Predavač je bio Dejan Drašković, arheolog i kustos JU Kulturni centar Bar, koji je učenicima približio osnovne metode i značaj arheologije u istraživanju i razumijevanju prošlosti, sa posebnim osvrtom na bogato i slojevito arheološko nasljeđe Starog grada Bara.

“Boravak u jednom od najznačajnijih kulturno-istorijskih lokaliteta u Crnoj Gori omogućio je učenicima da se neposredno upoznaju sa tragovima prošlosti i značajem njihovog istraživanja, zaštite i pravilne prezentacije. Posebna pažnja posvećena je razvijanju odgovornog odnosa prema kulturnoj baštini i razumijevanju njene vrijednosti kao zajedničkog nasljeđa koje je potrebno sačuvati za buduće generacije”, ističu suorganizatori – Društvo za kulturni razvoj “Bauo” iz Petrovca, koji projekat realizuju sa Društvom arheologa Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, putem Konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje programa nevladinih organizacija “Jačanje strukovnih udruženja u kulturi” za 2025. godinu.

Kako ističu, cilj projekta je popularizacija arheologije i približavanje arheološkog nasljeđa široj javnosti, a posebno djeci i mladima, kao i podizanje svijesti o značaju njegovog istraživanja, dokumentovanja, zaštite i savremene prezentacije. Kroz predavanja i druge edukativne i stručne aktivnosti projekat nastoji da podstakne veće interesovanje za arheologiju i kulturnu baštinu Crne Gore.

The post U Starom gradu Baru predavanje za podgoričke učenike first appeared on BARinfo.

Događaj je realizovan u okviru projekta “Prošlost za budućnost: pola vijeka strukovnog udruženja arheologa u Crnoj Gori”, koji se sprovodi uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, kroz Konkurs za raspodjelu sredstava za finansiranje programa nevladinih organizacija “Jačanje strukovnih udruženja u kulturi”.

Od barskih arheologa, stručna izlaganja su održali Goran Pajović (o primjeni digitalnih tehnologija kroz izradu 3D modela nadgrobnih spomenika sa lokaliteta Municipium S… u Pljevljima), Dejan Drašković (sa Đorđem Milosavljevićem iz Podgorice govorio o unaprjeđenju pristupačnosti kulturnog nasljeđa u Starom gradu Baru), dok su Miloš i Ivana Živanović predstavili nalaze o grobu ugledne Rimljanke iz Dokleje (Duklje). Arheolog Nikola Borovinić je izložio rezultate istraživanja pećine u Čanju, što je premijerni rad te vrste što se ovog barskog lokaliteta tiče.  

Drugog dana, 22. marta, održana je Godišnja skupština Društva arheologa Crne Gore, na kojoj su razmatrani rezultati rada, planirane buduće aktivnosti i dodatno potvrđena uloga Društva kao ključnog aktera u razvoju arheološke struke u Crnoj Gori. U Društvo je primljeno i nekoliko novih članova i članica, te dogovoreni smjerovi daljeg rada, kako na ovom projektu, tako i u narednom srednjoročnom periodu.

Dvodnevni događaj okupio je relevantne stručnjake iz akademskog, muzeološkog i konzervatorskog sektora, kao i međunarodne istraživače, potvrđujući značaj međuinstitucionalne saradnje i kontinuiranog stručnog dijaloga. Kroz predstavljena istraživanja i diskusije, ukazano je na potrebu daljeg unaprjeđenja položaja arheologa, jačanja profesionalnih kapaciteta i integrisanja arheološke baštine u savremene društvene i razvojne tokove.

The post Barski arheolozi sa kolegama u Petrovcu predstavili stručne radove first appeared on BARinfo.

Glavni cilj projekta je doprinos lokalnom ekonomskom razvoju posredstvom razmjene znanja i uvažavanjem vrijednosti kulturnog nasljeđa, uz jačanje saradnje institucija, organizacija civilnog društva i zajednica Crne Gore i Kosova. Široj javnosti danas su predstavljeni rezultati projekta, od kojih je najznačajnije to što je novi dio Starog grada postao dostupan turistima, uz nove alate za snalaženje u prostoru. Projekat je finansirala Evropska unija, u okviru trećeg programskog poziva IPA CBC Crna Gora-Kosovo 2014-2020, a radove je u jesen 2023. godine izvela firma “Koto”.

O značajnim arheološkim nalazima otkrivenim tokom čišćenja ulice, koja je sada dio nove rute, govorio je arheolog Dejan Drašković iz JU Kulturni centar Bar. Prvobitno je, prema njegovim riječima, u okviru projekta urađen detaljni plan čišćenja Starog grada za koje je predviđeno ukupno sedam faza. Uklonjeno je 600 kubika šuta, zemlje i otpadnog materijala, te je na taj način učinjen dostupnim novi dio grada za posjetioce sa jasnom dispozicijom objekata. Otkriveni su značajni arheološki nalazi: 13 objekata, jedna ulica, plato, kameni mlin, sablja, keramika, arhitektonska kamena plastika, staklo i topovska đulad.

“To je pokazalo da mi tek nakon što skinemo šut, treba  da se bavinmo arheologijom. Objekti  će se prikazati u punom sjaju tek kad mlin izađe na metar iznad zemlje, kad cisternu otkrijemo i pokažemo njen autentični izgled,  čak i sa linijama koje su pokazivale litražu… Na to se nadovezuje i konzervacija, što sve zajedno predstavlja dobru stvar. Loša stvar je ako stanemo na ovome”, poručio je Drašković zaključivši da je neophodno sprovođenje svih sedam faza za čiju je realizaciju neophodna pomoć Evropske unije.

Sprovođenje projekta C.L.O.S.E.R. započelo je u februaru 2023. godine, a završava se krajem ovog mjeseca. Od 400.000 eura, kolika je njegova ukupna vrijednost, Opština Bar je raspolagala sa 191.000. Menadžerka projekta Ana Živanović, predstavila je nove alate za snalaženje u Starom gradu – informativne table, koje je izveo “Diverse solutions”, uz interpretaciju Dubravka Fijačka i aplikaciju “Virtuelni vodič kroz Stari Bar”, koju je razvio “Weblab”. Podsjetila je da grad godišnje posjeti više od stotinu hiljada turista, te da malo njih ima privilegiju da u njegov obilazak ide u pratnji vodiča.

“Osnovne informacije se sada nalaze na 25 objekata, a kroz grad su postavljene i mini table sa smjernicama o kretanju i važnim obavještenjima za lakšu orjentaciju u prostoru”, istakla je Živanović, izražavajući uvjerenje da će sve to biti od koristi i najboljim poznavaocima grada.

“Aplikacija proširene stvarnosti koju smo razvili u okviru projekta Fortitude i koja je pokazivala kako je šest objekata izgledalo prije nego su postali ruševine, sada je dograđena i razvijena u virtuelni vodič sa 12 tačaka na ruti. Te tačke su objekat Suda, pronađeni artefakti i mlin za masline u novoj ulici, Kneževa palata, Arhiepiskopska palata, otomanska kuća, unutrašnjost hamama, crkva sv. Đorđa, cisterna (na Londži), unutrašnja kapija, manastir sv. Nikole i stambeni objekat iznad Carinarnice. Aplikacija je sada automatizovana i mnogo jednostavnija za korišćenje. Turisti će moći da je preuzmu telefonom, a dobijaće na korišćenje i tablet uređaje.

“Kada smo 2022. godine dogovarali projekat sa partnerom sa Kosova, naša ideja je bila čišćenje komunikacija u Starom gradu, a partnerska – da preuzmu naša iskustva u formiranju Kreativnog haba. Danas možemo biti zadovoljni jer smo postigli oba ova cilja: povećani su turistički kapaciteti otkrivanjem novih delova grada, a na Kosovu je formiran Kreativni hab”, zaključila je Živanović.

Predsjednik Opštine, Dušan Raičević, izrazio je posebno zadovoljstvo činjenicom da je projekat oslonjen na kulturno-istorijsko nasljeđe grada Bara, podsjetivši da je od 2018. godine do danas 1.200.000 donatorskih sredstava uloženo za realizaciju različitih projekata u Starom gradu.

“Dodajući sredstva koja su za to izdvojili Opština Bar, Vlada i Ministarstvo kulture dolazi se do kumulativnog iznosa od 2,2 miliona eura. Neophodno je naći balans između želje da obnavljamo objekte i potrebe arheologa da završe nezavršeni posao u dijelu istraživanja”, kazao je Raičević, koji je najavio podršku Opštine u implementaciji ostalih faza projekta.

Neophodno je, po njegovim riječima, naći balans između želje za obnavljanjem objekata i potrebe arheologa da završe nedovršeni posao u dijelu istraživanja.

 “Stvaranje pretpostavki za završetak arheoloških istraživanja i obnavljanje objekata  prioritetna je obaveza i lokalne uprave i Vlade Crne Gore. Tendencija svih nas je da kroz digitalizaciju i predstavljanje novih, savremenih tehnologija prezentujemo bogatstvo Starog grada, a ova virtuelna tura će to omogućiti”, kazao je čelni čovjek Opštine, predvodeći “Prvu šetnju novim ulicama Starog grada”.

On je izrazio zahvalnost delegaciji Evropske unije, zajedničkom tehničkom sekretarijatu, Direktoratu za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći (CFCU) i Fondu za podršku opštinama za predfinansiranje donatorskih projekata, kao i Ministartsvu evropskih poslova na ukazanom povjerenju i pruženoj podršci.

U Arhiepiskopskoj palati je priređen koktel, a posjetioci su imali priliku da uživaju u zvucima violine koju je svirao Ivan Stanojević i nastupu benda “Akademia”.

The post VIDEO: Prva šetnja novom ulicom Starog grada Bara first appeared on BARinfo.

Radionica je okupila partnere na projektu – predstavnike Opštine Bar i CHwB sa Kosova, vodiče, predstavnike JU Kulturnog centra, Turističke organizacije Bar, “Stare čaršije”, hotela “Princess”, “Ave Tours” i druge zainteresovane za unaprjeđenje turističke ponude kroz vrijednosnu interpretaciju.

Radionica je imala za cilj da unaprijedi razvoj interpretativnih vještina, te promociju održivog turizma, a učesnici su učili osnove metodologije vrijednosne interpretacije i strategijama za njeno unaprjeđenje.

U okviru projekta CLOSER je, nakon prethodno završenih radova, raščišćen je novi dio grada sa jasnom dispozicijom objekata i otkriveni su značajni arheološki nalazi: 13 objekata, jedna ulica, plato, stari kameni mlin, sablja, keramika, arhitekstonska kamena plastika, staklo i topovska đulad.

Radionica se sprovodi u sklopu projekta C.L.O.S.E.R. koji teži revitalizaciji ekonomije kroz kulturno vođene prilike, koristeći modernu tehnologiju za očuvanje i promociju kulturne baštine. Projekat se sprovodi od 1.02.2023. do 31.01.2025. godine. Vodeći partner je CHWB, a partner Opština Bar. Ukupna vrijednost projekta je 400.000 eura od čega je 85% sufinansirano od strane Evropske unije u okviru IPA CBC programa Crna Gora – Kosovo 2014 – 2020.

The post Radionica za razvoj interpretativnih vještina i promociju održivog turizma u Starom Baru first appeared on BARinfo.

Šest epizoda, uvodna i pet prevedenih na engleski jezik, predstavljaju višedimenzionalno putovanje kroz minula vremena i identifikovanje nekih od ključnih tačaka nastanka i razvoja našeg grada. O odnosu istorije i arheologije, multidisciplinarnosti u istraživanjima, nalazima i interpretaciji, kao i o mnogim drugim temama, u studiju Melosa govorili su arheolozi Dejan Drašković, Miloš Živanović i Goran Pajović,  osvrt na podvodnu arheologiju dala je arheološkinja Petra Zdravković, dok je kustoškinja Draginja Radonjić govorila o Zavičajnom muzeju Bar.

Prva epizoda podcasta Budućnost prošlosti biće dostupna na YouTube kanalu (Melos Podcast Production) 06. jula 2022. godine, dok će se ostale epizode objavljivati utorkom.

Na ovom linku možete pogledati prvi podcast:

The post Arheolozi iz Bara gosti serijala Budućnost prošlosti first appeared on BARinfo.

Na realizaciji filma o keramici iz raznih krajeva barske opštine i iz različitih vremenskih perioda, rađeno je nekoliko mjeseci, a o temi, ali i pojedinim zanimljivostima istorije Bara, govorili su arheolozi prof. Blagoje Govedarica, mr Mile Baković, mr Mladen Zagarčanin, dr Petra Zdravković, Dejan Drašković, Miloš Živanović, Ivana Živanović i vajar Ivan Kapičić.

Film sadrži i namjenski urađene animacije 3D modela posuda.

U ime domaćina, prije projekcije filma, okupljene je pozdravio Dejan Drašković, arheolog Kulturnog centra, organizacione jedinice Stari grad. On je istakao da je, nakon 12 godina, Citadela ponovo osvijetljena, a predstavio je i replike originalnih posuda iskopanih u Starom gradu, koje su prisutni imali priliku da vide, a djelo su vajara Ivana Kapičića.

“Posude su rađene po uzoru na originale koji se nalaze uglavnom u stalnim postavkama naših muzeja, ali je do izražaja došao i momenat čovjeka umjetnika koji je radio na posudama. Stoga, one nisu 100% kopija originala arheološkog materijala, već više umjetnički dojam, ali kao arheolog imam pravo da prosudim da je projekat, u ovom dijelu kopija posuda, i te kako bio uspješan“, zadovoljno je kazao Drašković.

Autor filma, Goran Pajović kazao je da je ovaj projekat isprva zamišljen kao jedno putovanje, ne samo kroz barsku prošlost, već kroz razne arheološke materijale koji se mogu sresti na arheološkim istraživanjima.

„U ovih 45 minuta imate priliku da vidite malu evoluciju keramičkih posuda, kako se to nekad radilo u bronzanom i gvozdenom dobu, pa sve do izuzetno lijepih posuda u periodu Venecije, ili nevjerovatno tehnički dobrih, skoro porcelanskih ili porcelanskih posuda iz perioda turske vladavine. Jedan dio ovog projekta je uključivao izradu nekoliko replika određenih posuda koje se nalaze u Baru. Originali koji se nalaze ovdje korišteni su da se, po uzoru na njih, uradi sedam komada i one su više zamišljene da imaju neku interaktivnu ulogu. Kada posjećujete  arheološke muzeje, kao posjetioci teško da možete doći u fizički kontakt sa posudama, a kroz ovaj film vam je dopušteno da to radite sa kopijama. Zato je i jedan dio ovog projekta upravo uključivao mogućnost da šira publika ima priliku da dodirne, okrene posude koje su rađene od drugačijih materijala. Ovo je način da i publika, koja nama negdje zavidi jer možemo dirati te posude, ima rijetku priliku da ih doživi na drugačiji način“, objasnio je Pajović.

Pajović se posebno zahvalio TO Bar koja je podržala projekat kroz godišnji program za finansiranje projekata za nevladine organizacije, arheologu Dejanu Draškoviću koji je, kako je istakao autor filma, na razne načine učestvovao da ovaj film ugleda svjetlost dana i Kulturnom centru koji je omogućio da se prikaže.

NVO „Manoveki“ postoji od 2015. godine i bavi se promocijom, digitalizacijom i istraživanjem kulturne baštine. Posljednji njihov projekat bio je dokumentarni film ”Pali za slobodu” kao dio projekta “Promovisanje spomen obilježja posvećenih NOB-u i učesnicima NOB-a na teritoriji opštine Bar, kroz dokumentarni film i 3D modele”.

The post Premijerno prikazan dokumentarni film Tragovima arheološke keramike iz Bara first appeared on BARinfo.

Posjetiocima se najprije obratio arheolog Dejan Drašković, koji je kazao da se otvara objekat za posjetioce u kome je stalna arheološka izložba i da se konačno ovoj zgradi daje svrha koju bi svaki objekat u Starom gradu trebalo da ima, a to je muzejska – izložbena.

„Ovaj proces je počeo pedesetih godina sa velikom kampanjom istraživanja profesora Đurđa Boškovića, koja je rezultirala objavom kapitalne knjige 1962. godine, u kojoj je je, između ostalog, napisao kako predlaže da se baš u ovom objektu otvori muzej. Prolazilo je vrijeme, pregalaštvo mnogih mojih prethodnika – arheologa Omera Peročevića, Mladena Zagarčanina, a sada i mene rezultiralo je da zaokružimo cijelu priču i ovaj objekat stavimo u muzejsko-izložbenu funkciju. Veliku zahvalnost dugujemo nadležnom ministarstvu, posebno Opštini Bar i prvom čovjeku grada. Bez njihove pomoći, posebno finansijske, sve ovo bi bilo nezamislivo“, rekao je Drašković, zahvalivši se i Kulturnom centru Bar, direktoru Erolu Marunoviću, kao i zaposlenima u Starom gradu.

Objekat je svečano otvorio predsjednik Opštine Dušan Raičević.

Pozdravljujući brojne goste, među kojima i nove ministre u Vladi Crne Gore Gorana Đurovića i Vasilija Laloševića, te direktora KCB Erola Marunovića, Raičević je naveo da se ovim „stavlja krunu na dosadašnji rad, koji smo na početku mandata 2018. godine definisali, sa ciljem da svake godine otvaramo ili stavljamo u funkciju jedan od objekata u Starom gradu Baru. Najprije smo tada, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture, rekonstruisali crkvu Svete Katarine, zatim nastavili sa aktivnostima na palati 85 kao prvom Kreativnom habu u Crnoj Gori koji već dvije godine živi. Kroz projekat ‘Fortitude’ uspjeli smo da adaptiramo objekat Carinarnice i Ljetnju scenu, a uz podršku Ministarstva kulture i da okončamo sve radove u dijelu uređenja enterijera Arhiepiskopske palate“.

Vrijednost radova je preko 90.000 eura iz Budžeta Vlade Crne Gore, dok je Opština Bar opredijelila preko 40 000 eura. „Time smo jasno stavili do znanja svim našim partnerima da na jednak način želimo da realizujemo i buduće projekte koji za cilj imaju rekonstrukciju i revitalizaciju starih objekata u Starom gradu Baru i njihovo stavljanje u funkciju, a prioritetno stavljanje u funkciju turističke ponude našeg grada. Veoma sam srećan i zadovoljan što su radovi okončani u definisanom roku i izvedeni na kvalitetan način“, rekao je Raičević i zahvalio se zaposlenima u Kulturnom centru i arheologu Dejanu Draškoviću, „koji nastavlja tradiciju čuvara Starog grada Bara koju je Omer Peročević mnogo godina iza nas postavio. Večeras se njegova vizija i njegov san da upravo ovaj objekat bude na ovaj način rekonstruisan ostvaruje“.

Posjetioci su obišli unutrašnjost Arhiepiskopske palate u kojoj se nalaze četiri prostorije sa različitim postavkama o kojima je detaljno i sa posebnom emocijom govorio arheolog Dejan Drašković.

Nakon obilaska postavke, predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević je za Radio Bar i Barinfo izjavio da se “Noć tvrđava” po prvi put organizuje u našem gradu kao dio evropskog projekta, koji se realizuje sa gradovima-partnerima: Šibenikom, Karlovcem i Banja Lukom.

„Danas smo imali veliku privilegiju da upravo na ovom lokalitetu, gdje se nalazi Arhiepiskopska palata, po prvi put javnosti prezentujemo arheološku postavku sa ciljem da upravo ovaj objekat ubuduće bude definisan kao Arheološki muzej našeg grada. Radovi koje smo započeli u dijelu uređenja Arhiepiskopske palate su započeli sredinom 2021. godine, nastavili smo i u ovoj godini sa radovima na uređenju enterijera, kako bi upravo večeras posjetiocima prezentovali sadržaj. Time stavljamo tačku na četvorogodišnji program koji je za cilj imao rekonstrukciju i revitalizaciju objekata u Starom Baru i stavljanje u funkciju određenih objekata. Ovaj projekat je i na nekim drugim mikrolokacijama ponudio nove sadržaje, kao što je reljef u bronzi našeg poznatog vajara Zlatka Glamočaka i niz tehničkih sredstava koja su nabavljena kroz ovaj projekat sa ciljem da kroz jednu modernu tehnološku prezentaciju, turistima koji u sve većem broju posjećuju Stari grad, ponudimo potpuno drugačiju definiciju turističke ponude Starog Bara. Vrijedni ljudi iz Kulturnog centra, predvođeni arheologom Dejanom Draškovićem, uložili su značajne napore da ova arheološka postavka bude prezentovana na pravi i adekvatan način kroz jasnu hronologiju. To veoma raduje jer se oslanjamo na naše domaće snage i pokazujemo da u Baru postoje stručni ljudi koji su spremni da ulože dio sebe u izgradnju našeg grada“, zaključio je Raičević.

Ministar sporta u Vladi Crne Gore Vasilije Lalošević je za Radio Bar i Barinfo potencirao kako je „fasciniran radom ovih mladih ljudi, arheologa iz barskog Kulturnog centra“.

„Veliki posao su uradili, naravno uz pomoć Opštine Bar i Ministarstva kulture. Stari grad Bar se nalazi na pet km od centra i baš zbog toga ima posebnu draž i patinu i mislim da svi zajedno moramo više uraditi da se revitalizuje. To je bogatstvo, izvorište nečega što će donijeti boljitak Baru. Treba dati mladim ljudima šansu da ga osmisle, da pomogne država i lokalna samouprava i mislim da će Stari grad Bar biti top atrakcija u svakom pogledu“.

Utiske nakon obilaska postavke čuli smo i od Ministra ekonomskog razvoja u Vladi Crne Gore Gorana Đurovića: „Ja uvijek naglašavam da grad Bar ima tri zlatnika: more, jezero i Stari Bar. On što je Monmartr za Pariz i Francusku, to je Stari Bar za Bar i za Crnu Goru. Pravo je zadovoljstvo biti danas ovdje, impresioniran sam onim što sam vidio i zahvalan Kulturnom centru, Ministarstvu kulture i Opštini Bar koji su uložili sredstva da se ova palata revitalizuje. Siguran sam da je to jedan u nizu projekata koji se ovdje moraju izvesti kako bi Stari Bar zasijao punim sjajem i bio jedna od najvećih turističkih atrakcija u Crnoj Gori“.

U okviru manifestacije „Noć tvrđava“, posjetioci su danas, zahvaljujući novim tehnologijama, u sistemu proširene stvarnosti, unutar zidina Starog grada, mogli da vide kako su objekti nekada izgledali, prije nego su porušeni. Turistički vodiči, predstavnici TOB, JPKC i turističke agencije prisustvovali su radionici na kojoj su predstavljeni novi alati u prezentaciji Starog grada. Arheolog Goran Pajović je kreirao mapu-kartu Bara, a programer Dražen Kalezić je na čelu firme “Weblab” koja je radila web aplikaciju.

Ana Živanović iz opštinske kancelarije za upravljanje projektima nam je kazala da su kroz projekat „Fortitude“ kreirana dva korisna alata za prezentaciju Starog grada koji će svima, a posebno vodičima biti od velike koristi. Jedan je karta Starog grada, nova mapa za lakšu orijentaciju. Upisani su svi objekti, a označen 21 objekat koji se obično obilazi u Starom gradu.

„U utorak, 3. maja, nastaviće se radionica koja će biti interaktivna. Sastaće se svi ljudi koji su danas bili tu i dobili zadatak da pripreme po jednu legendu. Taj dan smo nazvali ‘Istine i legende’. Cilj je da se napravi kolekcija priča o Starom gradu“, rekla je Živanović.

„Noć tvrđava“ završena je na Ljetnjoj sceni koncertom poznatog crnogorskog  gitarskog dua Bulatović- Nikčević.

The post Otvorena arheološka postavka u obnovljenoj Arhiepiskopskoj palati Starog grada Bara first appeared on BARinfo.

Gostujući u emisiji “Sunčanom stranom ulice” na talasima Radio Bara, Drašković je podvukao da uspješno realizovane aktivnosti i projekti, kao i oni koji su u planu „daju za pravo da mislimo da će Stari grad u budućnosti biti ono što i treba da predstavlja- ponos grada Bara”.

RB/BI: Posljednjih godina se u značajnijoj mjeri probudila svijest, savjest i želja, pa su započeti opsežni radovi na konzerviranju i adaptaciji objekata u Starom gradu Baru. Grad je decenijama bio neopravdano zapušten. Da li su neki projekti mogli i ranije biti realizovani?

Drašković: Donekle je istina da je Stari grad Bar decenijama bio zapušten, posebno kada se poredi sa ostalim starim gradovima u Crnoj Gori- Budva, Kotor, Ulcinj… Geografija- da tako kažem, Starog barskog grada je drugačija. Pritom ne treba zaboraviti činjenicu da je i tokom perioda kada je izostalo finansiranje od nadležnih institucija, o njemu brinulo nekoliko ljudi, koji su isključivo svojim pregalaštvom uspjeli da očuvaju vizure grada kakvog danas vidimo. Da toga nije bilo, niti bih ja danas bio u studiju Radio Bara, niti bi mogli da pričamo o Starom Baru na ovaj način.

RB/BI: Ko je najviše zaslužan što danas imamo priliku da se radujemo zbog mogućnosti da se u Stari Bar ulaže, da se što više tog neprocjenjivog bogatstva sačuva, restaurira, zaštiti?

Drašković: Prije svih arheolog Omer Peročević, koji je život posvetio Starom gradu Baru. Po odlasku u penziju uvaženog kolege, izdešavale su se nove, značajne stvari…  Uvijek je tu i decenijama starobarskoj tvrđavi odan, vrijedni Jozo Vučić.

RB/BI: Na javnom konkursu Ministarstva kulture 2019. godine, kroz program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, JP Kulturni centar kandidovao je i bio finansijski podržan za projekte- Restauracija i konzervacija otomanskog groblja i mesdžida i Završetak radova na Arhiepiskopskoj palati. Krenimo redom- gdje se tačno nalazi otomansko groblje i šta se na tom lokalitetu desilo, pa je ovaj posao bio neophodan?

Drašković: U srcu grada, iza Carinarnice nalazi se otomansko groblje (mesdžid- džamija bez minareta) gdje se veliki obujmni zid groblja obrušio nakon zemljotresa 1979. godine. On je tako stajao sve do prošle godine (što i nije predstavljalo toliki problem, s obzirom da se urušilo mnogo objekata), ali je problem što je na tom lokalitetu groblje koje se godinama osipalo. Zbog toga smo svjedočili ljudskim kostima koje su virile iz profila… Dug prema precima, ali i naučna i moralna obaveza, bila je da to saniramo. Uspjeli smo da raščistimo jednu trasu ulice ispod  groblja na koju se zid obrušio, sakupimo prosute kosti, istražimo nekoliko grobova i zasiječimo profil, kako bi u nekoj narednoj fazi zid podigli, a groblje sačuvali od daljeg osipanja. Urađeno je sve do samog podizanja zida. U međuvremenu se desila promjena vlasti, budžet nije izglasan, program zaštite za prošlu godinu nije “prošao”, pa nam je to ostalo kao obaveza za naredni period. Iako je bilo finansiranja od strane ministarstva, ali i Starobarana koji žive u Americi, posao još nije dovršen. Jedan drugi dio, ispod svratišta za putnike, obezbijeđen je od daljeg urušavanja. Radovima je rukovodio tada glavni za Stari Bar, arheolog Mladen Zagarčanin. Taj dio posla je urađen uspješno ali, ono što u skorijoj budućnosti moramo učiniti, jer dolaze kiše, je da zid što prije podignemo… Materijal je prilikom iskopavanja sistematizovan, ljudske kosti su odvojene, planiramo da ih kada otpočne projekat podizanja zida i revitalizacija tog dijela otomanskog groblja, vratimo u zemlju… Iako smo prema resornom ministarstvu kandidovali projekat izgradnje zida, “koči” administracija, pa se tako vrijeme utroši na možda nepotrebne stvari. Zakon je takav i moramo ga poštovati. Ipak, nadam se da ćemo, jer imamo namjeru da budemo jako “dosadni” i da potenciramo da se to što prije odradi, dobiti “zeleno svijetlo”. U suprotnom, desiće se dalje obrušavanje grobova, što sebi ne smijemo dozvoliti. Nijesam optimista da ćemo to uspjeti da odradimo do kraja godine, ali, svakako očekujem da će s proljeća posao biti okončan.

RB/BI: Koliko bi taj obimni posao koštao?

Drašković: Zid nije mali- preko 20 metara je dužine i u nekim djelovima je više od metra debljine. Mislili smo da je to obujmni zid otomanskog groblja, međutim, ispostavilo se da je u nekoj fazi razvoja grada, vrlo moguće, služio i kao bedem. Unutra smo, prilikom uklanjanja velikih gromada obrušenog kamenja u samom srcu, jezgru zida, našli novac XIV vijeka. I u tim donjim partijama prilikom iskopavanja, našli smo grobove i materijal, keramiku koja može da se opredijeli u srednji vijek. Dakle, govorimo o kompleksnom arheološkom nalazištu koje, zbog minimum 500 godina kontinuiteta u sahranjivanju, predstavlja obiman i zahtjevan posao, pa iziskuje i dodatna sredstva. Sa konzervatorskim projektom, za podizanje zida na minimum dva- dva i po metra, potrebno je obezbijediti 30- tak hiljada eura. U planu je da on prelazi nivo šetne i hodne staze, kako bi ljudi koji tuda prolaze bili sigurni, jer je nivo u tom dijelu mnogo viši u odnosu na ulicu. Sanacija brojnih “crnih” tačaka se odvija u skladu sa prioritetima koje smo odredili.

RB/BI: U toku je rekonstrukcija Arhiepiskopske palate. O kakvom je kulturno- istorijskom spomeniku riječ i zamoliću Vas da pojasnite njegovu važnost za grad Bar i Crnu Goru…

Drašković: Nalazi prilikom iskopavanja, ali i arhitektonske prospekcije samog objekta, daju nam za pravo da mislimo da je ovo zdanje podignuto najvjerovatnije krajem XIV vijeka i početkom XV vijeka. Procjenjujemo da je to tako, jer je u jednom zidu, doduše u sekundarnoj upotrebi, nađena ploča sa natpisom gdje se pominje arhiepiskop, te ime Starog grada (de Antibaro) i godina MCCC (1400.), tako da možemo biti neprecizni u nekih svega 20- 30 godina. Ovaj objekat je jako kompleksan, jedan je od najtežih za iščitavanje u Starom gradu Baru, ali je i jedan od onih koji je nakon zemljotresa ’79-te,  u velikoj akciji obnove grada 80- tih, obnovljen i stavljen pod krov. Već tada mu je data buduća funkcija muzeja. U tom periodu je završeno 70- 80% radova. Međutim, uz sve poteškoće koje su se dešavale na Balkanu, do prije nekoliko godina nije se našao zgodan moment da se konačno krene u finalizaciju stavljanja objekta u funkciju. Objekat je vjerovatno u jednom periodu, prije nego što je dobio rezidencijalni karakter u kome se stanovalo, bio manja crkva, što zaključujemo zbog zidova, ostataka fresaka koje se i danas nalaze na njima. Izabran je, tako, dobar objekat za tu namjenu- biće pravi reprezent muzeja, gdje bi trebalo da bude sistematizovano sve ono što Stari grad Bar u materijalu nudi. Koliko je to blago svjedoči podatak da grad ima kontinuitet života od skoro pet hiljada godina- istraživanja pokazuju da arheološki nalazi datiraju još iz bronzanog doba, sa kontinuitetom ne samo do 1878. i rata i oslobođenja grada od Turaka, nego postoje podaci o životu u njemu sve do zemljotresa… Radovi na završetku muzeja počeli su prije tri godine kada je Ministarstvo opredijelilo novac za vraćanje portala i prozora. Druga faza podrazumijevala je učešće Opštine i Kulturnog centra Bar u pokrivanju krova, kao i pripremne radove za početak posla koji će se realizovati kroz treću fazu, započetu prije 15- tak dana. Ministarstvo je dalo novac i preko Uprave javnih radova, firma “BomBeton” iz Podgorice je započela posao. Do nove godine bi radovi trebalo da budu završeni, pa očekujem da ćemo do ljeta dobiti reprezentativni muzej u arheološkom smislu (jer se arheološka i etnološka postavka nalaze u Dvorcu kralja Nikole). U Starom Baru će muzej biti vezan isključivo za arheologiju. Objekat tog tipa je bitan jer “otvara vrata” nauci, kulturi i turizmu. Iako su ta vrata dijelom već odavno otvorena, pa organizovanje naučnih skupova i posjete turista nijesu zanemarljivi, nadamo se da će se to višestruko povećati. Značajan je i finansijski moment, pri čemu mislim na prodaju ulaznica, što može značajno pomoći u daljoj revitalizaciji grada.

RB/BI: Kakva je bila posjeta ove turističke sezone?

Drašković: Za divno čudo, bila je jedna od najboljih sezona što se tiče posjete. Samo u septembru imali smo 12- tak hiljada ljudi koji su obišli grad. Ne zaboravite da taj broj u julu i avgustu ide i do 30 hiljada, a možda i više. To znači samo jednu stvar- da imamo nešto što je dobro, nešto što je značajno… Da li smo toga svjesni, ne znam, ali projekti koji su urađeni i oni koji su u planu, daju nam za pravo da potenciramo na tome koliko je Stari grad važan, kao što ste rekli, ne samo za grad i državu. Stari grad Bar predstavlja kulturno nasljeđe Bara i Crne Gore, ali i Balkana i svijeta. To je globalna priča, jer kada pogledate samo koje su civilizacije bile u Starom gradu, od Vizantinaca, lokalnih familija (Balšića), bio je i srpski despotski grad, 150 godina su ovdje bitisali i vladali Venecijanci, pa Turci…, jasno je da nešto značajno postoji tamo gore pod onim silnim ruševinama. Značaj grada, posebno u vrijeme Venecije, naglašava činjenica da je u njemu tada bilo 74 plemićke porodice koje su imali svoje grbove, pa se zna jesu li Prokuli, Borizi, Gradenigo… One su kratko trajale, jer je došlo do sukoba sa pučanstvom koje je htjelo da bude dio izvršne vlasti. Sve te podatke saznajemo kroz djelo našeg sugrađanina Sava Markovića, čovjeka koji radi u Barskoj plovidbi i uspio je da uđe u mletačke arhive, pa smo zahvaljujući njemu dobili nevjerovatno značajne podatke za istoriju grada. Postalo je jasno da mi tek treba da saznajemo o Starom gradu kroz otvaranje arhiva i arheološka istraživanja. Ona su posljednih desetak godina bila na visokom nivou, posebno kada imate na umu da ih je, u saradnji sa Kulturnim centrom Bar, vršio Univerzitet Ca’ Foscari iz Venecije. Rezultati su na godišnjem nivou objavljivani u posebnoj publikaciji. To nam je dalo ideju da možda u budućnosti sami pokrenemo časopis i formiramo stručnu biblioteku (što je već započeto), tako da ćemo uz Arheološki muzej, depo koji je napravljen prošle godine (gdje je sistematizovan materijal), imati jednu dobru priču u Starom gradu.

RB/BI: Od kada Vi proučavate Stari Bar, šta za Vas znači, kako ga doživljavate?

Drašković: Kako ja to volim da kažem- to vam je kao Tamni Vilajet- kajete se ako uđete, kajete se ako ne uđete. U slučaju da se odlučite da uđete, pored svih lijepih stvari koje gore postoje, ima toliko problema sa kojima, ne jedan čovjek, nego ni grupa od deset stručnjaka i ostala ekipa ljudi, ne može da se izbori, a ako ne uđete, biće vam žao što nijeste dali svoj doprinos u rješavanju problema. Starim Barom sam kao Baranin počeo da se bavim tokom studija prilikom istraživanja koje je obavljao upravo Univerzitet Ca’ Foscari. Bilo je to zaista lijepo iskustvo, jer imate priliku da vidite kako se to radi u Evropi, uz primjenu najmodernije tehnologije. Arheologija je kod nas poprilično konzervativna, pa su nama još uvijek pojam totalne stanice, koje su gotovo prevaziđene prilikom istraživanja po Evropi. Ipak, i kao takvu, trudimo se da arheologiju uzdignemo na što veći nivo. Mislim da u tome uspijevamo… Pripravnički staž sam odradio 2013. godine pod mentorstvom Omera Peročevića, pa je tada sva ta ljubav koju Stari Bar nudi, uspjela da se usadi i u moje srce. Njegovo pregalaštvo i zalaganje za Stari grad dali su mi volju da i ja nastavim tim putem. Naravno, nije mala zasluga ni kolege Mladena Zagarčanina za to što grad stoji takav kakav stoji. A, stoji dobar. Neka drugi sude, ali ja tako mislim iz razloga što smo uspjeli da se odupremo nekim novom izazovima u smislu gradnje modernih hotela sa bazenima. Stari grad Bar još uvijek nije mjesto za to, jer je malo istražen, pokrivaju ga ruševine. Kada smo prošle godine organizovali raščišćavanje, uklonili smo tri metra šuta ispod kojeg se pojavila ulica iz XVI-XVII vijeka, jedna od najljepših u gradu. Ni sami ne znamo šta se sve krije u ruševinama i arheološkim slojevima, pa mislim da neću pretjerati ako kažem da Stari Bar nije istražen niti pet posto. S tim u vezi, sve informacije koje dajemo turistima ili razmjenjujemo između sebe, od sjutra, kada dođu novi rezultati istraživanja, ne moraju da važe. Navešću primjer manastira Svetog Nikole (koji je dolaskom Turaka pretvoren u Sultan- Muratovu džamiju), a to ime je nosio jako kratko- mnogo duže je bio manastir Svetog Marka, jer se u fresci dodaje Sveti Marko i gradi se kapela. Svi podaci su promjenljivi.

RB/BI: Odvažili ste se da uđete u Stari Bar i, iako su izazovi brojni, stekla sam utisak da ne želite skoro da izađete.

Drašković: Tako je. Imate kancelariju pod otvorenim nebom. Kompjuter vam je zamijenila arhitektonska plastika iz XIV, XV vijeka, a zidovi kancelarije su vam zidovi stari po 500 ili više godina…, tako da to morate da volite. Popnete se na Londžu ili pođete na Citadelu, pa vidite ljepotu koju je Bog stvorio sa svim onim rječicama i malim kanjonima. Stari Bar je mnogo više od arheološkog nalazišta. On je ambijentalni dragulj. Puno je izazova gore, ali kad postavite sebi prioritete, može to da se iznese. Naravno uz angažovanje još ljudi, jer sve ozbiljene kompanije imaju odjeljak HR-a (human resources/ljudski resursi) jer, poenta je priče- ljudi su resurs. Morate angažovati dovoljan broj ljudi koji mogu da se iznesu sa problemom, jer moment koji podrazmijeva tekuće održavanje grada ponese izuzetno mnogo snage, energije… A gdje je tu arheologija? Jasno je da u tom smislu postoji veliki jaz koji mora da se prenebregne upošljavanjem još stručnjaka.

RB/BI: U posljednje vrijeme pažnju javnosti i ljubitelja umjetnosti zavrijedile su aktivnosti u Palati 85, koja je pretvorena u Kreativni hab. Kako Vi doživljavate taj svojevrsni susret mladosti, inovativnosti, umjetnosti i oživljavanje drevnih zidina jednom novom energijom, koja se, vidjeli smo, uspješno odupire sveopštoj izolaciji u kojoj živimo posljednjih godinu i po?

Drašković: Palata 85 je jedan od najljepših objekata u Starom gradu Baru. Baš nakon zemljotresa, u 80- tim, ona je bila jedan od svega pet- šest objekata koji su stavljeni pod krov. Njen značaj i pozicija su je na neki način opredijelili da, uz Sat kulu, bude jedan od markera u Starom gradu. Prije nekoliko godina pokrenuta je ideja da se ona stavi u funkciju i, kada je to već moralo da se desi, dobro je da se koristi kao Kreativni hab, jer upravo to predstavlja ono čemu su težili moji prethodnici i što je ideja razvoja Starog grada- da on bude jedan veliki atelje. Svoje mjesto će u takvom ambijentu naći i kozervatori i naučnici iz raznih struka. Ministarstvo je dalo novac, enterijer je sređen, uspjeli smo da objekat  povežemo na vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Hab je već počeo sa aktivnostima, ljetos je tu organizovana likovna kolonija, a u razgovoru sa koleginicom koja je menadžerka Haba, saznao sam da će vrlo brzo u njemu biti organizovane i radionice za djecu. Jako dobro je najmlađe usmjeravati ka umjetnosti, a i publiku trebamo vratiti u muzeje, s obzirom da je priznajmo, posjeta Barana, pogotovo u zimskim mjesecima, jako loša. Osim odlazaka na književne večeri i poneku predstavu, u našem gradu su rijetka kulturna zbivanja. Moramo naučiti da živimo kulturu 365 dana, a ne samo tokom trajanja Ljetopisa. Iako ni sam još uvijek nijesam uradio ništa bitno da to promijenim, podržavam i radionice mozaika koje već godinama organizuje Petar Vujošević na kojima učestvuju i djeca i odrasli. Za primjer kako valja raditi može poslužiti Kotor, gdje su nakon sezone otpočeli akciju pod nazivom “Pravac, muzej”, koja je naišla na izuzetno pozitivnu reakciju i odgovor u obrazovnim ustanovama. Uz to, u Kotoru vrlo često organizuju i umjetničke radionice, upoznavanje sa istorijatom svog grada, pa bi se i mi time mogli voditi.

RB/BI: Kulturni centar je, kao vodeći partner, uspješno sproveo i dva IPA projekta- „Comlicities“ i „Fortitude“. Zamoliću Vas da naše slušaoce i čitaoce Bar Infa podsjetite na najznačajnija dostignuća realizovana pod njihovim okriljem.

Drašković: Što se tiče „Comlicities“- a, mogu reći samo da je Stari grad bio mjesto u kojem su umjetnici uključeni u ovaj projekat izlagali svoje radove, što su pratile brojne aktivnosti i snimanja. Kada govorimo o projektu „Fortitude“, koji se dosta tiče Starog grada, podsjećam da je uspješno rekonstruisana scena, zamijenjene su stolice, postavljena je nova bina. Međutim, još uvijek nijesu zamijenjeni prozori na samoj sceni, pa svjedočimo lijepoj, novoj sceni, koju ruže nefunkcionalni prozori na objektima 180 i 181, koji se neuklapaju u cio dojam. Takođe, namjena objekta Carinarnice, nekadašnje informativne postavke, je promijenjena. Ona treba da postane info- pult za turiste. Međutim, i taj je posao ovog ljeta kasnio sa realizacijom, pa iako ćemo sada uspjeti da je revitalizujemo i otvorimo, gro turista je već otišao, a ostali su uskraćeni za veliki dio informacija. Uz to, postoji i segment projekta koji podrazumijeva tzv. “uvećanu realnost”. Nabavićemo deset tablet uređaja, koje će posjetioci moći da uzmu, dođu ispred određenog objekta i vide njegovu idealnu rekonstrukciju, odnosno kako je on izgledao… Osim toga, ispred Spomenika oslobodiocima postavljena je i taktilna bronzana maketa Starog grada. Dobro je da su Opština Bar, kao nosilac projekta i Kulturni centar kao partner, ušli u “kolo” evropskih projekata, jer je finansijski aspekat izuzetno bitan, a fali nam novca da bi sve zamisli sproveli u djelo. Posao u sredini kao što je Stari grad Bar, koji je zaštićeno kulturno dobro, zahtijeva osim napora i mnogo novca. Imamo problem jer nas birokratija “koči”. Pomenuo sam “crne tačke” u gradu, koje biste inače riješili jako lako, ali zbog Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa Cetinja, ruke su nam vezane. Na drugoj strani, van zidina, u zoni zaštićenog kulturnog dobra, niče novi Stari grad. Vidimo tako da postoje različiti aršini, što nije dobro, ali mi se baziramo na dio Starog grada i značajno je što projekti koji se u posljednje vrijeme realizuju u njemu, postoje.

RB/BI: Šta je, prema Vašoj procjeni, potrebno u skorije vrijeme uraditi u Starom gradu Baru?

Drašković: Skoro sam pravio listu prioriteta, na koju sam u prvoj verziji potrošio dva lista papira. Bio sam prinuđen da je skratim. Zaključak je da prvo treba saniranjem “crnih tačaka” obezbijediti sigurnost svim posjetiocima, potom naći način kako da grad oplemenimo sa još podataka (postavljanjem info- table ili modernim QR kodovima). Za manastir Svetog Nikole i katedralu Svetog Đorđa table su već u izradi. U budućnosti planiramo da bar na 20- tak objekata u Starom gradu postavimo obilježja sa osnovnim informacijama- o strukturi grada, raseljavanju, civilizacijama koje su se smjenjivale… Takođe, moramo obezbijediti i rekonstrukciju mokrog čvora, jer gradom prođe stotinjak hiljada posjetilaca, kojima morate ponuditi makar osnovne servise. Jedna od važnih stavki je svakako i raščišćavanje od šuta, jer je tek prošle godine nakon daleke ’85- te, dio šuta iznesen iz Starog grada. Kada radimo arheološka istraživanja, samo ga pomjeramo sa jednog mjesta na drugo, što nije rješenje. Znam da je Opština Bar u novom turnusu prijava za evropske projekte kandidovala sličan projekat, što nas ohrabruje. Bio bih veoma zadovoljan da makar pola od ovoga što sam naveo, uradimo do sljedeće sezone. Trebamo biti svjesni da nije dovoljno što nam turisti dolaze i šetaju, niti da se dičimo blagom koje Stari Bar nudi, niti da ga nazivamo balkanskom Pompejom, iako on to u neku ruku i jeste, a da ne radimo ništa na njegovoj revitalizaciji i očuvanju.

The post Drašković: Stari grad Bar će u budućnosti biti ono što i treba da predstavlja- ponos Bara first appeared on BARinfo.