<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>dr Cvetko Pavlović - BARinfo</title>
	<atom:link href="https://barinfo.me/tag/dr-cvetko-pavlovic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://barinfo.me</link>
	<description>Dnevne novine Bara</description>
	<lastBuildDate>Fri, 19 Jun 2026 18:18:27 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/05/barinfo-fav-icon-150x150.jpg</url>
	<title>dr Cvetko Pavlović - BARinfo</title>
	<link>https://barinfo.me</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Monografija dr Cvetka Pavlovića predstavljena u Rumuniji</title>
		<link>https://barinfo.me/monografija-dr-cvetka-pavlovica-predstavljena-u-rumuniji/</link>
					<comments>https://barinfo.me/monografija-dr-cvetka-pavlovica-predstavljena-u-rumuniji/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Milanka V.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 19 Jun 2026 18:18:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Književnost]]></category>
		<category><![CDATA[dr Cvetko Pavlović]]></category>
		<category><![CDATA[Monografija "O Crnoj Gori i Crnogorcima"]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/?p=232681</guid>

					<description><![CDATA[<p>Rumunsko izdanje monografije „O Crnoj Gori i Crnogorcima“ autora dr Cvetka Pavlovića predstavljeno je na Univerzitetu „Eftimije Muregu“ u Rešici, u organizaciji Rumunske akademije, Županijskog savjeta Karaš-Severin i Instituta za kulturu vojvođanskih Rumuna. O knjizi su govorili prof. dr Karmen Albert, prof. dr Adrian Magina i autor. Monografiju je na rumunski jezik prevela prof. dr [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/monografija-dr-cvetka-pavlovica-predstavljena-u-rumuniji/">Monografija dr Cvetka Pavlovića predstavljena u Rumuniji</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="has-medium-font-size wp-block-paragraph"><strong>Rumunsko izdanje monografije „O Crnoj Gori i Crnogorcima“ autora dr Cvetka Pavlovića predstavljeno je na Univerzitetu „Eftimije Muregu“ u Rešici, u organizaciji Rumunske akademije, Županijskog savjeta Karaš-Severin i Instituta za kulturu vojvođanskih Rumuna.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">O knjizi su govorili prof. dr <strong>Karmen Albert</strong>, prof. dr <strong>Adrian Magina</strong> i autor.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Monografiju je na rumunski jezik prevela prof. dr <strong>Marina Puia-Badesku</strong>, a djelo je objavljeno u izdanju Rumunske akademije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Autori predgovora su mr <strong>Ivan Jovović</strong> i prof. dr <strong>Krišu Daskalu</strong>, direktor Instituta „Titu Majoresku“ Rumunske akademije.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/monografija-dr-cvetka-pavlovica-predstavljena-u-rumuniji/">Monografija dr Cvetka Pavlovića predstavljena u Rumuniji</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/monografija-dr-cvetka-pavlovica-predstavljena-u-rumuniji/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dr Cvetko Pavlović: Suverenitet je volja građana, a iznad nje nema vlasti</title>
		<link>https://barinfo.me/dr-cvetko-pavlovic-suverenitet-je-volja-gradana-a-iznad-nje-nema-vlasti/</link>
					<comments>https://barinfo.me/dr-cvetko-pavlovic-suverenitet-je-volja-gradana-a-iznad-nje-nema-vlasti/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vjera Kv.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 21 May 2026 07:57:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[dr Cvetko Pavlović]]></category>
		<category><![CDATA[mr Ivan Jovović]]></category>
		<category><![CDATA[prof. Božidar Šekularac]]></category>
		<category><![CDATA[Slavko Janković]]></category>
		<category><![CDATA[Toponimija Bara]]></category>
		<category><![CDATA[Valter Vaudes]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/?p=229714</guid>

					<description><![CDATA[<p>Gost emisije „Uhvati dan“ bio je istaknuti društveni radnik, književnik i publicista dr Cvetko Pavlović. Kako ističe, ne zna se ni broj knjiga koje je objavio o istorijatu Crne Gore, od najranijih vremena, pa do sadašnje zbilje. „Sve su vezane za moju Crnu Goru. Moja monografija o Crnoj Gori i Crnogorcima je prevedena na rumunski [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/dr-cvetko-pavlovic-suverenitet-je-volja-gradana-a-iznad-nje-nema-vlasti/">Dr Cvetko Pavlović: Suverenitet je volja građana, a iznad nje nema vlasti</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="has-medium-font-size wp-block-paragraph"><strong>Gost emisije „Uhvati dan“ bio je istaknuti društveni radnik, književnik i publicista dr Cvetko Pavlović.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako ističe, ne zna se ni broj knjiga koje je objavio o istorijatu Crne Gore, od najranijih vremena, pa do sadašnje zbilje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Sve su vezane za moju Crnu Goru. Moja monografija o Crnoj Gori i Crnogorcima je prevedena na rumunski jezik, na čemu sam posebno zahvalan. Objavljujem knjige više od 30 godina, a to za cnogorske prilike nije bilo ni malo lako. Ne žalim, to je moja obaveza, kao naučnika, istraživača i stvaraoca. Jedino što me malo kopka je to što je izostala pomoć države. Meni je najvažnije to što afirmišem Crnu Goru na međunarodnom planu“, ističe dr Pavlović.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="620" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj.jpg" alt="" class="wp-image-229723" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Dugo je naš sagovornik obavljao funkcije na poslovima koje se tiču problematike raseljenih lica i izbjeglica.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Taj period je nastao poslije katastrofalnog zemljostresa. Tada je Crna Gora, tradicionalno nerazvijena, sa oskudnim kapacitetima, u svim nivoima, bila u jakom teškom položaju. Svi su bili angažovani, od bolnice do predsjednika Opštine. Odigrali smo odličnu ulogu. Dobili smo enormnu pomoć, baš zahvaljujući tom radu. Na području Crne Gore je bilo smješteno 16.200 lica. Opština Bar je primila oko 30 posto stanovništva u odnosu na ono domicilno, koje je već postojalo. To je fantastičan podatak. I pored oskudice, organizovali smo to tako da nikome ništa nije nedostajalo. Imali smo međunardnu pomoć. Na toj temi sam odbranio doktorsku disertaciju u Beogradu, kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije“, sa ponosom se prisjeća Pavlović.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U koautorstvu sa univerzitetsim profesorom <strong>Božidarom Šekularcem</strong>, naš sagovornik je objavio knjigu „Toponimija Bara“, jedinu takvu publikaciju u Crnoj Gori.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Moj prijatelj, humanista i akademik Božidar Šekularac, redovni profesor na Univezitetu Crne Gore, prihvatio je moju ideju da napišemo ovo djelo. To su terenska i arhivska istraživanja, tražili smo stare ljude koji poznaju sva mjesta na razuđenoj barskoj cjelini. Istaraživanje je trajalo pet godina. Svake subote i nedjelje smo bili u tome. Obišli smo cijelu Crnu Goru i na ponos crnogorske nauke, objavili kapitalno djelo sa sedam hiljada toponima. Predložili smo svima da se ovo djelo nastavi, ali to nije prihvaćeno. Jako mi je drago što je naša knjiga prevedena I na strane jezike“, kaže Pavlović.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1024" height="620" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj-3-1.jpg" alt="" class="wp-image-229721" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj-3-1.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj-3-1-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj-3-1-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Knjiga „ O Crnoj Gori i Crnogorcima“ objavljena je još 2007. godine. Za protekle dvije decenije doživjela je nekoliko izdanja. U dvojezičnom formatu štampana je na engleskom, španskom, rumunskom, mađarskom i, nedavno, na albanskom jeziku. Za sva ta izdanja izostala je podrška kulturnih institucija.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Bio sam član Pokreta za obnovu crnogorske državnosti od prvog dana. Ta publikacija je objavljena nekoliko godina prije referenduma. Pravnici kažu “ko je prvi u vremenu, taj je prvi u pravu”. Mnogi su vrsni intelektualci radili na ovoj monografiji. Barski novinar<strong> Slavko Janković </strong>je radio intervjue. Podsjećam da je suverenitet volja građana. Iznad nje nema više vlasti. Cilj svih je dobro, a država je vrhunski cilj. Bilo je mnogo citata u toj publikaciji. Znao sam da taj proces mora biti takav, da Crna Gora nakon 88 godina dobija svoju državnost. Pripremao sam ovu knjigu godinama prije, a potom taj rukopis koji broji 300 autora. Nije bilo para, nije bilo sluha, pa sam sve sam finansirao. Knjiga je odmah “planula”. Logično je bilo da se devet izdanja objavi i prevede na sedam svjetskih jezika. Ona se nalazi u Londonu, Budimpešti… Na jednom prijemu sreo sam se i sa Nj. E. <strong>Džudi Rajzing Rajnke</strong>, koja me je obavijestila da se knjiga nalazi u Vašingtonu u Kongersnoj biblioteci. Posebno se zahvaljujem recezentimaa mojih knjiga mr<strong> Ivanu Jovoviću</strong> iz Bara i dr <strong>Valteru Vaudesu</strong> njemačkom naučniku. Španija je, takođe bitna, jer je tamo veliki broj naših iseljenika, a u toj državi recenzent je &nbsp;prof. dr <strong>Huan Karlos Radović</strong>”, navodi Pavlović.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1024" height="620" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj-2.jpg" alt="" class="wp-image-229719" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj-2.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj-2-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/05/cvetko-pavlovic-maj-2-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Na Dan obilježavanja 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti Crne Gore, dr Cvetko Pavlović osjeća isključivo ponos i sreću.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Čitav moj istraživački rad je zasnovan na radu o Crnoj Gori. Bilo je svega na današnji dan 2006. godine, a ja sam bio ponosan što sam bio jedan od hiljada i hiljada koji su glasali za nezavisnu Crnu Goru. Moramo da je uredimo po evropskim pravilima. Mene su knjige učinile boljim, a smatram da će život u Crnoj Gori biti bolji kada uđemo u Evropsku uniju“, zaključuje Pavlović.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/dr-cvetko-pavlovic-suverenitet-je-volja-gradana-a-iznad-nje-nema-vlasti/">Dr Cvetko Pavlović: Suverenitet je volja građana, a iznad nje nema vlasti</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/dr-cvetko-pavlovic-suverenitet-je-volja-gradana-a-iznad-nje-nema-vlasti/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Pavlović: Šestani traže put preko Bijele skale</title>
		<link>https://barinfo.me/pavlovic-sestani-traze-put-preko-bijele-skale/</link>
					<comments>https://barinfo.me/pavlovic-sestani-traze-put-preko-bijele-skale/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragan Marović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 08 Sep 2025 08:33:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[dr Cvetko Pavlović]]></category>
		<category><![CDATA[Šestani]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/?p=206120</guid>

					<description><![CDATA[<p>Građani Šestana uputili su predsjednicima Opštine Bar i Skupštine Opštine Bar inicijativu kojom zahtijevaju izgradnju puta koji bi povezao Šestane, od Sutormanskog puta, preko prevoja Bijela skala. U inicijativi koju je dostavio dr Cvetko Pavlović, ističu da bi sredstva za izgradnju ovog puta mogla da se obezbijede iz opštinskog i državnog budžeta, kao i iz [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/pavlovic-sestani-traze-put-preko-bijele-skale/">Pavlović: Šestani traže put preko Bijele skale</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="has-medium-font-size wp-block-paragraph"><strong>Građani Šestana uputili su predsjednicima Opštine Bar i Skupštine Opštine Bar inicijativu kojom zahtijevaju izgradnju puta koji bi povezao Šestane, od Sutormanskog puta, preko prevoja Bijela skala.  U inicijativi koju je dostavio dr Cvetko Pavlović, ističu da bi sredstva za izgradnju ovog puta mogla da se obezbijede iz opštinskog i državnog budžeta, kao i iz predpristupnih fondova Evropske Unije (EU). Izrada idejnog projekta je u toku.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">U dopisu, uz koji su priloženi potpisi mještana (njih skoro 300) ističe se da Šestani predstavljaju viševjekovnu, autohtonu istorijski utemeljenu zasebnu cjelinu koja obuhvata peti dio teritorije opštine Bar. Podsjeća se da se u Šestanima nalazilo sjedište Dukljansko barske nadbiskupije, a iz ovog mjesta su, prema poznatim istorijskim izvorima četiri biskupa Barske nadbiskupije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Područje Šestana (od vrha Sutormana do vrha Rumije i do Skadarskog jezera) od Bara razdvaja planinski lanac, pa se od opštinskog centra do sela u Šestanima putuje i teže i duže nego do Kolašina.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="620" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/09/potpisi-sestani.jpg" alt="" class="wp-image-206121" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/09/potpisi-sestani.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/09/potpisi-sestani-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/09/potpisi-sestani-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">“Postojeći put od Virpazara, preko Crmnice, Šestana i Krajine do Ostrosa, izgradile su, nakon Drugog svjetskog rada, mjesne omladinske brigade, dobrovoljnim radom, primitivnim ručnim alatima, bez mašina, pa on danas ne zadovoljava ni minimalne saobraćajne , tehničke i bezbjednosne uslove. Asfaltiran je sredstvima obnove 1979. godine”, ističe se u dopisu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovo je, objašnjavaju, i bio razlog raseljavanja Šestana u Stari Bar, Dobru Vodu, Zaljevo, Čelugu, Mirovicu, Polje, Bjeliše, Ilino, Šušanj i Sutomore, kao i u druge gradove i strane države.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Projekat izgradnje puta podržava dijaspora, a podršku će tražiti i u inostranstvu. Izrada idejnog projekta, kako ističu, je u toku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Šestani zahtijevaju da se u njihovi predstavnici, kao predstavnici jedne od dvanaest mjesnih zajednica, budu uključeni u pripremu Budžeta Opštine Bar za narednu godinu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Najavili su da će sa dijasporom, na Zboru građana, izabrati svoje predstavnike koji će realizovati ovu Inicijativu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Inicijativa je dostavljena i Vladi Crne Gore, delegaciji EU u Crnoj Gori, ambasadorima susjednih, prijateljskih i savezničkih država, udruženjima iseljenika i Državnom arhivu Crne Gore.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/pavlovic-sestani-traze-put-preko-bijele-skale/">Pavlović: Šestani traže put preko Bijele skale</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/pavlovic-sestani-traze-put-preko-bijele-skale/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Knjiga O Crnoj Gori i Crnogorcima dr Cvetka Pavlovića i na španskom jeziku</title>
		<link>https://barinfo.me/knjiga-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-i-na-spanskom-jeziku/</link>
					<comments>https://barinfo.me/knjiga-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-i-na-spanskom-jeziku/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 26 May 2024 18:43:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Književnost]]></category>
		<category><![CDATA[dr Cvetko Pavlović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/knjiga-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-i-na-spanskom-jeziku/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Novo bilingvalno izdanje studije “O Crnoj Gori i Crnogorcima” dr Cvetka Pavlovića objavljeno je nedavno na španskom i crnogorskom jeziku, u izdanju podgoričke kuće “Grafo Bale”. Studiju je na španski jezik prevela mr Dragana Otašević, koja je osnovne i specijalističke studije završila na Fakultetu za poslovni menadžment u Baru, a magistarske studije međunarodne politike i [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/knjiga-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-i-na-spanskom-jeziku/">Knjiga O Crnoj Gori i Crnogorcima dr Cvetka Pavlovića i na španskom jeziku</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Novo bilingvalno izdanje studije “O Crnoj Gori i Crnogorcima” dr Cvetka Pavlovića objavljeno je nedavno na španskom i crnogorskom jeziku, u izdanju podgoričke kuće “Grafo Bale”. </strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Studiju je na španski jezik prevela <strong>mr Dragana Otašević</strong>, koja je osnovne i specijalističke studije završila na Fakultetu za poslovni menadžment u Baru, a magistarske studije međunarodne politike i ekonomije na Univerzitetu San Andres u Buenos Airesu, u sklopu istraživanja o odnosima crnogorske migracije u Argentini, Urugvaju, Peruu i Crne Gore, kao i o identitetu potomaka Crnogoraca. Nakon povratka u Crnu Goru je istraživač i izvršna direktorica NVO Centar za politike i migracije multukulturalizma.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Studija “O Crnoj Gori i Crnogorcima” dr Cvetka Pavlovića publikovana
je u čast obnove crnogorske nezavisnosti i njene afirmacije na međunarodnom
planu i sadrži misli 300 autora: naučnika, državnika, književnika, istoričara,
slikara, putopisaca, vjerskih dostojanstvenika i drugih kroz hiljadugodišnju
crnogorsku istoriju sa 1.200 odrednica.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Do sada je objavljena u sedam verzija: dvije na crnogorskom jeziku, zatim na engleskom, mađarskom i rumunskom jeziku, te bilingvalna izdanja na engleskom/crnogorskom i njemačkom/crnogorskom jeziku. Recenzenti najnovijeg izdanja su <strong>prof. dr Huan Karlos Radović </strong>i <strong>mr Ivan Jovović</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dr Huan Karlos Radović, redovni profesor antropoloških
nauka na Univerzitetu Buenos Airesa, istakao je, pored ostalog, da knjiga predstavlja
veoma originalan doprinos poznavanju Crne Gore i njenog naroda. </p>



<p class="wp-block-paragraph">“Iscrpnim prikupljanjem svjedočanstava, izvještaja, citata, bilješki, mišljenja, vrijednosnih sudova i drugih izuzetno raznolikih izjava, autor prikazuje temeljne karakteristike navedene zemlje i identiteta njenog stanovništva. Takvi prikupljeni podaci pokrivaju različite istorijske periode, i to one od najudaljenije antike (npr. Rimsko carstvo), do savremenih faza u istoriji ove balkanske zemlje i njenih stanovnika. Priče su u velikoj mjeri vezane za intenzivno razumijevanje ljudskog i ekskluzivnu temu: Crna Gora, njeni stanovnici, društvena stvarnost, njena prošlost, kultura i istorijski razvoj. Ovo nam omogućava da jasno sagledamo istorijsku i sociokulturnu stvarnost veoma različitu od one u Zapadnoj Evropi, a koja se odnosi na malo poznatu regiju kao što je Zapadni Balkan, percipiranu u više navrata na različite diskriminatorne načine. Različiti citati nam takođe omogućavaju da razumijemo više oblasti i njihov značaj, različite i suštinske činjenice koje nam pružaju argumente na osnovu kojih možemo donijeti zaključke o crnogorskoj stvarnosti. Isto tako, fluidnost knjige nam omogućava da je istaknemo, analiziramo i uđemo u kritičko čitanje koje predstavlja veliki doprinos proučavanju izuzetno bogate i složene stvarnosti. Ova publikacija bi takođe mogla pomoći u razumijevanju različitih, veoma aktuelnih problematika u sadašnjem crnogorskom društvu, pa čak i u rješavanju nekih sukoba koji zabrinjavaju njeno stanovništvo”, napisao je u recenziji dr Huan Karlos Radović.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Predgovor čiji je autor mr Ivan Jovović uvodi čitaoca u
sadržaj knjige i objašnjava namjere kojima se rukovodio autor ovog djela. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/05/cvetko-pavlovic-2405-36kq.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/05/cvetko-pavlovic-2405-36kq.jpg" alt="" class="wp-image-40016" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/05/cvetko-pavlovic-2405-36kq.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/05/cvetko-pavlovic-2405-36kq-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/05/cvetko-pavlovic-2405-36kq-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Dr Cvetko Pavlović rođen je u Baru 1951. godine, gdje je učio
osnovnu školu. Geodetsku tehničku školu završio je u Titogradu, a Fakultet
odbrane i zaštite u Beogradu. Na istom fakultetu odbranio je magistarsku tezu
1995, a doktorsku disertaciju na Fakultetu civilne odbrane Univerziteta u
Beogradu 2005. godine. Pored naučno-istraživačkog rada u oblasti zaštite životne
sredine i međunarodnog humanitarnog prava bavi se paremiologijom i
paremiografijom &#8211; sakupljanem narodnog stvaralaštva: narodnih poslovica i
izreka, narodnih pjesama, kletvi, običaja, vjerovanja, legendi, kao i maksima i
sentenci. Učestvovao je na više naučnih skupova i simpozijuma u zemlji i
inostranstvu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Član je Matice crnogorske i Rumunskog društva (Fondacije)
za etnografiju i folklor, Novi Sad. Odlikovan je Medaljom rada. Živi i radi u
Baru.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/knjiga-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-i-na-spanskom-jeziku/">Knjiga O Crnoj Gori i Crnogorcima dr Cvetka Pavlovića i na španskom jeziku</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/knjiga-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-i-na-spanskom-jeziku/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Studija O Crnoj Gori i Crnogorcima dr Cvetka Pavlovića na njemačkom i crnogorskom jeziku</title>
		<link>https://barinfo.me/studija-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-na-njemackom-i-crnogorskom-jeziku/</link>
					<comments>https://barinfo.me/studija-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-na-njemackom-i-crnogorskom-jeziku/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 05 Jul 2022 09:45:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Književnost]]></category>
		<category><![CDATA[dr Cvetko Pavlović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/studija-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-na-njemackom-i-crnogorskom-jeziku/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Studija “O Crnoj Gori i Crnogorcima” autora dr sc. Cvetka Pavlovića objavljena je bilingvalno na njemačkom i crnogorskom jeziku. Studiju je na njemački jezik prevela Martina Ivanović, i dostupna je crnogorskoj dijaspori u Njemačkoj, gdje se uskoro očekuje njeno predstavljanje. Publikovana je u čast obnove crnogorske nezavisnosti i njene afirmacije na međunarodnom planu i sadrži [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/studija-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-na-njemackom-i-crnogorskom-jeziku/">Studija O Crnoj Gori i Crnogorcima dr Cvetka Pavlovića na njemačkom i crnogorskom jeziku</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Studija “O Crnoj Gori i Crnogorcima” autora dr sc. Cvetka Pavlovića objavljena je bilingvalno na njemačkom i crnogorskom jeziku.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Studiju je na njemački jezik prevela <strong>Martina Ivanović</strong>, i dostupna je crnogorskoj dijaspori u Njemačkoj, gdje se uskoro očekuje njeno predstavljanje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Publikovana je u čast obnove crnogorske nezavisnosti i
njene afirmacije na međunarodnom planu i sadrži misli 300 autora: naučnika,
državnika, književnika, istoričara, slikara, putopisaca, vjerskih
dostojanstvenika i drugih kroz hiljadugodišnju crnogorsku istoriju sa 1.200
odrednica.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2022/07/cvetko-pavlovic-2-2207-03kx.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2022/07/cvetko-pavlovic-2-2207-03kx.jpg" alt="" class="wp-image-22176" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2022/07/cvetko-pavlovic-2-2207-03kx.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2022/07/cvetko-pavlovic-2-2207-03kx-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2022/07/cvetko-pavlovic-2-2207-03kx-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Do sada je objavljena u sedam verzija: dvije na crnogorskom jeziku, zatim na engleskom, mađarskom i rumunskom, te bilingvalna izdanja na engleskom i crnogorskom, i njemačkom i crnogorskom jeziku. Recenzenti najnovijeg izdanja su <strong>dr Walter Laudes</strong> i <strong>mr Ivan Jovović</strong>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Dr Walter Laudes, njemački naučnik, diplomata, humanist i
veliki prijatelj Crne Gore u recenziji je napisao: “Hronološkim redom &#8211; od
antičkog doba do 21. vijeka je dr Cvetko Pavlović mukotrpno, detaljno i naučno
utemeljeno sakupljao crnogorska kulturna djela i na taj način doprinosi
formiranju crnogorske nacionalne svijesti”, navodeći da je “čitajući knjigu
naučio mnogo o Crnogorcima”, te da je izuzetno poštovao naš narod, “a sada je
moje poštovanje značajno poraslo”.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izdanje na rumunskom jeziku objavila je Rumunska
akademija kao najviša državna naučna i kulturna institucija ove države. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2022/07/cvetko-pavlovic-1-2207-58hf.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2022/07/cvetko-pavlovic-1-2207-58hf.jpg" alt="" class="wp-image-22175" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2022/07/cvetko-pavlovic-1-2207-58hf.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2022/07/cvetko-pavlovic-1-2207-58hf-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2022/07/cvetko-pavlovic-1-2207-58hf-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Knjigu krasi temeljan predgovor, koji potpisuje Ivan
Jovović, uvodeći čitaoca u sadržaj knjige i objašnjavajući namjere kojima se
rukovodio autor ovog djela. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U studiji je na vidnom mjestu štampano da je njeno
izdavanje odbilo da finansira Ministarstvo nauke i kulture u prošlom sazivu
Vlade, te je štampanje podržala Matica crnogorska.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dr Cvetko Pavlović član je Dukljanske akademije nauka i
umjetnosti, Crnogorskog PEN centra, Matice crnogorske, SUBNOR-a i antifašista
Crne Gore, Fondacije Sveti Petar Cetinjski i saradnik Instituta za kulturu
vojvođanskih Rumuna. Od strane Predsjedništva SFRJ odlikovan je Medaljom rada,
dobitnik je priznanja Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju-OSCE,
dobitnik je Zlatne medalje Univerziteta &#8220;Eftimije Murgu&#8221; iz Rešice,
Rumunija i Povelje zahvalnosti Sveti Petar Cetinjski.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/studija-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-na-njemackom-i-crnogorskom-jeziku/">Studija O Crnoj Gori i Crnogorcima dr Cvetka Pavlovića na njemačkom i crnogorskom jeziku</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/studija-o-crnoj-gori-i-crnogorcima-dr-cvetka-pavlovica-na-njemackom-i-crnogorskom-jeziku/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Knjiga dr Cvetka Pavlovića dobila prevod na mađarski jezik</title>
		<link>https://barinfo.me/knjiga-dr-cvetka-pavlovica-dobila-prevod-na-madarski-jezik/</link>
					<comments>https://barinfo.me/knjiga-dr-cvetka-pavlovica-dobila-prevod-na-madarski-jezik/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragan Marović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 12 Jun 2020 08:53:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Književnost]]></category>
		<category><![CDATA[dr Cvetko Pavlović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/knjiga-dr-cvetka-pavlovica-dobila-prevod-na-madarski-jezik/</guid>

					<description><![CDATA[<p>“O Crnoj Gori i Crnogorcima” knjiga koju je dr Cvetko Pavlović objavio 2006. godine, u čast crnogorske nezavisnosti, je pored ranijeg prevoda na engleski, prevedena i na mađarski jezik. Ovo zanimljivo djelo je, kako podsjeća autor, rezultat višegodišnjeg naučnog istraživanja istorijske prošlosti Crne Gore &#8211; od najstarijih vremena do Referenduma o nezavisnosti države 2006. godine. [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/knjiga-dr-cvetka-pavlovica-dobila-prevod-na-madarski-jezik/">Knjiga dr Cvetka Pavlovića dobila prevod na mađarski jezik</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>“O Crnoj Gori i
Crnogorcima” knjiga koju je dr Cvetko Pavlović objavio 2006. godine, u čast
crnogorske nezavisnosti, je pored ranijeg prevoda na engleski, prevedena i na
mađarski jezik. Ovo zanimljivo djelo je, kako podsjeća autor, rezultat višegodišnjeg
naučnog istraživanja istorijske prošlosti Crne Gore &#8211; od najstarijih vremena do
Referenduma o nezavisnosti države 2006. godine.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Knjiga sadrži misli 300 naučnika, filozofa, književnika,
putopisaca, državnika, vjerskih velikodostojnika… kroz hiljadugodišnju
crnogorsku istoriju sa 1.200 odrednica. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Povod za prevod na mađarski jezik autoru je bila
znamenita studija “Crnogorsko pitanje” koju je 1927. godine objavio mađarski
naučnik, član Mađarske akademije nauka i umjetnosti dr <strong>Jožef</strong> <strong>Bajza</strong> (1885- 1938).</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Ovaj velikan evropske istorije svoga vremena, hrabro, na nepristrasan način, istorijski i naučno utemeljeno, zasniva svoje poglede na nestanak sa istorijske karte Evrope najstarije slovenske države nakon završetka Prvog svjetskog rata, 1. decembra 1918. godine. Kao jedan od malobrojnih evropskih intelektualaca u periodu između dva svjetska rata, dr Bajza Crnu Goru posmatra kroz njenu dugotrajnu istoriju sve do anšlusa Srbiji 1918. godine”, objašnjava Pavlović.&nbsp; On pri tom navodi konstataciju istaknutog naučnika u vezi sa nepobitnim istorijskim činjenicama koje nedvosmisleno ukazuju na velike teškoće sa kojima se mala Crna Gora borila, kao i na kontinuiran proces degradacije tradicionalnih vrijednosti ovdašnjeg naroda.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Crna Gora je znala da sačuva svoju nacionalnu i državnu individualnost više od hiljadu godina. Istorijski razvoj, geografski položaj, ukrštanje tipova i druge okolnosti utisnule su crnogorskom narodu poseban pečat… Sigurno će doći čas polaganja računa i mala Crna Gora, nakon što prevlada velike teškoće, vaskrsnuće u novi život… Neprijatelji Crne Gore se rado razmeću mišljenjem da Crna Gora, pošto je ekonomski pasivna, nije u stanju da postoji kao nezavisna država. Diokleja je isključivo katoličke vjere još na početku XI vijeka i od 1067. godine ima episkopa sa sjedištem u Baru, Barska biskupija 1256. godine dobija ime “episkopus sclavinensis” što pokazuje da se Zeta smatrala kao rimska avangarda kod Slovena… Izdaja je zaista bila izvršena, ali ne od kralja Nikole, nego od <strong>Petra</strong> <strong>Pešića</strong>. General Pešić zauzima danas položaj šefa Generalštaba u srpskoj vojsci. U 1925. i 1926. godini on je štampao izvjesna dokumenta koja se odnose na njegov rad u Crnoj Gori. Iz ovih dokumenata proizilazi da je imao pred očima samo interese Srbije , iskorišćavajući Crnu Goru kada i koliko je mogao. Istina je da su danas crnogorski i arbanaški dva različita naroda, ali je isto tako istina da su oni antropološki, po običajima, karakteru, tradicijama i načinu života bliži nego što su Crnogorci sa Hrvatima, pa i sa Srbima, sa kojima govore isti jezik. Države nastaju snagom i voljom njihovih naroda, a ne po međunarodnom pravu… Crna Gora se mora obnoviti”, podsjeća Pavlović na promišljanja znamenitog mađarskog intelektualca, nazivajući ih “proročanskom vizijom”.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/06/dr-cvetko-pavlovic-2006-60gr.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/06/dr-cvetko-pavlovic-2006-60gr.jpg" alt="" class="wp-image-7007" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/06/dr-cvetko-pavlovic-2006-60gr.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/06/dr-cvetko-pavlovic-2006-60gr-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/06/dr-cvetko-pavlovic-2006-60gr-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Pavlović objašnjava da je za moto knjige izabrao zapis <strong>Grgura Barskog</strong>, autora “Kraljevstva
Slovena” ili “Barskog rodoslova” iz XII stoljeća.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Pošto sam zamoljen od vas, ljubljene braće u Kristu i
časnih sveštenika svetog metropolijskog sjedišta dukljanske crkve, kao i mnogih
patricija, a naročito od mladića grada Bara, koji se ne zabavljaju samo
slušanjem ili čitanjem o ratovima, već i učestvovanjem u njima &#8211; kao što je to
običaj kod mladih ljudi &#8211; da ‘Spis o Gotima’, koji se latinski naziva ‘Regnum
Sclavorum’ u kome su zabilježena sva njihova djela i njihovi ratovi, prevedem
sa slovenskog na latinski jezik, a pošto se osjećam obaveznim prema vašem
bratskom dobročinstvu, prisilio sam svoju starost i nastojao da udovoljim vašoj
molbi. Ali ipak, neka niko od čitalaca ne misli da sam išta drugo napisao sem
kazivanja naših predšasnika i davnašnjih patricija, koja kazivanja su istinitim
pripovijedanjem doprla do mene”, prenosi Pavlović zapis Grgura Barskog. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Autor predgovora “O Crnoj Gori i Crnogorcima”, publicista
<strong>Ivan Jovović</strong> ističe da, iako
crnogorska bibliografija bilježi slične pokušaje, knjiga dr Cvetka Pavlovića
predstavlja vrijedan intelektualni napor u interpretaciji ukupne crnogorske
prošlosti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">“Citirana literatura, prikazana u odgovarajućem hronološkom
nizu, aktivna je legitimacija autora u prepoznavanju i tumačenju hiljadugodišnje
crnogorske povijesnice”, smatra Jovović koji objašnjava da nastanak ove knjige
ne možemo sagledati izvan vremenskog konteksta u kojem je nastala.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“U ovoj knjizi svaki Crnogorac može da pronađe segmente
vlastite prošlosti, od bitnih istorijskih datuma do običajnih i moralnih
shvatanja naših predaka, što je pretpostavka za nacionalnu identifikaciju
jednog etnosa. Tematika ukazuje da je nastala kao odgovor na intenzivni proces
asimilacije i brutalne devastacije duhovnog i materijalnog nasljeđa crnogorskog
naroda. U tom smislu autor je imao cilj da demistifikuje određene nedoumice
koje se odnose na crnogorski identitet. Dakle, knjiga je ujedno i svojevrsna
poruka onim koncepcijama koje Crnu Goru doživljavaju kao provinciju Dušanovog
carstva ili vjekovnu oslobodilačku borbu crnogorskog naroda posmatraju kroz
prizmu međuplemenske pljačke i hajdučije”, podvlači Jovović. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Recenzent ukazuje da sadržina publikacije omogućava da prosječan čitalac (kome je prventstveno i namijenjena) prepozna duhovno- državnu vertikalu Duklja- Zeta- Crna Gora, odnosno tekovine tri civilizacijska kruga koji stoljećima egzistiraju na crnogorskom prostoru.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/06/dr-cvetko-pavlovic-knjiga-vert-2006-85sy.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="600" height="800" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/06/dr-cvetko-pavlovic-knjiga-vert-2006-85sy.jpg" alt="" class="wp-image-7008" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/06/dr-cvetko-pavlovic-knjiga-vert-2006-85sy.jpg 600w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/06/dr-cvetko-pavlovic-knjiga-vert-2006-85sy-225x300.jpg 225w" sizes="(max-width: 600px) 100vw, 600px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">“Knjiga obuhvata značajna zapažanja stranih autora, koji
sa naglašenim respektom govore o Crnoj Gori, njenom narodu, kulturi, prirodi i
drugim osobenostima ovog prostora. Takođe, autor se odlučio da prezentira i
kritičke stavove proizašle iz naučnog i javnog angažmana aktuelne crnogorske
intelektualne elite, u namjeri objektivnog sagledavanja karaktera crnogorske
države i društva”, navodi Jovović.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Knjigu “O Crnoj Gori i Crnogorcima” je izdala Dukljanska
akademija nauka i umjetnosti. Izdanje na mađarskom jeziku već se nalazi u
Mađarskoj akademiji nauka i umjetnosti i Mađarskoj nacionalnoj biblioteci u
Budimpešti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Dr Cvetko Pavlović rođen je u Baru 1951. godine. Doktorsku
disertaciju “Mjesto i uloga interno raseljenih lica” odbranio je na Fakultetu
civilne odbrane Univerziteta u Beogradu 2005. godine. Pored naučnoistraživačkog
rada u oblasti zaštite životne sredine i međunarodnog humanitarnog prava bavi
se i paremiologijom i paremiografijom- sakupljanjem narodnog stvaralaštva
(poslovica i izreka, narodnih pjesama, kletvi, običaja, vjerovanja, legendi,
kao i maksima i sentenci). Učestvovao je na više naučnih skupova i simpozijuma
u zemlji i inostranstvu. Sarađivao je sa brojnim listovima i časopisima u
zemlji i regionu. Bio je aktivni član Pokreta za nezavisnu Crnu Goru. Član je
Matice crnogorske, Saveza Udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, kao i
Rumunskog društva za etnografiju i folklor Vojvodine. Autor je više od deset
knjiga i publikacija. Od strane Predsjedništva SFRJ odlikovan je Medaljom rada.
Dobitnik je priznanja Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju- OSCE
2002. godine, kao i brojnih društvenih priznanja. Živi i radi u Baru.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/knjiga-dr-cvetka-pavlovica-dobila-prevod-na-madarski-jezik/">Knjiga dr Cvetka Pavlovića dobila prevod na mađarski jezik</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/knjiga-dr-cvetka-pavlovica-dobila-prevod-na-madarski-jezik/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
