“Na Hvaru smo lijepo i srdačno prihvaćeni. Posebno nam je značilo što smo među ljudima koji sa velikim poštovanjem čuvaju svoju pomorsku tradiciju prepoznali vrijednosti koje su bliske i nama u Baru. Hvar ima snažnu zajednicu vlasnika tradicionalnih plovila koja okuplja ljude, čuva barke i njeguje znanje i običaje vezane za život uz more”, prenosi za Radio Bar i Bar Info impresije direktorka Jedriličarskog kluba “Latinsko jedro” Miroslavka Lala Bokovac.

Velika zasluga za povezivanje ljudi i očuvanje tradicije plovila, navodi ona, pripada Tonku Bužoliću Lojku, predstavniku Metropole mora Hvar, sa kojim sU kroz prethodne susrete izgradili lijepu saradnju.

“Posebni značaj toj saradnji daje činjenica da je Lojko svojom čuvenom barkom prošlog maja doplovio do Bara, na putovanju dugom dva i po dana, čime je simbolično spojio dvije obale. Njegov dolazak pokazao je da prijateljstvo i pomorska tradicija ne poznaju granice. Upravo zato vjerujemo da će njegov dolazak u Bar biti samo početak još većeg povezivanja”, ističe Bokovac.

A, na Hvaru su, sa radošću priča “tu saradnju dodatno učvrstili i otvorili prostor za njeno dalje razvijanje”.

“Razgovarali smo o zajedničkim regatama, susretima tradicionalnih plovila, razmjeni iskustava, radu sa mladima, promociji starih brodograditeljskih tehnika i projektima kojima možemo zajedno predstaviti našu pomorsku baštinu. Poseban doživljaj bio je ‘Bal jedara’ ispred grada Hvara, gdje su tradicionalne barke, jedra i njihovi vlasnici pokazali koliko ovakvi susreti znače za očuvanje identiteta naših primorskih krajeva, objašnjava Bokovac.

Već sada barski jedriličari i kalafati sa zadovoljstvom očekuju Lojka i njegovu čuvenu barku ponovo u Baru naredne godine, ali i veću flotu hrvatskih tradicionalnih barki.

“Bilo morem ili drumom, cilj je isti – da povežemo naše obale i okupimo što više ljudi oko zajedničke pomorske baštine. Bar i Hvar imaju mnogo toga zajedničkog. Naše barke, jedra, brodograditeljsko znanje i ljudi koji ih čuvaju mogu biti osnova za dugoročnu saradnju i snažnije povezivanje Crnogorskog primorja, Boke Kotorske i Dalmacije”, kaže direktorica Jedriličarskog kluba “Latinsko jedro”, uz zaključak da “sa Hvara odlaze zahvalni na gostoprimstvu, ali prije svega zadovoljni što su učvrstili saradnju koja ima potencijal da preraste u veliko zajedničko okupljanje tradicionalnih barki i ljudi koji ih baštine”.

The post Kalafatska radionica Bokovac na Hvaru – učvršćena saradnja kroz zajedničku pomorsku baštinu first appeared on BARinfo.

RB/BI: Na početku čestitke na izvanrednom rezultatu. Koliko je bilo teško i izazovno zavrijediti titulu najboljeg?

Bokovac: Cijela organizacija putovanja u Stari Grad je bila veoma zahtjevna, a rezultat je poseban zbog kvalitetne konkurencije i različitih tipova tradicionalnih plovila koja su učestvovala. Kod ovakvih manifestacija, rezultat ne zavisi samo od brzine barke, već i od pravilnog trimovanja jedra, poznavanja karakteristika plovila, taktike i usklađenosti posade. „Klara“ je pokazala odlične performanse, ali je za nas najvažnije što je rezultat potvrdio i kvalitet rada koji godinama ulažemo u obnovu, održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih plovila.

RB/BI: Kako je uopšte došlo do vašeg učešća na „Danima u Vali“?

Bokovac: Još 2019. smo, kao počasni gosti pozvani na „Dane u Vali“ Stari Grad. Od tada datira, volim da kažem – prijateljska saradnja, a ne partnerska, jer gajimo istu ljubav prema tradiciji. Ove godine smo treći put bili u Starom Gradu tim povodom, a i oni su dolazili na regatu koju mi organizujemo 21. maja u Baru. Uvezali smo se u pokušaju da oživimo nešto što nam je ostavljeno u nasljeđe. U Stari Grad smo otišli, prije svega, da predstavimo Bar i Crnu Goru kroz autentičan segment naše pomorske baštine. Nastup sa tri barke  omogućio nam je ne samo da predstavimo takmičarski potencijal, već kompletan kontekst tradicijskog brodograditeljstva i života uz more.

RB/BI: „Dani u Vali“ njeguju upravo ono što je nama na Jadranu zajedničko – more, barke, pomorsku tradiciju i vještinu kalafata. Jeste li zadovoljni organizacijom manifestacije i uslovima koji su vam, kao učesnicima, bili ponuđeni?

Bokovac: Već u trenutku kada pristupate Starom Gradu, shvatite koliko je uloženo. Tako lijepa i ozbiljna organizacija ne može da se svede na samo jednog inicijatora i realizatora. Organizatori manifestacije su „Cronaves“ na čelu sa Plamenkom Bavčevićem, Turistička organizacija Starog Grada, a nije izostala ni podrška državnih institucija. Iako je prisutan impozantan broj učesnika i posjetioca, oni svakog gosta ispoštuju na najvećem nivou, svi osjećaju da su dobrodošli. Posebno sam fascinirana činjenicom da su svi mještani tog malog mjesta na ostrvu uključeni u organizaciju i daju doprinos. To me potaklo da se zapitam kako uključiti građane Bara u slične priče, da rade nešto značajno za opštinu i zajednicu. Institucije sa državnog nivoa treba da se uključe, jer je to jedini način da dosegnemo visine koje je, zbog potencijala koje posjedujemo, uz malo napora i dobre volje moguće valorizovati. Ne trebamo da kopiramo ni Stari Grad, ni Hvar, niti Murter i Betinu, treba da imamo nešto svoje, autentično.

RB/BI: Emilio, kako su domaćini prihvatili da ste apsolutni pobjednik regate? Složićete se da nije jednostavno tu titulu ponijeti u stranoj državi koja se diči jedriličarstvom.

Gavran: Podsjetiću na riječi koje je prije godinu i po, u izjavi vašim medijima, dao Rambo Amadeus kada je pobijedio na Jedriličarskoj regati u Baru: „Danas sam ja imao najviše sreće“.

RB/BI: Razgovarajući tom prilikom sa Rambom Amadeusom, nisam se u potpunosti složila sa njim. Sreća jeste važna, ali utiču i drugi faktori. Šta je još presudilo da prvi prođete kroz cilj?

Gavran: Poklopile su se i kockice. S obzirom da sam znao kakve su performanse broda kojim upravljam, nešto sam „čačkao“ dan prije takmičenja, podešavao, gledao vremenske prognoze. Bazirao sam se na to da budemo što konkurentniji, jer sam procijenio da su plovila sa kojima ćemo se nadmetati odlična, a svaki brod ima i svoju priču, zanimljivu istoriju… Zadovoljan sam i što smo se dobro uklopili i bili lijepo primljeni od strane kako domaćina, tako i ostalih takmičara. Tog dana nam je sve, nekako, išlo u korist: imali smo dobar start, a od presudnog značaja je bio flokista koji je i koordinirao regatom. Sve smo odradili timski usklađeno i prilagodili se uslovima koji, s obzirom da je padala kiša, i nisu bili najpovoljniji. Iako je u konkurenciji bio i brod za koji sam procijenio da ima najbolje performanse i najveću šansu za pobjedu, bolje smo se snašli, iskoristili neke „prelete“ i – rezultat je tu.

RB/BI: Koliko je za Vas bilo značajno to što je „Klara“ predstavljala Bar i barsku tradicijuna ovakvom događaju?

Gavran: Onaj ko nije iz jedriličarskih voda, ne može u potpunosti razumjeti o kakvim se imenima u jedriličarskom svijetu radi. Svi oni rastu s morem. Vrlo sam ponosan što su mi drugoplasirani takmičari prvi čestitali. Zahvaljujem im se na tome.

RB/BI: Barka „Klara“ nije samo plovilo – iza nje stoje znanje, ruke i vrijeme ljudi koji čuvaju jednu gotovo zaboravljenu vještinu. Koliko je danas teško sačuvati kalafatski zanat?

Gavran: Sve u vezi sa tim poslom je u Kalafatskoj radionici „Bokovac“ prepušteno Nenadu Bokovcu. On ima najbolju viziju. U taj dio posla se ne razumijem. Mogu da pogledam, dam savjet ili preporuku ali, Nenadova riječ je presudna. Ja više volim da štelujem jedra, trimujem brod i prilagodim ga za uslove regate na kojoj nastupamo. Što se kalafatskog zanata tiče, rastužuje me što on na čitavom Jadranu izumire, pa je to razlog više da budemo ponosni što upravo u našem gradu imamo radionicu „Bokovac“ i vrsnog majstora Nenada.

RB/BI: Da li ste na Hvaru imali priliku da razgovarate sa ljudima koji se bave istim ili sličnim poslom i da razmijenite iskustva?

Bokovac: Naše susrete u regionu uvijek počinjemo i završavamo istom rečenicom: da brodogradnja nije prošlost, već aktivan segment savremenog pomorskog identiteta. Komunikacija vrlo brzo prevazilazi samu manifestaciju. Upravo u razmjeni iskustava u vezi sa konstrukcijom barke, izboru drveta, jedrenju, načinima gradnje, restauraciji, iskustvima kalafata, vidim najveću vrijednost ovakvih događaja. Oni su prilika za živu razmjenu znanja i iskustava i stvaraju mrežu ljudi koji čuvaju jadransko pomorsko nasljeđe. Dakle, najvažnije je očuvati živo znanje. Kalafatski zanat je vještina koja se pronosi praktičnim radom. Dokumentacija je važna, ali sama po sebi nije dovoljna. U školi se može naučiti teorija, ali je jako bitno provesti vrijeme sa majstorom, upoznati se sa načinom izrade, sa svim segmentima brodogradnje. Upravo zato očuvanje kalafatskog zanata treba posmatrati kao proces zaštite, prenosa i revitalizacije nematerijalne kulturne baštine. Tokom boravka u Hrvatskoj saznala sam da u tamošnjim školama formiraju tri odjeljenja čiji će đaci imati pravu stručnu obuku koju će držati kalafati brodograditelji. Neka ta tri odjeljenja iznjedre tri kvalitetna brodograditelja, misija je uspjela. Po tom principu bi mogli i mi da djelujemo, jer je Crna Gora u deficitu sa tim zanimanjem. Malo je neukusno da potenciram kako bi bilo korisno da u toj priči bude angažovan i moj suprug, ali sam sigurna da Nenad ima znanje i iskustvo i da bi odlično odgovorio izazovu. Kod nas dolaze učenici na praksu, ali su potpuno nezainteresovani kada im profesori govore i drže lekciju. Vjerujem da bi bilo potpuno drugačije da ih uključimo u neke aktivnosti, damo im zaduženja, obučimo ih kroz praktičan rad.

RB/BI: Nakon pobjede u Starom Gradu, koje aktivnosti imate u planu?

Bokovac: Već krajem sedmice putujemo ponovo u Hrvatsku, na „Feštu forske pulene“ koja slavi tamošnju pomorsku baštinu kroz tradicijske brodove, izložbe, predavanja i kulturni program povezan sa dugim odnosom ostrva i mora. Nadam se da ćemo posle toga barke ostaviti da malo odmore na zimovniku. Sredićemo ih za našu tradicionalnu Jedriličarsku regatu 21. maja, za koju već imamo najave preko 20 plovila. Podsjećam da kompleksan teret organizacije treba da podijelimo, jer nismo u mogućnosti da ga sami iznesemo. Trenutno nam samo Opština Bar pomaže, jer je lokalna samouprava prepoznala značaj aktivnosti i procijenila da na taj način zapravo ulaže u međunarodnu promociju grada kroz njegov autentični kulturni identitet. Bilo bi korisno da naše aktivnosti naiđu na podršku i Ministarstva pomorstva i Ministarstva turizma, jer je regata krajem maja najbolja predsezonska aktivnost i uvertira u ljetnju sezonu.

The post Bokovac: Brodogradnja nije prošlost, već aktivan segment savremenog pomorskog identiteta first appeared on BARinfo.

“Iz Staroga Grada na Hvaru vraćamo se umorni, ali presrećni i ponosni. Iza nas su dani puni jedrenja, druženja, novih poznanstava, emocija i lijepih susreta. Vraćamo se sa trofejima, ali ono što nosimo sa sobom mnogo je veće od svakog pehara. Odlične rezultate ostvarili su i ostali članovi naše ekipe – Antonije Pušić osvojio je drugo mjesto, dok je Darko Vujošević završio na četvrtom mjestu”, ne skrivajući zadovoljstvo prenosi utiske direktorica JK “Latinsko jedro” Miroslavka Lala Bokovac.

Naglašava da je ovo veliki rezultat jer iza njega ne stoji samo jedna regata, već mjeseci rada, pripreme, putovanje, ljudi koji su vjerovali u ovu priču i želja da pokažu da i Crna Gora ima šta da kaže kada su u pitanju tradicijske barke, jedrenje i pomorska baština.

“Posebno želim da zahvalim Opštini Bar, jer bez njihove podrške ovaj odlazak i predstavljanje Bara na ovako velikoj međunarodnoj manifestaciji ne bi bili mogući. Opština je omogućila da Bar, naše barke i našu tradiciju predstavimo pred ljudima koji decenijama njeguju istu ljubav prema moru. Za mene je posebno važno što smo na Hvar otišli kao predstavnici Bara i Crne Gore i što smo mogli da pokažemo da se naša tradicija ne čuva samo u pričama i fotografijama – ona se i danas živi, jedri i prenosi na nove generacije”, ističe Bokovac.

Zahvalnost, kaže ona, duguju i organizatorima „Dana u Vali“, Gradu Starom gradu i tamošnjoj Turističkoj zajednici na divnom dočeku, gostoprimstvu i svemu što su učinili da se osjećaju kao kod prijatelja.

“Posebnu zahvalnost dugujemo Plamenku Bavčeviću i ekipi CRONAVES-a, na ogromnom trudu, predanosti i profesionalnoj organizaciji. Plamenko je jedan od onih ljudi koji svojim radom pokazuju koliko se može uraditi kada se pomorska baština voli i kada se ljudi međusobno povezuju. Velika nam je čast bila i prisutnost ministra turizma i sporta Republike Hrvatske Tončija Glavine, koji je lično učestvovao u uručenju zahvalnica i pehara učesnicima. Njegovo prisustvo pokazalo je koliko značaj ovakvim događajima daje institucionalna podrška”, priča Bokovac.

Nije izostala ni podrška Ministarstva pomorstva Crne Gore, koje je delegiralo svog predstavnika.

“Naročito mi je drago što je sa nama bila Olivera Stojanović, koja je imala priliku da sve ovo doživi direktno, na licu mjesta – da vidi barke, jedra, ljude, zanate, atmosferu i način na koji se tradicija pretvara u veliki kulturni i turistički događaj. Vjerujem da će njeni utisci sa Hvara biti dragocjeni i za naše buduće aktivnosti u Crnoj Gori. Posebno želim da zahvalim svim jedriličarima koji su bili dio našeg tima, ljudima iz Bara, Tivta i Herceg Novog i RTCG. Kada se okupimo oko iste ideje, razlike nisu važne. Važno je da imamo zajedničko more, zajedničku tradiciju i želju da je sačuvamo. A Hvar nam je još jednom pokazao koliko ljudi žele da vide ovakve barke i koliko jedriličara želi da dolazi na ovakve manifestacije”, kategorična je Bokovac.

Procjenjuje da Bar ima veliki potencijal koji treba promišljeno valorizovati.

“Imamo more, imamo drvene barke, imamo kalafate, imamo jedra, imamo ljude koji znaju ovaj zanat i imamo tradiciju koja traje generacijama. Imamo i prijatelje širom Jadrana koji bi željeli da dođu u Bar. Sada je potrebno da ovu priču zajedno podignemo na još veći nivo.

Za organizaciju velikih međunarodnih manifestacija potrebno je zajedništvo i podrška na državnom nivou – kulture, turizma, sporta i pomorstva, zajedno sa Opštinom Bar, Turističkom organizacijom Bar, klubovima, udruženjima i svima koji se bave očuvanjem naše pomorske i nematerijalne baštine”, ukazuje direktorks JK “Latinsko jedro”.

„Dani u Vali“ su, objašnjava, pokazali da jedna manifestacija može povezati kulturu, turizam, sport, pomorstvo, tradiciju, brodogradnju i ljude iz različitih zemalja.

“I upravo to želimo i mi – da Bar postane mjesto na koje će dolaziti ljudi sa tradicijskim barkama, da se jedri, druži, razmjenjuju znanja i da se naša maritimna baština pokaže svijetu. Ovaj put na Hvar bio je naporan. Bilo je mnogo kilometara, organizacije, priprema i umora. Ali kada se vratite sa prvim mjestom, sa peharima, sa osmjesima i sa ljudima koji vam kažu ‘vidimo se ponovo’, shvatite da se svaki kilometar isplatio. Trofeji su lijepa uspomena i sastavni su dio svake regate. Ali za mene je najveći trofej nešto drugo. Prijateljstvo. Prijateljstvo koje se stvara na moru, među ljudima koji možda govore različitim jezicima, dolaze iz različitih gradova i država, ali razumiju isti jezik – jezik mora, jedra, barke i tradicije. Zato se iz Staroga Grada ne vraćamo samo sa peharima. Vraćamo se sa novim prijateljima, novim idejama i još većom željom da ovu priču nastavimo”, zaključuje Miroslavka Lala Bokovac.

The post Barka Klara iz Bara osvojila prvo mjesto u ukupnoj konkurenciji na festivalu Dani u Vali na Hvaru first appeared on BARinfo.

Na Hvar iz Bara odlaze tri tradicionalne drvene barke sa latinskim jedrom, zajedno sa posadama i predstavnicima Kalafatske radionice “Bokovac” i Jedriličarskog kluba „Latinsko jedro“. Barska ekipa na festival ne odlazi samo da učestvuje u programu, već da predstavi ono što Bar autentično ima i čuva – tradiciju drvene brodogradnje, znanje kalafata, barke, latinsko jedro i način života koji je vjekovima neraskidivo vezan za more.

„’Dani u Vali’ predstavljaju posebno mjesto susreta ljudi koji čuvaju pomorsku baštinu različitih krajeva Jadrana i Mediterana. U takvom ambijentu barske barke dobijaju priliku da budu dio velike priče o plovilima i ljudima koji svojim radom čuvaju znanja i vještine koje bi bez njihovog angažmana mogle biti izgubljene. S obzirom da je Bar grad koji živi sa morem i čiji je identitet sa njim duboko povezan, ovakav nastup je mnogo više od predstavljanja nekoliko tradicionalnih brodova”, ističe direktorica Jedriličarskog kluba “Latinsko jedro” Miroslavka Lala Bokovac.

Uz podsjećanje da pomorska istorija, brodovi i ljudi koji su generacijama živjeli od mora predstavljaju važan dio kulturnog nasljeđa grada, Bokovac potencira koliko je važno da se ta priča danas nastavlja kroz rad ljudi koji obnavljaju i grade drvene barke, njeguju tradiciju latinskog jedra i organizuju događaje koji okupljaju ljubitelje pomorske baštine.

Kalafatska radionica Bokovac već decenijama čuva znanje o gradnji drvenih brodova, dok Jedriličarski klub „Latinsko jedro“ kroz svoje aktivnosti nastoji da tradicionalne barke i način jedrenja ostanu živi i dostupni novim generacijama.

“Kada barska barka zaplovi pod latinskim jedrom, ona ne nosi samo svoju posadu – sa njom plovi i dio istorije Bara”, sa ponosom naglašava Bokovac.

Poseban značaj, kako kaže, ovom nastupu daje podrška Opštine Bar, jer omogućava da se barska pomorska baština predstavi dostojanstveno i van granica Crne Gore.

“Podrška lokalne samouprave pokazuje da očuvanje kulturne i pomorske baštine nije samo obaveza pojedinaca i entuzijasta, već vrijednost koju treba zajednički njegovati. Istovremeno, ovakvi nastupi predstavljaju mogućnost da se Bar predstavi pred brojnim učesnicima i posjetiocima iz različitih zemalja, da se otvore nova prijateljstva i saradnje i da se naš grad prepozna kao mjesto koje ima šta da ponudi kada je riječ o pomorskoj kulturi. Zahvaljujući podršci Opštine Bar, na Hvar se ne šalju samo barke – šalje se priča o Baru”, decidna je sagovornica Radio Bara i Bar Infa.

Nastup na manifestaviji podržalo je i Ministarstvo pomorstva Crne Gore, što je, procjenjuje Bokovac “važna poruka da pomorska tradicija pripada cijeloj Crnoj Gori i da očuvanje nasljeđa treba da bude zajednički cilj institucija, organizacija i ljudi koji se ovom temom bave”.

“Prisustvo Ministarstva pomorstva daće dodatnu institucionalnu vrijednost predstavljanju barki i rada kalafata, jer se na jednom mjestu susreću državna institucija, lokalna samouprava i organizacije koje neposredno čuvaju i žive pomorsku tradiciju. Na ovaj način Bar na Hvar ne dolazi sam. Dolazi kao dio šire crnogorske pomorske priče, pa je to i prilika da se pokaže da Crna Gora, iako mala po teritoriji, ima bogatu pomorsku tradiciju, svoje brodove, svoje zanate, svoje jedriličare i ljude koji se bore da to nasljeđe ostane živo”, sa entuzijazmom poručuje Bokovac.

Učešće na „Danima u Vali“ biće i nastavak saradnje koja se već razvija između Bara i drugih gradova i organizacija duž Jadrana. Na festivalu će se susresti ljudi koji govore različitim jezicima, ali razumiju jezik mora i tradicije.

“Posebno je značajno što će se barska ekipa susresti i sa prijateljima i učesnicima koji su prethodno bili gosti Bara na regati ‘Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva’. Takvi susreti pokazuju da pomorska baština ne poznaje granice. Tri tradicionalne barke koje iz Bara odlaze na Hvar, biće svojevrsni ambasadori našeg grada. One će pokazati da drveni brod nije samo muzejski predmet. On može i danas da plovi, da jedri i da povezuje ljude. Iza svake barke stoje godine rada, znanje preneseno sa generacije na generaciju, ruke kalafata, drvo, jedro i more. U vremenu kada stari zanati sve više nestaju, očuvanje kalafatskog znanja ima posebnu vrijednost. Zbog toga svaki ovakav nastup predstavlja i priliku da se govori o potrebi da se tradicionalna brodogradnja zaštiti, podrži i prenese mladima. Jer ako barke ostanu samo na fotografijama, tradicija prestaje da živi. Tradicionalna barka treba da bude na moru, a znanje kalafata u rukama novih generacija”, kategorična je Bokovac.

Odlazak na „Dane u Vali“ nije samo putovanje na festival. To je nastavak višegodišnjeg rada na očuvanju pomorske baštine Bara i Crne Gore i prilika da se na jednom od velikih okupljanja tradicionalnih brodova pokaže što Bar ima, da se upoznaju ljudi koji čuvaju slične vrijednosti, stvore nova prijateljstva i produbi saradnja.

The post Bar i Crna Gora na Danima u Vali – tradicija koja plovi Jadranom first appeared on BARinfo.

Riječ je o prestižnim takmičenjima koja se u Abu Dhabi organizuju uz snažnu institucionalnu podršku, kroz sistem koji strateški njeguje i finansijski valorizuje pomorsku tradiciju. Regate okupljaju veliki broj posada i plovila, dok nagradni fondovi dostižu visoke iznose, potvrđujući ozbiljan i dugoročan pristup očuvanju nacionalnog pomorskog identiteta.

“Flotu kapetana Mushala čine isključivo regatni brodovi – od manjih takmičarskih plovila do velikih, posebno projektovanih i pripremljenih brodova za vrhunske performanse na moru. U tehničkom smislu, riječ je o spoju tradicije i savremenih materijala: koriste se karbon, epoksid i inovativna rješenja, kako bi se brodovi olakšali, povećala brzina i izdržljivost, a istovremeno zadržala forma i duh tradicionalnog plovila. Uz vrhunsku opremu, logistiku, specijalizovana vozila sa prikolicama (trailere) i snažnu organizacionu podršku, njihov sistem omogućava takmičarima optimalne uslove za razvoj i vrhunske rezultate”, objasnila je za Radio Bar i Bar Info Bokovac.

Tokom susreta razmijenjena su iskustva o modelima očuvanja tradicionalne brodogradnje, organizaciji velikih pomorskih manifestacija i ulozi zajednice u njegovanju nasljeđa.

“Zajednički zaključak je da je misija identična – očuvati tradiciju i baštiniti je na najbolji mogući način, prenoseći znanje budućim generacijama. Razlika je, prvenstveno, u resursima i budžetskim mogućnostima koje stoje na raspolaganju u Emiratima, ali suština ostaje ista – duboko poštovanje prema korijenima. Emirati svoju pomorsku tradiciju ne posmatraju kao prošlost, već kao temelj identiteta koji se aktivno jača, institucionalno podržava i snažno utemeljuje u savremenoj kulturi”, prenosi utiske direktorica Kalafatske radionice “Bokovac”.

Ova posjeta, zaključuje ona, predstavlja važan korak ka daljem jačanju međunarodne saradnje u oblasti pomorske kulture i tradicije, otvarajući prostor za buduće zajedničke projekte, stručne razmjene i povezivanje Jadrana i Zaliva kroz snažan most pomorskog nasljeđa.

The post Kalafatska radionica Bokovac i Latinsko jedro u zvaničnoj posjeti Abu Dhabi Sailing Clubu first appeared on BARinfo.

RB/BI: Podsjetimo na posljednju aktivnost – krajem decembra bili ste gosti prijateljima budvanskog kluba “Galiola”, o čemu su Radio Bar i Bar Info izvještavali. Zamoliću Vas da podsjetimo kako je bilo tog lijepog, vedrog decembarskog dana u susjednoj opštini?

Bokovac: Bio je to posljednji dan naših aktivnosti u protekloj godini. Dan, sunčan i prelijep, a jedrenje, kojem smo prisustvovali na poziv najnovijeg kluba u našem Savezu, bilo je zaista fantastično. Dosta toga smo zaključili – između ostalog, da se i oni bore sa istim problemima kojima i mi u Baru, nastojimo stati na put. Elem, svi klubovi u Crnoj Gori, osim nas i Budvana, imaju svoju statično- matičnu luku. Tu problematiku smo i medijski prezentovali, a sve sa ciljem da se dođe do adekvatnog rješenja. Komšije su nas divno ugostili, dogovorili smo nove aktivnosti i regate u sklopu kojih ćemo podržati jedne druge, jer je glas prema svim institucijama koje žele da se tradicija njeguje i nastavi, mnogo jači ako smo uvezani. Treba da znamo da su i Bar i Budva pomorski, a ne primorski gradovi.

RB/BI: Ono po čemu su Bokovci i klub na čijem ste čelu u cijelom regionu prepoznati je Jedriličarska regata povodom 21. maja – Dana nezavisnosti Crne Gore. Prošle godine ste na prelijep način, dvodnevnom manifestacijom “Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva” pokazali koliko su more, jedra i sloboda duboko ukorijenjeni u identitet naše zemlje. Na dan kada slavimo nezavisnost, regata simbolično spaja prošlost i sadašnjost – vještinu, zajedništvo i duh Mediterana. Iako se maj čini daleko, sigurna sam da se već polako pripremate, jer je organizacija događaja tog tipa i obima izuzetno zahtjevna i komlikovana, a odgovornost velika, imajući u vidu da u ambijentu praznika, ova manifestacija potvrđuje da Dan nezavisnosti nije samo datum u kalendaru, već osjećaj pripadnosti i ponosa, zar ne?

Bokovac: Apsolutno. Regata “Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva” jeste centralni događaj, manifestacija koja je postala prepoznatljiva tačka susreta ljudi, barki i kulture sa cijelog Jadrana. Ona nije isključivo sportski događaj, pa šaljemo poruku da Dan nezavisnosti ne mora podrazumijevati samo organizaciju muzičkih koncerata i manifestacija zabavnog karaktera, već da Barani i gosti koji tog dana borave ovdje, treba da uživaju u živim slikama. Vjerujem da ćemo uspjeti da pošaljemo snažnu poruku da drveni brodovi, latinsko jedro i tradicionalna brodogradnja imaju mjesto u savremenom dobu. Kroz jedrenje, zajedničke trenutke na obali, gradimo prostpr u kome se prenosi znanje, poštovanje prema mou i osjećaj pripadnosti jednoj široj jadranskoj porodici. Tačno je i što ste kazali da mislimo da je 21. maj daleko, ali to je nama “sjutra”. Organizacione pripreme, koje su velike i zahtjevne, počećemo već ovih dana. Uskoro moramo započeti i koordinaciju sa potencijalnim učesnicima. Dešava se da neko od prijavljenih odustane u posljednjem momentu dok, na drugoj strani, neke ekipe “u pet do 12” prijave veći broj učesnika od dogovorenog. Ne mogu reći da nam povećanje broja predstavlja teret, jer zaista želimo da ugostimo što veći broj ljudi, ali želimo da sve bude na visokom nivou i da se dobro snađemo u svemu tome. Naravno, ne radim sve sama, veliki dio obaveza odradi i moj tim. Pohvalila bih i Opštinu koja je taj događaj prepoznala kao značajan za grad i Bar kao turističku destinaciju, dajući nam finansijsku i svaku drugu potporu.

“Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva” 2025.

RB/BI: Jedra na moru nisu samo sportsko nadmetanje, već snažna poruka da je Crna Gora okrenuta moru, tradiciji i zdravim vrijednostima. Regata okuplja različite generacije, profesionalce i entuzijaste – domaće i goste. Prošle godine ste organizovali panel diskusiju u Kući maslina, dok je završna svečanost upriličena u Galeriji “Velimir A. Leković”. Hoćete li se i ovog puta držati sličnog koncepta?

Bokovac: Razmišljajući u pravcu da bi bilo lijepo da događaj dodatno oplemenimo, planiramo da učesnicima ponudimo nove sadržaje. Cilj nam je da im, s obzirom da su nam do sada gosti bili iz Hrvatske, Boke, predstavimo bogatstvo različitosti koje naš Bar nudi. Dovoljno je otići do Starog Bara, Skadarskog jezera, pa osjetiti drugačiju atmosferu, uživati u ljepotama drugog tipa. Hrvati dolaze iz maslinarske zemlje, tako da ih je naročito oduševio obilazak Stare masline na Mirovici. Predstavnici institucija, kojima smo dokazali da itekako znamo da se suočimo sa odgovornošću i “ponesemo” komplikovanu organizaciju, odali su nam priznanje. Ideja je da ove godine učesnike regate povedemo i do Skadarskog jezera, jer je i po tome što imamo dvije obale, Bar specifičan. Želimo da se pohvalimo, imamo čime.

unuk Viktor pomaže u obnovi broda kojeg je pravio njegov prađed Pero

RB/BI: Svaki brod koji je izašao na more nosi u sebi trag zanata – ruke kalafata, brodograditelja, majstora koji decenijama održavaju drvene barke i jedrilice u životu. Bez njih ne bi bilo ni regata, ni plovidbe, ni morske priče po kojoj je naše primorje prepoznato. Kako zima protiče u Kalafatskoj radionici “Bokovac”?

Bokovac: Naš posao – obnova i remont brodova je “tih” i ne baš mnogo vidljiv javnosti. More je nemilosrdno, ne štedi, pogotovo ne drvo. Našu flotu smo već spremili za zimovnik, a u ovom momentu završavamo dva posla. Jedan je obnova stare barke koja je svojevremeno bila u vlasništvu Baranina, potom je dom našla na Skadarskom jezeru, da bi je novi vlasnici vratili kod nas u radionicu. Moj suprug Nenad radi na obnovi te barke. Zanimljivo je da je to plovilo prije skoro pola vijeka, radio Nenadov otac, Pero. Kroz taj posao, Nenad se u mislima druži sa svojim ocem, skida nešto što je on radio, a more godinama “načelo”, jer drvo ne može opstati toliko dugo. Tu je i unuk Viktor, koji je treća generacija u ovoj priči, i pomaže svome đedu. To su neke zanimljive priče. Da bi opstala drvena brodogradnja, nasljeđe je najbitnije. Kada govorimo o centralnom događaju, podsjetiću da smo prethodne godine potpisali ugovor za obnovu Školskog broda “Jadran”. Obnova ovog broda ima posebnu težinu, jer on nije samo plovilo, već učionica na moru, simbol obrazovanja, discipline i pomorske tradicije. Svaki obnovljeni drveni element, svaki detalj urađen ručno i sa pažnjom, predstavlja ulaganje u buduće generacije, koje će učiti o moru ne iz knjiga, već iz iskustva. Sa ljudima sa “Jadrana” smo došli na ideju da bi se i šljupka (čamac sa šest do osam vesala za prevoz ljudi i robe) trebao ojedriti. Naša radionica promoviše taj zanat i tradicionalno jedrenje, a važno je što se to prepoznaje, pa vjerujemo da tradicija neće zamrijeti. Brodogradnja ne treba da se svede na muzejske eksponate, već mora da bude živa praksa i da se njeguje u mjeri u kojoj to zavređuje.

kormilo sa školskog broda “Jadran” izrađeno u Kalafatskoj radionici “Bokovac”

RB/BI: Bilo bi lijepo da podsjetimo naše slušaoce kako je nastala kalafatska radionica „Bokovac“ i šta je Vas, lično, motivisalo da nastavite ovu priču?

Bokovac: Kalafatska radionica “Bokovac” nije nastala kao jedan projekat, niti kao odgovor na kratkoročne trendove, već je reputaciju od daleke 1965. godine, uporno i dosljedno gradila radom, trudom, njegovanjem nasljeđa. Nije bilo lako, niti jednostavno. Kada sam udajom došla u porodicu Bokovac i vidjela čime se bave, bilo mi je fascinantno kako vraćaju u život stare barke. Rodila mi se ideja da to treba predstaviti širokom krugu ljudi. Potreban je rad, volja i snaga da se ne odustane, jer ponijeti tu priču na leđima nije jednostavno. Dijelimo teret. Pomažu nam i entuzijasti koji se uključuju u naš klub. Na regatama koje organizujemo, predstavljamo ne samo jedrenje, nego i maritimna svojstva tih barki i kako se one ponašaju na moru. Tradiciju, oblikovanu decenijama, ne treba mijenjati, već je samo prilagoditi i nadograđivati. Novina na koju smo naročito ponosni i kojom smo zaokružili priču je što smo barku ojedrili i to najstarijim, latinskim jedrom.

Miroslavka Lala Bokovac

RB/BI: Koliko je danas izazovno baviti se zanatom koji nosi dugotrajnu tradiciju, a istovremeno zahtijeva savremeno poslovanje?

Bokovac: Tradicija mora pratiti inovacije. Kada uzmete posao, morate voditi računa da imate najbolje materijale, a oni su posljednjih godina u Crnoj Gori zaista dostupni. To nam mnogo olakšava posao. U tom segmentu imamo veoma dobre partnere. I nama, kao i svima, najveći izazov je nedostatak radne snage.

regata u Hrvatskoj 2025.

RB/BI: Da li mladi pokazuju interesovanje za ovaj zanat i postoji li nada da će se tradicija nastaviti u mjeri u kojoj zavređuje?

Bokovac: Treba da se uključi sistem, država, da se posao olakša i prilagodi mladima. Oni obično na pomen tradicije imaju predrasude, jer je doživljavaju kao nešto staromodno, neinteresantno. Svjedočimo ljeti da mladi vole glisere, gumenjake, skutere… Smatram da su prvi korak u buđenju ljubavi prema drvenim brodovima upravo regate koje mi organizujemo. Kada mladi čovjek dođe kod nas u radionicu, shvati da se ta drvena barka ručno pravila. Pokušavamo da ih lagano uvedemo u priču, neopterećujući ih. Mladima se naročito sviđaju putovanja na regate koje se organizuju u okruženju. Pred nama su dva važna međunarodna gostovanja. Treći put odlazimo u Stari grad Hvar na manifestaciju koja okuplja veliki broj drvenih brodova sa cijelog Mediterana. Za nas je to potvrda kontinuiteta, povjerenja i činjenice da je kvalitet našeg rad prepoznat. Takođe, drugi put ćemo učestvovati na regati drvenih barki na Murteru, mjestu koje s posebnom pažnjom njeguje pomorsku baštinu i okuplja zaljubljenike u tradicionalno jedrenje.

regata u Hrvatskoj 2025.

RB/BI: Koji je najstariji ili najposebniji brod na kojem je radionica „Bokovac“ radila?

Bokovac: Svi brodovi iz naše flote su, na svoj način, posebni jer nose imena naše djece i naših unuka. Ipak, nekako je poseban brod “Viktor”, pošto je on korčulanka. Zovemo ga i “admiralski” brod, a specifičan je i jer se razlikuje od arsenalki, pa bude kao neka pratilja cijele naše flote. Kad ne jedri, kad je na motoru, na njemu budu novinari, ili naši prijatelji, ili prati cijelu flotu… I jedriličarima, i nama koji organizujemo regatu, uliva sigurnost kada znamo da je brod “Viktor” tu negdje i da u svakom trenutku može da priskoči u pomoć.

brod “Viktor” – vjerni, pouzdani pratilac regata

RB/BI: Koliko institucije prepoznaju značaj očuvanja tradicionalnih zanata poput ovog?

Bokovac: Opština Bar, na čelu sa predsjednikom Dušanom Raičevićem, podržava organizaciju regata, manifestacija, izložbi, a projekti su podržani i sa državnog nivoa. Prošle godine nam je u obnovi radionice alatima pomoglo Ministarstvo ekonomije. Radimo i projekte koji su podržani iz fondova Evropske Unije, što nam je od velike pomoći u pravcu oživljavanja flote. Jedrenje je skup sport, treba dosta ulaganja. Treba mijenjati jedra, koristimo elektromotore, potpuno smo isključili čvrsta goriva… Zadovoljna smo u kojoj mjeri smo uvezani i sa lokalnom zajednicom i sa državom, jer vjerujem da smo kroz sve poslove i projekte koje smo realizovali tokom proteklih godina zaslužili da se na nas obrati pažnja i da dobijemo podršku i pomoć. Nismo muzejski eksponati, već smo živa praksa koja treba da se prenosi generacijama, da se baštini, da jača i da živi.

RB/BI: Dakle, iako je komplikovano i zahtjevno, smatrate da kalafatski zanat u Crnoj Gori ima budućnost?

Bokovac: Naravno. Najveći problem, međutim je što ljudi koji odluče da se bave tim zanatom očekuju uspjeh za godinu, dvije ili tri. To nikako ne može. Naša radionica, uz intenzivan rad, postoji već šest decenija. Rad, strpljenje i ljubav prema tom poslu su preduslov za uspjeh.

učenici Srednje stručne škole na praksi – kuteri čiju je obnovu sponzorisala Kalafatska radionica “Bokovac”

RB/BI: Šta biste poručili mladima – zašto je važno čuvati zanate i znanje predaka?

Bokovac: Ispred naše radionice su dva kutera Srednje stručne škole, namijena za praksu učenika koji pohađaju smjer Nautika. Jako mi je žao što ne postoji volja da se aktivnije radi u pravcu da se ta djeca uključe u priču. Ti đaci uče školu da bi otišli na brod. Najbolja bi praksa bila da se direktno obuče da veslaju, da plove upravo na tim čamcima. Prije nekoliko godina im je Kalafatska radionica “Bokovac” bila sponzor. Procjenjujem da bi bilo dobro da se povežu Srednja stručna škola, Marina AD i neke druge institucije, da učenici uđu u čamce, da savladaju veslanje, snalaženje na moru, kako bi sjutra, koliko-toliko bili sposobni da odgovore izazovima poziva za koji se školuju. 

RB/BI: Vjerujem da ćete se složiti ako rezimiramo da planovi za naredni period idu u pravcu jačanja veze između sportskih manifestacija, lokalnih zanata i edukacije mlađih generacija. Ideja je da se regate, radionice i javni događaji sve više koriste kao prilika da se mladima približi more ne samo kao sport i zabava, već i kao poziv, znanje i način života.

Bokovac: Upravo tako. Naš cilj ostaje isti – da brodovi plove, da latinsko jedro ne bude uspomena, već snaga koja i danas nosi brod. U 2026. godini nastavljamo tim putem, otvarajući novo poglavlje sa još više odgovornosti, ponosa i vjere u zajedništvo, jer more i tradicija imaju budućnost.

The post Bokovac: Brodogradnja je živa praksa, nedopustivo je drvene brodove svesti na muzejske eksponate first appeared on BARinfo.

Kroz trodnevni program, uz regatu, izložbe, panele i zajedničke susrete, biće oživljen duh latinskog i oglavnog jedra, a posebna pažnja biće posvećena očuvanju tradicionalne brodogradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra.

Program:

20. maj – Dan tradicije i susreta

Manifestacija će započeti u ambijentu Kuće maslina, koja će otvoriti svoja vrata učesnicima iz Hrvatske i Crne Gore. Zahvaljujući direktorki Mariji Markoč i njenom timu, gosti će biti dočekani u duhu autentičnog barskog gostoprimstva – uz degustaciju maslinovog ulja, lokalnih specijaliteta i simboličnu posjetu Staroj maslini, najstarijem čuvaru identiteta ovog kraja.

Nakon toga, slijedi obilazak Tvrđave Starog Bara, impresivnog istorijskog kompleksa koji svjedoči o višeslojnom kulturnom nasljeđu i životu na razmeđu civilizacija.

U nastavku dana, u Kući maslina biće održana panel-diskusija na kojoj će stručnjaci iz oblasti kulture, pomorstva i brodogradnje govoriti o zaštiti, valorizaciji i budućnosti tradicionalnih barki, edukaciji mladih kalafata i mogućnostima institucionalne i evropske podrške.

Dan se završava posjetom Kalafatskoj radionici Bokovac – mjestu gdje se više od šest decenija njeguje umijeće izrade drvenih barki sa latinskim i oglavnim jedrima. Posjetioci će imati priliku da vide proces obrade drveta, tradicionalne alate i znanje koje se prenosi generacijama.

21. maj – Regata i svečanost

U Marini Bar biće održana regata tradicionalnih plovila, sa barkama iz Hrvatske i Crne Gore. Plovidba duž obale biće svečani čin zajedništva i pomorske povezanosti jadranskih naroda.

Uveče, u Galeriji „Velimir A. Leković“, biće održan kulturno-umjetnički program uz dodjelu nagrada najuspješnijim učesnicima regate i zahvalnica partnerima.

Posebnu pažnju će privući izložba fotografa Gorana Grkovića: „Kalafatska radionica Bokovac“ – serija umjetničkih fotografija koje bilježe duh, alat, atmosferu i ruke majstora kalafata. Ova izložba predstavlja vizuelni omaž tradiciji drvene brodogradnje i biće otvorena za javnost do kraja maja. Izložbu će otvoriti istoričaka umjetnosti, dr Anastazija Miranović.

Muzički dio večeri upotpuniće nastup Hora OŠ „Njegoš“ iz Cetinja, koji će svojim glasovima donijeti duh zajedništva i mladosti.

22. maj – Ispraćaj gostiju

Završni dan rezervisan je za oproštaj, razmjenu utisaka i nove dogovore o saradnji na očuvanju pomorske baštine Jadrana.

„Pozivamo sve ljubitelje mora, kulturnog nasljeđa, turiste i građane Bara da prisustvuju ovom jedinstvenom događaju, da osjete šum jedara, dožive susret tradicija i podrže one koji čuvaju pomorski duh Jadrana“, zaključuju iz Kalafatske radionice Bokovac.

Manifestaciju su podržali: Opština Bar, Turistička organizacija Bar, Jedriličarski savez Crne Gore, Galerija „Velimir A. Leković“, JU Kulturni centar Bar, Radio Bar (medijski pokrovitelj), Marina Bar i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore.

The post Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva first appeared on BARinfo.

„Jedini tradicionalni Klub ‘Latinsko jedro’ u Crnoj Gori Kalafatska radionica ‘Bokovac’, poznati crnogorski brend, sa najljepšim namjerama je željela da predstavi svoje tradicionalne jedrilice koje su i kulturno nematerijalno dobro, ali im nije bilo omogućeno da danas rašire jedra u marini Budva. Da li je stvar u nedostatku volje? Pitamo se. Navodno, prikolica na kojoj je bila barka nije imala mjesta da ostane dva sata! Ostao je gorak ukus nama koji od 1965. godine njegujemo drvenu brodogradnju i doživimo nepoštovanje prema crnogorskoj kulturi. Budva je grad kulture kako se predstavljaju, ali ja kažem da to nikako nije tačno. To je grad neorganizacije, organizacija postoji samo kada je u pitanju građevinska djelatnost. Zar ne bi bilo lijepo da su jedra na drvenoj barci ukrasila taj drevni grad!? No, stičem utisak da nijesmo dobrodošli tamo? Nijesmo nikada ni bili? Ja se nikada nijesam pitala ko odlučuje, zar je to važno? Kada se prisjetim da smo prije mjesec u Hrvatskoj sa punim aranžmanom i poštovanjem dočekani, zabrinuta sam tretmanom u gradu Budva! Zar je prikolica od tri metra problem? Vratili smo se u Bar kako smo i došli, a ljubitelji tradicije u Budvi su ostali uskraćeni za taj doživljaj.

Na mail koji sam uputila Morskom dobru odgovor nijesam dobila, niti uput pravilnika koji mi objašnjava o prikolici ili nečemu drugom. Da, slala sam mail mnogo puta do sada, ali odgovora nema, što ukazuje na nesposobnost i neznanje i nekulturu. Svaki poslat mail treba imati i odgovor, bio pozitivan ili negativan. Strah od rušenja kulture i tradicije crnogorskih dobara se uselio u nas! No, mi ćemo i dalje nastaviti da je njegujemo još više i više! Mi smo jedini tradicionalni klub latinskog jedra u Crnoj Gori i ponosno ćemo nastaviti ovu tradiciju uprkos svim preprekama”, navodi se u saopštenju Miroslavke Lale Bokovac.

The post Bokovac: Tradicionalne jedrilice Bokovac nepoželjne u Budvi first appeared on BARinfo.

Podršku za učešće na ovoj prestižnoj manifestaciji, koja je okupila veliki broj primorskih zemalja, dali su Opština Bar i Turistička organizacija, na čemu su u Kalafatskoj radionici veoma zahvalni, kazala je za Radio Bar i Bar info, izvršna direktorka Miroslava Lala Bokovac.

“Bila nam je velika čast i ponos,  da učestvujemo na festivalu koji je imao međunarodni karakter, jer smo prikazali svijetu dio naše pomorske tradicije koju moramo njegovati. Podsjetiću, predstavili smo se sa dvije ojedrene barke ‘Lana’ i ‘Jovan’, i iako će zvučati neskromno, brojni posjetioci su se najviše zadržavali upravo razgledajući njih, a dobili smo i komplimente da su najljepše. Takođe, mog supruga Nenada, svi učesnici, iz raznih krajeva svijeta, pozvali su da pitaju za savjete i iskustva u izradi drvenih brodova, jer mi se pridržavamo, isključivo, tradicionalne izrade, u drvetu, bez vještačkih materijala, takođe, zadržali smo autentičnu boju (barke su samo lakirane, dok su ostale prefarbane u razne boje). Na festivalu je učestvovalo oko 60 plovila, tri dana, od 19. do 22. septembra, posjetilo ga je više hiljada ljudi, i mogu reći da je bilo impresivno”, istakla je Bokovac, kojoj su se dopale sve barke učesnice festivala, dok su njenom suprugu, kako je istakla, zapale za oko “falkuše”, veliki brodovi, tradicionalne izrade, koju je Ministarstvo kulture Hrvatske, zaštitilo kao nacionalno kulturno dobro nematerijalne baštine.

Počasni gost na manifestaciji bila je Kraljevina Nizozemska, odnosno Holandija, koji su se predstavili sa četiri barke, specifično građene, jer su prilagođene vožnji po njihovim kanalima.

“Zato se razlikuju od plovila iz  Crne Gore i Hrvatske, ali su privukli pažnju, prije svega, zbog načina na koji su se predstavili – na licu mjesta su demonstrirali kako se kuje željezo na vatri, savija drvo, onako kako se to nekada radilo, a njihove žene , obučene u tradicionalnu nošnju Holandije, šile su odjeću. Sve je to izgledalo bajkovito i donijelo dah prošlih vremena. Atraktivnosti događaja doprinjeli su i nastup folklornih društava iz cijele  Hrvatske, edukativne radionice za drvenu brodogradnju, pripremanje i degustacija mediteranske hrane i kulinarskih specijaliteta, koncert muzičke dive Doris Dragović, a najimpresivni utisak jeste noćni izlazak svih barki, raznih boja, na pučinu, uz specijalne svjetlosne efekte. Bolje mjesto nije moglo da bude odabrano za ovakvu manifestaciju od Hvara, koji je, prema nekim analizama,  najljepši otok na svijetu, u srcu Jadrana”, ispričala je za naše medije Miroslavka Bokovac, naglašavajući da je Hrvatska zemlja koja puno pažnje posvećuje svojoj baštini i tradiciji, o čemu svjedoči i ova manifestacija, veoma zahtjevna za organizaciju i skupa.

“Održava se već pet godina, mi učestvujemo drugi put, i veoma bih voljela da se nešto slično organizuje u Baru ili nekom drugom našem primorskom gradu, za što je potrebna podrška i države i lokalne zajednice, ali i sluh za njegovanje našeg bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa i afirmaciju u turističke svrhe. Bar posebno ima što da pokaže svijetu, jer je riznica kulture i naše bogate kulturne i istorijske baštine. Znam da puno novca izdvajamo za koncerte muzičkih zvijezda, što ne bi trebalo da bude prioritet, već upravo događaji ove vrste, koji su višestruko značajni i edukativni za mlade generacije”, smatra Bokovac, koja podvlači da su njihove barke crnogorski brend, a da uskoro očekuju i međunarodni sertifikat.

Kalafatska radionica “Bokovac” nedavno je završila prvu fazu rekonstrukcije popularnog Školskog broda “Jadran”, a trenutno su angažovani na uređenju radionice i izgradnji hangara koji će služiti kao zimovnik za drvene barke i omogućiti da se sačuvaju od vremenskih neprilika i kiše, koja uništava drvena plovila.

The post FOTO, VIDEO: Naša baština zasijala na Hvaru first appeared on BARinfo.

“Barkarjoli iz Bara će na manifestaciji predstaviti dvije ojedrene barke, ‘Lana’ i ‘Jovan’, koje su plod višedecenijskog rada i reprezenti naše pomorske baštine. Barke su brend Crne Gore, zaštićene kao kulturno nematerijalno dobro. Njihovo prisustvo na ovom događaju simbolizuje kontinuitet i vitalnost crnogorske maritimne tradicije, koja se prenosi s generacije na generaciju”, kazala je za Radio Bar i Bar info izvršna direktorka Kalafatske radionice “Bokovac”, Miroslava Lala Bokovac.

“Učestvovanje na manifestaciji ‘Dani u Vali’ nije samo prilika da predstavimo naš grad Bar i državu Crnu Goru, već i da pokažemo svijetu koliko cijenimo i njegujemo našu tradiciju. Crnogorska zastava će se ponosno vijoriti među brodovima iz cijelog svijeta, što je dokaz da naša bogata pomorska kultura i dalje živi i ima svoje poštovaoce. Pripreme teku po planu i sigurni smo da ćemo se dostojno predstaviti na ovoj manifestaciji, uz podršku Opštine Bar i Turističke organizacije Bar”, istakla je Bokovac i navela da će manifestaciju pratiti nacionalna televizijska kuća RTCG, što će omogućiti građanima Bara i Crne Gore da prate ovaj značajan događaj.

Biće to prilika da šira javnost vidi i kako Hrvatska njeguje i baštini svoju maritimnu tradiciju, ali i kako naša država sve više radi na njenoj afirmaciji i njegovanju. Značajan aspekt manifestacije jeste i jačanje kulturnih veza između država, koje, između ostalog, povezuje i maritimna baština.

The post Barke Bokovac – pomorska tradicija Bara i Crne Gore na međunarodnoj sceni first appeared on BARinfo.