Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusom, u prethodnih sedam dana završile analizu i dostavile rezultate za 2.029 uzoraka.

Iz IJZ-a su kazali da je u Podgorici registrovano 17 novih slučajeva koronavirusa, Herceg Novom četiri, Beranama i Kotoru po tri, a u Budvi i Nikšiću po dva.

Po jedan novi slučaj infekcije zabilježen je u Baru, Pljevljima i na Cetinju.

The post COVID: Protekle sedmice samo jedan novozaraženi u Baru, 34 u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

Tri pacijenta se nalaze na kiseoničnoj terapiji, od kojih je dvoje životno ugroženo”, saopštio je načelnik Infektivnog odjeljenja Opšte bolnice Bar, dr Zoran Vojinović, epidemiolog.

Juče su u našem gradu registrovana tri nova slučaja obolijevanja od SARS-CoV-2 virusa, od ukupno 66 novopozitivnih slučajeva koliko ih je bilo na nivou države.

“U Baru je trenutno aktivno 37 slučajeva, sa stopom 14-todnevne incidencije od 84/100.000 stanovnika. Kada je u pitanju ocjena trenutne epidemiološke situacije u našem gradu, možemo reći da je ona stabilna već duži vremenski period”, kaže dr Vojinović.

Prvu dozu vakcine protiv SARS-CoV-2 infekcije do sada je primilo 19.742 sugrađana ili 44,8% ukupnog broja stanovnika, drugom dozom je imunizovalo njih 19.421 ili 44,0%, dok je treću dozu primilo 7.034 ili 15,9% žitelja grada pod Rumijom. Od početka masovne imunizacije u Baru je aplicirano 46.200 doza vakcine protiv SARS-CoV-2 raznih proizvođača.

Od zdravstvenih radnika trenutno nijedan zaposleni nije u izolaciji zbog Covid-19 infekcije.

The post Dr Vojinović: Tri pacijenta na kiseoničnoj terapiji, dvoje životno ugroženo first appeared on BARinfo.

“Pričaju da će na jesen opet biti korone, ne znam što da radim, nemam uslova da tako školujem djecu”, ističe četrdesetogodišnja Slavica, kojoj je srce puno što je najstarija ćerka odlučila da ipak nastavi školovanje i uči za frizerku. “Ne znam kako je uspjela da završi školu”, kaže ona. “Što smo istrpjeli, to je strašno”, kaže uz uzdah, a na pitanje da li se nada da će naredna školska godina biti bolja, kaže da je izgubila povjerenje i da se nada da će djeca ove godine dobiti besplatne knjige. Slavica je majka tri djevojčice koje su ovu školsku godinu završile u OŠ “Jugoslavija”.

“Suprug je ostao bez posla, ja sam težak srčani bolesnik, a novac koji dobijem od Centra za socijalni rad jedva pokriva stan i račune”, kaže Slavica, koja po obroke ide u Narodnu kuhinju.

Kako se dovija za ljekove, to samo ona zna. Internet, naravno, nemaju. Na pitanje kako su se organizovali u novonastalim okolnostima nastave, odgovara: “Nikako. Najstarija ćerka, koja je sad završila IX razred, išla je napolje i sjedjela gdje ima interneta da bi na telefonu pratila nastavu. Za mlađe nije bilo načina, pa sam pitala druge majke, učila sa njima i zadatke nosila učiteljici. Bilo je teško i djeci i meni. Ja ne umijem da objasnim kao učiteljica, a one su gubile volju i popustile u školi.”

Na pitanje je li bilo pomoći od nadležnog ministarstva, odgovara da su im pomogli iz Centra za socijalni rad i NVU Žene Bara koje vode Narodnu kuhinju. Djeca su, kaže, skromna. Ipak, im je ponekad teško objasniti “zašto baš ničega nema”. “Imaju one svoje muke, ali ćute, vide da ništa ne možemo”, pomireno kaže ova majka, čija je porodica u stanju socijalne potrebe.

Nastavnica razredne nastave u OŠ “Anto Đedović” u Baru, Arnela Alković ističe da je „dosta djece koja nemaju obezbjeđene potrebne uslove“. Njihovu školu pohađa četvoro djece (od prvog do šestog razreda) iz jedne porodice, u kojoj je još troje djece starijig ili mlađeg uzrasta. 

„Sva ova situacija sa COVID-19 pandemijom bila je veliko opterećenje. Djeca i roditelji su se snalazili kako su znali i umjeli“. Iako je bio nemali broj profesora koji su postavljali stroge vremenske rokove, ona i njene kolege to nijesu činili kako bi djeca mogla da se snađu i urade domaće zadatke.

„Nekim učenicima su pomagale NVO, koje su nabavljale telefone, a situacija je generalno bila teška jer su mnogi ljudi ostali bez posla“, ističe ona, dodajući da je najteže u ovoj situaciji bilo raditi sa đacima najmlađeg uzrasta, posebno jer svi roditelji nisu bili jednako dorasli izazovu pa je bilo potrebno strpljenje i razumijevanje.

Kada su djeca slabijeg materijalnog stanja u pitanju, dodaje ona, često su i u uslovima normalne nastave tiha, povučena i gotovo nevidljiva, a ona se trudi da ih što više uključi i da im samopouzdanja. To je bilo posebno teško postići u uslovima online nastave.

***

Veliki broj porodica u nemogućnosti da obezbijedi sredstva potrebna za online nastavu

Udruženju Roditelji se od početka COVID-19  pandemije obratio veliki broj porodica upravo sa ovim problemom – potrebne pomoći u tehničkom dijelu kako bi djeca mogla ispratiti nastavu.

“Ono što je bitno istaći da je takvih porodica mnogo – kako onih koji su se obratili za pomoć, tako i onih potpuno isključenih iz sistema zaštite, koje nijesu zatražile pomoć od nas ni od drugih organizacija ili nadležnih institucija. Pritom, problem nemogućnosti praćenja online nastave se manifestovao na različite načine: određen broj porodica ne posjedjuje pametni telefon; porodice sa više djece koje imaju samo jedan telefon ili računar i ne mogu u isto vrijeme pratiti nastavu; loša internet veza, a nerijetko i nesnalažljivost sa tehnologijom kako bi bili u korak sa onim što se od djece traži,” ističe Tanja Ćirović, socijalna radnica u udruženju Roditelji.

Kada su škole u pitanju, iskustva su različita.

“Zaista je bilo stručnih radnika koji su se istinski trudili da sa razumijevanjem situacije porodice priđu djetetu, imali su sluha. Međutim, to nije rešavalo suštinski problem – a to je da je djeci uskraćeno pravo na obrazovanje. Udruženje Roditelji je uspjelo u saradnji sa sva tri mobilna operatera obezbijediti telefone za jedan broj porodica, ali ponavljamo da je ovo problem koji treba rješavati na nivou države a ne parcijalno”, kazala je naša sagovornica.

Ipak, u udruženju Roditelji ne smatraju da je kreiran sistemski odgovor na ovaj problem:

“Cjelokupna situacija izazvana pandemijom je produbila tešku situaciju porodica koje su već živjele u siromaštvu, ali se povećao broj porodica kojima je potrebna dodatna podrška budući da je veliki broj roditelja ostao bez zaposlenja i primanja. Dostupnost obrazovanja djeci u situaciji kao što je aktuelna pandemija definitivno zahtijeva multisektorsku saradnju i sistemsko rešavanje problema. Ono na čemu se radilo od januara jeste da su škole prikupljale detaljne podatke o tome koliko djece nema uslove za praćenje nastave na daljinu a tiču se ispunjenosti svih tehničkih uslova (posjedovanje TV uređaja, računara ili telefona i internet konekcije) koje će proslijediti Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta u cilju da se obezbijede uslovi za svu djecu. Prema tom istraživanju, u Crnoj Gori ima oko 5 000 djece koja nemaju odgovarajuće uslove za praćenje online nastave. To je utvrđeno na osnovu anketa koje je Ministarstvo sprovelo u svim školama. Budući da je u drugom polugodištu situacija sa COVID-19 pandemijom u Crnoj Gori donekle poboljšana i stekli su se uslovi da djeca mogu pratiti nastavu u školama, nijesmo sigurni dokle se došlo sa tom inicijativom i hoće li zaživjeti, ali svakako ćemo pratiti situaciju od početka nove školske godine, koju će djeca, nadamo se, dočekati u školskim klupama”, kazala je Ćirović.

Ćirović ističe da je pandemija zasigurno uticala i na odrasle osobe i djecu, mijenjajući ustaljeni način života, rutine, hobije… Stručnjaci se slažu da su posledice vidljivije kod pojedinaca koji su prethodno bili ranjivi i na neki način im je bila potrebna psihološka podrška. Međutim, uticaj cjelokupne situacije je vidljiv kod djece različitih uzrasta. “Iznenadna izolovanost od škole, grupe vršnjaka, igre, je nešto što definitivno novo za djecu i zahtijeva prilagođavanje i mijenjanje dotadašnjih navika. Veoma je važno objasniti djeci  na način prilagođen njihovom uzrastu, da postoji virus zbog kog su tata i mama kući, ne mogu ići u šetnju, izlet ili park koji dijete voli, ali da je kući potpuno bezbjedno i da su roditelji tu da ga zaštite. Ono što je važno napomenuti jeste da djeca osjećaju emocije roditelja, čak i kada se ne čini tako, osjećaju kada smo ljuti, tužni, zabrinuti iako to možda ne podijemo sa njima. Stoga je važno prije svega da roditelji razgovaraju i budu podrška djeci, a osim toga i u vaspitno obrazovnim ustanovama ulagati dodatni napor u očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih,” objašnjava ona.

Barski Centar za socijalni rad na svojoj evidenciji ima 250 porodica koji imaju maloljetnu djecu (predškolskog i školskog uzrasta), a u taj broj su uključene “potpune porodice i samohrani roditelji”. Oni su saopštili da su tokom februara u ovom Centru dodijeljena 32 tablet računara za 20 djece samohranih roditelja i 12 za djecu koja pripadaju RE populaciji. Ova dodjela je priređena u okviru inicijative “Zaštita najugroženije djece i porodica pogođenih COVID-19 pandemijom”, koju sprovodi UNICEF uz finansijsku podršku Grupe 484 i ambasade Norveške iz Beograda, u cilju pružanja pomoći ranjivim grupama u izmijenjenim i otežanim uslovima edukacije.

“Smatramo da je od početka COVID-19 pandemije otežano obavljanje online nastave, ne samo za korisnike naših prava, već da se to javlja kao veći problem i u ostalim slojevima društva. Stoga smatramo da bi više ovakvih akcija doprinijelo i ublažilo probleme siromašne djece u obrazovanju,” ističu u barskom Centru za socijalni rad.

***

Kroz donacije obezbijeđeno uređaji za manje od 2000 učenika

Na pitanje šta planiraju za narednu školsku godinu, kako bi bilo ispoštovano Ustavom zagarantovano pravo sve djece na besplatno školovanje, pa i u uslovima COVID-19 pandemije, iz PR službe Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta odgovorili su:

“U toku COVID-19 pandemije, za nedjelju dana uspostavljena je “Uči Doma” platforma za učenje na daljinu. Кako bi se svako dijete uključilo u nastavni proces, Ministarstvo je preduzelo odgovarajuće korake i uputilo školama konkretne preporuke. Shodno tome, škole su organizovale svoje platforme, Viber grupe, Google učionice, komunikaciju preko raznih aplikacija, ali su i nastavnici komunicirali sa djecom telefonskim razgovorima i SMS porukama. Data je inicijativa da škole prikupe podatke o djeci sa kojom ne može da se uspostavi kontakt ni na jedan od navedenih načina.

U saradnji sa HELP organizacijom i Telekomom Crne Gore, obezbijeđeno je 100 pametnih telefona, sa besplatnim karticama za tri mjeseca. Ova akcija je realizovana 10. aprila, i značajno je umanjila broj djece koja su bila van sistema.

U saradnji sa NVO “Mladi Romi”, Ministarstvo je obezbijedilo 45 telefona i besplatnih kartica, za učenike završnih razreda osnovne škole. Donirani su telefoni za sve koji su redovni učenici srednje škole (75 ambasada SAD u Podgorici i oko 40 Romski obrazovni fond, preko NVO “Mladi Romi”).

U ovom periodu, bilo je od izuzetne važnosti što smo, preko projekta NVO “Mladi Romi”, imali ukupno 79 nastavnika mentora, od kojih je 36 angažovano u osnovnim, a 43 u srednjim školama. Oni su neprekidno bili u komunikaciji sa učenicima i njihove informacije su bile izuzetno važne za škole i ostale poslenike sistema, koji su se bavili ovom temom.

Takođe, uređuju se i školske prostorije u tri grada — Nikšić, Bar i Berane, tako što će biti opremljene lap topovima, skenerima i štampačima, kao i ostalom računarskom i kancelarijskom opremom, što je održiva akcija zato što saradnicima (medijatorima) olakšava komunikaciju sa djecom i poslije epidemije, kako u redovnim, tako i u nekim novim, neplaniranim situacijama.

UNICEF je, u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore i resornim Ministarstvom, obezbijedio podršku učenicima romske i egipćanske populacije, kao i učenicima koji su u stanju socijalne potrebe. Dakle, donirano je 92 paketa u kojima su materijali sa uputstvima i domaćim zadacima, kreiranim za potrebe štampanja i dostavljanja djeci koja su i dalje van sistema. Materijali su pripremani za svakog učenika pojedinačno, a broj učenika je varirao od sedmice do sedmice. U ovom projektu uključeno je oko 80 škola. Organizaciju dostave materijala preuzele su škole, tačnije saradnici u socijalnoj inkluziji (medijatori), ali i volonteri Crvenog krsta. Akcija je obuhvatila oko 500 učenika, a samo Crveni krst podržao je oko 300 učenika.”-saopštili su iz Ministarstva.

Da uređaj za praćenje online nastave na nivou Crne Gore nema gotovo pet hiljada osnovaca, zaključila je i radna grupa Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. S obzirom da u osnovnim školama uči preko 68.000 đaka, taj podatak govori da više od 7% njih nema telefon ili uređaj za onlajn nastavu.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander je u tekstu, objavljenom na CDM-u u martu ove godine, podsjetio da je prije krize izazvane COVID-19 pandemijom jedno od troje djece u Crnoj Gori odrastalo u siromaštvu i istakao da svi imamo “moralnu odgovornost da podržimo najugroženije članove društva”.

“Prema UN-ovoj brzoj procjeni socijalnog uticaja pandemije COVID-19, kriza je naročito pogodila porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, djecu i mlade bez roditeljskog staranja, uključujući romsku i egipćansku djecu, porodice sa samohranim roditeljima, djecu u hraniteljskim porodicama, mlade u sukobu sa zakonom i djecu izloženu nasilju i zanemarivanju”, saopšteno je iz UNICEF-a.

Na teritoriji Crne Gore, UNICEF i partneri obezbijedili su 800 tablet uređaja za djecu iz ovih kategorija do sada. Takođe, potencirali potrebu da roditelji i djeca dobiju besplatnu psihosocijalnu podršku tokom krize izazvane pandemijom.

Kada se saberu donacije, za manje od 2000 učenika obezbijeđeni su tableti ili telefoni. S obzirom da je đaka slabijeg imovnog stanja oko pet hiljada, jasno je da problem i dalje postoji. A nova školska godina, sa virusom ili bez njega, počinje u septembru.

***

Međunarodni izvještaji ukazuju da je veliko oslanjanje na online učenje izazvalo nejednakost i potrebu građenja ravnopravnijih društava

U mnogim zemljama, navodi se u ovom izvještaju, “veliko oslanjanje na online učenje izazvalo nejednakost jer mnoge vlade nisu imale politike, resurse ili infrastrukturu da uvedu online učenje u koje su svi uključeni. Djeca iz porodica sa slabijim primanjima bila su više isključena, zbog nemogućnosti da priušte uređaje i internet, što je potkrijepljeno brojnim primjerima. Takođe, veliki problem je predstavljalo obrazovanje osoba sa invaliditetom (OSI), LGBT populacije, kao i djevojčica.  Preporuke nadležnim ministarstvima tokom pandemije su da obrate pažnju na djecu koja su već pretrpjela teškoće pristupu učenju: djeci na udaljenim lokacijama, koja pripadaju OSI populaciji, tražiocima azila, djevojčicama, djeci iz siromašnih porodica. Prema ovom izvještaju, od nadležnih se očekuje da se pripreme strategije da ova djeca imaju pristup učenju, a da se nastavnom osoblju daju sredstva da to i ostvare.  Od vlada se očekuje da unaprijede nacionalne politike obrazovanja i otklone barijere za djecu u osnovnim i srednjim školama, usvajanjem specifičnih planova koji će svoj djeci obezbijediti sigurno školovanje, pa i onoj djeci koja do sada nisu pohađala školu.

I u izvještaju UN-a “Sustainable Developments Goals Report 2020”, navodi se da je obrazovanje u uslovima pandemije bilo “presporo”, kao i velika diskrepanca između bogatih i siromašnih zemalja i po tom pitanju U bogatim zemljama, 79% djece je pohađalo nastavu, a u siromašnim 34%. U 65% osnovnih škola, prema podacima UN-a, nema osnovnih uslova za održavanje higijene ruku, koja je neophodna u doba pandemije.

Priča je nastala u okviru projekta “Unapređenje praksi lokalnih medija za izvještavanje o ljudskim i manjinskim pravima” koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Projekat je dijelom finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.  

The post Besplatni uslovi za online nastavu: Obaveza države i pravo svakog djeteta first appeared on BARinfo.

„Čak 24 pacijenta su na nekom vidu kiseonične terapije, što znači da imaju nešto težu kliničku sliku. U jedinici intenzivnog liječenja trenutno je smješteno devet pacijenata, od kojih je četvoro na neinvanzivnoj mehaničkoj ventilaciji. Na respiratoru trenutno nemamo pacijenata“, kazao je dr Vojinović.

Na konstataciju da u posljednje vrijeme svjedočimo činjenici da sve veći broj mlađih pacijenata ima težu kliničku sliku, praćenu komplikacijama i pneumonijama, epidemiolog ističe da za sada u tom smislu „bez ozbiljnih studija ništa sa sigurnošću ne možemo ustvrditi, ali je pretpostavka da uzrok možemo naći u tome što se mlađe osobe manje čuvaju i u većoj mjeri izlažu virusu“.

Dr Vojinović je zadovoljan kako se odvija proces imunizacije. Podsjetio je da je u Crnoj Gori trenutno na raspolaganju samo Astra Zeneka vakcina.

„Do sada smo u našoj zdravstvenoj ustanovi dobili 140 ruskih (Sputnjik V) vakcina, od kojih smo dali sve prve doze, dok je drugom dozom vakcinisano 134- voro, jer se šestoro zarazilo neposredno nakon prve doze. Kada je u pitanju kineska vakcina (Sinofarm), 23. marta smo dobili 51 dozu, od kojih smo dali 50 prvih i 47 drugih doza. Ove brojke pokazuju da smo preko naše zdravstvene ustanove vakcinisali 190 osoba prvom, a 181 drugom dozom vakcina“, navodi dr Vojinović i podsjeća da bi uskoro trebalo da stigne kontigent od 200.000 kineskih vakcina.

Raduje i što među zdravstvenim radnicima trenutno nema inficiranih koronavirusom. Do sada je 30 ljekara, od 66 zapošljenih u Barskoj bolnici, bilo pozitivno na koronavirus, što je oko 45 %. Od ukupno 160  medicinskih sestara i tehničara, 66-toro ih je bilo pozitivno, što je 37 procenata, a koronu nije izbjeglo ni 25 nemedicinskih radnika.

Osvrnuvši se na činjenicu da je „kod nas, nažalost, epidemiološka situacija bolja isključivo nekoliko sedmica nakon uvođenja rigoroznih mjere“, dr Vojinović podcrtava da je neophodno da „naučimo balansirati u ponašanju, jer jedino tako možemo stati na put COVID- u 19“.

The post U Opštoj bolnici hospitalizovano 30 pacijenata pozitivnih na koronavirus first appeared on BARinfo.

„Na osnovu propisanih mjera Ministarstva zdravlja od 28. februara 2021. godine, pripadnici Mornarice svakodnevno informišu stanovništvo o opasnostima i posljedicama povećanja infektivnosti i obolijevanja. U tu svrhu, uz saglasnost nadležnih organa u Opštini Ulcinj, formiran je punkt i u toj opštini“, saopšteno je iz VCG.

Ističu da je stanovništvo Ulcinja generalno zadovoljno aktivnostima koje Vojska preduzima u cilju efikasnog suzbijanja epidemije, te da građani u potpunosti podržavaju ovu akciju.

The post Pripadnici Mornarice VCG i danas u Ulcinju dijele maske i zaštitini materijal first appeared on BARinfo.

„Juče je bilo 26 novoprijavljenih slučajeva. Dva pacijenta su preminula, pa je broj umrlih od posljedica koronavirusa u Baru sada 114“, saopštila je u telefonskom uključenju u „Sunčanom stranom ulice“ na talasima Radio Bara, dr Jovićević.  Ona, međutim, upozorava da što se tiče ukupne epidemiološke situacije, bez obzira na ovaj pad broja novoprijavljenih, ne možemo biti zadovoljni.

Sa ciljem još učinkovitijeg rada, Dom zdravlja Bar ulaže velike napore da se u ovoj situaciji što bolje organizuje i pruži adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu svima koji za njom imaju potrebu.

„Što se tiče Covid ambulante, povećan je broj ljekara koji svakodnevno ordiniraju, pa ih je sada angažovano po četiri u svakoj smjeni. Takođe, povećeani su i kapaciteti patronažne službe. Za potrebe pacijenata koji primaju terapiju u Domu zdravlja, postavljen je još jedan privremeni objekat koji raspolaže sa četiri kreveta“, navodi epidemiloškinja.

Kada je u pitanju testiranje pacijenata PCR dijagnostikom koja se vrši u odsjeku za epidemiologiju, svakodnevno se u prosjeku uzima 50- tak uzoraka, a ni broj testiranja brzim testovima u Covid ambulanti ne opada- kreće se između 50 i 70 na dnevnom nivou.

U Crnu Goru je prekjuče stigao novi  kontigent od 5.000 ruskih vakcina Sputnjik V. To je druga tura od ukupno 50.000 doza koje je naša zemlja kupila od Rusije.

„U Domu zdravlja Bar vakcinacija je započeta u februaru, u skladu sa Nacionalnom strategijom za primjenu Covid vakcina, kojom su obuhvaćene prioritetne grupe (prije svih zdravstveni radnici). Dobijanjem novih količina, vakcine će prvo dobiti lica starija od 80 godina, a potom, u skladu sa Akcionim planom i planom vakcinacije, obuhvatićemo svih osam prioritetnih grupa“, najavljuje dr Jovićević.

Građani zainteresovani za vakcinaciju se mogu prijaviti preko jedinstvenog broja 1717 ili platforme Covidodgovor.me. Za vakcinaciju se mogu prijaviti i lica koja nijesu osiguranici crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje.

Vakcinacija zdravstvenih radnika će se, kako objašnjava naša sagovornica i ubuduće vršiti u odsjeku za epidemiologiju Doma zdravlja a prioritetne grupe biće vakcinisane u Službi izabranih doktora Doma zdravlja Bar. 

The post Dr Jovićević: iako je broj novoprijavljenih slučajeva juče bio nešto manji, nema opuštanja first appeared on BARinfo.

Testiranje na novi koronavirus u ustanovi primarne zdravstvene zaštite u Baru se i dalje obavlja svakodnevno.

„Za PCR dijagnostiku u našoj zdravstvenoj ustanovi danas je uzeto 35, a od početka epidemije skoro 7.000 uzoraka. Svakodnevno se za testiranje „brzim“ testovima u Covid ambulanti prijavljuje od 70 do 90 lica“, kaže  dr Jovićević.

Iz svih laboratorija gdje se vrši uzorkovanje i dijagnostika infekcije novim koronavirusom, stižu prijave epidemiološkoj službi Doma zdravlja Bar. Sve osobe se na osnovu pozitivnog nalaza stavljaju u samoizolaciju.

„Pored rješenja o samoizolaciji koje dobijaju inficirani, u izolaciju se stavljaju i svi koje prijave kao kontakte. Ono na čemu insistiramo i šta potenciramo prilikom epidemiološke obrade lica koja su pozitivna, je da se osobe koje su bile sa njima u kontaktu dan- dva prije nego što su dobili simptome, obavezno prijave“, naglašava epidemiološkinja.

Složena situacija uslovila je da u posljednje vrijeme i građani počinju da shvataju da moraju poštovati preventivne mjere na kojima ljekari već mjesecima insistiraju. Nepoštovanje samoizolacije je, iznova upozorava dr Jovićević, jedan od najvažnijih uzroka širenja zaraze.

„Još intenzivniji rad ljekara na edukaciji građana, rezultira sve brojnijim prijavljivanjem kontakata i poštovanjem mjere samoizolacije. Nadam se da će u narednim danima još savjesnije i odgovornije ponašanje dovesti do rezultata“, kaže dr Jovićević.

U Domu zdravlja je 22. februara započela vakcinacija zdravstvenih radnika koji rade u Covid ambulantama, odnosno svih koji se nalaze na „prvoj liniji“ borbe sa ovom infekcijom. Do sada je vakcinisano 53- je ljekara i medicinskog osoblja.

„U Crnu Goru su danas stigle nove količine vakcine, tačnije 30.000 doza, pa očekujemo da će dio njih vrlo brzo biti distribuiran i Domu zdravlja Bar. U skladu sa definisanim prioritetnim grupama nastavićemo sa vakcinacijom ne samo zdravstvenih radnika, nego i opšte populacije“, najavila je dr Ljiljana Jovićević.

The post Dr Jovićević: Epidemiološka situacija u Baru loša- 49 novih slučajeva, preminula dva pacijenta first appeared on BARinfo.