S obzirom na značaj teme i potrebu za stalnim  teorijskim i praktičnim usavršavanjima nosilaca pravosudnih funkcija, predavanju su prisustvovali predsjednici sudova, tužioci, predstavnici Višeg suda i osnovnih tužilaštava, predstavnici Upravnog suda i zaposleni u UIKS-u. Dr Pekić je ukazao na činjenicu da savremeni koncept ljudske bezbjednosti ne može biti posmatran izolovano od međunarodnopravnih standarda zaštite ljudskih prava.

“Posebno sam naglasio da su nezakonita lišavanja slobode, kao i prekomjerna upotreba sile od strane bezbjednosnih struktura, među ključnim izazovima na koje kontinuirano ukazuju međunarodne organizacije i nadzorna tijela u oblasti zaštite ljudskih prava. Država, kao nosilac javne vlasti, ima, ne samo obavezu da štiti ljudska prava, već i dužnost da spriječi zloupotrebu ovlašćenja od strane bezbjednosnih institucija i osigura punu institucionalnu odgovornost u slučajevima njihovog kršenja”, kazao je za Radio Bar Pekić, koji je naveo da su tokom predavanja, učesnici detaljnije upoznati sa osnovnim principima međunarodnog prava ljudskih prava, kao i sa najvažnijim međunarodnim dokumentima i poveljama koje garantuju pravo na slobodu, dostojanstvo, sigurnost i pravično suđenje. 

Poseban segment predavanja bio je posvećen ulozi OEBS-a i drugim međunarodnim organizacijama koje, kroz monitoring, preporuke i stručnu podršku, doprinose jačanju vladavine prava, pravne sigurnosti i institucionalne odgovornosti.

“Saradnja domaćih institucija sa međunarodnim organizacijama predstavlja jedan od ključnih mehanizama unapređenja sistema zaštite ljudskih prava i jačanja demokratskih standarda”, podvukao je dr Pekić.

U završnom dijelu predavanja otvorena je stručna diskusija tokom koje su učesnici razmijenili iskustva iz prakse, posebno u kontekstu postupanja u slučajevima nezakonitog lišavanja slobode i primjene sile od strane bezbjednosnih struktura.

Dr Pekić je predavač i učesnik na brojnim međunarodnim naučnim i stručnim konferencijama koje organizuju Ujedinjene nacije i druge relevantne međunarodne institucije, poput NATO-a, Europola i Interpola, posebno u oblastima suzbijanja transnacionalnog kriminala, proliferacije oružja, trgovine ljudima, terorizma i suzbijanja sintetičkih droga, kao i ugrožavanja ljudskih prava. Učestvovao je u brojnim NATO projektima i konferencijama visokog nivoa, uključujući skupove koje organizuje NATO koledž u Rimu, što dodatno potvrđuje njegov međunarodni akademski i stručni kredibilitet u oblasti bezbjednosti i međunarodnog prava.

Seminar u hotelu Bjanka predstavlja dio šireg edukativnog programa koji NVO “Sistem” realizuje s ciljem unapređenja profesionalnih standarda u pravosuđu, jačanja pravne sigurnosti i afirmacije međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava.

The post Pekić: Spriječiti zloupotrebu ovlašćenja od strane bezbjednosnih struktura first appeared on BARinfo.

RB/BI Kako biste ukratko ocijenili bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori?

Pekić:Bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori bih ocijenio kao umjereno stabilnu, ali osjetljivu, sa više hroničnih izazova koji povremeno eskaliraju. Stopa nasilja nad građanima je relativno niska, u poređenju sa nekim državama regiona, ali teški oblici kriminala (organizovani kriminal, obračuni kriminalnih grupa) predstavljaju ozbiljan bezbjednosni rizik, naročito u urbanim sredinama. Organizovani kriminal je najveća bezbjednosna prijetnja. Djelovanje kriminalnih klanova, posebno u vezi sa krijumčarenjem narkotika, oružja i pranjem novca, ima transnacionalni karakter i negativno utiče na vladavinu prava i povjerenje u institucije. Crna Gora se nalazi u stanju produžene političke polarizacije, što stvara bezbjednosne tenzije, naročito tokom izbornih ciklusa. Retorika podjela i povremeni protesti mogu imati destabilizujući potencijal, iako se uglavnom zadržavaju u institucionalnim okvirima. Bezbjednosni sektor (policija, ANB, pravosuđe) je u procesu reformi. Postoje pomaci, ali su i dalje prisutni problemi kao što su politički uticaj, nedostatak koordinacije i ograničeni kapaciteti za borbu protiv visoko sofisticiranog kriminala. Kao članica NATO-a, Crna Gora je izložena hibridnim prijetnjama, dezinformacijama, sajber napadima i spoljnim političkim uticajima. Ove prijetnje za sada nijesu destabilizujuće, ali zahtijevaju stalnu pažnju. Crna Gora nije bezbjednosno ugrožena u klasičnom smislu, ali se nalazi u zoni povećanog rizika zbog kombinacije organizovanog kriminala, političkih podjela i slabosti institucija. Dugoročna stabilnost zavisi od jačanja vladavine prava, depolitizacije bezbjednosnog sektora i regionalne saradnje.

RB/BI Koji su danas najveći bezbjednosni izazovi sa kojima se država suočava?

Pekić: Danas se Crna Gora suočava sa nizom bezbjednosnih izazova koji su kompleksni i međusobno povezani. Jedan od najvećih problema je organizovani kriminal, koji obuhvata krijumčarenje droge, oružja, ljudi, kao i pranje novca. Ove kriminalne mreže često djeluju transnacionalno, što otežava njihovo otkrivanje i procesuiranje. Korupcija u različitim institucijama dodatno slabi efikasnost državnih organa i povjerenje građana, a posebno se javlja u sektorima gdje su potrebni brzi i pouzdani kontrolni mehanizmi, poput policije, pravosuđa i carine. Pored toga, Crna Gora se suočava i sa cyber prijetnjama, uključujući hakerske napade, krađu podataka i širenje dezinformacija, što postaje sve veći izazov u digitalizovanom društvu. Migracioni pritisci i nelegalni prelazak granica takođe predstavljaju bezbjednosni izazov, jer zahtijevaju koordinisane reakcije policije, carine i drugih bezbjednosnih službi. Izazovi poput ekstremizma i nasilnog ponašanja organizovanih grupa dodatno opterećuju kapacitete države i naglašavaju potrebu za jačanjem institucija, međunarodnom saradnjom i efikasnim pravosudnim sistemom, kako bi se osigurala stabilnost i bezbjednost građana.

RB/BI: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Baru?

Pekić: Kao doktor nauka bezbjednosti, iako nemam pristup klasifikovanim podacima, mogu sagledati trenutnu bezbjednosnu situaciju u Baru kroz javno dostupne informacije i analize. Opšti bezbjednosni kontekst u Crnoj Gori pokazuje da je situacija stabilna, iako prisutni rizici poput organizovanog kriminala, trgovine narkoticima i šverca ostaju značajni. Političke podjele i neujednačeno povjerenje u institucije doprinose kompleksnijem društvenom okruženju, ali ne predstavljaju direktnu prijetnju po fizičku bezbjednost građana. Bar, kao primorski grad i turistički centar, karakteriše se standardnim urbanim izazovima. Nedavne policijske akcije u Baru rezultirale su pronalaskom ilegalnog oružja, uključujući pištolje, municiju i ručne bombe, što ukazuje na prisustvo potencijalno nasilnih elemenata. Policija pojačava nadzor tokom turističkih sezona, kako bi spriječila incidente i zaštitila javni red. Grad takođe ima značajan broj kladionica i kazina, što ne predstavlja direktnu bezbjednosnu prijetnju, ali može uticati na socio-ekonomske faktore kod ranjivih grupa. Glavni izazovi u Baru su prisustvo organizovanog kriminala i ilegalnog oružja, dok policija kontinuirano radi na prevenciji i suzbijanju ovih pojava. Procjena rizika za građane pokazuje da je nivo ozbiljnog kriminala umjeren, situacija je stabilna i pod kontrolom nadležnih institucija, ali su manji kriminalni događaji i dalje prisutni. Socijalni faktori, poput ekonomskih prilika i uticaja igara na sreću, predstavljaju dugoročne izazove za javnu bezbjednost, ukoliko se ne adresiraju preventivno. Bezbjednosna situacija u Baru može se ocijeniti kao stabilna i kontrolisana, uz aktivno djelovanje policije i institucija, ali sa jasno definisanim izazovima koji zahtijevaju kontinuiranu pažnju, posebno u segmentima organizovanog kriminala, kontrole oružja i prevencije socijalnih problema.

RB/BI: Da li se Bar može smatrati bezbjednim gradom za građane i turiste?

Pekić:Bar se može smatrati relativno bezbjednim mjestom za građane i turiste, uzimajući u obzir dostupne informacije o trenutnoj situaciji. Opšti nivo kriminala u Baru je umjeren, a policija kontinuirano radi na prevenciji i suzbijanju nezakonitih aktivnosti, uključujući organizovani kriminal i ilegalno oružje. Tokom turističkih sezona pojačava se nadzor kako bi se spriječili incidenti i očuvao javni red. Iako su zabilježeni manji kriminalni događaji i prisustvo ilegalnog oružja, nema podataka o masovnim ili sistemskim prijetnjama po bezbjednost. Socijalni i ekonomski faktori, poput uticaja igara na sreću ili prisustva kriminalnih mreža, predstavljaju dugoročne izazove, ali oni ne čine grad nesigurnim za svakodnevni život ili turističke posjete. Bar se može ocijeniti kao stabilan grad i pod kontrolom nadležnih institucija, uz standardne mjere opreza koje bi turisti i građani inače primjenjivali u bilo kojem većem urbanom centru.

RB/BI: Koji su najizraženiji bezbjednosni rizici u Baru?

Pekić: Najizraženiji bezbjednosni rizici u Baru krajem januara 2026. godine uključuju organizovani kriminal, ilegalno oružje, manje kriminalne radnje i socio-ekonomske izazove. Organizovane kriminalne mreže bave se švercom narkotika, krijumčarenjem i pranjem novca, iako obično ne ugrožavaju turiste direktno, predstavljaju latentni rizik od pojedinačnih nasilnih incidenata. Policijske akcije su otkrile pištolje, municiju i ručne bombe, što ukazuje na mogućnost izolovanih oružanih sukoba, posebno između kriminalnih grupa. Pored toga, prisutni su manji urbani kriminal i krađe, koji mogu pogoditi građane i turiste, posebno na frekventnim mjestima i tokom turističke sezone. Socijalno-ekonomski faktori, poput velikog broja kladionica i kazina, takođe mogu indirektno uticati na porast sukoba ili kriminalnih aktivnosti kod ranjivih grupa, dok turistički rizici uključuju sitne prevare, gužve i povećan rizik od saobraćajnih incidenata.

RB/BI: Koliko je važna saradnja između policije, carine i drugih službi bezbjednosti?

Pekić: Saradnja između policije, carine i drugih službi bezbjednosti je ključna za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala. Organizovani kriminal često obuhvata više ilegalnih aktivnosti poput: krijumčarenja droge, oružja, ljudi ili pranje novca, zbog čega razmjena informacija između ovih službi postaje neophodna. Policija može imati podatke o kriminalnim mrežama, carina o ilegalnom prometu robe, dok obavještajne službe prate aktivnosti kriminalaca, pa tako bez koordinacije ove informacije ostaju nepotpune i efikasnost borbe opada. Koordinacija operacija je jednako važna. Zajedničke akcije, poput racija ili hapšenja, zahtijevaju precizno usklađivanje, policija može otkriti mrežu, carina blokirati ilegalni promet na granici, a obavještajne službe pratiti rute i povezane kriminalce. Efikasnom saradnjom smanjuje se dupliranje napora, optimizuju resursi i ubrzava reagovanje. Osim toga, zajedničke analize i praćenje kriminalnih šema omogućavaju pravovremenu prevenciju, čime se smanjuje mogućnost štete. Takva koordinacija ne jača samo unutrašnje kapacitete, već i međunarodnu saradnju i povjerenje građana u državne institucije. U praksi, države koje efikasno povezuju policiju, carinu i obavještajne agencije postižu znatno bolje rezultate u suzbijanju organizovanog kriminala, jer nijedna služba sama ne može potpuno pratiti složene i transnacionalne kriminalne mreže.

RB/BI: Ima li država dovoljno kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala?

Pekić: Država Crna Gora posjeduje institucionalne kapacitete za borbu protiv organizovanog kriminala, uključujući Specijalno državno tužilaštvo, specijalizovane jedinice MUP-a, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Zakonodavni okvir zemlje je uglavnom usklađen sa standardima Evropske unije i obuhvata zakone protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca. Međutim, praksa pokazuje da su kapaciteti u pojedinim segmentima nedovoljni. Broj specijalizovanih tužilaca i istražitelja je ograničen, a procesuiranje složenih kriminalnih mreža otežano je sporim sudskim postupcima i nedovoljnom zaštitom svjedoka. Finansijski i tehnološki resursi takođe predstavljaju izazov. Oprema i obuka nisu u potpunosti na nivou potreba za efikasno suzbijanje sofisticiranih kriminalnih aktivnosti. Ipak, Crna Gora značajno koristi međunarodnu saradnju, posebno sa EUROPOL-om, INTERPOL-om i regionalnim centrima, što povećava njenu sposobnost za borbu protiv transnacionalnih mreža. Uprkos ovim naporima, sama država nema dovoljno kapaciteta da u potpunosti eliminiše organizovani kriminal, naročito kada su u pitanju složeni i međunarodni lanci. Efikasnost u borbi protiv organizovanog kriminala u velikoj mjeri zavisi od daljeg jačanja institucija, povećanja ljudskih i tehnoloških resursa, te intenzivne međunarodne saradnje.

RB/BI: Kakvu poruku biste uputili građanima Bara kada je riječ o bezbjednosti?

Pekić: Građanima Bara bih poručio da bezbjednosna situacija u gradu zahtijeva smiren, odgovoran i racionalan pristup. Bar je bezbjedan grad za život i rad, ali njegova specifična pozicija, posebno u kontekstu luke i međunarodnih tokova, nameće potrebu stalne budnosti i institucionalnog djelovanja. Povjerenje građana u bezbjednosne institucije i njihova spremnost na saradnju predstavljaju jedan od ključnih stubova lokalne bezbjednosti. Istovremeno, važno je naglasiti da bezbjednost nije isključivo zadatak policije i drugih službi, već zajednički interes cijele zajednice. Odgovorno ponašanje, pravovremeno prijavljivanje sumnjivih aktivnosti i poštovanje zakona direktno doprinose očuvanju stabilnosti. Samo kroz partnerski odnos građana i institucija može se dugoročno očuvati bezbjedan i stabilan Bar.

RB/BI: Šta je, po Vašem mišljenju, ključno za unapređenje bezbjednosti u Baru i Crnoj Gori?

Pekić: Po mom mišljenju, ključno za unapređenje bezbjednosti u Baru, ali i u cijeloj Crnoj Gori, je jačanje povjerenja između građana i institucija, uz konkretne i vidljive mjere na terenu. Potrebna je profesionalna i nezavisna policija od bilo kakvog političkog uticaja i pritiska. Policija mora biti zaštićena od političkih i kriminalnih uticaja, dobro obučena i prisutna tamo gdje su problemi stvarni, a ne samo “na papiru”. Borba protiv savremenog organizovanog kriminala i korupcije je neizostavna za sveukupnu bezbjednost građana u Crnoj Gori. Bez ovoga nema trajne bezbjednosti. Građani moraju vidjeti da zakon važi za sve, bez izuzetaka. Prevencija je posebno važna zbog mladih, ulaganje u obrazovanje, sport, kulturu i zapošljavanje mladih je dugoročno jedna od najjačih bezbjednosnih mjera. Saradnja državnih organa i lokalne samouprave u Baru doprinosi sveukupnoj bezbjednosti njenih građana. Instaliranjem video-nadzora na kritičnim mjestima, saradnja policije i lokalne zajednice, održavanje komunalnog reda, samo su neke od smjernica za podizanjem nivoa bezbjednosti u gradu Baru.

RB/BI: Koliko je važan veting u sektoru bezbjednosti i kako ga treba sprovoditi?

Pekić: Veting u bezbjednosnim institucijama predstavlja jedan od najvažnijih reformskih procesa u savremenim bezbjednosnim sistemima. Njegova suština je provjera profesionalnog, etičkog i bezbjednosnog integriteta zaposlenih, uključujući zakonitost rada, porijeklo imovine i eventualne veze sa kriminalnim ili interesnim strukturama. Cilj vetinga nije revanšizam niti politički obračun, već uspostavljanje sistema u kojem ključne bezbjednosne funkcije obavljaju ljudi od povjerenja i profesionalnog kredibiliteta. Posebno je važno naglasiti da veting mora biti zakonit, transparentan i depolitizovan, sa jasno definisanim kriterijumima i mehanizmima kontrole. Ukoliko se sprovodi selektivno ili pod političkim pritiscima, on može proizvesti kontraefekat i dodatno urušiti povjerenje u institucije. Zato veting treba posmatrati kao dugoročan i institucionalni proces, a ne kao jednokratnu mjeru. U kontekstu Crne Gore, veting je neophodan korak ka jačanju institucionalnog integriteta bezbjednosnog sektora i efikasnijoj borbi protiv organizovanog kriminala. Istovremeno, mora biti praćen jačanjem kapaciteta institucija, zaštitom profesionalaca i jasnom političkom porukom da su bezbjednosne institucije servis države i građana, a ne bilo kojih interesnih grupa.

The post Pekić: Bezbjednosna situacija u Baru zahtijeva smiren, odgovoran i racionalan pristup first appeared on BARinfo.

Pekić je istakao da je ponosan na rezultate IPO prilikom predstavljanja Crne Gore na međunarodnim konferencijama u Ujedinjenim nacijama.

RB/BI: Kakve su aktivnosti Internacionalne policijske organizacije i što su osnovni ciljevi njenog djelovanja?

Pekić: Kao neko ko je po peti put bio učesnik u Ujedinjenim nacijama, bavio sam se raznim temama – od suzbijanja transnacionalnog organizovanog kriminala, trgovine ljudima, suzbijanja sintetičkih droga i mnogih drugih kriminalnih djela koja opterećuju, ne samo crnogorsku, već i evropsku i svetsku javnost. Nedavno smo se vratili sa NATO samita iz Brisela, gdje smo dobili međunarodni projekat koji je podržala ta vojna alijansa, što je zaista značajna međunarodna potvrda rada i renomea Internacionalne policijske organizacije. Naše strukovno udruženje koje okuplja eksperte iz oblasti bezbjednosti šalje jasnu poruku da u Crnoj Gori imamo ljude koji se na adekvatan način bave ovom problematikom i imaju znanja koji su garant da možemo isporučiti značajne rezultate, ne samo na domaćoj, već i međunarodnoj sceni. Dovoljno je reći da su naši članovi, između ostalih, prof. dr Velimir Rakočević, prof. dr Đorđije Blažić, prof. dr Mehmedin Tahirović… Magistrirao sam na temu “Uloga obavještajnih bezbjednosnih službi u borbi protiv terorizma na Univerzitetu u Beogradu, a moje interesovanje za ovu problematiku krunisano je doktoratom sa jednom, takođe, vrlo rijetko obrađivanom temom u Crnoj Gori – “Organizovani kriminal, korupcija i terorizam kao prijetnja nacionalnoj i regionalnoj bezbjednosti”

RB/BI: Kako ocjenjujete trenutni bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori, a kako u poslednjih nekoliko decenija?

Pekić: Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori unazad nekoliko godina i decenija je urušavana. Kada imamo sistem bezbjednosti koji je godinama unižavan i grubo urušavan, na kraju imamo rezultate kakvi su danas, a to je da su nam se desile poražavajuće stvari – tri bivša direktora Uprave policije koji su optuženi za vrlo teška krivična djela, kao i bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbednost, koji se brani danas sa slobode. Čak, imamo priznanje bivšeg direktora Uprave policije Crne Gore da je direktno učestvovao u švercu cigareta. To nam jasno pokazuje da li je sistem urušavan poslednjih pet godina ili decenijama unazad. Naravno da nam je svima jasno da je on urušavan decenijama. Mi smo danas došli u situaciju da se raspisuje konkurs za 815 policijskih službenika, jer nam je to najproblematičniji sektor, u kojem svake godine imamo odliv na stotine i stotine policijskih službenika, a vrlo mali priliv. Ono što definitivno smatram da treba uraditi, jeste strateški cilj razvoja sektora bezbjednosti u Crnoj Gori, počev od obrazovanja. Imamo Policijsku akademiju u Crnoj Gori koja proizvodi kadar sa petim stepenom obrazovanja. Kada polaznici završe Policijsku akademiju u Danilovgradu, mogu se upisati na doškolovavanje samo u okviru Crne Gore. Da bismo imali adekvatno edukovan kadar i obrazovane policijske službenike, poput onih u Beogradu, Hrvatskoj, Sloveniji, koji će steći zvanje diplomiranog oficira policije, moramo mijenjati sistem.

RB/BI: Iz mjeseca u mjesec imamo vijesti o lišavanju slobode policijskih inspektora, što je blago rečeno, paradoksalno, zbog učešća u kriminalnim aktivnostima. Nedavno je u Bijelom Polju uhapšen inspektor za droge, sa sumnjom da je učestvovao u kriminalnim radnjama proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga. Kako to komentarišete?

Pekić: To je, zaista poražavajuće. Definitivno smatram da imamo problem i sa službama bezbjednosti, a to ne može da se riješi preko noći.  Ne mogu to da ne zapazim, jer je za svakog policijskog službenika uveden, kao obavezujući, karton u kojem se evidentira njihova imovina i sve eventualne promjene. Veliki broj policijskih službenika su uhapšeni ili se brane sa slobode. To je jedan od glavnih momenata u Crnoj Gori, jer moramo da mijenjamo svijest crnogorskih službenika. Ne može se biti u isto vrijeme policijski službenik i imati kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama. Svi u Crnoj Gori znamo da određeni policijski službenici imaju milione na svojim računima, koje nisu mogli steći od svojih plata.

RB/BI: Kazali ste da je nekoliko visokih službenika policije iza rešetaka, ali nisu samo službenici policije, nego i visoki funkcioneri, predstavnici sudstva, tužilaštva, što sve govori da je zaista naša zemlja duboko ogrezla u kriminalu i korupciji, slažete li se?

Pekić: Naravno, ne mislim da je samo policija Crne Gore sistemski u propadanju. Imamo i druge državne institucije i pojedince koji su duboko u kriminalu i koje će Specijalno državno tužilaštvo i Vrhovno državno tužilaštvo kad tad procesuirati, jer za veliki broj njih postoji osnov sumnje da se bave koruptivnim radnjama. Najveća korupcija je u oblasti građevine. To je kriminološki fenomen, izuzetno izražen kao svojevrsno pranje novca. Imali smo slučajeve lišavanja slobode inspektora koji rade u Graničnoj policiji, a koji su učestvovali u pranju sa određenim kriminalnim strukturama. Prilikom pranja novca, mafija otvara regularne kafiće, plaže, hotele. Dok ne bude uveden antimafija zakon i dok se ne oduzme imovina stečena kriminalnim radnjama, ne možemo govoriti o značajnim, konkretnim rezultatima u borbi protiv kriminala. Dok god se bježi od donošenja antimafija zakona, a moram reći, da ne razumijem niti stručnu, niti političku javnost koja zazire od njega (čak imam imam osjećaj da ne žele da ga donesu), nećemo postići značajnije rezultate. Uz antimafija zakon, Specijalno državno tužilaštvo i tužilaštvo u Crnoj Gori, u saradnji sa policijskim službenicima, mogli bi na jedan lakši način da uđu u borbu protiv organizovanog kriminala, jer mafija ne može i ne smije da bude jača od države. Monopol sile je u rukama države. Italija je donijela antimafija zakon, u Albaniji imamo primjer vetinga koji je parcijalno sproveden, što je dugotrajan i skup proces, ali uz ekspertizu i ljudi sa strane, mora se otpočeti. I, ono što je posebno važno, moraju se depolitizovati sve institucije koje su važne u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

RB/BI: I u državama koje se pozivaju na razvijenu demokratiju i visok stepen poštovanja prava i zakona, takođe, postoji mafija i visok stepen  isprepletenosti vlasti i kriminala. Često ste u inostranstvu, na konferencijama na kojima se govori o ovoj problematici. Kakva je percepcija stranih službi, da li su kod nas kriminal i korupcija izraženiji nego u drugim zemljama?

Pekić: Internacionalna policijska organizacija postoji u 43 zemlje i naši predstavnici su doktori nauka bezbjednosti, šefovi Interpola, Europola, službi NATO-a. Ono što je uočljivo jeste da nedostaje volja političkih subjekata u Crnoj Gori da se uvede veting. Ja sam neko ko je, već duži vremenski period, zagovornik uvođenja vetinga, posebno za službe bezbjednosti, tužilaštvo, policiju i sudstvo, jer su to glavne karike u kojima postoji osnov sumnje da određeni policijski službenici, tužioci i sudije imaju kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama koje treba razbiti uvođenjem vetinga. Ne smijemo da dozvolimo da u jednoj državi dolazi do oslobađajućih ili poništavanja određenih presuda, jer tužioci nemaju dovoljno dokaza. U Podgorici smo imali filmsko ubistvo usred bijela dana, a ubica je pušten na slobodu nakon provedene tri godine u pritvoru.

RB/BI: Često se dešava da pritvorenici budu pušteni nakon isteka tri godine pritvora, jer nije donesena prvostepena presuda. Znači li to da će se mnogi kriminalci naći na slobodi, jer znamo koliko je naše sudstvo i tužilaštvo preopterećeno, rade u neuslovnim prostorijama, sa malim brojem ljudi, a kao što smo kazali, u našoj zemlji kriminal i korupcija prisutni su u zabrinjavajućem obimu?

Pekić: Tako je. Ne postoji odgovarajuća saradnja policije, sudstva i tužilaštva, uz sve te objektivne probleme koji opterećuju ove službe. Dešava se da policijski inspektori kažu da je sakupljen dovoljan broj dokaza, ali da tužilaštvo ili sudstvo nisu adekvatno odreagovali, pa se prebacuje odgovornost. Ipak, nisam za predlog da pritvor bude produžen na pet godina. Ali, u pravu ste. Sudovi, policija i tužilaštvo rade u neuslovnim prostorijama, starim, malim, nerekonstruisanim, zapuštenim više decenija, zatrpani predmetima. Predsjednica Vrhovnog suda, Valentina Pavličić je nedavno saopštila da je 85.000 predmeta na čekanju, a tome treba dodadti i aktivne. To je frapantna cifra, pa da imamo i stotine sudija, teško bi mogli sve da završimo. Još jedan dokaz da se mora ići u korjenite promjene, obučavati kadar i biti efikasniji. Obećavajuće je to što će policija uskoro dobiti 815 novih službenika. Ja sam, na primjer, u septembru bio u Beču, na obuci u borbi protiv kripto-kriminala koju je organizovao Europol. Korupcija je kod nas prisutna na svim nivoima – od najnižih službenika u državnim institucijama, preko srednjeg menadžmenta, pa sve do najvišeg nivoa vlasti. Moramo jačati institucije sistema kako bi odgovorile na ove izazove.

RB/BI: Da li su postignuti rezultati u suzbijanju šverca droge i narkotika preko barske luke?

Pekić: Od 2020. godine i smjene vlasti, imamo konfuznu situaciju u smislu da je evidentno da je mali broj optuženih za šverc, ali činjenica  jeste da su te kriminalne aktivnosti smanjene. Političari na one koji treba da postupaju u ovakvim slučajevima, a to su sudstvo i tužilaštvo, vrše neprimjeren uticaj, jer ako je neko lišen slobode, to još uvijek ne znači da je apsolutno kriv. Ono što je uočeno, ovih nekoliko novih Vlada od 2020. nema jasnu strategiju u suzbijanju šverca cigareta, a metode koje su koristile kriminalne grupe u ovom poslu su veoma primitivne. Postavljene su kamere, video nadzor, zabranjeno skladištenje cigareta u Slobodnoj zoni, ali imam osjećaj da se država lako odrekla velikog profita koji bi mogla da ima od uvođenja u regularne tokove tog posla, od čega ne treba bježati. Jer, sve luke u okruženju i sve države to rade, i to ne treba zanemariti.

RB/BI: Koliko ste zadovoljni radom novog Specijalnog državnog tužioca, bivši je u zatvoru, a koliko promjenama na čelu  Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost?

Pekić: Direktor Uprave policije ima dobar background, to je čovjek koji je veoma stručan, a o rezultatima rada govore njegova djela. Međutim, smatram da u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u dužem vremenskom periodu, imamo ljude koji nemaju potrebne reference da obavljaju taj posao. Obavještajni rad je nešto što iziskuje velika znanja i iskustvo. Imali smo g-dina Milića koji je u toj službi proveo trideset godina, pa nam to nije odgovaralo. Sadašnji v.d. direktora Agencije ne zadovoljava, po mom mišljenju, kriterijume da obavlja tu značajnu dužnost, jer nema nikakvih dodirnih tačaka sa njom. Prethodni Specijalni državni tužilac, koji jeste uhapšen, ali i u ovom slučaju pozivam na poštovanje prezumpcije nevinosti, je često bio prisutan u javnosti za razliku od g-dina Novovića, koji je specifičan i po tome, i u svom radu. Sve ono što je ispostavio za kratki vremenski period, šalje nam jasnu sliku da je spremno ušao u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Do kog nivoa će to biti, vidjećemo, jer javnost očekuje da se procesuiraju još neki visoki funkcioneri i bivše i sadašnje vlasti za koje postoji osnov sumnje da su učestvovali u kriminalnim radnjama. Vjerujem da je g-din Novović u tom smislu pod velikim pritiskom. Ali, ni SPO, niti SDT, nemaju čarobni štapić da bi sve mogli završiti preko noći.

RB/BI: Još jedna paradoksalna situacija – Agencija za sprječavanje korupcije, odnosno njeni predstavnici su pod sumnjom i optužbama da su se bavili korupcijom. Kako to komentarišete?

Pekić: I to pokazuje da su naš sistem i naše institucije truli iznutra već dugo. ASK bi trebalo, takođe, da se rekonstruiše, da dobije veća ovlašćenja, jer je direktor Agencije, sjetite se, kazao da su podnijeli određene prekršajne prijave i da su ih proslijedili sudovima, ali da akteri mogu biti kažnjeni samo prekršajno, i platiti novčanu kaznu.

RB/BI: Treća oblast Vašeg djelovanja jeste terorizam. Da li u Crnoj Gori imamo takvih aktivnosti, što mislite o tzv. državnom udaru 2016. i akciji “Orlov let”, za koju ste uradili studiju slučaja?

Pekić: Ono što treba naglasiti jeste da mi u Crnoj Gori nismo ni u prošlosti, a ni sada imamo niti jednu terorističku organizaciju. Imamo, možda, nekoliko organizacija koje teže da budu ekstremističke. “Orlov let” bi se mogao okarakterisati kao pokušaj, ali nikako teroristički akt. To su bile određene aktivnosti pojedinaca u Tuzima, za koje su optuženi, procesuirani i već su odslužili zatvorske kazne. O situaciji 2016. godine sam već više puta govorio u javnosti i jasno kazao da nema elemenata državnog udara, jer bi da je u pitanju takav slučaj, u te aktivnosti morala da bude uključena ili jednim dijelom regularna Vojska naše države, ili paravojne jedinice, što se nije desilo. To je moje stručno mišljenje.

RB/BI: Koliko tragični događaji i dva strašna masakra na Cetinju, upozoravaju na ugrožen stepen bezbjednosti. Što su uzroci, i imamo li u ovim slučajevima direktne krivce?

Pekić: To je vrlo osjetljiva tema i događaji kojim smo svi u Crnoj Gori duboko pogođeni, ali se nijedna ovakva masovna tragedija ne može vezati za odgovornost pojedinca. Zakazali smo svi – sistem, građani, uslovi života i ambijenta koji su dugo stvarani u našoj državi. Mogu reći da smo imali određene, možda, bezbjednosne propuste u manjku policije u gradu u tom momentu, ali moramo uzeti u obzir da su bili novogodišnji praznici i da je veliki broj policajaca bio angažovan na primorju kao obezbjeđenje novogodišnjih skupova i koncerata. Drugo, nema te elitne policijske strukture koja bi mogla da predvidi ovakve slučajeve. Ubica je bio podvrgnut određenim psihijatrijskim pregledima, ali je pitanje da li je bio adekvatno medicinski  tretiran. Sve to ukazuje da je gro institucija imalo propuste, bez želje da nekog pravdam, ponavljam, svi smo zakazali, a uzroci su složeni, kompleksni. Između ostalog, treba analizirati egzistencijalni i svaki drugi ambijent u kojem žive stanovnici Cetinja. Svakako, podržavam mnoge korake koji su preduzeti poslije ove tragedije, poput pooštravanja kriterijuma za izdavanje dozvola za držanje oružja.

RB/BI: Osim tragedija takve vrste, simptomatično je i to da je Crna Gora visoko na listi zemalja po broju onih koji izvrše suicid, a u porastu je i nasilje svake vrste. Može li i to biti pokazatelj da ne živimo u stabilnom, sigurnom ambijentu, da ovakav sistem i društvo stvaraju nezadovoljne i nesrećne pojedince?

Pekić: Da, bio sam veoma iznanađen kada sam pročitao jedno istraživanje koje pokazuje da na godišnjem nivou u Crnoj Gori samoubistvo izvrši oko 200 lica. Dakle, definitivno moramo raditi na stvaranju drugačijeg ambijenta, podizanju životnog standarda, stvarati stabilnu državu u kojoj sve institucije rade dobro, a ne da pogoduju stvaranju frustriranih, anksioznih i nesretnih građana, koji često, da bi prividno poboljšali svoj život, bijeg traže i u kriminalnim aktivnostima.

RB/BI: Što očekujete od novoformiranog Anketnog odbora Skupštine Crne Gore koji će sprovoditi parlamentarnu istragu ubistava i napada na novinare, nezavisne intelektualce i istraživati rad tzv. crnih trojki?

Pekić: Definitivno mislim da će sudbina ovog, kao i prethodnih odbora biti ista, a to je da neće imati konkretnih rezultata u otkrivanju teških ubistava i napada, jer nemaju nikakve mehanizme borbe u svojim rukama, a sa druge strane, očekujemo da napravi neko “čudo”. Sudstvo, tužilaštvo, policija sve to imaju, a nakon 25 godina od ubistva Slavoljuba Šćekića, Duška Jovanovića, Pavla Bulatovića i mnogih drugih, mi nijesmo mrdnuli sa mrtve tačke. Zato mislim da je formiranje ovog Anketnog odbora politikantski momenat, jer politički subjekti žele da prigrabe, neću reći slavu, ali neku popularnost kod birača. Teško da se nešto može postići nakon dvadeset i više godina, kada, možda, i akteri i svjedoci više nijesu među živima.

The post Dr Ivan Pekić: Antimafija zakon i veting uslov za efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije first appeared on BARinfo.