Dvorski kompleks Petrovića kupio je knjaz Nikola Petrović 1894. godine od kneza Petra Karađorđevića za 100.000 franaka. Budući srpski kralj dao je da se sagradi kompleks uz obalu čekajući na svoj povratak u Srbiju, a činili su ga Veliki i Mali dvorac, kule-stražare, dvorska kapela i zimska bašta. Uz zapadnu fasadu Dvorca tek 1910. godine dozidana je prostrana balska dvorana pravougaone osnove sa zaobljenim uglovima.

Vila “Topolica” je odmah po kupovini došla u dio knjazu Danilu, Nikolinom sinu, i tako i stoji u štampanim dokumentima – “Dvorac prijestolonasljednika Danila”.

Kao dječak, Danilo je bio vrijedan, miran i blagorodan, ali su se kasnije, pišu biografi, te njegove osobine izgubile.

Njegov učitelj, književnik Simo Matavulj, zabilježio je da Danilo “bješe duševno i tjelesno krasno dijete, plemenitih materinih crta”, dok su neki savremenici iz Danilovog zrelijeg doba pisali da je “lijen, površno obrazovan i izrazito sklon tradicionalnim plemićkim zabavama” (lov, ljubavne avanture, kocka). U politiku se nije mnogo razumijevao, niti se za politiku naročito interesovao.

Ali za provod jeste.

Prestolonasljednik Danilo nije bio previše zainteresovan ni da upozna zemlju kojom je trebalo da vlada. Mladić koji je rođenjem bio predodređen za budućeg crnogorskog vladara, možda desetak puta je “službeno” posjetio Nikšić i Podgoricu, dok u većini krajeva svoje nevelike države nijednom nije bio.

Izuzetak je Bar, gdje je Danilo često i dugo boravio u svom Dvorcu.

Bar mu je odgovarao najviše zbog ogromnog lovišta koje je okruživalo Dvorac na morskoj obali (tzv. Zabran – današnja Topolica, Makedonsko naselje, Bjeliši, sve do Pod Kurilo). Prijestolonasljednik je, inače, bio strastan lovac na sitnu divljač, a tu strast prenio je i na svoju suprugu. Danilo i Milica su i po nekoliko mjeseci provodili u Baru. Za vrijeme tih boravaka veoma rijetko je primao koga od svojih podanika, a jedino kada je to bilo predviđeno protokolom obilazio je okolna mjesta.

Danilo je, po svemu sudeći, posljednji put boravio u Baru u prvoj polovini 1914. godine, neposredno pred izbijanje Prvog svjetskog rata.

The post Dvorac Petrovića u Baru pripadao Danilu, a ne Nikoli first appeared on BARinfo.

Bitka za Bar počela je 13. novembra 1877, bombardovanjem utvrđenja na Sutormanu. Ostala je upamćena po trijumfalnom ulasku knjaza Nikole i njegovom govoru na morskoj obali, po junaštvu Crnogoraca, posebno dobrovoljaca koji su uspjeli da miniraju akvadukt i prekinu dotok vode u opsjednutu tvrđavu, po hrabrom držanju zapovjednika grada Ibrahim bega, kao i po tome što je u borbama za Bar zarobljeno 2.760 Turaka, od kojih je 2.237 otišlo u Tursku. Odlazak im je omogućio knjaz Nikola pustivši  prethodno turske brodove da doplove po njegove zarobljenike.

Ovaj veliki ratni uspjeh poslužio je knjazu Nikoli kao inspiracija za zvučnu patriotski odu „Moru“, koja je prvi put  bila objavljena u bečkoj „Srpskoj zori“ 1878. godine. Prevedena je više puta na nekoliko svjetskih jezika. Njena prva strofa glasi:

„Pozdravljam te, sinje more,
o livado, tečna, ravna,
ti velika prostorijo,
željo naša praodavna!’“

Slikar Ivan Žmirić je 1881. godine naslikao „Vjenčanje Crne Gore s morem“. Na slici dominira jedrenjak na kojem plove ličnosti iz istorijske prošlosti Crne Gore, a centralna figura je knjaz Nikola na pramcu sa svitom u barskoj luci. Žmirić je sliku donio iz Zadra na Cetinje 1881. godine. Otkupljena je od privatnika 1954. za ondašnjih 90 hiljada dinara. Nalazi se u Pomorskom muzeju u Kotoru.

The post Prije 145 godine Crna Gora je, oslobađanjem Bara od Turaka, izašla na more first appeared on BARinfo.

Za učenike nižih razreda održana  je prezentacija, koja počinje kao bajka: “Bio jednom jedan kralj. Imao je ženu Milenu i 12- toro djece, devet kćerki i tri sina. Kao i svaki kralj, imao je svoj dvorac…”. Prezentaciju su pripremile profesorice razredne nastave Jelena Nikolić i Danijela Delibašić.

Nastavnica razredne nastave Mirjana Vučević je sa učenicima petog razreda, na panoima u školskom holu, priredila izložbu fotografija posvećenu životu i radu Kralja Nikole. Na istom mjestu, nastavnički kolektiv odgledao je snimak predstave “Balkanska carica”, a profesorice Žana Pejaković i Slavica Radević prezentaciju na ovu temu uradile su za učenike starijih razreda, uz recitaciju učenice Jane Popović, koja je govorila pjesmu iz opusa Kralja Nikole.

Profesor istorije, Darko Mišolić je, za učenike osmog razreda organizovao čas o istorijskom značaju crnogorskog kralja.

Osnovna škola “Srbija”, pozicionirana je na mjestu gdje se ispisivala i ispisuje istorija.

Svaka kuća, bedem, kula, svaki dio kaldrme ima svoju priču. U zidinama su stopljeni vjekovi, a odmah nakon oslobođenja Bara, Kralj Nikola je naložio i otvaranje prve škole u ovom dijelu naše opštine.

The post U školi Srbija obilježili stogodišnjicu smrti Kralja Nikole first appeared on BARinfo.