Inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva pomorstva izdala je od početka nautičke sezone prekršajne naloge u iznosu koji se sa krajem avgusta približava cifri od 600.000 eura, saopštio je generalni direktor Direktorata za sigurnost plovidbe Goran Idrizović. Gostujući u emisiji „Boje jutra” na Televiziji Vijesti, on je naveo da je od 1. juna do 22. avgusta izrečeno 495.800 eura kazni, što predstavlja ogroman rast u odnosu na čitavu prošlu godinu kada je tokom cijele sezone naplaćeno ukupno 87.000 eura.
Prema njegovim riječima, u junu je izdato 137.300 eura prekršajnih naloga, u julu 204.800 eura, dok je u prve tri sedmice avgusta izrečeno 154.800 eura kazni. U istom avgustovskom periodu inspektori su privremeno oduzeli 29 plovnih objekata.
„Dugi niz godina smo dozvoljavali da se ovaj polulegalni biznis razvije i raste, pa smo došli do brojki kada se svi društveni akteri moraju zapitati da li je bilo dosta i jesmo li došli do granice pucanja”, ocijenio je Idrizović.
On je objasnio da minimalna propisana kazna za fizičko lice iznosi 500 eura, a za pravno lice 3.000 eura, što znači da se za jedan sankcionisani prekršaj plaća 3.500 eura. Međutim, kako ističe, prekršioci su te novčane kazne počeli da tretiraju isključivo kao kalkulisani izdatak u poslovanju.
„Zapazili smo da se kazne plaćaju sa velikom lakoćom i da je kazna postala dio troškovne strane biznisa ili uračunati trošak njihovog poslovnog modela, što je izuzetno opasno. Oni kršenjem propisa i jednom turom više sa turistima ostvaruju ekstraprofit, čime se stvara nelojalna konkurencija i nepravda prema onima koji poštuju zakon”, upozorio je Idrizović.
Reagujući na tu pojavu, Ministarstvo pomorstva je 23. juna iniciralo izmjene i dopune Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, kojima je kroz član 295 inspektorima omogućeno da za teže i ponovljene prekršaje privremeno oduzmu plovilo, kao i isprave voditelja i samog plovnog objekta. Inspektori su dužni da predmet u roku od 48 sati predaju nadležnom sudu, a Idrizović očekuje da ta plovila zbog procedura neće moći da se eksploatišu u ostatku sezone.
Među najčešćim prekršajima na moru izdvajaju se neprilagođena brzina, opasna vožnja, nedozvoljeno približavanje obali i kupalištima, kao i upravljanje plovilom u alkoholisanom stanju.
„Na veliku sreću, do sada nismo imali pomorske nesreće sa smrtnim ishodima i ja bih odmah sezonu proglasio uspješnom ukoliko tako i ostane”, kazao je Idrizović. On je podsjetio na incident u Plavoj špilji gdje je kupač zadobio tešku povredu noge propelerom čamca, što je potvrdilo opravdanost odluke o zabrani uplovljavanja u taj lokalitet.
Novim Pravilnikom o sigurnosti plovidbe iz maja prvi put je uspostavljen plovni koridor kroz Boku Kotorsku sa ograničenjem brzine do 18 čvorova na otvorenom dijelu zaliva, s ciljem zaštite kupača i smanjenja udara talasa na obalu. Uprkos tome, u praksi se i dalje bilježe pojedinačni slučajevi u kojima gliseri koji prevoze do 12 putnika plove brzinama između 20 i 24 čvora.
Elektronski nadzor putem VTS sistema, radara i senzora pokriva sve kritične tačke od Boke Kotorske i Budve do Skadarskog jezera i ušća Bojane. Fizičko prisustvo inspektora više nije neophodno jer sistem bilježi elektronski trag plovila, a Idrizović napominje da pojedini operateri namjerno gase AIS uređaje, što predstavlja poseban zakonski prekršaj.
Pravilnikom je uvedena i stroga zabrana korišćenja skutera na Skadarskom jezeru, rijeci Bojani i njenom ušću, s obzirom na to da su takva plovila ocijenjena nespojivim sa ambijentom nacionalnog parka i mirnim načinom života mještana.
Sektor za traganje i spašavanje Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, koji raspolaže sa šest spasilačkih čamaca i tri skutera, ove sezone je izveo 20 akcija i spasio deset osoba na moru.
Kako bi se odgovorilo na sve veći pritisak i gustinu saobraćaja, Ministarstvo pomorstva je donijelo kadrovski plan koji predviđa angažovanje 18 novih službenika, prvenstveno inspektora sigurnosti plovidbe.
„Ovakva situacija zahtijeva sistemski odgovor i društveni konsenzus između nadležnih organa, lokalnih samouprava i građana kako bismo utvrdili granice prihvatljivog. Trenutna raspodjela je apsolutno nepravedna jer pojedinci uzimaju čitav ekonomski profit, dok buka, talasi i sve štetne posljedice ostaju mještanima i ostatku društva”, zaključio je Idrizović.
