Zajednički organizatori događaja bili su Kulturni centar Rumija i Islamski centar Rumija, koji već godinama predstavljaju važna mjesta okupljanja naše zajednice u Čikagu i čuvare kulturnog, duhovnog i nacionalnog identiteta naših ljudi daleko od domovine.

Svečanost je otvorio predsjednik Kulturnog centra Rumija Suljo Nikezić, koji je pozdravio prisutne i zahvalio svima koji podržavaju rad Centra i doprinose očuvanju jezika, kulture, običaja i zajedništva među našim ljudima u Čikagu. Istakao je da Kulturni centar Rumija nije samo mjesto okupljanja, već druga kuća mnogim porodicama koje i daleko od zavičaja žele da sačuvaju ono što ih povezuje sa Barom i Crnom Gorom.

Prisutnima se potom obratila generalna konzulka Crne Gore u Njujorku Snežana Jonica, koja je na početku emotivnog obraćanja  istakla da za nju ovo nije samo protokolarna obaveza, već duboko ličan susret.

„Kao neko ko je ponikao pod zidinama Starog grada Bara, ko je rastao uz miris maslina i šum mora podno Rumije, ovaj susret je za mene, prije svega, povratak kući — dolazak među svoje.”

U osvrtu na jubilej koji je obilježen, generalna konzulka je istakla da dvadeset godina državnog razvoja predstavlja važan trenutak za sagledavanje puta koji je pređen, ali i pravca kojim se ide dalje.

„Crna Gora danas zna kuda ide. Naša država je na samim vratima Evropske unije. I to je možda najljepši dokaz njene zrelosti: da odgovornost, stabilnost, evropsku budućnost i bolji život za svoje ljude stavlja u središte svog razvoja.”

Poseban dio obraćanja bio je posvećen Baru i simbolici Rumije.

„Za one koji nijesu iz Bara, Rumija je možda samo planina. Za nas, ona je mnogo više. Ona je prvi pogled kad pomislimo na grad. Tiha straža iznad naših kuća. Dio djetinjstva, orijentir, uspomena i znak prepoznavanja.”

Govoreći o Kulturnom centru Rumija u Čikagu, Jonica je istakla da nije slučajno što nosi upravo to ime, jer je i ova zajednica postala takva tačka prepoznavanja — mjesto oko kojeg se ljudi okupljaju i u kojem se čuvaju Bar, Crna Gora i osjećaj pripadnosti.

„Jer ste i vi ovdje, u Čikagu, postali jedna takva tačka prepoznavanja. Mjesto oko kojeg se ljudi okupljaju. Mjesto koje pokazuje da Bar ne prestaje tamo gdje se završi njegova obala, niti Crna Gora tamo gdje se završe njene granice.”

Povezujući Bar, Rumiju i zajednicu u Čikagu, generalna konzulka je naglasila da ih veže barska mudrost starija od svake politike — svijest da su pod Rumijom tri vjere nikada nijesu dozvolile da se dijele, i da u Baru i stotine različitih mišljenja mogu živjeti pod jednim krovom.

„Taj krov koji nas veže jači je od svega što nas ponekad dijeli. To je Bar koji nosimo u sebi. To je Crna Gora koju vrijedi čuvati. A on ovdje živi u vašim porodicama. U vašoj djeci. U vašim pričama. U vašim okupljanjima. U pjesmi koja se zapjeva daleko od kuće, a čovjeka za trenutak vrati tamo gdje je odrastao. U potrebi da se ne zaboravi ime sela, ulice, škole, komšije…”

Nakon obraćanja generalne konzulke, prisutnima se obratio efendija Emil Škrijelj, imam džemata Rumija u Čikagu. On je govorio o značaju zajedništva, međusobnog poštovanja i očuvanja vrijednosti koje ljude iz istog zavičaja povezuju i daleko od domovine. Istakao je da su okupljanja poput ovog potvrda da zajednica traje kada čuva svoje korijene, porodicu i osjećaj pripadnosti.

Program je nastavljen bogatim kulturno-umjetničkim sadržajem tokom kojeg su nastupile najmlađa, srednja i starija folklorna grupa Kulturnog centra Rumija. Više od sat vremena publika je uživala u igrama, muzici i tradicionalnim nošnjama, kroz koje su mladi članovi Centra predstavili bogatstvo kulturnog nasljeđa i tradicije.

Posebnu emociju izazvao je nastup djece i mladih rođenih u Sjedinjenim Američkim Državama, koji kroz folklor, jezik i zajednička okupljanja čuvaju vezu sa krajem iz kojeg potiču njihove porodice.

Nakon zvaničnog dijela programa, druženje je nastavljeno uz muziku i zajedničku proslavu u toploj i prijateljskoj atmosferi.

Kulturni centar Rumija i Islamski centar Rumija su i ovim događajem još jednom potvrdili svoju važnu ulogu u okupljanju naše dijaspore u Čikagu, čuvanju kulturnog identiteta i njegovanju trajne veze sa Barom i Crnom Gorom.

The post Kulturni centar Rumija i Islamski centar Rumija u Čikagu obilježili 20 godina nezavisnosti Crne Gore first appeared on BARinfo.

Svi zainteresovani se mogu više informisati na linku: https://gofund.me/1282b3e99

“Iako daleko od svog rodnog kraja, ne prestajemo da mislimo i pomažemo svoj grad Bar, naročito ustanove i projekte od opšteg interesa. Ovo je samo jedna u nizu naših donatorskih akcija. Posebna nam je čast, kao Mrkojevićima da opremamo našu ambulantu u Pečuricama. Ona je od izuzetnog značaja za ovaj dio barske opštine. Još veći podstrek nam daje činjenica da je državna kompanija Montefarm zainteresovana da otvori apoteku u Mrkojevićima što smatramo jako važnim kako za ovu kompaniju, tako za mještane, turiste i milione putnika koji cirkulišu na svom putu od i ka Albaniji”, kazao je Senad Perazić, predsjednik KC Rumija za Glas Mrkojevića.

U IKC i KC Rumija iz Čikaga vjeruju na osnovu početnih ulaganja da će akcije koje su pokrenute naići na široki prijem kod naše dijaspore. Pokrenuti su i konkretni koraci u smislu dobijanja informacija o potrebama Opšte bolnice u Baru i zbog toga je upriličen i razgovor sa direktorom dr Miroslavom Kneževićem koji je zahvalio našim građanima u Čikagu na ovoj plemenitoj ideji i predočio im aktuelne potrebe ove ustanove.

The post Pokrenuta humanitarna akcija naše dijaspore u Čikagu first appeared on BARinfo.

U razgovoru sa članovima društva, podijelili su razmišljanja o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori i istakli značaj koji dijaspora ima za našu državu.

“U prethodnim godinama imao sam mnogo susreta sa našim iseljenicima, ali nijedno udruženje nema tako majčinski odnos prema Crnoj Gori kao ‘Rumija’. Ponosan sam na vaše društvo. Zajednički učinimo Crnu Goru modernom, progresivnom i bogatom državom, koja baštini građanski karakter”, istakao je Abazović.

On je naglasio da je Crna Gora besmrtna poput masline i pozvao dijasporu da pomogne svojim bogatim iskustvom stečenim u SAD-u u različitim sferama društva.

Rukovodstvo društva “Rumija” naglasilo je da su njihova vrata otvorena za sve ljude iz Crne Gore koji dolaze u Čikago.

Ranije tokom dana, Abazović i Adžić posjetili su tamošnji Islamski centar, gdje su razgovarali sa vjernicima, među kojima su najbrojniji oni sa područja Bara i Ulcinja.

The post Abazović i Adžić u barskom Kulturnom centru Rumija u Čikagu first appeared on BARinfo.

“Mi, predstavnici brojne dijaspore iz Mrkojevića koja se nalazi u SAD, ispred kluba ‘Rumija’ dajemo punu podršku mještanima naših Mrkojevića u njihovim zalaganjima da kroz ovo mjesto konačno počne rekonstrukcija regionalnog puta R-29.

Mi, koji smo napustili rodnu grudu zbog neuslovnih životnih uslova u Mrkojevićima tražimo od Vlade Crne Gore da izađe u susret zahtjevima mještana Mrkojevića, i svima nama koji želimo da se nekada možda i vratimo tamo, i da pod hitno ovu dionicu proglasi putem od javnog interesa te krene sa neophodnih procesom raspisivanja tendera za rekonstrukciju.

Mi, predstavnici dijaspore koji smo spremni da u svakom trenutku pomognemo našoj Crnoj Gori, i našem rodnom kraju Mrkojevićima, svjesni smo važnosti ovog puta za napredovanje cijelog kraja, ali i Crne Gore, jer kada naši prijatelji iz Amerike stignu do Mrkojevića ne mogu se načuditi kakvim putem dolazimo do naših kuća. Vjerujemo da nije ni potrebno govoriti o tome na kakve izazove nailaze brojni turisti i oni koji u tranzitu prolaze ovim frekventnim putem i kakav utisak stiču o Crnoj Gori. Putem koji je zbog jako lošeg stanja prouzrokovao i ljudske žrtve.

Vjerujemo da će Vlada u najkraćem roku izaći u susret zahtjevima mještana Mrkojevića, kao i što smo mi iz dijaspore uvijek spremni da izađemo u susret svim zahtjevima koji stižu iz naše domovine Crne Gore”, navodi se u pismu.

The post Podrška iz dijaspore da se krene sa rekonstrukcijom puta kroz Mrkojeviće first appeared on BARinfo.

„Iako se naši ljudi i sami suočavaju sa istim problemima, u ovom teškom trenutku misli svih članova KC ‘Rumija’ su u Crnoj Gori i Baru, a želja im je da se njihova donacija usmjeri Opštoj bolnici u Baru i Opštini Bar“, kažu u Kulturnom centru „Rumija“ iz Čikaga.

KC „Rumija” važi za jedno od najbrojnijih i najorganizovanijih udruženja u dijaspori, koje je u proteklih 25 godina organizovalo više uspješnih akcija kako za pomoć pojedincima tako i za poboljšanje uslova života u Opštini Bar, odakle potiče najveći broj članova ovog udruženja.

Prepoznajući humanost članova ovog udruženja i njegove rezultate, KC „Rumija” nagrađen je državnom nagradom za dobročinstvo, te nagradom za filantropiju „Iskra”.

„Uprava za dijasporu Crne Gore pozdravlja humani gest KC ‘Rumija’ koji potvrđuje neraskidive veze između matice i dijaspore, a koje naročito dolaze do izražaja u teškim vremenima poput ovih sa kojima se Crna Gora, ali i sve zemlje svijeta u kojima živi naša dijaspora, trenutno suočavaju“, isziču u Upravi za dijasporu Crne Gore.

The post Kulturni centar Rumija iz Čikaga donirao 10.000 dolara first appeared on BARinfo.

Projekat će se realizovati po modelu sufinansiranja, a vrijedan je više stotina hiljada eura, od kojih će Kulturni centar “Rumija” obezbijediti 50.000 dolara, Opština Bar 150.000 eura, a Ministarstvo prosvjete ostatak sredstava.

Potpisnici su ocijenili da je projekat od velikog značaja za djecu u Pečuricama, ali i za cijelu lokalnu zajednicu. Oni su izrazili očekivanje da će se u vrlo kratkom roku obezbijediti formalno-pravne pretpostavke u planskoj dokumentaciji kako bi se preduzele konkretne aktivnosti na izgradnji ove školske sale.

“Ovo je samo jedan od projekata obnove školske sportske infrastructure u Baru. Nedavno su ministar prosvjete i predsjednik Oštine Bar potpisali Memorandum o saradnji na realizaciji projekta ‘Rekonstrukcija školske sportske sale srednjih škola u Baru – JU Gimnazija ‘Niko Rolović’ i JU Ekonomsko-ugostiteljska škola, Bar’, vrijednosti oko 110.000 eura. Ovaj projekat se, takođe, realizuje po modelu sufinansiranja, pri čemu će Ministarstvo izdvojiti oko 70.000 eura, a ostatak sredstava Opština, a očekuje se da će biti završen za nekoliko mjeseci.

Kada je riječ o školskoj sportskoj infrastrukturi u Baru, ove godine rekonstruisana je i fiskulturna sala OŠ ‘Blažo Jokov Orlandić’“, zamjenjena je i bravarija u sali, dok je u toku prva faza zamjene bravarije u školi, vrijednosti oko 30.000 eura. Takođe, ova škola je u saradnji sa barskim privrednicima rekonstruisala otvoreni sportski teren, u koji je uloženo oko 30.000 eura. Dodatno, u fiskulturnoj sali OŠ ‘Meksiko’ nedavno završena adaptacija centalnog grijanja, vrijednosti oko 25.000 eura. Sve navedeno govori da su uslovi za bavljenje sportom u barskim školama značajno unaprijeđeni”, kaže se u saopštenju Ministarstva prosvjete u kome je naglašeno da je “Memorandum o saradnji na izgradnji školske sale u Pečuricama pokazatelj je dobre volje i razumijevanja državnih i lokalnih institucija, kao i brige dijaspore koja svesrdno pruža podršku domovini”.

Ministar Šehović i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević u višednevnoj su posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su otputovali na poziv nekoliko udruženja iseljenika. Ovom prilikom, oni su se sastali sa brojnim predstavnicima crnogorske dijaspore, te razgovarali o mogućoj saradnji u različitim oblastima.

The post Školsku salu u Pečuricama gradiće Ministarstvo prosvjete, Opština Bar i KC Rumija first appeared on BARinfo.

“U redovnoj godišnjoj posjeti Kulturnom Centru ‘Rumija’ su bili Dušan Raičević, predsjednik Opštine Bar, Predrag Mitrović, direktor Uprave za dijasporu, Petar Smolović, gradonačelnik Opštine Bijelo Polje, te Elvira Bekteši, pomoćnica direktora Uprave za dijasporu. Teme sastanka su bile budući planovi odnosa matice i dijaspore, dnevno aktuelne teme, ali i projekti iz barske opštine: početak izgradnje školske sportske sale u Pečuricama i detalji o početku proširenja putne trase Sv Ivan – Kamenički most”, istakao je Bećir Kalamperović iz Kulturnog centra “Rumija” u Čikagu.

The post Raičević u posjeti Kulturnom centru “Rumija” u Čikagu first appeared on BARinfo.

On je skoro 20 godina u Čikagu, a folkorni ansambl koji je mahom sačinjen od iseljenika  je osnovan 1995, na inicijativu ljudi  koju su htjeli da folklorom zadrže tradiciju kraja iz kojeg dolaze. Tu je prisutna i škola jezika, a “Rumija” broji oko 200 članova i iz dana ih je sve više.

“Otišao sam na poziv mog prvog komšije, znate i sami, ovdje nije bilo perspektive. Nije bilo lako, ali bio sam mlad, spreman da učim da se dokažem. I mislim da sam uspio u tome. Nisam osjetio nostalgiju, jer je dosta poznanika bilo tamo. Vjerujte da sam se dobro snašao, čak sam se oženio, dobio troje djece…”, objašnjava Perazić razloge odlaska u Ameriku.

Ipak, Amerika nije baš “obećana zemlja”.

“Kada sam došao radio sam sve, jednostavno tako mora. Nije lako. Naročito za mladog čovjeka. Sada kada napravim paralelu da sam istom dinamikom i poslom radio ovdje -možda bih i bolje prošao ovdje. Danas je vrlo teško je dobiti papire, zovu nas sa svih strana, mogu vam reći da nema mladih ljidi koji bi ostali da rade u Americi. To je pokazatelj da ovdje i nije toliko loše”, ističe Perazić.

Savjet za dijasporu je funkcionisao tri godine, a u petak će biti izabran novi savjet za rukovodstvom koje će se na pravi način boriti za sva prava iseljenika iz ovog kraja, ali i drugih gradova.

“Smatram da će novi Savjet biti prava stvar za sve. I za ljude koji žive ovdje, ali i one koji se nalaze u ostalim krajevima svijeta. Ja sa porodicom živim u Čikagu, ali iseljenika ima svugdje. Ne zaboravite

nije ‘zlato sve što sija’. Svi misle da mi gore uživamo, ali nije baš tako. Dođu neke pozne godine kada se čovjek osvrne nazad, povuče i nostalgija, ali ko se veže  za drugi kraj, grad, državu – teško se vraća. Mada”, kaže kroz sjetu Perazić, “možda se jednog dana i vratim u domovinu”.

Senad Perazić je predsjednik KC “Rumija” koje je osnovano 1995. godine i broji oko 200 članova.

“’Rumija’ je osnovana 1995. od strane malo imućnijih ljudi koji su htjeli da otrgnu od zaborava folklor i tradiciju ovog kraja. Mi mlađi smo se pridružili, sada nas ima oko 200, a svakim danom je sve više. Nije samo to folklor, imamo mi i svoje prostorije, okupljamo se i družimo. KC “Rumija” postoji za svoje članove, mahom su iz Mrkojevića, iz Bara. Više je to od pukog folklora, to je druženje, podsjećanje na neke dane, druženje. Često smo, koliko smo moglo, pomagali, nekada i da se ne zna, ali ljudi moraju da shvate da nije to baš tako jednostavno. Skup je život u Americi, lako je kada se dođe ovdje”, kaže Perazić.

Kulturni centar “ Rumija“ će, između ostalih, primiti i priznanje za razvoj dijaspore od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

“Čast i zadovoljstvo nam je da nas se neko sjeti, a to je ovoga puta predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, od kojeg je čast primiti jedno takvo priznanje. Moram istaći i predsjednika Opštine Dušana Raičevića, mladog čovjeka sa jasnom vizijom koji je boravio u posjeti nama. Vjerujem da će i on kao i njegovi saradnici učiniti sve što je u njihovoj moći da se poboljša život svih ljudi ovdje, ali i da se veze iseljenika i ljudi odavde zadrže na pravi način”, rekao je Perazić.

Iseljinici iz Mrkojevića su poznati po tome što novac ulažu u rodni kraj. Trenutno imaju dva prioriteta.

“Da se izgradi sala za OŠ ‘Mrkojevići’, jer i sami vidite koliko tamo ima talentovane djece za sport. Drugi prioritet je put Sukobin-Dobra voda. To mora da se riješi, to je put koji praktično spaja dvije države. Svima nama je to u interesu“, zaključio je Perazić.

The post Senad Perazić: U Americi nije lako, ali smo uspjeli first appeared on BARinfo.

Za nagradu za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori kandidovan je Kulturni centar “Rumija” iz Čikaga. Klub naših iseljenika je kandidovan i u oblasti dobročinstva.

Za nagradu za doprinos u oblasti sporta kandidovan je košarkaš Nikola Vučević, a za nagradu za dobročinstvo Žade Đurović di Maio, Mrkovka koja živi u Francuskoj.

Kako se ističe na sajtu Uprave za dijasporu, Komisija za sprovođenje postupka dodjele nagrada će u narednom periodu „vrednovati doprinos, rezultate i zasluge kandidata za koje je podnijeta inicijativa i pripremiti predlog kandidata za dodjelu nagrada“.

Nagrade će dobitnicima biti uručene 29. jula 2019. godine u Baru, u okviru manifestacije “Dani dijaspore – iseljenika”.

The post I Barani u dijaspori nominovani za nagrade first appeared on BARinfo.