Ova inicijativa okupila je oko 50 srednjoškolaca, članova Učeničkog parlamenta i školskog volonterskog kluba „Ruka solidarnosti“, koji su se tokom tri dana družili sa starijim sugrađanima, korisnicima usluga Opštinske organizacije Crvenog krsta Bar.

Nakon pripreme poslatica u školskoj kuhinji koje su zatim uz poruke podrške poklonili starijim sugrađanima, učenici su pružili i pomoć u svakodnevnim poslovima onim štićenicima kojima je to bilo potrebno, pokazujući time visok nivo empatije i društvene odgovornosti.  Osim toga, učesnici su dodatno osnažili socijalne veze i međusobno razumijevanje sa korisnicima kroz zajedničke društvene igre i muziku, dok su završnicu njihovih aktivnosti obilježili književni nastupi, poetski i prozni sastavi pažljivo oblikovani za ovu priliku, kao i aktivnost “Međugeneracijska mreža” kroz koju su djeca i štićenici kreirali simboličnu mrežu uspomena, lijepih misli i asocijacija potvrđujući značaj međusobne povezanosti i razmjene iskustava.

Koordinaciju aktivnosti vodile su profesorice Ivana Kecojević i Mirjana Savićević, čiji je angažman dao značajan doprinos uspješnoj realizaciji programa.

Prepoznajući značaj ovakvih inicijativa koje podstiču razvoj humanih vrijednosti kod mladih i unapređuju kvalitet života starijih sugrađana, Opština Bar snažno podržava projekte koji doprinose izgradnji inkluzivne i solidarne lokalne zajednice.​

The post ​Opština Bar i SEUŠ: Dan dobrih djela- korak više ka međugeneracijskoj povezanosti first appeared on BARinfo.

Portal Bar Info je nedavno objavio izvještaj sa takmičenja i ceremonije dodjele nagrada održane u Kući maslina, a naše gošće su u programu govorile o svom stvaralačkom putu, iskustvima sa takmičenja, značaju podrške mentora, motivima koji stoje iza njihovih nagrađenih radova i o očekivanjima od finalnog nadmetanja. Razgovor koji smo vodili sa njima je potvrdio koliko su talenat, rad i podrška okoline važni u razvoju mladih stvaralaca. Njihove priče svjedoče o hrabrosti da se emocije pretoče u riječi i podijele sa drugima, ali i o važnosti onih koji u njima prepoznaju potencijal i podstiču ih da ga razvijaju.

Ena Sekulović, Ajla Hodžić i Mina Tošić su osvojile prvo, drugo i treće mjesto u kategoriji autorske poezije, a poseban kuriozitet predstavlja činjenica da su sve tri učenice Gimnazije “Niko Rolović” i da im je zajednička mentorka  profesorica Gordana Leković. 

Govoreći o svojim počecima, Ena Sekulović ističe da piše od malena i da je svoj prvi autorski rad napisala sa svega 11 godina. Ipak, kako kaže, u početku nije imala velika očekivanja kada se prijavila na konkurs.

„Moram priznati da nisam vjerovala u uspjeh. Porodici i društvu iz škole sam zahvalna što su mi dali podstrek i nadahnuli za pjesme sa kojima sam konkurisala“, kazala je Ena, naglašavajući koliko podrška najbližih može biti presudna u razvoju mladih autora.

Ajla Hodžić dijeli slično iskustvo, posebno ističući značaj podrške nastavnika, profesora i roditelja. Iako piše od ranog djetinjstva, smatra da bez njihove podrške vjerovatno nikada ne bi imala hrabrosti da svoje radove predstavi javnosti.

„Mislim da je to veoma značajan podsticaj. Da nije bilo tih nastavnika, profesora i roditelja koji su me ohrabrili da pokažem svoje radove, vjerovatno ih nikada ne bih podijelila sa drugima“, kazala je Ajla. Posebno je izdvojila profesoricu Gordanu Leković, koja ju je motivisala da se prijavi na takmičenje.

Kako ističe, upravo je profesorka prepoznala njen potencijal kroz školske radove i podstakla je da napravi iskorak.
„Kada je vidjela moje sastave, predložila mi je da ih pokažem i van učionice. Iako ranije nisam osjećala tu potrebu, moram priznati da je lijep osjećaj kada se drugima dopada ono što napišem“.

Mina Tošić, takođe, piše od malena, ali priznaje da dugo nije bila svjesna posebnosti svog izraza. Tek zahvaljujući nastavnicama i učiteljicama koje su je ohrabrivale, počela je da razvija pisanje i učestvuje na konkursima. Njeni radovi su, kako kaže, već bili objavljivani u školskim časopisima, a podrška mentora bila je ključna da nastavi tim putem i u srednjoj školi.

„Nisam primjećivala da se moji sastavi izdvajaju od drugih dok mi na to nisu ukazale nastavnice. Mnogo mi znači što danas vidim da se i drugima dopada ono što pišem i da to cijene“, kazala je Mina, ističući da je, pored porodice i prijatelja, mentorska podrška bila presudna za njen razvoj.

Posebnu dimenziju ovom takmičenju daje činjenica da autori sami interpretiraju svoja djela. Upravo o tom iskustvu govorila je Samra Tombarević, koja je, osim nagrade za autorsku poeziju, osvojila i prvo mjesto u kategoriji najboljeg interpretatora.

„Smatram da pjesme pišemo iz emocije, ali je još važnije da tu emociju prenesemo na pravi način. Nije presudno da publika razumije pjesmu, već da je osjeti”, istakla je Samra dodajući da je recitovanje dio njenog života od najranijeg djetinjstva i da ju je upravo to iskustvo oblikovalo kao ličnost i umjetnicu.

„To je nešto u čemu se pronalazim. Sve se dodatno razvija kroz čitanje, pisanje i stalni rad. Moramo biti aktivni u onome što volimo, kako bismo napredovali i postajali bolja verzija sebe“, kazala je ona, naglašavajući da joj je,  zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu na školskim i opštinskim takmičenjima, interpretacija postala prirodna. Ipak, isiče da je ključ u ličnoj povezanosti sa tekstom.

„Svaku svoju pjesmu volim i u svakoj se pronalazim. Kada se pronađeš u stihovima koje si napisao, znaš kako da ih preneseš na pravi način. Ne možeš isto interpretirati pjesmu koja nije dio tebe i onu u kojoj prepoznaješ sopstvene emocije“, zaključila je Samra uz napomenu da ključnu ulogu u njenom “poetskom odrastanju” ima profesorica i mentorka Ivana Kecojević.

Jedan segment razgovora odnosio se i na značaj čitanja. Ena Sekulović priznaje da u početku nije bila posvećena knjigama, ali se to vremenom promijenilo.

„Za mene je knjiga odmor. Čitanjem se udaljim od realnosti i uđem u svijet pisaca. Što sam više čitala, moje pjesme su postajale drugačije i modernije”, otkriva Ena ističući da inspiraciju često pronalazi u snažnim emocijama, te da je bol najviše inspiriše.

Ajla se osvrnula na društvene teme koje zaokupljaju mlade, i koje je posebno nadahnjuju.

„Šteta je što se danas mladi ne fokusiraju na prave vrijednosti. Kroz pisanje pokušavam da ukažem na ono što nam nedostaje i da podstaknem ljude da pišu, da na taj način  izraze svoje emocije”, kaže Ajla.

Jovana Zindović iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole osvojila je prvo mjesto u kategoriji najbolje kratke priče, uz mentorsku podršku profesora Anta Zgradića. Kako ističe, inspiraciju pronalazi prvenstveno u knjigama.

„Pored djela koje čitam, inspiraciju tražim u svijetu oko sebe i mislim da je ona u oku posmatrača. Moja lična iskustva nijesu u velikoj mjeri utkana u moje priče, ali smatram da knjige i iskustva drugih mogu oblikovati moj pogled na svijet. Moje priče su, uglavnom, priče o ljubavi. Ona je pokretač svega i uvijek može biti inspiracija, ali je svako doživljava na svoj način“, kazala je Jovana, ističući značaj podrške mentora.

„Profesor Zgradić je moja najveća podrška. Ohrabrivao me da se prijavim na takmičenja i bio uz mene. Uči me na koji način da sama primijetim i ispravim greške koje pravim pri pisanju, što je posebno podsticajno za mene”, kaže Jovana koja je i prošle godine  nagrađena na IKA konkursu.

“Ove godine nisam očekivala uspjeh. Napisala sam jednu sasvim drugačiju priču. Željela sam da bude neobična, a ne nužno lijepa, jer neobično privlači pažnju. Bila sam skeptična kako će biti prihvaćena, ali reakcije su bile odlične. Što se tiče finala, očekujem da se zabavim, da čujem nešto novo i upoznam različite načine razmišljanja kroz tuđa djela. Da li ću pobijediti nije mi presudno, jer ne pišem zbog pobjede.”

U konkurenciji autorske poezije za uzrast od 10 do 14 godina, prvo mjesto osvojila je Sofija Pejović, učenica Osnovne škole „Kekec“, čija je mentorka Staša Savić.

„Tokom pisanja iznosim svoja osjećanja. Posebno me boli nepravda, pa me ona najčešće i inspiriše. U oblikovanju pjesme najviše mi pomažu nastavnica Staša Savić i moja majka, koja takođe piše pjesme“, kazala je Sofija, dodajući da od finala očekuje i nova poznanstva.

Iz iste škole dolazi i Nikolina Magovčević, koja je osvojila prvo mjesto za interpretaciju svoje pjesme, uz mentorsku podršku Mirjane Lučić.

„Sreći nije bilo kraja kada je žiri pročitao moje ime. Nisam imala tremu, jednostavno sam se prepustila pjesmi, ušla u nju kao da je glumim. Bila sam emotivna i smatram da je mnogo teže govoriti svoje nego tuđe stihove. Na narednom takmičenju očekujem da ponovim uspjeh i da na najbolji način predstavim sebe, svoju školu i svoj grad.“

Osnovna škola „Kekec“, koja broji oko 400 učenika, imala je čak 26 prijavljenih radova, što je čini najzastupljenijom školom na konkursu, zbog čega je i javno pohvaljena tokom ceremonije dodjele nagrada. Nastavnica Staša Savić ističe da kroz redovnu nastavu nastoji da motiviše djecu da učestvuju na književnim konkursima, ali bez nametanja obaveze.

„Djeci je važno da imaju zadatu temu jer tada lakše odlučuju da li ih ona zanima, da li govori o ljubavi, o njihovim ‘nezgodnim godinama’, problemima koji ih tište… Često ih treba dodatno motivisati. Pitaju me i šta dobijaju kao nagradu, a ja im kažem da, ako pišu zbog nagrade, ne treba da pišu. Uz pravilan pristup, izgradili smo lijep odnos i pisanje je mnogima postalo svakodnevica”, kazala je Savić osvrnuvši se i na tremu koja je bila prisutna kod velikog broja takmičara.

„Moji učenici su imali  veliku tremu jer su mnogi prvi put izašli na scenu. Ohrabrivala sam ih da to ne posmatraju kao takmičenje, već kao priliku da upoznaju sebe. Njihovo stvaralaštvo pokazuje da uz talenat, rad i podršku okoline nastaju djela koja ostavljaju snažan trag, ne samo na papiru, već i u ljudima koji ih čitaju i slušaju”, zaključuje Staša Savić.

Na kraju emisije, talentovane autorke su sa slušateljkama i slušaocima Radio Bara podijelile djelove svojih pjesama i priča o ljubavi, nepravdi, ratu, bolestima zavisnosti, unutrašnjem svijetu mladih. Njihove riječi svjedoče o dubini razmišljanja i zrelosti koja prevazilazi njihove godine.

The post Gimnazija, SEUŠ i OŠ Kekec dominirale na književnom takmičenju koje je organizovala IKA first appeared on BARinfo.

„Kroz svoje interpretacije, učenici su Šekspirove likove – Romea i Juliju i Hamleta, obojili sopstvenim emocijama, dok su svevremeni stihovi oživjeli u novim, mladim glasovima, tiho i iskreno svjedočeći o ljepoti pozorišta.

Nenametljivo, a snažno, obilježavanje ovog dana pokazalo je da pozorište ne živi samo na velikim scenama, već i u učionicama, na trgovima i u mladim ljudima koji mu iznova daruju smisao, ostavljajući za sobom tih, ali trajan odjek umjetnosti“, poručuju iz Dramskog studija „Entuzijasti“, pod čijim okriljem sa mladim glumcima već godinama posvećeno, predano i sa mnogo ljubavi i strpljenja, rade profesorice Mirjana Savićević i Ivana Kecojević.

The post U slavu Svjetskog dana pozorišta, svestrani Entuzijasti oživjeli Šekspirovo djelo first appeared on BARinfo.

Pod sloganom “Volim jer brinem”, obišli su vatrogasce, vaspitače, zdravstvene radnike, radnike na održavanju čistoće i policajce, darivali osmijehe, pisma zahvalnosti i kolače pripremljene u školskoj radionici. 

„Ovim gestom pokazali su poštovanje i zahvalnost prema ljudima koji svakodnevno doprinose sigurnosti i dobrobiti zajednice, istovremeno naglašavajući važnost malih djela pažnje i brige u svakodnevnom životu“, sa ponosom ističu iz ove obrazovne ustanove.

The post Lijep gest ljubavi i zahvalnosti učenika SEUŠ first appeared on BARinfo.

Statistika je, nažalost, poražavajuća, jer je broj adolescenata koji koriste elektronske cigarete u porastu. Industrije duvana i nikotina, kroz upotrebu aroma, korišćenje elegantnog i savremenog dizajna, kao i kreiranje proizvoda koji podsjećaju na slatkiše i igračke, prilagođavaju svoje strategije kako bi privukle potrošače.

“Na taj način”, ističe profesorica Kecojević, “podrivaju javno zdravlje i ciljaju ranjive grupe, posebno adolescente. Novi duvanski proizvodi, proizvedeni da budu alternativa, u cilju odvikavanja od pušenja, sadrže supstance veoma opasne po zdravlje”.

Kecojević dodaje da su aktivnosti koje su danas sprovedene edukativno-preventivnog karaktera i usmjerene su na zaštitu djece i mladih od duvanske industrije, kao i jačanje kolektivne posvećenosti zdravijoj budućnosti.

“Samim tim, promocija zdravih stilova života je naš glavni cilj, jer smo u obavezi da učestvujemo u oblikovanju društveno odgovornih građana koji imaju zdrave navike”, naglasila je Kecojević podsjetivši da su vrijedni i daroviti učenici za ovu priliku, pored performansa, pripremili i literarne i likovne radove i pokazali na koji način se oni hvataju u koštac sa ovim akutnim i složenim problemom.

Osim pomenutog, djeca su pripremala kolače na kojima su bile ispisane simbolične poruke u vezi sa tematikom, a osmislili su i edukativne flajere koje su dijelili prolaznicima. Profesorica Mirjana Savićević je istakla da su na sve načine pokušali da korisnicima duvanskih proizvoda skrenu pažnju koliko štete ne samo sebi već i okolini.

“Simbolična trka, likovni i literarni radovi najbolje su ukazali na tu štetnost”, istakla je za Radio Bar i Bar Info Savićević.

Doprinos organizaciji simbolične trke dao je Aktiv fizičkog vaspitanja, na čelu sa profesoricom Biljanom Lekić.

The post Performans SEUŠ povodom Svjetskog dana bez duvanskog dima first appeared on BARinfo.

Neobičnu i interesantnu aktivnost, osmislile su profesorice Mirjana Savićević i Ivana Kecojević, saradnji sa pedagogicom škole, Teodorom Dević. Osim velikog broja učenika, događaj u Starom gradu pratili su predstavnice Sekretarijata za kulturu, sport i mlade, Jadranka Perutović, Jana Šekularac, Marina Stojanović i Centra za socijalni rad i staranje, psihološkinja Andrijana Raković.

Program se sastojao iz tri dijela, a svaki je bio posvećen različitim oblicima nasilja – vršnjačkom, porodičnom i digitalnom. U uvodnoj riječi, prof. Ivana Kecojević je navela zabrinjavajuće podatke koji ukazuju na sve učestalije primjere nasilja, pa je, po njenim riječima, neophodno kontinuirano raditi kako na njegovom suzbijanju, tako i na prevenciji.

,,Kako bismo doveli do promjene ponašanja kod djece koja vrše nasilje, odrasli treba, najprije, da razumiju njihovu perspektivu i razlog zašto biraju da se tako ponašaju. Dakle, nije dovoljno samo kazniti dijete, jer kazna neće dovesti do promjene u ponašanju, već je potrebno raditi na promjeni njihovih stavova i uvjerenja o nasilnom rješavanju problema. Tek tada ćemo moći da izazovemo promjenu”, smatra Kecojević.

Što se tiče djece koja trpe nasilje, Kecojević naglašava da je neophodno razvijati sistem podrške u njihovom okruženju.

“To se ogleda u toploj i podržavajućoj atmosferi u porodici i školi, pomoći u procesu jačanja postojećih i sticanja novih prijateljskih veza i, svakako, jačanje samopouzdanja i podučavanje vještinama komunikacije“, zaključila je prof. Ivana Kecojević.

Profesorica Mirjana Savićević je najavila monolog bivše učenice Enese Sukić, a potom su učesnici rješavali zanimljivi kviz koji je pripremila pedagogica Teodora Dević. U nastavku programa, prikazani su inserti iz filmova na temu nasilja, koje su osmislili i snimili učenici SEUŠ, u saradnji sa profesoricama. Učenici prvog razreda, Mihailo Obradović i Damjana Đurović izveli su potresnu scenu o porodičnom nasilju, nakon čega je gošća večeri, Natalija Marstjepović, ispričala svoje gorko životno iskustvo i pozvala mlade da prijave svaki oblik nasilja, da se ne plaše i da ne trpe, “jer uvijek ima onih koji će im pomoći”. 

Nikolina Rabrenović i Dunja Stojanović pročitale su literarne radove o shvatanju nasilja i načinima prevazilaženja problema, a u segmentu koji se odnosio na digitalno nasilje, prikazan je spot koji su učenici Ekonomske škole snimili s namjerom motivacije okupljenih da budu inicijatori prijavljivanja svih oblika nasilja.

Profesorica Savićević je istakla da roditelji mogu da odigraju značajnu ulogu i kod djece koja vrše i kod djece koja trpe nasilje.

“U oba slučaja, roditelji treba da prate ponašanje djeteta, registruju svaku promjenu i provjeravaju da li je sve u redu. Djecu treba podsticati na lijepo ponašanje, podučavati vještinama komunikacije i razumijevanja veze između emocija i ponašanja. Takođe, važno je ukazati im da, ako se dogodi vršnjačko nasilje, treba da se obrate odraslima (roditeljima, nastavnicima ili drugim osobama od povjerenja), jer jedino na taj način nasilje može da se zaustavi”, navela je prof. Savićević.

U završnom dijelu večeri, žiri u sastavu Jana Šekularac, Marina Stojanović i Teodora Dević, odabrao je tri najbolja rada na temu nasilja, na likovnom konkursu koji je otvoren u okviru pomenutih aktivnosti. Prvu nagradu osvojila je Anastasija Naumchuk, druga je pripala Polini Dereviachenko, a treća Isidori Bjelić Zahvaljujući trudu profesorica, prvoplasirane učenice dobile su simbolične nagrade.

The post Kecojević: Neophodan kontinuiran rad na promjeni stava kod djece da se nasiljem rješavaju problemi first appeared on BARinfo.

Dan “roze majice” obilježava se tokom posljednje sedmice februara kroz promociju tolerancije, empatije i poštovanja različitosti, kao i osnaživanja nenasilnog rješavanja konflikata. U SEUŠ se, prema riječima profesorice Kecojević, “trude da stvore atmosferu u kojoj se nasilničko ponašanje oštro osuđuje a, s druge strane, izgrađuju kod učenika razumijevanje za svakog pojedinca”.

“Važno je da kod djece razvijemo sistem podrške u čemu je nemjerljiva uloga roditelja, bilo da se radi o djeci koja trpe, ili onoj koja vrše nasilje. Uočavanje promjena u ponašanju i njihovo registrovanje, doprinosi rješavanju ovog veoma izraženog problema, u šta je neophodno uključivanje pedagoga i psihologa koji pomažu u pronalaženju najadekvatnijeg modela u pravcu osvješćivanja djece i omladine. Neophodno je, isto tako, i osvješćivanje građana, ovo je jedan od načina da to učinimo i nećemo prestati da se borimo”, jasna je Kecojević, dodajući da “samo udruženi možemo postići značajnije rezultate u borbi protiv nasilja”.

Kecojević je zadovoljna odzivom djece kad su ovakve aktivnosti u pitanju.

“Ako ovakva akcija osvijesti makar jednog učenika da se promijeni, razmisli o svojim postupcima i, kada je neophodno, pruži ruku podrške drugaru, da ne osuđuje, ne kritikuje, već da bude neko sa razvijenom empatijom i neko ko je oslonac, možemo biti sigurni das mo na pravom putu. Poseban doprinos dali su gastronomi koji su sa profesoricom Milicom Radonjić vrijedno pripremali ukusne kolačiće za naše sugrađane. Oni su na taj način digli svoj glas protiv nasilja i svih neprijatnosti koje se dešavaju i poslali poruku da je zdravije i bolje nekom nacrtati osmijeh na lice”, naglasila je.

Značajnu podršku današnjim i aktivnostima, uopšte, koje SEUŠ sprovodi u saradnji sa učenicima u cilju ukazivanja na brojne probleme sa kojima se mladi susreću, kontinuirano pruža i Opština Bar.

“Uz upravu škole i direktora Milisava Joksimovića, podrška Opštine Bar nam je i te kako značajna, apsolutno imaju razumijevanja za svaku našu ideju i iznalaze način da je i realizuju. Bez njihove pomoći, sve ove aktivnosti ne bismo mogli da sprovedemo na kvalitetan način”, istakla je Ivana Kecojević.

U aktivnosti obilježavanja Dana borbe protiv vršnjačkog nasilja su, pored sadašnjih, učesvovali i bivši učenici SEUŠ. Enesa Sukić je uključena u rad nekoliko omladinskih organizacija i osvjedočena je mlada borkinja za prava djece.

“Kao bivši učenik, konkretno u ovom projektu, imam ulogu kao jedan od aktera svojevrsnog društvenog eksperimenta. Na ovu temu treba što više da se diskutuje kako u kući i školi, tako i na društvenim mrežama, u radio i TV programima… Rado sam se odazvala i smatram da bi to trebalo da učini svako od nas kako bi stvarali bolje sjutra”, poručila je Enesa.

Na tri različite lokacije u gradu, priređeni su performansi koji su trebali da pokažu koliko su građani Bara spremni da pomognu u rješavanju konflikata među mladima. Naime, učenici su pokušali da insceniraju tuču, maltretiranje i još neke vidove lošeg ponašanja želeći izazivajući kod prolaznika različite reakcije.

Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja – Dan ružičastih majica nastao je na inicijativu srednjoškolaca iz Kanade 2007. godine. Inicijativa je bila reakcija na događaj kada je učenik bio maltretiran zbog nošenja roze majice, a u znak podrške svojoj majci koja je oboljela od karcinoma. Dječak je doživio verbalno i fizičko nasilje od strane svojih vršnjaka. Te večeri, dječaci koji su bili njegovi drugovi kupili su 50 ružičastih majica i sjutradan ih dijelili na ulazu drugarima koji su majice obukli kao znak podrške dječaku koji je maltretiran. Cilj je bio da se pruži podrška i ukaže na problem vršnjačkog nasilja. Na taj način, roze majica je znak podrške svakom djetetu koje trpi vršnjačko nasilje.

The post Poslate snažne poruke povodom Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja first appeared on BARinfo.

Žiri u sastavu Jovana Bojović – predsjednica, Branka Otašević i Izet Mulabegović – članovi, jednoglasno je odlučio da ovogodišnje specijalne nagrade za glumačka ostvarenja budu dodijeljena Davudu Bahoviću za ulogu automehaničara i Jovani Šobić za ulogu medicinske sestre, u predstavi “Ordinacija” Dramskog studija “Entuzijasti”.

Profesorica Ivana Kecojević, koja je uz Mirjanu Savićević režirala predstavu po tekstu satiričara, dr Slobodana Simića, zadovoljna je nastupom na Festivalu u Bijelom Polju kao i osvojenim nagradama. Naglasila je da bjelopoljski pozoršni život ima dugu tradiciju, te da je Festival dramskih amatera više od pola vijeka mjesto okupljanja najboljih ostvarenja iz oblasti dramskog amaterizma.

“Naši Entuzijasti ove godine su se po treći put predstavili bjelopoljskoj publici i iznova pobrali simpatije publike i stručnog žirija. Samo učešće na Festivalu za nas je vrlo značajno, a specijalne nagrade koje su osvojili naši glumci Jovana Šobić i Davud Bahović su potvrda kontinuiranog rada i ogromne ljubavi prema dramskoj umjetnosti. Raduju nas priznanja i motivišu da nastavimo putem umjetnosti i ljepote, jer nam pozorište pomaže da prevazilazimo granice”, kazala je za Radio Bar i Bar Info profesorica Ivana Kecojević.

Osim Davuda Bahovića i Jovane Šobić, u predstavi igraju: Marija Nikotić, Belma Nikezić, Din Kurgaš, Andrej Kalašić, Enesa Sukić, Almir Pelinković, Edina Ćorović i Bogdan Savićević. Asistenti režije su Bahović i Kalašić, a saradnica prof. Valentina Drobnjak.

Najbolja predstava 51. Festivala dramskih amatera je “Danilo” u režiji Dragana Koprivice, produkcije bjelopoljskog pozorišta Centra za kulturu “Vojislav Bulatović – Strunjo”.

Na bjelopoljskom Festivalu učestvovalo je 11 predstava iz šest crnogorskih opština: Bara, Podgorice, Nikšića, Plava, Mojkovca i Bijelog Polja.

The post Davud i Jovana zablistali na najvećoj smotri glumačkih talenata first appeared on BARinfo.

“Na glavnom gradskom trgu izlagane su rukotvorine učenika – članova Kluba kreativnih. Zamisao je da se kreirani predmeti prodaju po simboličnim cijenama, a da se prikupljeni novac donira osobama koje imaju problema sa zavisnošću. Oni se često obraćaju za pomoć udruženju ‘Žene Bara vekog srca’, čije članice pokušavaju da im izađu u susret, koliko im mogućnosti dozvoljavaju. Međutim, budući da je u međuvremenu učenik naše škole, Nikola Džolić, ostao i bez drugog roditelja, odlučili smo da prikupljena sredstva preusmjerimo za potrebe djece Džolić. Ovu humanitarnu akciju su podržale i Gimnazija i Srednja stručna škola, kao i brojni sugrađani, od kojih smo navikli na podršku u sličnim poduhvatima”, naglašava Savićević uz napomenu da je “ova humanitarna akcija samo segment kompleksnog projekta, koji podrazumijeva brojne radionice, predavanja, snimanje filma, izvedbu performansa, izradu flajera i postera. Sve to dovoljno kazuje o kreativnosti naših učenika”.

Profesorice Ivana Kecojević i Mirjana Savićević su koordinatorke projekta “Znanjem protiv narkomanije i drugih bolesti zavisnosti” u čije aktivnosti su uključene i referentkinje Maša Lemajić i Teodora Amanović iz Opštine Bar kao pokrovitelja.

The post SEUŠ podržala akciju prikupljanja pomoći za mlade Džoliće first appeared on BARinfo.

RB/BI: Da li je Srednja ekonomsko- ugostiteljska škola spremna za drugo polugodište?

Savićević: Da, naravno da smo spremni tako da iako zimski raspust traje, učenici odmaraju ali mi, profesori ne. Već poslije 10. januara krenuli smo sa raznim aktivnostima, pa su tako u toku polaganja vanrednih razrednih, diferencijalnih ispita, kao i stručni završni ispiti… Na neki način dobro nam je došao produžetak raspusta, kako bi pripreme bile temeljnije, da spremni dočekamo učenike u ponedjeljak.

RB/BI: Koliko škola broji đaka?

Savićević: Imamo oko 540 učenika. U jednom periodu smo ih imali mnogo više, nadamo se da ćemo narednih godina ponovo imati više đaka. U prilog tome mogu reći da smo ove godine dobili licencu za smjer carinik- špediter, tako da će to vjerovatno „ključ“ koji će privući veći broj srednjoškolaca u Srednju ekonomsko- ugostiteljsku.

RB/BI: U posljednje vrijeme potencira se da se mladi koji nijesu zainteresovani da nakon srednje škole nastave obrazovanje, fokusiraju na tzv. „srednjoškolska zanimanja“ koja su po pravilu deficitarna. Srednja ekonomsko- ugostiteljske škola nudi upravo programe za sticanje takvih zvanja. Koji obrazovni profili su zastupljeni u vašoj školi i koji su najpopularniji?

Savićević: U našoj školi postoje smjerovi za treći i četvrti stepen. Što se trećeg stepena tiče, imamo konobare, kuvare i prodavače, a četvrti smjer su ekonomski tehničar i hotelsko- turistički koji je ove godine modularizovan (to je inače bio „turistički“ smjer, kako su ga popularno zvali) i gastronom. Učenicima se pruža mogućnost obavljanja profesionalne prakse, što je naročito aktuelno za treći stepen, jer oni koji se opredijele za četvrti, uglavnom nastavljaju obrazovanje. Praksa zna da bude velika pomoć prilikom odabira posla, a nerijetko poslodavac te mlade ljude prepozna kao izvrsne radnike. Oni po završetku srednje škole dobijaju posao (što je danas veoma važno) i pronađu sebe u zanimanju za koje su se školovali.

RB/BI: Ti programi su izvanredni za sticanje prakse i radnih vještina koje su sve više na cijeni. Na ovakav način se stimulišu mladi da odmah nakon srednje škole počnu da zarađuju za život. Plan je višestruko koristan- na tržištu rada pojavljuje se edukovan kadar, pun elana i volje, a na Zavodu za zapošljavanje biće manji broj nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, koji su uvijek najbrojnija lica na evidenciji. Šta po tom pitanju pokazuje praksa- da li su maturanti Srednje ekonomsko- ugostiteljske škole traženi na tržištu rada?

Savićević: Rekla bih da jesu. Praksa kod poslodavaca im pomaže, oni su pripremljeniji od onih koji nemaju iskustva. Spoznaju poslije kratkog vremena da li su se dobro opredijelili…. U našoj školi postoji i mogućnost dualnog obrazovanja, koji doduše ne pohađa veliki broj učenika. Za te đake je karakteristično da tri dana obavljaju profesionalnu praksu, a dva pohađaju teorijsku nastavu u školi. Takođe, i kada je modularizovana nastava, koja se posljednjih godina implementira u našoj školi, u pitanju, baš na profesionalnu praksu se stavlja akcenat.

RB/BI: Kakva je tokom protekle dvije godine bila situacija što se tiče infekcije koronavirusom- koliko đaka, a koliko profesora je bilo Covid pozitivno?

Savićević: Dobra stvar je što u isto vrijeme nije bio veliki broj zaraženih. Ni učenika, a ni profesora. Međutim, možemo reći da je 2/3 učenika i isto toliko profesora bilo zaraženo Covid virusom.

RB/BI: Smatrate li da je odluka da časovi i u narednom polugodištu traju po 30 minuta dobra i opravdana?

Kecojević: Polemisalo se o tome da li će nastava u drugom polugodištu biti redukovana, ili će časovi trajati 45 minuta. Imali smo priliku da čujemo i stav roditelja koji su, čini mi se prilično energično zagovarali tezu da nastavu ne bi trebalo skraćivati, jer je kvalitet obrazovnog procesa doveden u pitanje. S druge strane, Unija srednjoškolaca je u drugoj polovini decembra anketirala oko 40% srednjoškolaca. Čak 93% ispitanika je mišljenja da nastavu ne bi trebalo vraćati na ustaljeni model, jer su navikli na 30-ominutno trajanje časa, pa bi im, objasnili su, bilo teško da se prilagode regularnom nastavnom procesu. Uzimajući u obzir sve činjenice, nezahvalno je komentarisati da li je odluka o redukovanoj nastavi dobra, jer će se prosvjetni radnici složiti da nije moguće realizovati planirane vaspitno- obrazovne ciljeve u trajanju od 30 minuta. Međutim, ostaje nam da poštujemo preporuke Ministarstva zdravlja, posebno ako se uzmu u obzir sugestije sa te adrese da djeca ne bi trebalo da provode više od dva, dva i po sata u zatvorenom prostoru sa maskama koje su obavezne.

RB/BI: U kojoj mjeri je pandemija uticala na obrazovni proces u školi?

Kecojević: Evidentno je da je zbog kraćeg boravka u školi nastavni proces izgubio na kvalitetu. Kao što znate, u zavisnosti od epidemiološke situacije, mijenjao se oblik nastave- od online modela, preko kombinovanog nastavnog procesa, da bismo na kraju, ovu školsku godinu započeli sa redukovanom nastavom. Bilo je izazovno uhvatiti se u koštac i prilagoditi se novonastaloj situaciji. Međutim, mi se, na sreću možemo pohvaliti dobrom saradnjom sa učenicima, tako da smo se dovijali na razne načine kako bismo omogućili da što temeljnije usvoje planirano gradivo. Svjesni smo da je obrazovanje ključno, ali, isto tako razumijemo i potrebu učenika da u ovim neizvjesnim i teškim vremenima žele da budu manje opterećeni, tako da pokušavamo da kroz vannastavne aktivnosti ponudimo interesantne i korisne sadržaje. Naša novinarska sekcija je iznjedrila ambicione mlade reportere koji su i za vrijeme pandemije agilno prikupljali informacije, izvještavali javnost o svemu što je urađeno, a tiče se školskih dešavanja na kojima vrijedno radimo.

RB/BI: Koliko su srednjoškolci zbog ovakvog režima rada, ipak, na gubitku?

Kecojević: Srednjoškolci nijesu bili na gubitku…. Hrabrimo ih da ništa nije nenadoknadivo, da se sve može nadomjestiti, da ko želi da nadoknadi znanje ima tu mogućnost.

RB/BI: U najnezavidnijem položaju su već dvije godine maturanti. Tužno je što ti mladi ljudi odmah, na pragu punoljetstva, osim onih lijepih, uobičajenih nedoumica i muka koje nosi ulazak u novo životno poglavlje, moraju da se nose i sa problemima i neizvijesnošću na koje ne mogu da utiču. Kako učenici završnog razreda ove godine reaguju na činjenici da korona doba još traje?

Kecojević: U pravu ste, učenici završnih razreda jesu najugroženiji. Ostali su bez najljepših uspomena, prilike da uživaju na maturskoj ekskurziji… Sa druge strane i zabrinuti su jer ih čekaju brojni ispiti- maturski i stručni. Međutim, jasno im je da neke stvari ne mogu kontrolisati, pa im ostaje da se prilagode, a nama da ih pripremimo za predstojeće ispite, kako bi ostvarili što bolje rezultate koji će im omogućiti upis na željeni fakultet.

RB/BI: U posljednje vrijeme mnogo se govori o mentalnom zdravlju, nestabilnosti, borbi sa anksioznošću, depresijom…, teškim stanjima i duševnim tegobama koji, da je sreće, ne bi trebalo da karakterišu makar te mladalačke dane, jer je jednostavno fer da oni obiluju prevashodno radošću i smijehom. Razgovaraju li na tu temu učenici sa vama? Na šta se žale, šta im naročito teško pada i šta im savjetujete, kako ih hrabrite?

Kecojević: Za tinejdžere suočavanje sa životnim promjenama nije jednostavno. Nakon zatvaranja škola i uvođenja raznih ograničenja, anksioznost je prosto prirodna reakcija. Važno je biti svjestan problema i baviti se njegovim rješavanjem. S tim u vezi ih savjetujemo da se kada uoče bilo kakav drugačiji oblik ponašanja, nezadovoljstvo… obrate roditeljima, da razgovaraju sa nama. Učenici su slobodni da nam se obrate, uvijek smo tu za njih, a onda kada nijesmo u mogućnosti da problem riješimo, upućujemo ih na razgovor sa školskim pedagogom. Prošle godine smo imali školskog psihologa, koji im je zbilja bio sjajna podrška, jer smo svjesni da moraju zdravo da odrastaju, pa se trudimo da im ponudimo zdravo okruženje.

RB/BI: Srednja ekonomsko- ugostiteljska škola prepoznata je i po vannstavnim aktivnostima, zanimljivim projektima, kojima stimulišete đake na kreativnost, povezanost, drugarstvo… Nije tako davno bilo, pa se odlično sjećamo izvrsnih rezultata na brojnim poljima… U kojoj mjeri je korona i taj segment narušila?

Savićević: Iako je neminovno da korona ima uticaj na cjelokupan školski život, pa i na vannastavne aktivnosti, trudimo se da to prevaziđemo, da poštujući mjere odradimo puno raznih projekata. Spomenula bih naše litararnu, novinarsku, radio, dramsku, filmsku sekciju… Svaka daje doprinos, a mi se trudimo da okupljajući učenike u manjim grupama, odradimo projekte. Sa rediteljem Goranom Bjelanovićem smo prošlog septembra sarađivali na predstavi „Ludi kamen za princa“, koju je on režirao. Tu su učenici i naše dramske sekcije dali doprinos, a Barani su je mogli pogledati već početkom oktobra. Taj projekat je započet još prošle godine, ali zbog koronavirusa nije do kraja realizovan u predviđeno vrijeme. Bila je to izvanredna prilika za naše mlade glumce da sarađuju sa poznatim, profesionalnim režiserom. Istakla bih i film „Preobražaj“ na kome smo sarađivali sa Dejanom Senićem. I na dinamiku realizacije ovog projekta uticala je pandemija. Premijera filma sa tematikom vršnjačkog nasilja, bila je u novembru 2021. Veoma smo zadovoljni jer je ostvarenje imalo izuzetan odjek u društvu, naročito među mladom populacijom. Baš to nam je i bila namjera- da pošaljemo poruku i ukažemo na besmislenost vršnjačkog nasilja. Nije to prvi projekat kojeg smo realizovali sa NVO „Bubulj“– u novembru prošle godine smo sa amaterskim filmom „Ispovijest jednog nasilnika“ učestvovali na srednjoškolskom festivalu kratkometražnog filma „Beosef“ u Beogradu. Ove godine smo realizovali četiri filma, a naš učenik Božidar Marđokić je dobio priznanje za film „U tuđoj koži“ koji je režirao. Film je zanimljiv, šalje poruku da se „kolo sreće okreć“, te da se ne treba prepustiti životnim iskušenjima, već moramo biti na oprezu. Zanimljiva tematika, izbor ambijenta (sniman je u Starom Baru). Prošle godine poslali smo i sedam filmova od po 90 sekundi na festival „Depict“ (Short Film Competition). Što se tiče dramske sekcije, prepoznate po odličnim rezultatima (učestvovali smo na festivalu u Ohridu, festivalu Crvenog krsta, Festivalu dramskih amatera u Bijelom Polju), doprinos u vrijeme pandemije najviše daje angažovanjem članova u okviru radio- sekcije, u sklopu koje postoji segment „kreaktivacije“. Radio je zahvalan medij jer tu naprave prve korake kada je u pitanju javni nastup. U saradnji sa Ženama Bara i IPA Montenegrom organizovali smo manifestaciju „Recimo STOP nasilju“  u Dvorcu kralja Nikole. Izveli smo performans koji se sastojao iz više segmenata koji su obuhvatili vršnjačko i porodično nasilje. Odlično smo se snašli u tome. Članica literarne sekcije Aleksandra Đurović je osvojila treću nagradu na poetskom festivalu „Ogledalo“ sa pjesmom „Mom bratu“. Prošle godine saradnja koleginice Valentina Drobnjak sa Labudom Lončarom, predsjednikom Međunarodnog književnog udruženja „Nekazano“ izrodila Zbornik literarnih i likovnih radova naših talentovanih učenika. Finansirao ga je haiku pjesnik i svjetski putnik Kanađanin Majkl Dadli. Srednjoškolska emisija „Iz našeg ugla“, koju realizujemo u saradnji sa Radio Barom, prati školski život i sva dešavanja, emituje se jednom mjesečno. Najvažnija je sloboda izražavanja i njegovanje kreativnosti, a to im nude sve sekcije koje djeluju pod okriljem Srednje ekonomsko- ugostiteljske škole. 

RB/BI: Jeste li zadovoljni tehničko- tehnološkom opremljenošću?

Savićević: U tom segmentu nijesmo baš zadovoljni, ali, snalazimo se. Trudimo se da nam to čime raspolažemo bude dovoljno. Ipak, dobro bi nam došla pomoć. Objasniću slikovito- ako želimo da održimo neki neobičan čas, koji iskače iz ukalupljenih okvira, moramo da se najavimo i organizujemo zbog nedovoljnog broja projektora, laptopova…

RB/BI: Da li organizaciona i kadrovska osposobljnost prati savremene standarde u oblasti obrazovanja?

Savićević: Prati. Kolege se trude da učenicima pruže svu podršku, kako bi imali mogućnost da usvoje znanja iz svih oblasti obrazovanja- ekonomije, turizma… Iako smo zbog skraćenih časova neke sadržaje bili prinuđeni da redukujemo, ipak, moram pohvaliti kolege koji daju maksimum da u školi stekmnu dobar osnov za nastavak školovanja ili radnu paksu.

RB/BI: U kojim segmentima sarađujete sa ostalim srednjoškolskim ustanovama u Crnoj Gori?

Savićević: U nekim segmentima je ta saradnja zaista dobra. Kod ekonomista postoji preduzeće za vježbu, pa su kroz taj modul povezani.

Kecojević: Značajan je i đački parlament koji je tu saradnju razvio kroz Uniju srednjoškolaca, pa smo povezani sa tim udruženjima širom Crne Gore, uključeni smo i sarađujemo na brojnim projektima. Međutim, znatno nam je korisnija saradnja na lokalnom nivou, pri čemu moram pomenuti punu podršku koju imamo od Opštine Bar. Trenutno radimo na projektu „Znanjem protiv narkomanije i ostalih bolesti zavisnosti“ koji je finansijski podržala Opština Bar. Ideja za njegovu realizaciju proistekla je iz Lokalnog akcionog plana za mlade za period 2020/21. godine. Zaista se možemo pohvaliti sjajnom saradnjom sa lokalnom samoupravom, koja „osluškuje“ potrebe naše škole i učenika i uvijek je tu kada treba pružiti podršku mladima. Saradnja je sveobuhvatna, jer je osim finansijske potpore, Opština delegirala i službenike resornog sekretarijata za praćenje aktivnosti koje se sprovode u okviru projekta i podržavaju ih maksimalnom uključenošću.

RB/BI: Zamoliću vas na kraju za poruku đacima, na šta da se fokusiraju na početku drugog polugodišta, kako da olakšaju i učine što ljepšim školske dane u ovom neizvjesnom vremenu?

Savićević: Što se tiče učenika završnih razreda, možemo im poručiti da se fokusiraju na stručne i završne ispite koji ih čekaju, a ostalima da se potrude da im uspjeh na kraju školske godine bude što bolji. Osim toga, pozivamo ih i da se priključe raznim sekcijama i učestvuju u brojnim projektima koje realizujemo, kako bi školski život učinili što zanimljivijim.

Kecojević: U ovim teškim vremenima poručujem im da čuvaju sebe i druge, da se nađu jedni drugima, da razvijaju empatiju, pružaju podršku, da se sve propušteno može nadoknaditi, pa nema razloga za sjekiraciju, jer učenje je jedan cjeloživotni proces, tako da ko god želi znanja može usvajati kontinuirano. Trebaju da se potrude da se dobro pripreme kako bi na ispitima dali maksimum kako bi obezbijedili kvalitetniji život.

The post SEUŠ: Spremni za nove izazove- optimizmom, radom i povezanošću do zavidnih rezultata first appeared on BARinfo.