Sa dr Pelevićem razgovarali smo o tome šta ga je posebno podstaklo da se dugi niz godina bavi ovom tematikom, koliko je ona značajna za privredu naše države, posebno Luku Bar, koja bi trebalo da bude generator njenog razvoja i koliko su donosioci odluka spremni da čuju i poslušaju riječ struke i nauke.

Pelević je završio Pomorski fakultet u Kotoru, magistrirao na Univerzitetu u Beogradu – Fakultet organizacionih nauka, a doktorirao na fakultetu u Kotoru. Namjera mu je bila, zbog nepovoljnih prilika u našoj privredi, da ode iz zemlje i radni angažman nastavi u inostranstvu. Upravo u tom periodu  osnovana je kompanija MSC u Baru, pojedinačno najveća brodarska kompanija u svijetu, gdje se zaposlio.

“Imao sam sreću da je MSC, danas najveći brodar na svijetu, otvorio kancelariju u Baru, i tu sam sa kolegom dočekao prvi brod, daleke 2007. godine. U međuvremenu sam magistrirao i nastavio karijeru u oblasti logistike. Tada su  počele moje preokupacije pitanjem kako usmjeriti teret ka Luci Bar i povećati obim pretovara. Sjećam se da je tada, 2007. godine, roba iz Vojvodine, Srbije tranzitirala preko Luke Bar. Kako su godine odmicale, sve manje tereta je stizalo u Bar sa tog područja. To me je ponukalo da saznam zašto. U razgovoru sa pojedinim uticajnim ljudima koji kreiraju logističke tokove, otkrili smo da je problem mnogo složeniji, nego što smo mi u Baru mislili – da Luka ne radi dovoljno dobro, da je gaz neodgovarajući, što može biti jedan od razloga, ali ne i osnovni, glavni. Moj cilj je bio da Bar dobije direktnu brodsku liniju Azija – Bar, kao što ima Rijeka i kao što je u tom trenutku imala Luka Kopar. Stručni ljudi, koje izuzetno cijenim, rekli su mi da je to gotovo nemoguće i da sumnjaju da će do toga ikada doći. To me nije obeshrabrilo, nego ražestilo, ako tako mogu da kažem, i podstaklo da se na naučni način bavim problematikom, uz već četrnaestogodišnje iskustvo u praksi”, kazao je Pelević, kojem je tadašnji dekan Pomorskog fakulteta u Kotoru Špiro Ivošević, preporučio za mentora profesora Mima Draškovića, inače Pelevićevog kolegu i prijatelja iz perioda studiranja.

“Mogu reći da je moju doktorsku disertaciju, na neki način, oblikovao sada, nažalost, pokojni prof. dr Veso Drašković, otac mog mentora i moj nekadašnji profesor. On me predvodio kroz sve korake istraživanja, dok je njegov sin, Mimo bio u svemu podrška”, naveo je Pelević, koji je objasnio i odgovorio na pitanje – koliko smo uopšte spremni u Crnoj Gori da slušamo riječ nauke i struke.

“Nama je lakše da živimo u nekim svojim zabludama i uvjerenjima, nego da sagledamo problem iz više uglova. Osnovni krivac je veliko neznanje i naša popustljivost, jer često dozvoljavamo da političari manipulišu nama. Svoje razmišljanje i djelovanje ne smijemo bazirati na dnevno političkim interesima, već na činjenicama i znanju, posebno kada se sve to uveže sa iskustvom i praksom. Imali smo garnituru koja je vladala trideset godina, sada imamo već pet godina novu vlast, a stvari se nisu mnogo promijenile u mentalitetu i ponašanju. U tom kontekstu, mogao bih u ovom trenutku da pohvalim Privrednu komoru Crne Gore, koja u odnosu na ostalu našu administraciju, vodi računa o ovome, i sa ljudima u toj instituciji imam veoma lijepu saradnju. Oni vrlo brzo sagledaju što je korisno za privredu Crne Gore, makar razumiju, i pokušavaju da  rade na tome. Međutim, i oni nailaze na prepreke, jer kod nas se svi ‘vrti‘ oko politike. Loše upravljanje Crnom Gorom decenijama unazad glavni je razlog što teret zaobilazi Luku Bar. Mi smo srušili gradić Pristan kako bi luka rasla i razvijala se, a danas imamo neiskorišćene lučke kapacitete. Nekada smo dnevno imali dvadeset brodova u luci, u međuvremenu, loši politički odnosi sa Srbijom, kao i ruinirana željeznička infrastruktura, učinili su svoje. Vlade dvije države bi trebalo da sarađuju i zajednički obnavljaju drumsku i željezničku infrastrukturu. U ovakvim uslovima, Srbija je bila prinuđena da teret usmjeri ka Rijeci. Mi sada imamo nosivost voza 1060 tona, dok je nosivost na relaciji Rijeka – Beograd 1800 tona.  U luci Rijeka je više od osam puta veći pretovar nego u našoj luci, a kada je riječ o punim kontejnerima, više od deset puta. Od te količine 40 do 45 posto se prevozi vozom, a kod nas svega dva posto, što sve govoril. Ne vidim ni da nova vlast nešto ozbiljno radi da se to promijeni, a predsjednik Privredne komore Srbije je izjavio da ta država treba da formira zeleni koridor prema sjevernojadranskim lukama. Dobro je što će, kako je najavila naša ministarka saobraćaja, biti značajno uloženo u rekonstrukciju željezničke pruge, samo da ne bude kasno”, smatra dr Pelević, koji je naveo i podatak da Luka Drač danas ima četiri puta veći pretovar nego barska, a sada u Albaniji grade novu, savremenu luku Porto Romano, čiji je kapacitet 600.000 teusa.

“Sa time oni mogu da ‘poklope’ ne samo Crnu Goru, nego i druge luke u okruženju. Generator razvoja Crne Gore, ne treba da bude samo Luka Bar, već kompletan saobraćajni sistem koji se naslanja na Luku Bar. Nama treba i proizvodnja. Često čujemo polemiku da li se isplati ulaganje u auto put. Sa ovolikim teretom, koji gravitira prema Luci Bar, svakako da se ne isplati, ali ako stvari postavimo na pravi način i radimo na formiranju koridora Bar – Beograd – Budimpešta, onda bi to bilo drugačije. Danas imamo oko 3.000 ljudi koji rade na poslovima otpreme robe preko barske luke. Imamo dva lučka operatera sa 800 zaposlenih, sistem željezničkih preduzeća, firme koje se bave prihvatom brodova, na stotine špedicija, agencija, firmi za ekotoksikološku zaštitu, državnu administraciju, a plate u toj oblasti su iznad prosječnih u Crnoj Gori. Potencijal je dvadeset i pet puta veći, što znači da bi za toliko imali i više posla i više zaposlenih. Kada ima više robe, budžet države dobija više novca. Srbija i Mađarska su nam u tom smislu komparativna prednost i trebalo bi se povezati sa Budimpeštom. Dodatni problem jeste i ‘ekonomija obima’, o čemu bi , takođe, trebalo razmišljati. Danas su u upotrebi sve veći brodovi. U Rijeku iz Azije stižu brodovi sa 15 do 20.000 kontejnerskih jedinica”, upozorava dr Pelević, koji se osvrnuo i na panevropske koridore, iz kojih je Crna Gora ranijih godina bila izopštena (sada više nije), a značajno je i to, kazao je, što se naša država približava članstvu u Evropskoj uniji, što će omogućiti realizaciju značajnih projekata.

“To je neophodno i zbog mladih ljudi. Predajem na Pomorskom fakultetu, studenti su zainteresovani da rade, isto tako visokoškolci sa Ekonomskog fakulteta. Umjesto što im dajemo zastave da mašu, dajmo im posao i bolje uslove za rad i život. Ukoliko nešto ne preduzmemo, uradiće to, i već jesu, naše komšije. Trebalo bi da učimo od Hrvatske i Slovenije, a u poslednje vrijeme i od Albanije. Osim nove luke Porto Romano, na mjestu luke Drač, Albanci grade ekskluzivnu marinu – investiciju od dvije milijarde eura, da ne govorim o avionskoj saobraćajnoj povezanosti u čemu naši albanski susjedi, takođe, značajno prednjače. Indikativan je i podatak iz Strategije razvoja Bara 2021 – 2025, u kojem je navedeno da sektor saobraćaja i skladištenja doprinosi našem budžetu duplo više nego turizam i ugostiteljszvo. Petnaest posto našeg stanovništva radi upravo u tim sektorima. U tom kontekstu, dodaću da je imperativ vratiti liniju Bar – Bari i nanovo formirati robno – putničke tokove iz Italije. Preko Barija i Luke Bar oni dalje mogu voditi ka regionu i Istočnoj Evropi”, zaključio je dr Dalibor Pelević.

The post Dalibor Pelević – doktor nauka iz Bara u oblasti pomorstva first appeared on BARinfo.

Ovogodišnji “Maraton za bazen” okupiće, od kada je obnovljen prije pet godina, najveći broj učesnika i imaće internacionalni karakter. Dobra vijest jeste i da se njegova ideja i misija ostvaruje, jer je jedan od njegovih podržavalaca Branislav Bane Nenezić, koji je sada na funkciji predsjednika SO Bar i Komisije za izradu projektno – tehničke dokumentacije za izgradnju Nacionalnog  akvatik centra sa otvorenim i zatvorenim bazenom, informisao  organizatore da bi već u septembru trebalo da bude završena projektno – tehnička dokumentacija, a nakon toga raspisan izvođački tender.

“Ovom prilikom želim da pozdravim mog profesora i kolegu Vaska Miloševića, koji je prvi organizator maratona još osamdesetih godina. Ja sam tada imao četiri godine, ali sam bio u prilici da vidim kako je sve to izgledalo. Bilo je izuzetno puno učesnika, koje su pratili brodovi i čak, orkestar sa muzikom. Bio je to divan hepening, sportska i turistička manifestacija sa ciljem propagiranja plivanja kao sportske discipline. Nakon toga, maraton je organizovala SOFKA, na čelu sa Miodragom Banovićem, takođe, profesorom fizičkog vaspitanja. Od 2000. godine i ja se, kao apsolvent Fakulteta za fizičko vaspitanje, uključujem u tu priču i od tada do danas bavim se plivanjem i vaterpolom. Na istom zadatku, promovisanja ovih sportova, bili su moj trener i profesor Nikola Vujošević i Branislav Bane Nenezić. Danas sa mnom, u Školici sporta, rade profesori Goran Kankaraš, Babić i Damjanović. Svi oni su dali i daju značajan doprinos razvoju plivanja i vaterpola u Baru”, prisjetio se profesor Đorđe Okuka, predsjednik i osnivač PVK “Mornar”, koji se osvrnuo i na to kako je obnovljena tradicija održavanja maratona.

“Dalibor Pelević i ja smo se slučajno sreli na plaži u Šušanju, gdje smo, nezavisno jedan od drugog, rekreativno plivali. Tada smo došli na ideju i dogovorili se da počnemo sa organizacijom maratona. Te prve godine, plivali smo samo nas dvojica, uz pratnju Isidora Filipovića Gileta, kojeg, takođe, pozdravljam i zahvaljujem mu se. Još jednom smo htjeli da afirmišemo plivanje i vaterpolo u našem, primorskom gradu, a primarni cilj je bio apel za izgradnju bazena. Od nas dvojice, za pet godina, stigli smo do cifre od preko trideset učesnika, a posebno sam ponosan i zadovoljan, jer svi koji učestvujemo u organizaciji ove manifestacije, radimo to isključivo iz entuzijazma i plemenitog cilja – da naš grad i naša omladina dobiju bazen”, naglasio je profesor Okuka.

Na svoje prve plivačke dane podsjetio je doktor pomorskih nauka, Dalibor Pelević, koji je daleke 2000. godine, kao svršeni srednjoškolac, postao član PVK “Mornar”, a njegov profesor bio je upravo Đorđe Okuka.

“Koliko nas je profesor Đorđe Okuka dobro pripremao i trenirao, govori činjenica da sam ja tada na državnom takmičenju osvojio treće mjesto. Poslije dvadeset godina, kako je kazao profesor Okuka, slučajno smo se sreli i pokrenuli cijelu ovu priču, bez namjere da maraton ima takmičarski karakter, već isključivo promotivni, sa jedinom svrhom – da u Baru dobijemo bazen”, kazao je dr Pelević, koji je na pitanje da li je njihova inicijativa i lijepa ideja imala rezultata, s obzirom da su, osim organizacije maratona, svake godine upućivali dopise donosiocima odluka tražeći izgradnju bazena, zadovoljno istakao da su dobili odgovor od, takođe istaknutog sportskog radnika i inicijatora brojnih sportskih manifestacija, sada aktuelnog čelnog čovjeka barske Skupštine, Branislava Baneta Nenezića.

“G-din Nenezić nam je upravo uoči maratona, odgovorio na naš dopis i informisao nas da je sredinom prošle godine raspisan Javni poziv za izradu idejnog rješenja – Nacionalni aquatic centar sa otvorenim i zatvorenim bazenom. Nakon završenog postupka i izbora najboljeg rješenja, počelo se sa izradom projektnog zadatka. S obzirom da je riječ o objektu koji bi u svom sastavu trebalo da ima zatvoreni olimpijski bazen sa svim sadržajima – spa centrom, teretanom, restoranom, multifunkcionalnom salom, pomoćnim prostorijama, garažom, kao i otvoreni bazen sa tribinama i drugim pratećim sadržajima, izrada projektnog zadatka iziskivala je određeno vrijeme. Zakon, takođe, ima određene manjkavosti koje usporavaju cijeli process, ali kako nas je obavijestio predsjednik Skupštine, koji je i predsjednik Komisije za izradu projektno – tehničke dokumentacije, očekuje da će u septembru biti završen postupak, a nakon toga slijedi izvođački tender”, kazao je dr Pelević, izražavajući veliko zadovoljstvo zbog te činjenice, ali i zbog toga što će ovogodišnji maraton, koji obilježava mali jubilej – pet godina biti, ne samo masovniji, već je dobio i međunarodni karakter, sa nizom novina koji će ga učiniti najatraktivnijim do sada.

Stefano Pieri

“Prije svega, ovoga puta, našem maratonu daju podršku kolege iz Budve – SRD Open Water, koji imaju bazen i treniraju preko cijele godine. Uz njih i plivače PVK Mornar, imaćemo više od 30 učesnika, iz naše zemlje, ali i regiona, Rusije, Italije, Amerike. Među plivačima je i Stefano Pieri, zaposlen u Frontex policiji EU u Baru, koji je sa prijateljima plivao sa nama ovoga ljeta. Oni imaju zajedno osvojenih šest zlatnih medalja, jednu srebrnu i jednu bronzanu na svjetskim šampionatima u plivanju, uz jedan, još uvijek važeći rekord. Poslije dvije decenije, na maratonu će plivati i Gaši Haziz, najbrži Baranin koji je ikada isplivao stazu, i uz Zorana Vujičića iz PK ‘Jadran’ Herceg Novi, najbrži Crnogorac.

Haziz Gaši

Najmlađi učesnik našeg Maratona je desetogodišnji Andre Leon Vergara Meersohn iz SRD ‘Open Water’ Budva, a sa nama će biti i djevojčica Stella Kozarski iz Beograda, koja od prvog Maratona pliva sa nama i postala je simbol ove naše sportske manifestacije. Plivaće sa ocem Darkom Kozarskim, koji je najstariji učesnik maratona. Iako Maraton nije takmičarski, vodićemo evidenciju i po prvi put cilj će biti obilježen bovom. Pročitaćemo i poruku koju nam je na grupi ‘Maraton za bazen’, uputio predsjednik Skupštine”, kazao je dr Pelević.

Andre Leon Vergara Meersohn

Plivače će pratiti 13 čamaca, što će obezbijediti sigurnost, a kuriozitet jeste i to, naglasio je profesor Okuka, što su među učesnicima dva doktora nauka – Dalibor Pelević i Jakša Vučković, kao i doktor Milan Popivoda.

Stella i Darko Kozarski

“Imaćemo, dakle, i medicinsku podršku, ali nadam se da neće biti potrebna, jer maraton, kao što smo već rekli, nema takmičarski karakter i ne treba ulagati pretjerane napore da bi stigli na cilj. Maršruta je ista kao i prethodnih godina, od hotela ‘Sozina’, do ‘Princessa’, koja se može preplivati za dva sata, a profesionalci uspiju na cilj stići za jedan sat. Emotivno smo ušli u ovu priču, i danas smo srećni što maraton dobija na masovnosti i atraktivnosti, a najviše što smo nadomak cilja da naš grad dobije bazen”, zaključio je profesor Đorđe Okuka.

Organizatori su se zahvalili podržavaocima manifestacije – Upravi pomorske sigurnosti, hotelu “Princess”, Radio Baru, AD Marina, Vojsci Crne Gore, svim plivačima, učesnicima i građanima koji ih podržavaju i koji ih i ove godine mogu dočekati na cilju – ispred hotela “Princess”. Maraton počinje u osam sati.

Šefko Gaši Špic

Najavili su da će Šefka Gašija, kako su kazali, legendu Plivačkog maratona Sutomore – Bar i promotera tog sporta u Baru, predložiti za najviše opštinsko priznanje, nagradu Oslobođenja Bara “24 novembar”.

The post Peti Maraton za bazen, najmasovniji i najatraktivniji do sada first appeared on BARinfo.