Obuku za novinare i predstavnike civilnog sektora iz gradova Južne regije Crne Gore, vodili su trenerski par Milena Bubanja Obradović, novinarka-urednica Radio Berana i Dragoljub Duško Vuković predsjednik Skupštine Media centra Crne Gore. Vesna Rajković Nenadić, programska koordinatorka u Institutu za medije Crne Gore predstavila je analizu na temu “Etičke dileme u izvještavanju o sadržajima sa elementima uvredljivog i govora mržnje prema ranjivim grupama – Analize slučaja sa pogledima i iskustvima novinara/ki iz Crne Gore i regiona”.

Panel je dio projekta “Mediji za odgovorno društvo”, koji realizuju Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope u partnerstvu sa Društvom profesionalnih novinara  i Institutom za medije Crne Gore.

Novinari su često u dilemi kako da izvještavaju o govoru mržnje, da ga prepoznaju i osude, a da pritom ne ograničavaju slododu govora. Cilj obuke upravo je bilo prepoznavanje govora mržnje, bolje razumijevanje njegovih štetnih posljedica po društvo i profesionalno izvještavanje o tom problemu.

Govor mržnje, prema riječima Duška Vukovića, ne nastaje ni iz čega. Razlog su nesređeni odnosi,  politička konfliktnost društva, siromaštvo… a dolazi, uglavnom, iz političke sfere indukujući se na istomišljenike i neistomišljenike, nakon čega, pogotovo tokom izbornih kampanja, eskalira.

“Kroz ovakve obuke”, smatra Vuković, “obnavljamo gradivo. Mi smo prva linija odbrane od govora mržnje. Ne možemo ga spriječiti na ulici ili u kafani, ali možemo kroz svakodnevnu analizu sadržaja, kako medija u kojem radimo, tako i drugih. Ne mogu mediji popravljati društvo, ali mogu i treba da prepoznaju i ukazuju, odnosno, reaguju na slučajeve govora mržnje. Šaljući takve poruke društvenoj zajednici, posebno donosiocima političkih, ekonomskih i drugih odluka, upućujemo ih na to da društvo mora da ozdravi. Zdravo društvo je društvo bez govora mržnje”, jasan je Vuković.

Milena Bubanja Obradović očekuje da će učesnici radionice, namijenjene novinarima, i svima koji se bave medijskom pismenošću, ponijeti znanja koja će im biti korisna u daljem radu.

“Edukacija ne prestaje nakon što izađete iz školskih klupa, naprotiv. Konstantna edukacija, nas iz novinarske profesije, i te kako je važna kako bismo preduprijedili ili smanjili količinu toksičnog govora u medijima. Takav govor nije dio samo javnog diskursa, već dolazi i od nas koji smo poslenici javne riječi. Ono što prenosimo i  govorimo u medijima ima dalekosežnu reakciju i efekat. Na medijima je velika odgovornost  jer, pored toga što je društvo takvo kakvo jeste, imamo moć da javnu riječ širimo, pa je izuzetno važno koji joj kontekst dajemo, koje teme biramo, na koji način ih obrađujemo. Fali nam pozitivnih priča i primjera čak i kad govorimo o problemima. To treba raditi kroz pozitivnu praksu, koristeći ‘novinarstvo rješenja’”, mišljenja je Milena Bubanja Obradović.

Za Bubanju Obradović je bitno da novinari u svojim prilozima ne daju prostora uvredljivom, spornom i govoru mržnje.

Institut za medije Crne Gore okuplja sve koji žele ne samo da se bave novinarskom strukom već i da je izučavaju, prenose svoja znanja i iskustva, i unaprjeđuju ambijent u Crnoj Gori, u smislu poštovanja profesionalnih standarda i etike. Analiza koju je uradio Institut na temu “Etičke dileme u izvještavanju o sadržajima sa elementima uvredljivog i govora mržnje prema ranjivim grupama – Analize slučaja sa pogledima i iskustvima novinara/ki iz Crne Gore i regiona“ obuhvatila je četiri etablirana medija: Vijesti, CDM, Portal RTCG  i 2. program RTCG, kao i dva neregistrovana portala – “IN4S” i “Aktuelno”, koji su u ranijim istraživanjima prepoznati kao platforme za širenje spornog sadržaja.

“U etabliranim medijima, u uredničkom sadržaju nema govora mržnje, ali ima slučajeva spornog govora”, saopštila je Vesna Rajković Nenadić, predstavljajući rezultate analize.

“Za razliku od njih, u uredničkom sadržaju portala ‘Aktuelno’ i ‘IN4S’ vrlo često se generiše govor mržnje koji se širi putem raznih platformi. Bez obzira što ne postoji striktna odgovornost u smislu zakonskih propisa, Zakon o medijima predviđa obavezno brisanje spornih komentara sa platformi za komentarisanje, čemu ne podliježu facebook nalozi. Govor mržnje se najviše širi na facebook stranicama medija, te se vlasnici medija posebno moraju pozabaviti moderacijom komentara, poštujući etičke i  novinarske standarde”, poručila je Rajković Nenadić, dodajući da je kroz ovu analizu obrađeno i nekoliko slučajeva govora mržnje prema ranjivim grupama, koje su temeljene na stavovima iskusnijih kolega, a koje su pomogle da se dođe do ovih zaključaka.

Panel je podržan kroz program “OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika –M’BASE”  koji sprovode Centar za građansko obrazovanje,  Friedrich-Ebert-Stiftung, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

The post Radionica o govoru mržnje i etičkim izazovima u novinarstvu održana u Baru first appeared on BARinfo.

“Građani finansiraju RTCG i imaju pravo da iskažu svoja očekivanja od sadržaja koji proizvodi i emituje RTCG. Media centar želi da objedini i dostavi RTCG očekivanja građana, kako bi programski sadržaji bili što više usklađeni sa potrebama građana”, istakao je predstavnik Media centra, Goran Đurović.

Đurović je objasnio da RTCG na godišnjem nivou donosi produkcione planove za Radio, Televiziju i portal RTCG, te da je generalni direktor bio dužan da te planove stavi na javnu raspravu do 15. oktobra, što nije učinjeno.

Dragoljub Duško Vuković je za Radio Bar i Bar info kazao da je ideja Media centra da stvori komunikaciju, odnosno sponu između građana i Javnog servisa.

“Ideja Media centra je da na neki način zainteresuje ljude za ono što je sadržaj nacionalne javne televizije i nacionalnog Radija, prije svega, ali i lokalnih emitera, da budu svjesni da oni indirektno plaćaju sve to i da bi trebalo da im je stalo da taj sadržaj bude kvalitetan. Mi naglašavamo to da je javno informisanje javno dobro i nama je stalo da ga unaprijedimo zajedno, jer ako već plaćamo nešto, onda bi bilo logično da za te novce koje dajemo preko budžeta, indirektno, dobijemo neki sadržaj od koga ćemo imati koristi, bilo da nas snabdijevaju kvalitetnim informacijama na osnovu kojih ćemo mi moći da funkcionišemo kao građani, da donosimo neke odluke koje se tiču nas, porodica i zajednice u kojoj funkcionišemo, da imamo kvalitetniju zabavu, edukaciju i sve ono što bi trebalo ti mediji da nam nude. Najgora je reakcija da vi, nezadovoljni kvalitetom nekog programa javnog emitera, prestanete da pratite taj medij. Ali ne možete da prestanete da ga finansirate, a ako već finansirate, bilo bi logično da vam je stalo do toga i da kroz tu neku reakciju pokušate da bude proaktivni u odnosu na te medije, doprinesete kvalitetu i na neki način stavite do znanja onima koji upravljaju tim medijima da vam je stalo i da ne mogu da rade baš šta hoće”, istakao je Vuković.

Na konstataciju da ovakvi sastanci služe da bi se stavilo do znanja što bi više trebalo da bude zastupljeno u programima javnog servisa, Vuković je odgovorio da je bitno i “u kakvoj formi se to pakuje”.

“Imate prilično staromodne formate emisija i načina na koji medij komunicira sa javnošću, pogotovo sa mladima. Nekolike su generacije potpuno drugačije senzibilisanih mladih ljudi u odnosu na medije, mladih ljudi koji su stasali uz društvene mreže i njima nekakve staromodnije medijske forme prosto ne odgovaraju i oni to ne prate. Ne možemo svesti nacionalni javni servis, televiziju, pa i lokalne, na to da ih prati generacija od 60 i više godina. Moramo imati u vidu da svake godine imamo novu publiku, da ona ima drugačiji odnos prema medijima, da je zahtjevnija i u pogledu forme i u pogledu sadržaja, te da se onda mediji moraju prilagođavati, a ne tražiti da se publika prilagođava njima”, istakao je Vuković.

Na današnjem sastanku konstatovano je da sportski program u planu RTCG za narednu godinu zauzimaju gotovo isti prostor kao i kompletan kulturno- umjetnički program (redakcija za kulturu, dječja, muzička koprodukcija, filmski i serijski program). Primijećeno je i da je većina sportskog programa posvećena profesionalnom sportu, umjesto da se promovišu mladi koji se amaterski bave sportom.

Građani su, između ostalog, imali primjedbe i na to što se u informativnim programima najviše govori o politici, a najmanje o realnom životu. Smatraju da  o pandemiji i imunizaciji treba izvještavati drugačije- naći eminentne stručnjake koji bi objasnili neophodno u vezi vakcinacije, pokazati primjere iz okruženja i svijeta…

Konsultativni sastanci se realizuju u sklopu projekta “Ponovno povezivanje građana i javnog emitera RTCG” koji realizuje Media centar uz podršku Ambasade SAD u Podgorici, u većini crnogorskih gradova.

The post Mediji treba da se prilagode publici, a ne ona njima first appeared on BARinfo.