Danas je 5. oktobar, 278. dan u godini, do kraja 2026. ostalo je 87 dana.
1997. U CNP izvedena premijera predstave “Princeza Ksenija od Crne Gore”
1997. U naelektrisanoj atmosferi održan prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori; nakon brojanja glasova, Momir Bulatović imao prednost od nešto više od dvije hiljade u odnosu na Mila Đukanovića, ali su obojica ušli u drugi krug
2000. Nakon odbijanja da se priznaju rezultati predsjedničkih izbora od 24. septembra, stotine hiljada građana iz cijele Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) okupilo se u Beogradu; demonstranti su probili policijske kordone, zauzeli i zapalili zgradu Savezne skupštine i sjedište državne televizije RTS
2006. Otvorena ambasada SAD-a u Crnoj Gori; svečano je otvorila zamjenica pomoćnika američkog državnog sekretara za evropske poslove Rosemary Anne DiCarlo

1908. GODINE:
Povodom austrougarske aneksije BiH, Barani su ispoljili snažan revolt, koji se iz mirnih demonstracija pretvorio u napad na objekte u gradu.
Radnici sa gradilišta i iz luke, kojima se pridružio veliki broj žitelja periferije Bara, najprije su izvikivali parole po ulicama Pristana, nakon čega je uslijedio upad u zgradu austrijskog poslanstva koje je u potpunosti demolirano, a konzul je sa porodicom tražio zaštitu vojske i policije. Nakon toga, grupe demonstranata počele su sa otimanjem stvari iz kuća viđenijih starijih barskih katoličkih porodica, ali je nakon reakcije policije, radikalna faza protesta zaustavljena.
***
1977. GODINE:
Delegati Skupštine opštine Bar donijeli su jednu od najštetnijih odluka u istoriji lokalnog parlamentarizma – dali su glas „za“ izgradnji fabrike sintermagnezita “Magnohroma” iz Kraljeva, na bazi prerade dolomita i morske vode.
Ova je odluka donešena sa samo četiri glasa protiv i pet uzdržanih, nakon prijedloga Izvršnog odbora SO Bar. Bilo je to, u stvari, verifikovanje odluke donijete još dvije godine ranije koja nije stupila na snagu. Na samoj sjednici, najglasniji protiv izgradnje fabrike koja nije bila dio GUP-a bili su arhitekta Batrić Mijović i sekretar SIZ-a za komunalnu djelatnost Rajko Nikezić, a u ime predlagača zahtjeve je obrazložio predsjednik Izvršnog odbora Slobodan Leković. Ova odluka izazvala je burne reakcije ekološki svjesnih pojedinaca u Baru koji su podigli na noge stručnu javnost Jugoslavije kako bi se blokiralo nastajanje postrojenja pogubnog za prirodu Bara i normalan život. Nakon višemjesečnih debata, te niza konsekvenci koje su uslijedile za protivnike izgradnje, od već dogovorenog posla se odustalo.
***
1979. GODINE:
Svečanom priredbom u Domu kulture započeo je Prvi televizijski festival nesvrstanih zemalja.
U ime domaćina, jugoslovenske radio televizije, predstavnike 50 zemalja je pozdravio generalni direktor Vojin Daković, a festival je zvanično otvorio predsjednik Predsjedništva Crne Gore Veljko Milatović, kao izaslanik predsjednika Josipa Broza Tita koji je bio zvanični pokrovitelj manifestacije.

***
1997. GODINE:
Održani su redovni izbori za predsjednika Crne Gore, na kojima je učestvovalo osam kandidata.
Izbori su održani nedugo nakon raskola u vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista, što je dovelo do značajnih promjena u odnosu snaga na političkoj sceni Crne Gore, i podjelu na Milovu i Momirovu struju. Najznačajnije opozicione i manjinske stranke su avgusta 1997. godine sklopile sporazum kojim su se obavezale da na izborima neće isticali sopstvene kandidate, čime su ostvareni preduslovi za aktivnu ili pasivnu podršku Đukanoviću. Najviše glasova u prvom krugu dobio je kandidat DPS Momir Bulatović – 47,44%, iza njega je bio takođe kandidat DPS – Milo Đukanović sa 46,71%. Pošto niko nije osvojio zakonom propisanu natpolovičnu većinu, u drugi krug su ušla dvojica prvoplasiranih kandidata. U Baru je u prvom krugu najviše glasova dobio Milo Đukanović – 10.149, drugi je bio Momir Bulatović – 6.144, treći dr Dragan Hajduković – 219, slijedili su dr Novica Stanić sa 165, Aćim Višnjić sa 129, Milan Radulović 37, Novica Vojinović 36 i Slobodan Vujačić 30 glasova.
***
2008. GODINE:
Izuzetno jaka kiša paralisala je barsku opštinu, samo u toku prvog sata nevremena palo je 66 litara vode po metru kvadratnom.
Centar grada bio je pod vodom, Makedonska ulica je zbog jakih bujica satima bila zatvorena za saobraćaj, kao i raskrsnica kod Tri kule. Pod vodom su se našli objekti u Ulici Popa Dukljanina, Ulici Vladimira Rolovića i Ulici maršala Tita, a Rena je oko 18 sati došla do nivoa mostova kod nekadašnje “Agave”. Poplavljena je bila i Beogradska ulica, kao i dio Polja, Dobre Vode i Veliki Pijesak. Vatrogasci su pumpama crpili vodu i iz laboratorije u barskoj bolnici. U popodnevnim satima nestalo je struje u užem gradskom jezgru jer je voda ušla u glavnu trafostanicu.
