Ciklus je snažno inspirisan ambijentom Cetinja, čija arhitektura i duh prošlih vremena zauzimaju posebno mjesto u autorkinom radu. Kroz fragmente prostora, umjetnica bilježi tragove koji i danas svjedoče o bogatoj kulturnoj baštini, gradeći svojevrsni arhiv vizuelnih sjećanja.

Izložba je otvorena na nesvakidašnji način – kroz razgovor koji su u polumraku sa autorkom vodili akademska slikarka Jelena Vušurović i doktor teorije savremene umjetnosti, likovni kritičar i upravnik Galerije, Milun Lutovac. Bio je to dio koncepta koji je dodatno naglasio temu sjenke i percepcije. Govoreći o toj ideji, dr Milun Lutovac je pojasnio da je cilj bio stvoriti drugačiji odnos publike i prostora.

„Želio sam sam da ulazak publike bude malo zbunjujući i da bude neki vid interakcije. Našli smo se u jednom trouglu, interesantnom geometrijskom obliku koji ima posebnu komunikaciju, a cilj je bio da  umjetnicu, kao centar tog trougla, izazovemo da iznese  svoje misli, zapažanja,  osjećanja, nemire”.

Istakao je da ga je posebno zaintrigiralo to što se mlada autorka upustila u ozbiljnu i slojevitu temu.

„Mene je zbunilo to što je jedna mlada ličnost ušla u jednu prilično ozbiljnu temu. Da ne govorimo o mraku, nego o tami, o sjenki, kao nekom hodu vremena koji ostavlja tragove u skrivenim prostorima, kao da vrijeme ispisuje svoj dnevnik“.

Lutovac je naglasio i potrebu za novim pristupima u savremenoj umjetnosti, posebno u odnosu prema publici.

„Ovaj koncept otvaranja mi je veoma bitan, kao nagovještaj da razmišljamo o novom pristupu razgovora s publikom. Malo smo umorni od forme i standarda. Nedostaje taj mali incident koji bi nas prozvao, ono što se naziva otvoreno djelo, gdje su i publika i autori učesnici i gdje stvaramo novo djelo kroz dijalog, raspravu, pa i neslaganje”, zaključio je Lutovac.

Akademska slikarka Jelena Vušurović ukazala je na likovni i konceptualni kvalitet izloženih radova, posebno naglašavajući uticaj grafičkog dizajna na autorkin izraz.

„Mateja otkriva duboko promišljen pristup fotografiji. Ona ne bilježi samo stvarnost, već kroz grafičku redukciju uzima čitavu sjenku. Veoma je bitan taj grafički pristup i kompozicija”, naglasila je Vušurović dodajući da  umjetnica prostor posmatra kroz strukturu i odnose.

„Njene fotografije posjeduju snažnu geometrijsku strukturu i ona prostor ne posmatra samo kao skup objekata, već kao mrežu linija, ploha i kontrasta. Sjenka ovdje nije sporedni element, već ravnopravan gradivni faktor koji definiše ritam kompozicije. Moramo govoriti o estetici kad je u pitanju Matea, a ovdje je riječ o estetici oduzetog, minimalizma. Fokusirajući se na fragmente arhitekture i igru sjenke, ona uklanja širi kontekst i time postiže univerzalnost. Posmatrač ne vidi konkretnu ulicu, već čistu emociju prostora i vremena”, zaključuje Vušurović.

Autorka izložbe, Mateja Martinović, ističe snažnu povezanost sa rodnim gradom, Cetinjem, koje se veoma odrazilo na njeno odrastanje, pojašnjavajući da jedan dio ciklusa pripada tom prostoru i tom iskustvu. Objasnila je da njen proces stvaranja nastaje iz ličnog doživljaja i intuicije.

„Prije svega pronašla bih motiv koji mi je privlačan za oko, koji me natjera da pomislim na određeni događaj ili osobu, a onda obraćam pažnju na to  kako bi kompozicija trebalo da izgleda. Tu ima više pokušaja dok fotografija ne dobije pravu vrijednost.”, kazala je Martinović naglašavajući da u radu izbjegava bilo kakvu intervenciju u prostoru.

„Ništa ne postavljam, nema nikakve manipulacije sa objektima, samo tražim uglove. Smatram da umjetnost svakog umjetnika predstavlja njega samog i ne bi bilo u redu da mijenjam prostor koji fotografišem”.

Govoreći o tematskom sloju radova, istakla je da je destrukcija prisutna svuda oko nas, ali da u njoj traži svjetlost.

„Destrukcija je svuda oko nas, ali smatram da, kao i u ruševinama koje istražujem, uvijek možemo da se izdignemo iz lošeg perioda i da sve može ponovo procvjetati.  Zato tražim ljepšu svjetlost da prikažem. Smatram da kroz čitav život tražim sebe, neku zlatnu sredinu. Pokušala sam da uklopim urbeks i grafizam, dvije naizgled nespojive tematike”.

Kad je riječ o budućnosti projekta, Martinović je izrazila želju da sve  ostane dokumentovano, otkrivši da namjerava da proširi kolekciju.

“Nadam se da će jednog dana nastati i monografija, a jedan njen dio svakako će pripasti Cetinju”, istakla je Mateja Martinović.

Izložba „Arhiv sjenki“ biće otvorena narednih 15 dana.

The post Nesvakidašnje otvaranje izložbe Mateje Martinović donijelo drugačiji susret publike i umjetnosti first appeared on BARinfo.

Okupljene je pozdravio upravnik galerije, dr Milun Lutovac, ističući da izložbu karakterišu „dinamičnost i ekspresivnost likovnog izraza“, te da „maska u Jeleninom radu nije puki paravan i dekoracija, već medijum ili ključ tajne“. On je naglasio da kroz motiv maske, umjetnica likovnoj interpretaciji daje filozofsko-poetsku višeznačnost, ostavljajući posmatraču prostor da između naslikanih slojeva prepozna sopstvene istine, dok simbolika bika nosi arhetipsku snagu i energiju mediteranskog podneblja.

O stvaralaštvu umjetnice govorio je i akademski slikar Dalibor Dado Ćetković, njen dugogodišnji prijatelj još iz srednjoškolskih dana. Podsjetio je da je riječ o 21. samostalnoj izložbi Jelene Vušurović, slikarke koja je izlagala u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta. Govoreći o motivima koji dominiraju radovima, Ćetković je istakao da su centralni simboli maske i bikovi.

„Centralni motivi ove izložbe, maske kao simbol traganja za spoznajom, poput Jungovog arhetipa, preispituju svjesno i nesvjesno, ko smo mi i kakva je naša uloga u životu, sa maskama i bez njih“, objasnio je on.

Dodao je da su bikovi kod Jelene simbol snage, upornosti i borbenosti, te da njeni radovi, sa eruptivnim gestama i plamtećim koloritom, stvaraju snažna energetska polja i dinamične ritmove. Posebno je ukazao na opipljivu teksturu slika, nastalu kombinovanim tehnikama i apliciranim materijalima poput pijeska i kanapa, čime umjetnica povezuje prošlost, prirodu i savremeni trenutak metamorfoze kao stalnog preobražaja. Ćetković je zatim i zvanično otvorio izložbu.

Publici se, uz zahvalnost upravniku Galerije na pozivu da izlaže u Baru, obratila i Jelena Vušurović, koja se osvrnula na dugogodišnje prijateljstvo sa kolegom koji je i otvorio izložbu.

„Zamislite nas dvoje u klupi prije mnogo godina, i eto danas, taj isti dječak koji je sjedio sa mnom, otvara moju izložbu. Zaista ne mogu imati veću čast“, kazala je Vušurović.

Govoreći o simbolici svojih radova, istakla je da „njeni bikovi ne trebaju biti shvaćeni kao destruktivni segment nekog života, već predstavljaju svu onu ljepotu i emocije koju nosimo duboko u sebi i kojima treba da se prepustimo“.

Izložba će biti otvorena za posjetioce naredne dvije nedjelje.

The post Metamorfoza Jelene Vušurović u barskoj Galeriji first appeared on BARinfo.

Izložbu „Metamorfoza“ karakterišu snažna ekspresivnost, dinamičan likovni izraz i bogat kolorit, po čemu je autorka prepoznatljiva na savremenoj crnogorskoj likovnoj sceni. U središtu slikarskog zbivanja pojavljuje se motiv maske „gosta“ u slici  kao simbol traganja za identitetom i filter kroz koji se lično iskustvo umjetnice pretače u univerzalnu, filozofsko-poetsku višeznačnost.

Postavka donosi niz duboko ekspresivnih likovnih zapisa koji pulsiraju između kruženja boje, arhetipske snage bika i suptilnog tkanja vidljivog i nevidljivog u slikarskom rukopisu žene „bez maske“. U tom vizuelnom plesu naslućuje se izvor stvaralačke energije neprestano obnavljanje svijeta kroz boju, pokret i svjetlost.

Jelena Vušurović diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, gdje je završila osnovne i specijalističke studije, a magistrirala je na Nezavisnom univerzitetu „Nubl“ u Banjoj Luci. Do sada je imala brojne samostalne i kolektivne izložbe u zemlji i inostranstvu, dobitnica je više nagrada i članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.

The post Izložba slika Metamorfoza Jelene Vušurović u Umjetničkoj galeriji Velimir A. Leković first appeared on BARinfo.

Ćetković razvija motiv krika kao univerzalni simbol ljudske ranjivosti i stalne transformacije između uništenja i obnove, što je publika sinoć toplo pozdravila. Otvaranju su, pored autora, prisustvovali kustos Ivan Balaz i akademska slikarka Jelena Vušurović, te predstavnici Regionalnog centra za Zapadni Balkan. Posebno je istaknuta podrška Ivana Kopčika, domaćina i organizatora, kao i partnera Visit Košice i AHOJ.TV.

Jelena Vušurović je izrazila zadovoljstvo što je publici sinoć predstavljena jedna od značajnih inicijativa crnogorske kulture, dok je umjetnik Ćetković zahvalio svima na srdačnom dočeku i velikom odzivu posjetilaca.

Izložba „Poetika krika“ biće otvorena za posjetioce do 28. februara, pružajući priliku da se kroz snažnu likovnu poetiku sagleda unutrašnji svijet savremenog čovjeka.

Organizator 48. samostalne izložbe Gorana Ćetkovića je muzej u Košicama i Regionalni centar za zapadni Balkan.

The post Umjetnički krik Gorana Ćetkovića stigao u Košice first appeared on BARinfo.