘hraniti’ buduće generacije”, kazala je za Radio Bar i Bar info dr Anastazija Miranović.

Posebno, tematsko izdanje “Komune” donosi veliki broj interesantnih tekstova. Predstavljene su sve jedinice Narodnog muzeja: Istorijski muzej, Muzej kralja Nikole, Njegošev muzej-Biljarda, sa Njegoševom rodnom kućom i mauzolejem na Lovćenu, reljefna karta Crne Gore, Lapidarijum, Etnografski muzej sa identitetskim eksponatima, Umjetnički muzej, koji ove godine slavi 70 godina postojanja, kao i priča o Arheološkom muzeju-najmlađoj muzejskoj jedinici Narodnog muzeja Crne Gore.

”Komuna“ donosi priču o legatu Veljka Vlahovića i tekstove o proglašenju Crne Gore kraljevinom, crnogorskim barjaktarima, uniformama diplomata konzula Knjaževine-Kraljevine Crne Gore, o obimnom i vanredno vrijednom fondu koji se čuva u Arhivsko-bibliotečkom odjeljenju.

“U ‘Komuni’ možete pročitati i tekstove o izložbama ‘Juta i zemlja crnih brda’, povodom 120 godina od vjenčanja crnogorskog prestolonasljednika Danila sa njemačkom vojvotkinjom i princezom Jutom od Meklenburg-Strelic, ‘Plamene zore-100 godina KPJ’, ‘Pečati iz fondova dvorskog arhiva’, kao i o autorskom umjetničkom projektu vajara Milivoja Miška Babovića ‘I bi slovo’, posvećenom 500-godišnjici štamparstva Božidara Vukovića Podgoričanina. Tridesetpeti broj ‘Komune’ donosi i priče o konzervatorskim radovima, arheološkim istraživanjima jednog od najznačajnijih praistorijskih lokaliteta na svijetu- Crvene Stijene, nekropolama stećaka u Crnoj Gori, koje su na UNESK-o listi svjetske baštine, o aktivnostima Konzervatorske službe i konzervatorskim projektima, o edukativnoj ulozi muzeja i njegovim programima, o bogatoj izdavačkoj djelatnosti, o savremenim vidovima prezentacije, o velikom broju vrijednih donacija i programa koje je muzej dobio u posljednje dvije godine, o raznovrsnoj ponudi autentičnih muzejskih suvenira i o ICOM-u Crne Gore-međunarodnoj mreži od preko 44.000 članova iz 138 zemalja svijeta, čije je sjedište Nacionalnog komiteta u Narodnom muzeju”, kazala je dr Miranović, koja dodaje da su predstavljene i izložbe Narodnog muzeja u protekle dvije godine, kao i markantni eksponati koje čuva ova nacionalna ustanova kulture.

U promotivnom spotu Narodnog muzeja, takođe povodom Dana državnosti, baletske tačke izvode profesori Baletske škole “Princeza Ksenija”.

The post VIDEO: Praznično izdanje Komune u potpunosti posvećeno Narodnom muzeju first appeared on BARinfo.