Prema njegovim riječima, u junu je izdato 137.300 eura prekršajnih naloga, u julu 204.800 eura, dok je u prve tri sedmice avgusta izrečeno 154.800 eura kazni. U istom avgustovskom periodu inspektori su privremeno oduzeli 29 plovnih objekata.

„Dugi niz godina smo dozvoljavali da se ovaj polulegalni biznis razvije i raste, pa smo došli do brojki kada se svi društveni akteri moraju zapitati da li je bilo dosta i jesmo li došli do granice pucanja”, ocijenio je Idrizović.

On je objasnio da minimalna propisana kazna za fizičko lice iznosi 500 eura, a za pravno lice 3.000 eura, što znači da se za jedan sankcionisani prekršaj plaća 3.500 eura. Međutim, kako ističe, prekršioci su te novčane kazne počeli da tretiraju isključivo kao kalkulisani izdatak u poslovanju.

„Zapazili smo da se kazne plaćaju sa velikom lakoćom i da je kazna postala dio troškovne strane biznisa ili uračunati trošak njihovog poslovnog modela, što je izuzetno opasno. Oni kršenjem propisa i jednom turom više sa turistima ostvaruju ekstraprofit, čime se stvara nelojalna konkurencija i nepravda prema onima koji poštuju zakon”, upozorio je Idrizović.

Reagujući na tu pojavu, Ministarstvo pomorstva je 23. juna iniciralo izmjene i dopune Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, kojima je kroz član 295 inspektorima omogućeno da za teže i ponovljene prekršaje privremeno oduzmu plovilo, kao i isprave voditelja i samog plovnog objekta. Inspektori su dužni da predmet u roku od 48 sati predaju nadležnom sudu, a Idrizović očekuje da ta plovila zbog procedura neće moći da se eksploatišu u ostatku sezone.

Među najčešćim prekršajima na moru izdvajaju se neprilagođena brzina, opasna vožnja, nedozvoljeno približavanje obali i kupalištima, kao i upravljanje plovilom u alkoholisanom stanju.

„Na veliku sreću, do sada nismo imali pomorske nesreće sa smrtnim ishodima i ja bih odmah sezonu proglasio uspješnom ukoliko tako i ostane”, kazao je Idrizović. On je podsjetio na incident u Plavoj špilji gdje je kupač zadobio tešku povredu noge propelerom čamca, što je potvrdilo opravdanost odluke o zabrani uplovljavanja u taj lokalitet.

Novim Pravilnikom o sigurnosti plovidbe iz maja prvi put je uspostavljen plovni koridor kroz Boku Kotorsku sa ograničenjem brzine do 18 čvorova na otvorenom dijelu zaliva, s ciljem zaštite kupača i smanjenja udara talasa na obalu. Uprkos tome, u praksi se i dalje bilježe pojedinačni slučajevi u kojima gliseri koji prevoze do 12 putnika plove brzinama između 20 i 24 čvora.

Elektronski nadzor putem VTS sistema, radara i senzora pokriva sve kritične tačke od Boke Kotorske i Budve do Skadarskog jezera i ušća Bojane. Fizičko prisustvo inspektora više nije neophodno jer sistem bilježi elektronski trag plovila, a Idrizović napominje da pojedini operateri namjerno gase AIS uređaje, što predstavlja poseban zakonski prekršaj.

Pravilnikom je uvedena i stroga zabrana korišćenja skutera na Skadarskom jezeru, rijeci Bojani i njenom ušću, s obzirom na to da su takva plovila ocijenjena nespojivim sa ambijentom nacionalnog parka i mirnim načinom života mještana.

Sektor za traganje i spašavanje Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, koji raspolaže sa šest spasilačkih čamaca i tri skutera, ove sezone je izveo 20 akcija i spasio deset osoba na moru.

Kako bi se odgovorilo na sve veći pritisak i gustinu saobraćaja, Ministarstvo pomorstva je donijelo kadrovski plan koji predviđa angažovanje 18 novih službenika, prvenstveno inspektora sigurnosti plovidbe.

„Ovakva situacija zahtijeva sistemski odgovor i društveni konsenzus između nadležnih organa, lokalnih samouprava i građana kako bismo utvrdili granice prihvatljivog. Trenutna raspodjela je apsolutno nepravedna jer pojedinci uzimaju čitav ekonomski profit, dok buka, talasi i sve štetne posljedice ostaju mještanima i ostatku društva”, zaključio je Idrizović.

The post Rekordne kazne i oduzeta plovila na primorju: Buka i talasi mještanima, ekstraprofit divljim prevoznicima first appeared on BARinfo.

Predstavnik Ministarstva pomorstva Goran Idrizović kaže da je cilj efikasniji nadzor saobraćaja na moru, čak i uz manji broj inspektora, dok se tokom turističke sezone sprovode pooštrene mjere i precizno definisane zone plovidbe, uključujući posebna pravila u osjetljivim područjima poput Plave špilje.

Novi Zakon o sigurnosti plovidbe na pravom je testu tokom ove turističke, ujedno i glavne nautičke sezone.

Novina je da su podaci iz elektronskog i video nadzora našeg teritorijalnog mora definisani kao adekvatan dokaz, kaže kapetan Goran Idrizović, predstavnik Ministarstva pomorstva.

“Po prvi put se omogućava elektronski nadzor pomorskog saobraćaja i to upotrebom AIS uređaja, GPS sistema, radara, kamera i drugih senzora koji su postavljeni na senzorskim stanicama, pri čemu se ti podaci mogu koristiti kao dokaz u inspekcijskim i prekršajnim postupcima”, poručio je Idrizović.

Brodovi koji su namijenjeni za privrednu djelatnost konstantno tokom plovidbe moraju imati aktivan uređaj za identifikaciju.

“Praktično svaki plovni objekat ostavlja elektronski trag i moguće je evidentirati sve elemente plovidbe, uključujući prekoračenje brzine, ulazak u zabranjene zone ili nepoštovanje režima plovidbe, i to u situacijama kada inspektor nije fizički prisutan”, kazao je on.

Donijet je novi Pravilnik o sigurnosti plovidbe, izvještavanju i upravljanju pomorskim saobraćajem.

“Pravilnikom su precizno definisane sigurne zone za kupače, ograničenja brzine, posebni režimi plovidbe u visokofrekventnim područjima poput Tjesnaca, Verige i Kumbora. Dakle, jedna velika novina je i to što su posebno definisani plovni koridori za takozvanu bržu vožnju glisera i drugih plovnih objekata do brzine od 18 čvorova, i to u centralnim dijelovima Bokokotorskog zaliva, kako bi se te turističke ili putničke ture odvijale bez ugrožavanja kupača i ostalih učesnika u pomorskom saobraćaju”, pojasnio je Idrizović.

Kada je riječ o Plavoj špilji, država je odlučna u stavu da kupači i motorna plovila u tom zatvorenom, osjetljivom ekosistemu ne mogu biti zajedno.

“Dakle, unutrašnjost špilje je sada isključivo rezervisana za plovne objekte bez motornog pogona. Negdje smo toga elementarnog stava da kupači i propeleri ne idu zajedno”, naveo je on.

Sigurnost kupača, turista i svih učesnika u pomorskom saobraćaju na moru i Skadarskom jezeru biće i ovoga ljeta apsolutni prioritet Ministarstva pomorstva, poručio je minulog vikenda resorni ministar Filip Radulović tokom kontrole u Plavoj špilji.

The post Kraj nevidljive plovidbe: AIS, GPS i kamere postaju ključni dokaz na moru first appeared on BARinfo.

Državni službenici koji su članovi ispitnih komisija za pomorce više neće moći privatno držati obuke pomorcima i pripremati za ispite što je do sada bila praksa, biće pojednostavljen izvod iz plovidbenog staža, ublažiće se norma o onemogućavanju zapošljavanje pomoraca preko agencija koje nemaju predstavništvo u Crnoj Gori, biće određen duži rok vlasnicima manjih putničkih plovila na moru i Skadarskom jezeru da se prilagode EU standardima o bezbjednosti, ublažiće se norme o ograničenju brzine plovila na jezeru i moru,…

To su neki od predloga na nacrt zakona o sigurnosti plovidbe, za koje su iz Ministarstva pomorstva rekli da su prihvatljive.

Velika sala Privredne komore u Podgorici, gdje je juče održan okrugli sto u sklopu javne rasprave o ovom nacrtu, bila je premala da primi sve zainteresovane za nacrt novog zakona. Predstavnici Ministarstva državni sekretar Jovan Šćekić i direktor Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu Goran Idrizović, kazali su da su dobili veliki broj komentara i predloga na nacrt zakona o sigurnosti plovidbe sa utemeljenjem i da će oni biti uvaženi.

Idrizović, kapetan sa višedecenijskim iskustvom u pomorstvu, kazao je da neka rješenja iz nacrta nisu logična, kao i da on nije bio dio radne grupe koja ga je pripremala. Rukovodilac te radne grupe, savjetnik Vladan Radonjić juče nije bio na okruglom stolu.

Za čamce će trebati 500 kapetana?

Nacrt zakona predviđao je da svi čamci duži od 12 metara i koji prevoze više od 12 putnika postaju formalno brodovi koji moraju imati pravog kapetana broda sa svim stručnim referencama kao da je u pitanju pravi brod.

Na ovi su se žalili i predstavnici udruženja koje okuplja vlasnike turističkih brodića na Skadarskom jezeru, kao i sličnih udruženja sa primorja. Do sada su oni morali da imaju voditelja čamca i mornara-motoristu, a sada bi na brodiću morali imati kapetana.

Predstavnica vlasnika turističkih brodića sa Skadarskog jezera Slađana Petranović kazala je da bi njima trebalo 75 kapetane za te brodiće koliko ih nema u Crnoj Gori. Predstavnik udruženje turističkih brodića iz Kotora kazao je da bi njima za Boku Kotorsku trebalo 300 do 400 kapetana. Brodari sa jezera žalili su se na ograničenje snage motora, kao i na ograničenje brzine od četiri čvora, jer će im trebati 4-5 sati za najkraće dionice.

Idrizović je kazao da se prema standardima plovidba Skadarskim jezerom i po sadašnjem zakonu smatra pomorskom plovidbom i da su norme za postojanje kapetana broda preuzete iz EU direktiva o pomorskoj sigurnosti. Naveo je da mogu postojati određeni izuzeci, kao i da će biti ostavljen duži rok za prilagođavanje na ovaj zakon.

U vezi snage motora za plovila na jezeru i njihovoj brzini, kazao je da su rješenja dobijena na osnovu preporuka Nacionalnog parka. Vlasnici brodića kazali su da je Nacionalni park njima saopštio da je promijenio te preporuke, na što je Idrizović odgovorio da će ukoliko je to tačno i oni uskladiti norme u nacrtu zakona.

On je naveo da će prevoz putnika u slobodnoj plovidbi biti detaljnije obrađen Zakonom o lukama i pristaništima, koji je u pripremi, i da će vlasnicima brodića biti ostavljen razuman rok da se prilagode strožim normama iz EU direktiva.

Sporno posredovanje u zapošljavanju pomoraca

Nikola Peranović iz Unije pomoraca zatražio je izmjenu člana koji se odnosi na izvod iz plovidbenog staža, kako bi se pojednostavilo njegovo dobijanje, kao i na promjenu člana koji se odnosi na posredovanje u zapošljavanju pomoraca.

Nacrt zakona predviđa da kompanije koje žele da zapošljavaju crnogorske pomorce moraju imati predstavništvo u Crnoj Gori, a Peranović je naveo da nekoliko stotina pomoraca radi u više kompanija koje nemaju predstavništvo niti im se isplati da ga otvaraju.

“Ovakvim rješenjem oni bi ostali bez posla, potrebno ga je promjeniti”, kazao je Peranović.

Idrizović je prihvatio predlog za izvod iz plovidbenog staža. U vezi posredovanja u zapošljavanju kazao je da će Crna Gora morati da ima nadzor nad zapošljavanjem pomoraca zbog čega se predlaže ova norma, ali da se može doraditi.

The post Primjedbe na nacrt zakona o sigurnosti plovidbe prihvaćene: Neka rješenja izmijenjena first appeared on BARinfo.