Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je vakcinacija omogućena u više uzrasnih grupa, ali da je primarna ciljna grupa uzrasta od devet do 14 godina.

“Imunizacija se sprovodi i kod djevojčica i dječaka uzrasta od deset do 14 godina života, ukoliko nijesu imunizovani u uzrastu od devet godina, tako da se cijela uzrasna grupa od devet do 14 godina smatra primarnom“, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, vakcinacija će se sprovoditi i kod osoba oba pola uzrasta od 15 do 18 godina života, kako bi narednih godina postigli veći broj vakcinisanih osoba starosti od devet do 26 godina.

Iz Instituta su ukazali da je vakcinacija novim preporukama omogućena i za osobe oba pola u uzrastu od 19 do 26 godina života.

„S tim što se ona prvenstveno preporučuje osobama koje do tada nijesu stupile u seksualne odnose i sprovodiće se povremeno u zavisnosti od pokrivenosti vakcinacijom uzrasnih grupa od devet do 18 godina“, pojasnili su iz IJZ.

Iz te zdravstvene ustanove su naveli će povremeno ogranizovati kampanje vakcinacije i u tom uzrastu o čemu će blagovremeno obavještavati javnost, ali da će fokus biti na vakcinaciji mlađih uzrasnih grupa.

Iz IJZ su kazali da vakcinacija djevojčica predstavlja prioritet jer je primarni cilj smanjenje obolijevanja i umiranja od raka grlića materice, i istakli je vakcinacija dječaka značajna jer smanjuje rizik od raka usne duplje i ždrijela, raka anusa, raka penisa i genitalnih bradavica.
Kako su kazali, vakcinacijom djevojčica i dječaka utiču na smanjenje prenosa visoko rizičnih tipova HPV.

„S obzirom da HPV ne bira pol, uvođenjem vakcinacije za dječake želimo i da pošaljemo poruku jednake brige o zdravlju svih članova našeg društva, jer je HPV vakcina ključno sredstvo za sprječavanje širenja HPV infekcija“, dodali su iz IJZ.

Oni su pojasnili da se vakcinacija u Crnoj Gori sprovodi jednom dozom devetovalentne vakcine (HPV9) u uzrasnim grupama od devet do 20 godina, i sa dvije doze u uzrasnoj grupi od navršenih 21 do 26 godina u skladu sa preporukama Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju (NITAG).

Izuzetak su, kako su naveli iz IJZ, imunokompromitovane osobe uzrasta devet godina i stariji koji će se vakcinisati sa najmanje dvije doze u minimalnom razmaku od šest mjeseci.

Iz IJZ su naveli da imunizaciju osoba uzrasta od devet do 18 godina sprovode timovi izabranih doktora za djecu, a za osobe od 19 do 26 godina epidemiološki timovi u domovima zdravlja i Institutu.

Prema njihovim riječima, teško je napraviti preciznu procjenu potreba za vakcinama s obzirom na to da se radi o vakcini koja nije obavezna, odnosno ne postoje kaznene mjere u slučaju da neko odbije ovu vrstu zaštite.

„Zbog toga će se nabavka i distribucija vakcina vršiti sukcesivno, što može dovesti do toga da u kraćim periodima bude manje vakcina na raspolaganju za starije uzrasne grupe“, upozorili su iz IJZ.

Oni su kazali da će vakcinacija stalno biti obezbijeđena za uzrasnu grupu od devet do 14 godina.

„Vakcinacija starijih uzrasta je nižeg prioriteta i sprovodiće se povremeno u skladu sa mogućnostima i dostupnošću vakcina“, navodi se u saopštenju.

Iz IJZ su naglasili da je vakcina protiv HPV-a vakcina protiv raka, da dostupnost i pristupačnost te mjere prevencije u velikoj mjeri zavisi od interesovanja.

Oni su pozvali sve da im pomognu u informisanju o značaju vakcinacije HPV vakcinom u borbi protiv raka.

„Želimo da se protiv malignih oboljenja borimo zajedno i da program HPV vakcinacije u Crnoj Gori bude pozitivan primjer zajedničkog rada na poboljšanju zdravlja“, poručili su iz Instituta.

The post Vakcinacija protiv HPV od danas i za dječake od devet do 18 godina first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kakva je situacija u vezi sa koronavirusom u našem gradu? Koliko je trenutno registrovanih slučajeva?

Jovićević: Na osnovu svakodnevnog praćenja od strane Epidemiološke službe, možemo konstatovati da je situacija bolja u odnosu na prethodni mjesec, kada smo bilježili porast broja novoinficiranih na dnevnom nivou. Posljednjih dana, preciznije od 1. marta, broj novoregistrovanih slučajeva nije prelazilo pet. U februaru smo svakodnevno imali veliki broj testiranih, međutim, broj pacijenata pozitivnih na koronavirus nije prelazio brojku od deset. Radilo se uglavnom o respiratornim infekcijama čiji su uzročnici drugog porijekla.

RB/BI: Podsjetimo slušaoce i čitaoce portala, kakva je procedura vakcinisanja i koje vakcine su na raspolaganju?

Jovićević: Vakcinacija protiv COVID-a 19 se u Domu zdravlja i dalje kontinuirano sprovodi po ustaljenoj proceduri. Da bi se neko vakcinisao, potrebno je da se javi u terminu od 15 do 17 časova radnim danima, u prostorijama za vakcinaciju. Trenutno su na raspolaganju Sinofarm, Pfizer i dodatna buster doza. Da bi se primila vakcina, pacijenta mora pregledati ljekar koji mu potom izdaje nalog za vakcinaciju.

RB/BI: Koliko Barana je do sada imunizovano protiv COVID-19? Kome predlažete četvrtu dozu vakcine i ima li zainteresovanih?

Jovićević: Prema podacima koje svakodnevno ažuriramo, prvu dozu je primio 19.631 građanin, drugom dozom je vakcinisano 19.382, treću dozu je primilo 7.396 Barana, dok je četvrtom dozom vakcinisano 195 lica. Ukupan broj datih doza je 46.609 vakcina. Četvrtu dozu vakcine preporučujemo starijima od 65 godina koja imaju neka hronična oboljenja. Potrebno je da se jave u prostoriju za vakcinaciju i na osnovu uputa ljekara, mogu se imunizovati četvrtom dozom.

RB/BI: Osim vakcinacije protiv koronavirusa, Dom zdravlja organizuje i vakcinaciju MMR-om. Ta vanredna imunizacija protiv malih boginja, crvenke i zauški sprovodi se nedjeljom, danom kada roditelji uglavnom imaju više vremena. Jeste li zadovoljni odzivom?

Jovićević: Poznato je da je Bar grad u kome je obuhvat MMR vakcinacijom bio najniži u Crnoj Gori. Shvatajući da to već prelazi granice zdravstvenog, već je postao problem na nivou lokalne zajednice, Opština Bar je početkom februara formirala operativni tim za rutinsku imunizaciju na čijem čelu je predsjednik Opštine, Dušan Raičević. U njemu se nalazi i v.d. direktorica Doma zdravlja, predstavnici Sekretarijata za sport i omladinu, Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, vaspitnih predškolskih ustanova i ustanova za osnovno obrazovanje u Baru. Zadatak Tima je, prije svega, da pomogne Domu zdravlja Bar (koji je nosilac vakcinacije na primarnom nivou) da doprinese boljoj komunikaciji sa roditeljima, omogući lakši dostup validnim informacijama i pruži punu podršku aktivnostima Doma zdravlja započetim 22. januara, od kada se vikendima organizuje vakcinacija MMR-om. Tog datuma je odziv bio najbolji – vakcinisano je 47-oro djece. Narednih sedmica je broj bio nešto manji. Ipak, vrlo je važan podatak da je u januaru vakcinisano 162 djece, a u februaru 79. Ako se uzme u obzir činjenica da je u decembru vakcinisano svega 18-oro djece, onda ovim brojkama itekako možemo biti zadovoljni. U planu je da se vakcinacija organizuje i narednih vikenda. Osim toga, djeca mogu dobiti i sve druge vakcine iz kalendara obavezne vakcinacije. Nadamo se da će taj obuhvat i dalje rasti.

RB/BI: Kakva je procedura, je li potrebno zakazivanje i u kom terminu je vakcinacija organizovana?

Jovićević: Vakcinacija je organizovana nedjeljom, od devet do 17 sati. Angažovana su dva pedijatra. Može se zakazati, međutim, svako će biti primljen i bez zakazivanja i uputa. Roditelj sa djetetom treba samo da se javi na šalter kod izabranog pedijatra.

RB/BI: Iako je posljednjih godina izražen strah roditelja da ova vakcina izaziva neželjene efekte, za takve tvrdnje ne postoji naučna potpora. Nije naodmet da ponovimo da ova vakcina nema nikakve veze sa autizmom i poremećajem govora, što joj se često pripisuje i da pokušate razuvjeriti naše slušaoce i čitaoce portala koji još uvijek nisu odlučili da vakcinišu dijete?

Jovićević: Posljednjih godina je, nažalost, obuhvat vakcinom MMR bio u konstantnom padu. Za generaciju 2021. godine on je u Baru je iznosio oko 13%. Bio je to alarm da svi pokušamo da preduzmemo aktivnosti koje će dovesti do promjene, jer je antivakcinalni lobi, očigledno, imao ogroman uticaj na roditelje. Mnogo su na takav trend uticale dezinformacije, koje su se mogle naći na internetu i sredstvima informisanja. Na drugoj strani, naučna javnost je dokazala da MMR vakcina nema negativnog uticaja, pa su sve te informacije opovrgnute. Roditelji, za sve nedoumice i strahove koje imaju u vezi sa vakcinacijom, trebaju da se obrate izabranom pedijatru i epidemiolozima, koji će im sve precizno objasniti i dati odgovore na sve što ih interesuje. Sve informacije su pripremljene i dostupne i na sajtu Instituta za javno zdravlje. To je pravo mjesto na kome roditelji treba da potraže odgovore i uputstva.

RB/BI: Osim MMR vakcine, Dom zdravlja sprovodi i vakcinaciju HPV vakcinom. Kome je ona namijenjena i kakav je odziv Barana?

Jovićević: Tako je. U Domu zdravlja Bar je organizovana i vakcinacija HPV vakcinom, koja je prvobitno bila namijenjena djevojčicama uzrasta devet godina. Međutim, program je od 1. marta proširen, tako da su sada obuhvaćene djevojčice od devet do 14 godina. I ova vakcina se može dobiti nakon prijave kod izabranog pedijatra. Iako se roditelji djece koja spadaju u kategoriju predviđenu za vakcinaciju pozivaju, svi zainteresovani se mogu prijaviti, nakon čega će, na osnovu dogovora sa izabranim pedijatrom, dijete biti vakcinisano.

RB/BI: Kako protiče vakcinacija protiv gripa?    

Jovićević: Ona se u Domu zdravlja sprovodi od sredine oktobra, kada počinje sezona obolijevanja od ove infekcije. Ove godine dobili smo preko 1.500 doza. Svi koji i dalje žele da se vakcinišu protiv gripa, mogu da se jave svom izabranom ljekaru, koji ih upućuje na vakcinaciju.

The post Tim za rutinsku imunizaciju MMR vakcinom postiže odlične rezultate first appeared on BARinfo.

RB/BI: Doktorka, da počnemo najprije od respiratornih infekcija koje su vrlo učestale ovih dana. Simptomi su slični Covid-u, a kada se test uradi, najčešće bude negativan. Pojasnite nam što je u pitanju.

Jovićević: Sezona je respiratornih infekcija a COVID se i dalje prenosi, tako da je došlo do preklapanja. Kontinuiranim praćenjem prijavljivanja respiratornih infekcija, uočili smo da ih je povećan broj i kod djece i odraslih, ali srećom, ne možemo govoriti da je to u epidemijskoj formi. Vrijeme je poslije praznika, kada se očekuje (zbog povećanog kretanja ljudi i kontakata) da se poveća broj respiratornih infekcija uključujući i COVID. Međutim, situacija za sada nije zabrinjavajuća. Nemamo značajniji porast, pogotovo kad govorimo o COVID-u. Posljednjih dana Odsjeku za epidemiologiju DZ Bar, javljao se veći broj lica koja su dolazila zbog PCR testiranja ali, na svu sreću, nije bio značajno povećan broj oboljelih. Na dnevnom nivou od 1. januara, u prosjeku je bilo četvoro – petoro oboljelih od COVID-a 19.

RB/BI: Na šta bi posebno trebalo da obratimo pažnju? Svi kada se prehladimo pomislimo „samo da nije COVID“. Koja je ključna razlika i kada da se javimo na testiranje?

Jovićević: S obzirom da smo do nedavno imali veliki broj oboljelih od COVID-a 19, a svi znamo šta nam je to posljednjih godina donijelo, strah je opravdan. Međutim, zaboravili smo da smo u ovo vrijeme uvijek imali povećan broj respiratornih infekcija i epidemiju gripa. Ono što bih preporučila i savjetovala slušaocima i čitaocima je da sprovode preventivne mjere koje su zajedničke za sve respiratorne infekcije. Dakle, koliko god je to moguće izbjegavati zatvorene prostore. Kada se boravi u zatvorenim prostorima duže, da se prostorije što češće provjetravaju, da se poradi na imunitetu, znači da se konzumira što više svježeg voća i povrća, da se unosi dovoljno tečnosti… Ukoliko se pojave simptomi neke respiratorne infekcije da se izbjegavaju kontakti, a ako se simptomi prolongiraju da se jave izabranim ljekarima koji će odlučiti da li je potrebno uraditi testiranje, na osnovu koga se jedino može utvrditi da li se radi o COVID-u ili nekoj drugoj respiratornoj infekciji.

RB/BI: Ovih dana se uveliko priča i o novom soju korona virusa “Kraken” kako su ga nazvali. Koja je njegova najbitnija karakteristika i da li sve one vakcine protiv COVID-a štite i od ovog soja?

Jovićević: Svjedoci smo da se posljednjih dana u medijima pominju “novi sojevi korona virusa”. Bitno je naglasiti da to nisu novi sojevi, već podvrste. A nazivi poput “Kraken” i nekih drugih, su neadekvatni. Jer, to su zapravo podvrste koje imaju slične ili iste karakteristike kao i sojevi koji su prethodno bili u cirkulaciji. Ono što je potvrđeno je da ova podvrsta još uvijek nije dominantna u Evropi. On se lakše prenos, ali simptomi nisu ozbiljniji i ne zahtijevaju hospitalizaciju pacijenata. Što se vakcinacije tiče, u Crnoj Gori je omogućeno primanje bivalentne vakcine protiv COVID-a, koja sadrži, pored vuhanskog soja, i sojeve B, A4 i 5. Vakcina je dostupna u svim zdravstvenim ustanovama koje obavljaju vakcinaciju. Potrebno je da se zainteresovani obrate svojim izabranim ljekarima kako bi dobili “buster” dodatnu dozu.

RB/BI: Koliko treba da prođe da bi oni koji su primili tri doze, čak i buster dozu, smatrali da su kompletno vakcinisani i za koji period ?

Jovićević: Za sve pacijente koji su primili prethodne doze, potrebno je da prođe dva mjeseca da bi se dobila dodatna doza. A kod onih koji su prebolovali COVID, potrebno je da prođe tri mjeseca od početka simptoma ili nakon pozitivnog testa da bi dobili dodatnu ‘buster’ dozu.

RB/BI: Što se sezonskog gripa tiče, vakcinacija je počela u oktobru prošle godine. Koliko je do sada vakcinisano pacijenata i kome preporučujete vakcinaciju protiv gripa ?

Jovićević: Kao i svake godine, u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori u oktobru započinje vakcinacija protiv sezonskog gripa. Vakcinu distribuira “Montefarm”. Ove godine Dom zdravlja Bar je dobio 1600 doza. Trenutno raspolažemo sa nešto preko 200 doza. Inače je preporuka da je najbolje vakcinisati se u periodu od oktobra do decembra. Međutim, dokle god je virus u cirkulaciji, može se primiti vakcina. Tako da se može dati i do marta. Da bi se neko vakcinisao potrebno je da se javi izabranom doktoru koji će nakon pregleda dati nalog da se primi vakcina.

RB/BI: Nakon primanja vakcine koliko je potrebno vremena da se razvije imunitet ?

Jovićević: To moramo imati uvijek na umu – da je za razvoj imuniteta potrebno u prosjeku dvije nedjelje. Zato je i preporuka da se sa vakcinacijom počne prije nego se grip pojavi u epidemijskoj formi.

RB/BI: Da se kratko osvrnemo i na mlađu populaciju. U posljednje vrijeme se takođe apeluje na roditelje da djecu vakcinišu MMR vakcinom. Koliko je u Baru djece vakcinisano ovom vakcinom i koja bi bila vaša poruka roditeljima ?

Jovićević: Prije svega, moram da podsjetim da je MMR obavezna vakcina, koja se daje po kalendaru vakcinacije. Da bi se postigao kolektivni imunitet, potrebno je da obuhvat vakcinacijom bude 95% i više. Mi smo ranijih godina imali zaista dobre obuhvate. Međutim, taj obuhvat je, kako kod nas, tako i u regionu, počeo da opada negdje od 2013. godine. Tako da smo 2018. godine i mi imali epidemiju kada je bilo oko 200 oboljelih. Inače, radi se o jednoj veoma kontagioznoj respiratornoj infekciji i ukoliko neko ko nije vakcinisan, odnosno nema imunitet, dođe u kontakt sa nekim ko je inficiran, gotovo da je stopostotna šansa da će se razboljeti. U tom smislu je veoma važno da se djeca vakcinišu u uzrastu koji je predviđen, a to je u drugoj godini i pred polazak u školu. Nažalost, posljednjih godina zbog jakog uticaja “antivakcinalnog lobija” došlo je do izrazitog pada vakcinacije protiv morbila. U posljednjih nekoliko mjeseci od strane IZJ i Ministarstva zdravlja, kao i svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, sprovode se kampanje i program da se taj obuhvat poveća i da se roditeljima daju prave informacije kako bi donijeli odluku da se njihova djeca vakcinišu. Ja se nadam da će sve to skupa dovesti do toga da se obuhvat vakcinisanih poveća.

RB/BI: Krajem prošle godine, mada i početkom ove, maltene su neizbježne tzv. ovčije boginje – varičele. Čini li se da je ovog puta to bilo nešto učestalije nego ranijih godina?

Jovićević: Radi se takođe o osipnoj respiratornoj infekciji, a ovo je takođe sezona kada svake godine bilježimo porast varičele, posebno među predškolskom djecom. Kao i za ostale respiratorne infekcije, mjere prevencije su iste. Na svu sreću, to je bolest koja uglavnom prođe sa blažim simptomima i samo u rjeđim slučajevima može doći do komplikacija.

RB/BI: Kad već pominjemo predškolski uzrast, je li rješenje da kada dijete ozdravi, odmah ga ponovo pošaljemo u kolektiv. Da li je to način da “ojača imunitet”. Često čujemo od roditelja da” kad god dijete krene u vrtić, vrlo brzo dobije respiratornu ili drugu infekciju”.

Jovićević: Ono što treba znati i što je najvažnije znati, je da dijete ne ide u kolektiv dok je infektivno. Za većinu infekcija je karakteristično da je infektivnost najveća u prvim danima od pojave simptoma. Kada se simptomi povuku, odnosno kada dijete nije više infektivno, od procjene pedijatra i njegove preporuke zavisi kada će dijete ponovo krenuti u predškolsku ustanovu. Bitno je da u tom periodu najveće infektivnosti ne ide u kolektiv.

RB/BI: Ono što je takođe bitno da pomenemo je da je u Crnoj Gori u septembru započela vakcinacija protiv HPV virusa koji je u 9 od 10 slučajeva uzročnik raka grlića materice. Treća nedjelja januara je “Evropska nedjelja prevencije karcinoma grlića materice” kada se naročito ukazuje na značaj preventivnih mjera. Vakcina protiv HPV virusa, predviđena je za uzrast od 9 do 13 godina. Kakvo je interesovanje do sada?

Jovićević: Kao što ste naveli, u Crnoj Gori je 26. septembra, započeo program imunizacije protiv Humanog papilloma virusa (HPV). Ta vakcina se u svijetu daje duže od 15 godina i primjenjuje se u preko sto država. Ono što je karakteristično za Crnu Goru je da su za sada primarna grupa za vakcinaciju djevojčice uzrasta od devet godina. U planu je da se u narednom periodu ova populacija proširi na starije uzraste kao i na dječake. S obzirom da se radi o preporučenoj vakcini koja nije (kao što je MMR) obavezna, potrebno je najprije da se jave izabranom pedijatru. Ukoliko se radi o starijoj populaciji djece iznad devet godina, potrebno je da se prijave, kako bi njihovo interesovanje bilo evidentirano i kako bi u datom momentu mogli biti pozvani i vakcinisani.

RB/BI: Na sajtu Instituta za javno zdravlje www.ijzcg.me je detaljno objašnjeno o vakcinaciji protiv HPV virusa. Tako da svako ko je zainteresovan da se bolje informiše, može to učiniti i na taj način. Doktorka, uvijek je puno tema za razgovor sa Vama i Vi ste uvijek zahvalna sagovornica. Za kraj razgovora kažite nam koje su Vaše preporuke za naredni period kako da se zaštitimo od respiratornih i drugih infekcija koje nas vrebaju na svakom koraku?

Jovićević: Hvala. Ja bih na kraju razgovora, iskoristila priliku da kažem da se nadam da ćemo u ovoj godini konačno ugledati kraj epidemije COVID-a, i da će sve ono što smo do sada primjenjivali, uticati na to da se i ostale respiratorne infekcije javljaju u manjem obimu. Takođe, da ponovim koje su to najvažnije preventivne mjere kada je riječ o respiratornim infekcijama – pored toga što moramo voditi računa o socijalnoj distanci, o stanju našeg organizma i imunitetu, ono što bih ponovo naglasila, posebno kada je riječ o gripu, je da kada imamo dostupnu vakcinu to je najefikasnija mjera prevencije. Preporučujem svim osobama starijim od 65 godina, i onima koja imaju neka hronična oboljenja, da se vakcinišu jer je to najefikasniji način da zaštite svoje zdravlje.

The post Sezona respiratornih i ostalih zaraznih bolesti u jeku first appeared on BARinfo.