De Wine Fest je okupio više od 70 proizvođača i izlagača vina iz zemlje, regiona i inostranstva, hotelijere, ugostitelje, predstavnike HoReCa sektora, ali i eminentne stručnjake koji su u grad okupan suncem stigli rukovođeni željom da svoje znanje podijele i prenesu.

Ugođaj na kome se slavi ne samo vino, već i trenuci koji ostaju u trajnom sjećanju, brižljivo, sa puno ljubavi i, naravno, znanja, pripremio je organizator manifestacije, Luka Bogdanović.

“Posebnu zahvalnost dugujem vinarima koji su iznova podržali i mene i DeWine fest i, naravno, naš grad Bar. Da bi manifestacija bila ovako koloritna i raznovrsna, doprinos su dali i lokalni proizvođači sireva, pršute, pašte… Intencija je da na veći nivo podignemo vinsku scenu u Crnoj Gori, tačnije Bara i Ulcinja. Svjedoci smo da Boka i Podgorica dominiraju kada su u pitanju elitni sa restorani i hoteli, ponuda vina. Upravo to je i inicijalni razlog zbog kojeg sam želio da i ovaj predio Crne Gore, Bar, Skadarsko jezero, Ulcinj, afirmišemo na način i u mjeri u kojoj zavređuju. Osim toga, smatram da vinsku kulturu trebamo razvijati i na sjeveru, jer je posljednjih godina i u tom dijelu države turizam u ekspanziji”, poručio je Bogdanović, podsjetivši da je Crmnica prva registrovana vinska regija u državi, pa se prema toj činjenici treba odnositi sa poštovanjem.

Bez podrške zajednice ovu, zaista kompleksnu priču, bilo bi teško zaokružiti. Podršku je dalo Ministarstvo poljoprivrede, u čije ime se zahvalio državni sekretar Krsto Rađenović.

“Ministarstvo poljoprivrede je uvijek otvoreno za podsticaj vinogradarstva. Vjerujem da su vinari zadovoljni našim učinkom i podrškom, ali, uvijek postoji prostor za napredak i još kvalitetniju valorizaciju potencijala. Lijepo je biti danas u Baru, mjestu gdje se spajaju more, riba, vino i turizam”, kazao je Rađenović.

Hotel “Princess” je, sada to već možemo ustvrditi, postao partner De Wine festa na duže staze. Prepoznajući značaj lijepih ideja za valorizaciju turističkih potencijala, ne samo tokom ljetnjih mjeseci, otvorio je vrata i za ovaj kreativni poduhvat. S razlogom, jer je De Wine Fest u pitku priču uvezao brojne segmente kojim se s pravom diče najjužnije crnogorske opštine. Direktorica “Princess”- a Vesna Marković je istakla ponos i zadovoljstvo što je hotel na čijem je čelu domaćin ovakvog događaja, jer, kako je podvukla “misija nije samo pružiti gostoprimstvo, već i stvoriti ambijent u kojem se ljudi povezuju i stvaraju uspomene”.

„Posebno me raduje što se nakon uspješnog prvog izdanja ponovo okupljamo, sa još više iskustva, energije i entuzijazma, da zajedno proslavimo vino, gastronomiju i kulturu stola koja nas povezuje.Zahvaljujem se organizatorima, vinarima, somelijerima, partnerima i svima koji su svojim trudom i posvećenošću doprinijeli da ovaj festival raste i dobija na značaju. Takođe, hvala i vama, našim dragim gostima, što ste dio ove lijepe priče. Pred nama je dan ispunjen bogatstvom aroma i ukusa – svaka čaša vina nosi jedinstvenu priču o prirodi, vremenu, znanju i ljubavi onih koji ga stvaraju. Upravo te priče čine ovaj festival posebnim. Ovo nije samo prilika za uživanje, već i za susrete, razmjenu ideja i iskustava, za nova poznanstva i saradnje koje doprinose razvoju vinske i turističke scene. Iskreno vjerujem da će drugo izdanje festivala potvrditi njegov kvalitet i značaj, te da će nastaviti da raste i razvija se u prepoznatljiv događaj koji okuplja ljubitelje vina iz zemlje, regiona i šire”, kazala je Marković.

De Wine Festu je prisustvovao ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić. Istakao je značaj događaja, ali i ulogu koju hotel “Princess” ima na način da pitka priča bude zaokružena na pravi način.

“Prisustvo ovakvom događaju za mene predstavlja i čast i svojevsrsnu zabavu. Čini mi se da je za vinarstvo, kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori, u posljednjih 30 godina napravljeno više nego u prethodnih dvjesta godina. Došli smo do jako visokog kvaliteta, pa je turistima uz našu hranu i gostoljubivost i izvrsno vino ono što stvara poseban doživljaj kojeg mogu ‘odnijeti’ sa sobom, pričati o njemu. Raduje što nisu samo Francuzi i Italijani ti koji se mogu pohvaliti kao nosioci etiketa izvrsnih vina, već se i mi sa ovog podneblja možemo mjeriti s bilo kojim svjetski priznatim vinima”, sa zadovoljstvom naglašava ambasador.

U razgovoru za Radio Bar i Bar Info otkrio je da mu je “za osvježenje odlična Graševina, ali su dobri i Dingač i Pošip. Osim hrvatskih, zaljubljenik je i u jedno ovdašnje, “teže”, ali pitko i vrlo specifično vino.

“Vi biste rekli ‘obično’ vino, ali ga u Hrvatskoj jako vole. To je ‘Pro Corde’ kompanije ‘Plantaže’. Ono se smatra jako zdravim vinom, naravno, ako se u njemu umjereno uživa”, kazao je Nj.E. Grubišić, koji je stava da su “ljudi koji se bave vinarstvim, zapravo, jako plemeniti, pa je i druženje sa njima upravo takvo – oplemenjujuće”.

Učesnik festivala ponovo je bila vinarija “CineWine” iza koje stoje crnogorski reditelj Nikola Vukčević i njegova supruga Dragana, koji su za Radio Bar i Bar Info kazali da su “nakon vrlo lijepih utisaka i relultata prošlogodišnjeg, sa radošću došli i ove godine”.

“Predstavljamo se sa četiri etikete – dvije su naše standardno crno, iz 2018. i 2019. godine. Nove su berbe bijelog grožđa, gdje smo zastupljeni sa Chardonnay-om, plus dodatak Crnogorski žižek, a tu je i neobičan međunarodni ‘eksperiment’ koji se zove ‘Orange’ (bijelo grožđe, malo duže macerecije), koje radi ga svega nekoliko vinarija u Crnoj Gori”, kazao je Vukčević.

Vinskom susretu u Baru raduje se i Nikolina najveća podrška, supruga Dragana.

“Privilegija je što je i naša mala, porodična vinarija zastupljena među ovako velikim brojem izlagača. Od četiri etikete, sa kojima se predstavljamo, dvije su poznate javnosti, a nadamo se da će naša unaprijeđena tehnologija bijelog vina i Chardonnay-a, kada je predstavimo javnosti, naići na pozitivan odgovor među ljubiteljima vina. Jedva čekamo”, istakla je Dragana Vukčević.

Miloš Rajković, vlasnik vinarije “Buk” iz Crmnice, basen Skadarskog jezera se, takođe sa zadovoljstvom odazvao pozivu da učestvuje na festivalu u Baru.

“Iako zvanično registrovani 2020. godine, imamo jako dugu tradiciju. Na početku je to bila ljubav valorizovana za sopstvene potrebe, nakon čega smo počeli da proizvodimo i komercijalna vina. Odlikuje nas specifičnost prvih vinograda na 700 metara nadmorske visine u Crnoj Gori, Chardonnay kojeg proizvodimo već dvije decenije, kao i Marcelan, crvena sorta grožđa nastala ukršanjem Cabarnet Sauvignon-a i Grenache Noir-a”, objašnjava Rajković, koji za ljetnje dane preporučuje Chardonnay, Chardonnay Barique, Chardonnay sa 20 posto Malvazije, kao i Rose vrlo specifičan – 80 posto Cabarnet, 20 posto bijela sorta Moscato Ottonel.

Izuzetan značaj u promociji vina na festivalu u Baru prepoznali su i iz distribucije “Berba” i kompanije “Wine Empire”.

“Ovo je, zaista, sjajan festival. Vrlo rado podržavamo događaje ovog tipa, jer vidimo izuzetnu vrijednost promocije na ovom dijelu naše obale. Predstavljmo se sa deset etiketa – nekoliko lokalnih i regionalnih vina, kao i sa vrlo poznatim internacionalnim etiketama”, kazao je za naše medije Miraš Šćepanović.

Koliko je lijepo i plemenito držati do tradicije i porodičnih vrijednosti podsjetio je danas u Baru Paško Dedvukaj, vlasnik vinarije “Dedvukaj Vineyards” iz Tuzi.

“Predstavljamo četiri etikete – tri crvenog i jednu bijelog vina. Trenutno gradimo novu vinariju, pa očekujemo da ćemo dogodine u Baru biti ponosni vlasnici desetak etiketa”, najavljuje Dedvukaj.

Sa posebnom emocijom govori o vinu “Drane” nazvanog po njegovoj majci, proizvedonog od sorte Sauvignon Blanc, koje preporučuje za sunčane, tople dane. Na etiketi boce je upečatljiv logo, na kojem je predstavljen štit, a centralno mjesto zauzima fotografija očiju njegove majke.

B2B dio festivala bio je zamišljen kao prostor za direktno povezivanje proizvođača vina i destilata sa restoranima, hotelima, wine barovima i distributerima, gdje su profesionalci iz HoReCa sektora imali priliku da degustiraju vina, upoznaju proizvođače i uspostave nove poslovne kontakte. U ovom dijelu programa organizovan je poseban masterclass koji je vodila profesorica Vesna Maraš, pod nazivom “Pet priča crnogorske ikone” u slavu crnogorskog Vranca, kroz koji su učesnici imali priliku da upoznaju različite stilove i izraze ove autohtone sorte.

Poznati pisac o vinu, sudija na dekanteru, Džozef Darel je održao masterclass sa portfoliom Luke Bogdanovića.

Zahvalnost na podršci organizator duguje Opštini Bar, Sekretarijatu za privredu, Ministarstvu poljoprivrede, Privrednoj komori, Turističkoj organizaciji Bar i direktorici Marini Trceta, hotelu “Princess”, Radio Baru, restoranu “Knjaževa bašta”, Radiju “D”, Dnevnim novinama Dan, ambasadama Hrvatske, Srbije, Slovenije, Slovačke i Ukrajine, Srđanu Zriliću i organizaciji “Zeleni talas”.

Za muzički ugođaj pobrinuo je DJ Jazzysad, a u večernjim satima klapa KUD-a “Jedinstvo”.

The post VIDEO – Bogdanović: Drugi De Wine fest ispunio očekivanja organizatora i učesnika first appeared on BARinfo.

RB/BI: Drugi De Wine fest je pred nama – kako teku pripreme i koliko je izazovno nadmašiti prvo izdanje?

Bogdanović: Brojni posjetioci su nas prošle godine pohvalili i kazali da je bilo uspješno, drugačije, moderno. Za ovo izdanje pripremili smo zanimljive novine, potrudio sam se da dovedemo poznata lica iz svijeta vina i da događaj bude na još većem nivou.

RB/BI: Koliko je interesovanje vinara i publike poraslo u odnosu na prošlu godinu?

Bogdanović: Ove godine nam se, uz stare znalce, javljaju i vinari koji imaju mnogo veću proizvodnju, zvučnija imena…

RB/BI: Koliko izlagača i vinskih kuća učestvuje i iz kojih zemalja dolaze?

Bogdanović: Prijavilo se 70 izlagača. Od toga je deset destilerija, a biće i desetak štandova na kojima će svoje proizvode izložiti proizvođači sireva, pršuta, maslinovog ulja, ruštula, rukotvorina od drveta. Na ostalih 50-ak štandova biće izložena raznovrsna vina.

RB/BI: Koliko je bilo zahtjevno organizovati ovakav događaj u današnjim ekonomskim uslovima?

Bogdanović: Što se finansijskog dijela tiče, bezmalo 99 posto ulaganja je o mom trošku, tako da je vrlo zahtjevno, posebno zato što insistiram da sve bude na visokom nivou. Sa hotelom “Princess” smo potpisali ugovor na pet godina, pa će se manifestacija i ubuduće održavati u tom prelijepom prostoru. Svi koji su nas prošle godine podržali i dalje su naši partneri. Među njima su i Radio Bar, koji je aktivno učestvovao na promociji, Sekretarijat za poljoprivredu, potom HoReCa Lux iz Podgorice koji je dao čaše, nekoliko medijskih kuća iz Crne Gore, “Aqua Viva”…

RB/BI: Kako biste ocijenili razvoj vinske scene u regionu u posljednjih nekoliko godina?

Bogdanović: To gledam iz više uglova. Evidentna je globalna ekonomska kriza, a pritom imamo i svjetske trendove kada je vino u pitanju. Dakle, u svim aspektima moramo hvatati korak sa inovacijama i zahtjevima tržišta. Crna Gora je zanimljivo tržište, što potenciraju sve velike vinarije u regionu, ali i u Evropi. Moramo puno da radimo na pružanju podrške vinskoj kulturi, za šta ima prostora, ali je uz to nužno da budemo uvezani – od vinara i distrubutera, preko zajednice, do ministarstava. Mijenjaju se stilovi, nešto što se pilo prije nekoliko Godina, više nije toliko interesantno. U ovom trenutku ljubitelji više uživaju u bijelim, laganijim, “lepršavim” vinima sa manje alkohola. Ona su preuzela primat nad “težim”, barikiranim crvenim vinima.

RB/BI: Postajemo li zahtjevniji i edukovaniji kada je riječ o vinima?

Bogdanović: Kad god je neko zahtjevan, to mi predstavlja dodatni motiv da kao distributer budem još bolji u poslu i na mene djeluje stimulativno. Primorci se razumiju u vina, dok sjever u tom smislu zaostaje. U tamošnjim restoranima se služe uglavnom rakija i pivo, a vino jako malo. Naravno, nemam ništa protiv rakija i piva, i sam ih često konzumiram, ali, vino je najstariji napitak i sa njim se ništa ne može mjeriti. Moramo raditi na propagandi, posebno ako se ima u vidu da je turizam na sjeveru zemlje posljednjih godina u značajnom usponu. Uvjeren sam da i tamo borave brojni gosti koji bi željeli da uživaju u dobrim vinima.

RB/BI: Koji su trenutno najizraženiji trendovi u vinskoj industriji koje ćemo vidjeti na festivalu?

Bogdanović: Iako u 80 posto slučajeva volim da pijem crveno vino, tokom toplijih mjeseci preferiram laganija, mlada, svježa. Turisti nisu navikli da piju naša jaka crvena vina, kompleksna, punog ukusa, sa visokim procentom alkohola. Crmnički Vranac koji ima 15,16 posto alkohola “traži” jaku, tešku hranu koja ljeti ne prija. Što se tiče Festivala, tu ćemo imati vinariju “Biodinamika” iz Slovenije. Oni će predstaviti stil “biodinamike”. I ove godine će učestvovati organska vinarija “Jokić”. Biće zastupljena i dugo macerirana vina, pri čemu bih pomenuo Bogdana Makoveca koji zbog poznih godina neće moći da bude fizički prisutan, ali je u Bar poslao vina koja su godinu ili duže macerirala. Prije nekoliko godina sam na naše tržište uveo (a vremenom je postala veoma popularna), starinsku metodu “salento”, koja podrazumijeva proizvodnju vina bukvalno bez ikakvih dodataka šećera, kvasaca, već isključivo ono što je priroda dala.

RB/BI: Šta Vas je lično motivisalo da pokrenete De Wine fest?

Bogdanović: Još od 2010. godine kada sam počeo da radim, a kasnije bio menadžer “Knjaževe bašte”, interesovalo me je zašto su ljudi spremni da daju tolike pare za bocu vina. Onda sam počeo da probam vina i, isto tako sam se i ja zaljubio. To je važno, ali je, ipak, najbitnije ono što je i tema Festivala, a to je razvoj eno-gastronomije u Baru i Ulcinju, s obzirom svi preduslovi za uspjeh postoje. Uvijek sam se pitao zašto mi, na ovom našem dijelu obale, gdje su plaže još ljepše nego u Boki, imamo brda i planine, Skadarsko jezero, Veliku plažu, Adu Bojanu, ne bi iskoristili potencijale te ljepote. Iskren da budem, kao distributeru vina bi mi mnogo više odgovaralo da se biznisom bavim u Boki, jer je tamo mnogo veći broj elitnih restorana i borave gosti veće platežne moći, ali sam se kao lokalpatriota opredijelio da posao razvijam u gradu u kom živim i koji volim.

RB/BI: Od samog osnivanja De Wine fest je zaživio kao regionalni festival. Vidite li u njemu potencijal da preraste u događaj od evropskog značaja?

Bogdanović: Imponuje što su još prošle godine neki renomirani vinski portali procijenili da se Bar pozicionirao visoko na mapi vinsikih destinacija. Uz to, vrlo mi je kao organizatoru važno što su se već na prvom De Wine festu pojavile vinarije koje su kotirane toliko visoko da uopšte nemaju potrebu da se pojavljuju na događajima ovog tipa, posebno ne, da budem realan, na “malim” događajima. Naravno da nijedan događaj u Crnoj Gori ne može biti “veliki” ako ga poredimo sa onima koji se održavaju u Beogradu, Zagrebu, a da ne govorimo o Veroni, Dizeldorfu, Parizu, Barseloni… Naš adut je što na jednom mjestu možemo da skoncentrišemo veliki broj kvalitetnih vinarija i izlagača na malom prostoru, a to je zaista velika stvar. Ne mogu obećati nešto do čega ne mogu doseći. Podsjetiću da u Podgorici održava “Montevino” koji ima mnogo veću logistiku, u Boki, takođe festival sa dugogodišnjom tradicijom. Iako su ti, kao i događaj koji ja organizujem, značajni za naše okvire jer učestvuju istaknuti stručnjaci, somelijeri, ugostitelji, vlasnici restorana, vinski biznis u Crnoj Gori još uvijek nije na evropskom nivou. Zanimljivi smo za tržište regiona, pa će ove godine biti zastupljeno deset izuzetno kvalitetnih vinarija iz Crne Gore. Imamo šta da pokažemo – naš Vranac, Kratošiju…

RB/BI: Šta će još dati pečat ovogodišnjem festivalu, hoće li biti zanimljivih noviteta?

Bogdanović: Novina je što sam pripremio i nekoliko master class-ova. U Crnu Goru i Bar prvi put stiže Džozef Darel, sudija na dekanteru, stručnjak koji piše o vinu, zaista zvučno ime u svijetu vina. Nije imao piliku da se susreće sa vinima iz Crne Gore. Sa njim ćemo u petak raditi master class autohtonih sorti regiona za ljubitelje vina, prevashodno profesionalce. Svakom master class-u može da prisustvuje dvadeset ljudi. Radićemo osam bijelih i osam crvenih sorti. Na dan Festivala, u subotu od 14 sati, jedan od dva predviđena master class-a koje će održati Džozef Darel, biće sa mojim portfoliom. Veliko uvažavanje i zahvalnost dugujem profesorici Vesni Maraš koja mnogo i predano radi na podizanju nivoa naših autohtonih sorti i vinske kulture u Crnoj Gori. Master class koji će raditi profesorica Maraš nazvali smo “Pet ikona”. U pitanju je pet crnogorskih Vranaca, pri čemu smo gledali da obuhvatimo najznačajnije vinske regije: “Vranac” Brana Milovića iz Ulcinja (Briska Gora), “Buk” Vranac iz najstarije vinske regije, Crmnice, “Patrimonio Vranac” iz Bobije, Vranac “Stari podrum” koje proizvodi kompanija “Plantaže” (Ćemovsko polje) i “Vranac Kekovića”, zagarački vinogradarski predio, Bjelopavlići. Suština je da će sva ta, crnogorska vina, da proba Darel, nakon čega će utiske prenijeti za portale i časopise za koje radi kao dopisnik. To je način da ljubitelji vina u Njemačkoj, Velikoj Britaniji upoznaju naša vina.

RB/BI: Šta biste poručili svima koji još uvijek razmišljaju da li da posjete De Wine fest?

Bogdanović: Poručio bih da je rijetkost biti u prilici da se proba oko 500 etiketa vina različitih stilova. Biće promovisan veliki broj destilerija, a da kompletan ugođaj bude i gastronomski zaokružen, potrudili smo se da se na stolovima nađu i vrhunski sirevi, pršute, maslinovo ulje… Za muzički ugođaj i atmosferu pobrinuće se DJ koji radi isključivo događaje ovog tipa, a u večernjim satima publiku će razgaliti i klapa KUD-a “Jedinstvo”. Nakon toga slijedi druženje u Soho Pub-u.

The post Bogdanović u susret De Wine festu: Uvezanost svih aktera ključna za promociju vinske kulture first appeared on BARinfo.

U organizaciji “De Wine Company” sinoć je u hotelu “Princess” održano tradicionalno vinsko veče “De Wine Signature Night”.

“De Wine Company” je firma koja vino ne posmatra samo kao proizvod, već kao kulturu, doživljaj i priču. Kroz distribuciju, vinske festivale i ugostiteljske koncepte, kompanija godinama gradi drugačiji i značajno sadržajniji odnos prema vinu i gastronomiji u Crnoj Gori. Tradicionalno Vinsko veče nije bilo isključivo degustacija, već i prilika da se probaju vrhunska vina, stvore nova i učvrste stara prijateljstva, ostvare kontakti koji u budućnosti mogu prerasti u čvrste poslovne konekcije i iskrena druženja.

Ovaj događaj nosio je lični pečat njenog osnivača Luke Bogdanovića, koji je, slijedeći jasnu viziju, stvorio platformu koja povezuje vinare, ugostitelje, partnere i ljubitelje vina – uvijek sa fokusom na kvalitet i iskustvo. U Baru je prepoznat kao veliki entuzijasta, mladi čovjek čija nepresušna energija na poziciji menadžera elitnog restorana “Knjaževa bašta” već preko deceniju i po ostavlja snažan pečat u ugostiteljstvu. Sada insistira na ideji da je neophodno načiniti korak dalje – ne želi da ambiciozne planove i projekte u povoju zadrži samo u okvirima Bara već, u saradnji sa istomišljenicima iz biznis sektora, nastoji da južnu regiju što prije pozicionira kao destinaciju atraktivnu i za zimski turizam.

“Cilj večerašnjeg druženja je da ljudi probaju i osjete čari vina. Želio sam da na kraju veoma uspješne poslovne godine, u ovom lijepom ambijentu, okupim prijatelje i poslovne partnere. Lako je u Podgorici ili u Boki animirati vlasnike vinarija, jer je tamo veliki broj uspješnih restorana, dok je to u Baru i Ulcinju znatno komplikovanije. Ipak, tvrdim da dva najjužnija grada, zbog prirodnih ljepota i potencijala, zavređuju ozbiljniji razvoj gastroenologije, a spreman sam da im dam smjenice i, uspostavljanjem konekcija sa vlasnicima restorana, pomognem na tom putu”, kategoričan je Bogdanović.   

“De Wine Signature Night” je događaj koji je okupio, prvenstveno vinare, ali i proizvođače autohtonih proizvoda, pa se tako pred posjetiocima našla selekcija sireva sa farme “Argela”, organski proizvodi Fabrike pašte iz Ulcinja, suhomesnati proizvodi sušare “Zora” sa Njeguša u vlasništvu Mićka Kadije, koje su izvrsno “ispratili” kanapei i peciva iz kuhinje hotela “Princess”.

Svoje najbolje etikete i najnovije berbe u Baru su predstavile vinarije sa kojima “De Wine Company” uspješno sarađuje: “Jokić”, “Jungić”, “Ralević”, “Milović”, “BT”, “Sanctum”, “Ronk”, ”Buk” i “Veritas”.

Govoreći o motivima iz kojih se izrodila uspješna priča, Bogdanović je istakao da je ovaj događaj “prilika da se podijeli iskustvo i utiče na razvoj i promociju vinarstva i vinske kulture, gastronomije i turizma u Crnoj Gori”.

U grad podno Rumije su stigli predstavnici čuvene vinarije “Jungić” iz Banja Luke, pioniri vinarstva u tom regionu, čija su vina ovjenčana prestižnim priznanjima i brojnim nagradama za kvalitet.

“Poslije rata, zasadili smo vinograde i napravili priču koja je u to vrijeme bila nezamisliva, jer je to bio ‘rakijski’ i ‘pivski’ kraj u kome se vina nisu pila. Vremenom se, uz entuzijazam vlasnika vinarije Željka Jungića, pokazalo da je naš teroar zapravo sjajan za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, što se kasnije potvrdilo na svjetskim takmičenjima na kojima smo osvajali najprestižnije nagrade”, kazao je u razgovoru za naše medije predstavnik vinarije “Jungić”, Srđan Zrilić.

Danas vinarija ima čak 25 etiketa, od kojih je u regionu najpoznatija “Tamjanika”. Za “Cabarnet Sauvignon” su nedavno dobili zlatnu medalju, a u Italiji je, među 400 uzoraka, ovo vino bilo među deset najboljih. Vinarija “Jungić” je prepoznatljiva i po vinu “Šikar” na koje su naročito ponosni.

Govoreći o plasmanu na crnogorsko tržište, Zrilić je iskren da, kada su počinjali promociju, nije bio optimista “s obzirom da je Crna Gora prepoznata kao država koja ima vrhunska crvena vina”.

“Ipak, saradnja sa Lukom Bogdanovićem je itekako urodila plodom, pa smo zauzeli respektabilno mjesto na ovdašnjem tržištu. I privatno volim Bar i Crnu Goru, godinama sa porodicom dolazim ovdje na ljetovanje, imam krug prijatelja, tako da se osjećam kao kod kuće”, poručuje Zrilić.

I Milan Nastić iz “BT” vinarije, čuvene po inovativnom konceptu poslovanja i izvrsnim rezultatima, potencira značaj Bogdanovićevog savremenog pristupa u promociji vinarstva. Naglašava da će i ubuduće podržavati sve njegove ambiciozne poduhvate.

Duško Jokić, predstavnik vinarije “Jokić” iz sjeverne Dalmacije, koja se bavi organskom poizvodnjom, a tradiciju uzgoja vinove loze njeguje duže od sto godina, pohvalio je rast i kvalitet vinske scene u Crnoj Gori i snažno podržao misiju “De Wine Company”.

Prepoznatljivu, uspješnu priču koja je, kao uglavnom sve vizionarske zamisli, do izvrsnih postignuća i uspjeha građena dugo, ali s ljubavlju i posvećenošću, ispisuju braća Ralević iz Paraćina. Svoju od rođenja nerakidivu povezanost, blizanci Milomir i Milan su pretočili i u zajednički projekat – vinariju “Ralević”. Uspješna saradnja sa De Wine Company dovela je ovog decembra Milana Ralevića u Bar.

“Vinarija ‘Ralević’ je mlada – 2018. godine smo počeli sa proizvodnjom. U Bar ćemo uvijek sa radošću dolaziti, jer smo jako srećni što se vizija o značaju proizvodnje vrhunskih vina širi u regionu”, poručio je Milan Ralević.

Crna Gora se s pravom diči vinima. Svoje mjesto na vinskoj karti zasluženo ima vinarija “Milović” iz Ulcinja, koja datira još od 2007. godine. Na suncem okupanom podneblju, poznatom po mediteranskom šarmu, prostiru se vinogradi porodice Milović, čija je vinarija specijalizovana kako za autohtone crnogorske, tako i za odabrane, međunarodne sorte grožđa, pa nude raznolik portfolio crvenih, bijelih i roze vina. Na susret sa prijateljima na “De Wine Signature Night” donijeli su najbolje proizvode, jer prijateljstvo, kako ističe vlasnik Brano Milović, nema cijenu.

“Luku Bogdanovića poznajem iz vremena kada je bio konobar, da bi potom postao distrubuter vina, a sada je vlasnik uspješne kompanije. Njegova velika ljubav prema ovom poslu i znanje koje neprekidno osvježava i dodatno gradi, potvrda su da upornost i želja za uspjehom uvijek daju rezultat”, decidan je Milović.

Lijepo osmišljeni štandovi imali su mjesto i za vrhunsku rakiju iz čuvene novosadske “Akademske rakije”. Suvlasnik kompanije Stefan Dujović, uz osmijeh kaže da je ideja, kako i ime kompanije otkriva, nastala dok je bio na fakultetu.

“Peđa i ja smo se sa prijateljima ‘igrali’ destilatima pravljenjem rakija i, malo po malo, otpočeli proizvodnju koja je prerasla u ozbiljan posao”, priča Dujović.

“Akademska rakija” je najpoznatija po serijama “zlatne rakije” u kojoj se nalaze listići dvanaestokaratnog zlata, a koja je minimum pet godina odležala u srpskom hrastu. Nakon ovog uspjeha, proširili su asortiman na dvije “standardne” (iako su obje u Premium segmentu) rakije.

“Novo u ponudi (postao je prava atrakcija pogotovo tokom ljetnjih mjeseci) je liker od maline, rađen sa štapićima vanile i korom limuna. Liker nema puno šećera, više je kisjelkasto-sladak, što ga čini primamljivim ljudima koji ne vole slatkasta pića, a rakija im je, opet, previše jaka. Zadovoljni smo i reakcijama na ‘Indigo džin’, specifičnom po tome što nije rađen isključivo sa žitaricama, već je kombinacija sa Viljamovkom. Karakterističnu boju duguje cvijetu koji raste u Kini (gdje sam živio i studirao neko vrijeme), a posjeduje sposobnost da mijenja boju. Recimo, kada dodate tonik, mijenja se iz indigo plave u svijetlo roze”, objašnjava Stefan.

Događaj su dodatno vizuelno oplemenila djela teoretičara umjetnosti dr Miluna Lutovca.

Organizator večeri Luka Bogdanović je novo druženje najavio za april, na drugom “De Wine Fest”-u koji će, kao i prvi, koji je okupio više od 60 proizvođača i izlagača vina iz zemlje i inostranstva, hotelijere, predstavnike HoReCa sektora, ali i širu javnost, odlikovati spoj vinarstva, gastronomije, umjetnosti i tradicije.

ZAKUPLJENI REKLAMNI PROSTOR

The post Manifestacija De Wine Signature Night održana u hotelu Princess first appeared on BARinfo.

Sponzori i prijatelji manifestacije su Opština Bar, hotel „Princess“, „Aqua Viva“, HoReCa Lux, Radio Bar i „Knjaževa bašta“.

Posjetioci su imali priliku da uživaju u nesvakidašnjem spoju vinarstva, gastronomije, umjetnosti i tradicije, a brižljivo osmišljen program učinio je da, iako kišovit, subotnji dan u Baru svima ostane u divnoj uspomeni.

Inicijator „DeWine Festa“ je poznati barski ugostitelj Luka Bogdanović, koji je bio hrabar i kreativan i ideju i davnašnju želju pretočio u ozbiljan i sadržajan program. On se zahvalio prijateljima i poslovnim partnerima „na podršci sa ciljem da se Bar i kompletna južna regija pozicioniraju kao podneblje koje potencijalom i resursima mogu i trebaju da ponude autentičnu, pitku, kvalitetnu vinsku priču“.

„Iako je festival inicijalno organizovan u čast vina, namijenjen njegovim obožavaocima, ali i profesionalcima koji se vinom bave, ovo nije isključivo storija o vinu, već i o gastronomiji, kulturi, delikatesima, druženju i hedonizmu. Moram kazati da je vinska scena Crne Gore, iako perspektivna, nedovoljno valorizovana. Kada sam poželio da organizujem ‘DeWine Fest’ rukovodio sam se idejom da se ljubitelji vina dodatno edukuju, a onima koji to još uvijek nisu postali, omogućimo da se zaljube u ovo božansko piće“, poručio je Bogdanović uz dobrodošlicu i nadu da će susreti u Baru postati tradicionalni.

Podrška zajednice, u prvom redu lokalne uprave, od izuzetnog je značaja i snažan je vjetar u leđa prilikom organizacije događaja ovog tipa i obima. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević izrazio je zadovoljstvo i uvjerenje da će manifestacija doprinijeti promociji Bara kao destinacije sa izvrsnim potencijalom za razvoj gastro turizma.

„U trenucima kada je globalna turistička ponuda sklona promjenama, kontinuitet svih destinacija je promocija gastronomije kao njenog neizostavnog dijela. Čini me posebno sretnim činjenica da su među izlagačima dominantno prisutni domaći proizvođači, ali i izlagači iz regiona kojima, takođe, želim toplu dobrodošlicu u naš grad“, istakao je Raičević i zahvalio Luki Bogdanoviću na „hrabrom potezu i odvažnosti da organizuje festival“. Ovakvi događaji su, smatra Raičević, prilika da se Bar visoko pozicionira kako u oblasti vinskog turizma, tako i u promovisanju svih proizvoda po kojima je naše podneblje prepoznato – maslinovg ulja, proizvoda od masline, sira, agruma…  

Prvi „De Wine Fest“ je podržalo i Ministarstvo poljoprivrede. Danas je u Baru tim povodom boravio i sekretar ministarstva Krsto Rađenović, koji je apostrofirao da mu je „posebno drago što se ovakvo okupljanje održava u Baru – gradu sunca, mora, maslina, ali i vina“.

„Lijepo je što su se na jednom mjestu izlagači, vinari, ljubitelji vina, stručnjaci okupili zbog razmjene znanja, iskustva, i vizije razvoja ovog plemenitog sektora. Crna Gora ima izuzetno bogatu vinsku tradiciju – od kamenih terasa Crmnice, do plodnih dolina Podgorice i Skadarskog jezera. Naša zemlja nudi sorte koje su jedinstvene, autohtone i sve više cijenjene na međunarodnom tržištu. Vino nije samo prozvod, ono je kultura, identitet, priča koja se prenosi kroz generacije. U svakoj butelji crnogorskog vina osjećamo plodove naše zemlje i rad naših vinogradara“, nadahnuto je govorio Rađenović i podvukao da Ministarstvo poljoprivrede snažno podržava razvoj vinskog sektora, prepoznajući njegov potencijal ne samo kroz proizvodnju, nego i u sektoru turizma. Objasnio je da je cilj ovog resora da omogući uslove u kojima svaki vinar može da raste i da se ponosi onim što stvara, pa su stoga manifestacije poput „DeWine Festa“ od izuzetnog značaja na tom putu.

Nemjerljiv doprinos u organizaciji prvog „De Wine Festa“ dao je hotel „Princess“ na čelu sa izvršnim direktorom Markom Nikolićem i direktoricom hotela, Vesnom Marković.

„Ovo je poseban vinski događaj kojim se predstavlja kultura stola, u čemu vino ima izuzetnu ulogu i značenje. Festival sublimira dobru energiju i entuzijazam ljudi koji su ga pripremali, čemu nisu naudile ni nepovoljne vremenske prilike zbog kojih se nije održao, kako je prvobitno bilo zamišljeno, na terasi oko bazena. Danas je pred nama bogatstvo ukusa i mirisa, a svaka flaša nosi priču o vremenu, ljudima, strasti, predanosti i umijeću. Festival nije samo prilika za degustaciju i uživanje, već i za razmjeni iskustava koja se tiču vina i gastronomije. Ovakvi susreti doprinose povezivanju i umrežavanju vinara, somelijera, ugostitelja, onih koji svoje znanje, vrijeme i posvećenost ulažu u stvaranje izuzetnih proizvoda i unapređenju vinske kulture“, navela je Marković.

‘DeWine Fest’, osim što je pružio jedinstvenu priliku za uživanje u vrhunskim vinima i gastronomiji, poslužio je i za promovisanje održivih praksi i ekološke odgovornosti. Na tom talasu – talasu ekologije i brige o životnoj sredini, podržala ga je i organizacija „Zeleni talas“.

„Vjerujem da će ovaj događaj postati jedan od primjera održivosti i nadam se da će se i inicijatori drugih, sličnih okupljanja u Baru, rukovoditi pozitivnim promišljanjima organizatora ‘DeWine Festa’. Sva ambalaža generisana tokom festivala – plastika, staklo, papir i limenke, biće selektivno prikupljena na reciklažnim stanicama postavljenim na ključnim lokacijama. Nakon događaja, otpad će biti poslat na reciklažu, čime se direktno doprinosi smanjenju otpada, očuvanju prirodnih resrsa i podizanju svijesti o važnosti odgovornog upravljanja otpadom i reciklaže“, objasnila je Jelena Rakčević iz „Zelenog talasa“, uz zahvalnost lokalnoj upravi, privrednim subjektima i građanima Bara, koji je regionalni centar te organizacije za primorje, na „kvalitetnoj saradnji i odgovornom pristupu građenja ekološke svijesti“.

Vlasnik ulcinjske vinarije „Milović“ koja postoji od 2007 godine, Brano Milović naglasio je da svi učesnici veliku zahvalnost duguju Luki Bogdanoviću koji se odvažio da organizuje „DeWine Fest“.

„Volio bih da se festival organizuje svake godine, na dobrobit i zadovoljstvo proizvođača i ljubitelja vina. Proizvodimo oko 20.000 boca na godišnjem nivou, a s obzirom da smo u novom projektu, nadam se i proširenju ponude“, najavljuje Milović.

Očekuje da će u narednom periodu, na lokalitetu Briska Gora u opštini Ulcinj, uz postojeće vinograde koji datiraju iz šezdesetih godina prošlog vijeka, podići još desetak hektara novih zasada vinove loze. Milović ukazuje da je, prema procjenama stručnjaka, upravo to podneblje najbolje za uzgoj sorte „Vranac“, jer ima preko 2.550 sunčanih sati tokom godine. Uz dominantni „Vranac“, vinarija „Milović“ proizvodi i po jedan „Chardonnay“ i „Rose“.

Vinar, vinogradar Dejan Tomić u Baru je predstavio vina vinskog podruma „Sanktum“ koji se nalazi na sjeveru Slovenije u regionu Štajerska.

„Radimo veoma umjerena, blaga vina, na šta ovo podneblje nije baš naviklo. Želimo da predstavimo nešto novo, a sa ‘DeWine Company’ sarađujemo već dvije godine. Na štandu u Baru je „Chardonnay’ i ‘Pino Noar’, koji su naši glavni predstavnici. U našoj vinariji radimo spontane fermentacije sa divljim kvascima, u drvenim bačvama, u otvorenim fermentorima, tako da se trudimo da sve održimo što je prirodnije moguće“, kazao je Tomić, koji se pohvalio da je na festivalu u Baru predstavio vino potpuno drugačije od onih na koje je crnogorska vinska scena navikla.

„To je bijelo vino koje se radi u stilu crvenog. Proizvodi se od tri sorte- Chardonnay-a, bijelog i sivog Pinoa. Svaka sorta je macerirana u posebnim, velikim hrastovim bačvama i potom napravljen blend koji je još odležavao u neutralnim bačvama“, objasnio je Tomić.

Destileriju „Bojkovčanka“ iz Srbije, koja postoji već četiri decenije, u Baru je predstavio Dejan Momčilović.

„Stigli smo sa namjerom da primorskoj regiji prezentujemo naše rakije koje imaju dugu tradiciju u Srbiji, a sa partnerima iz kompanije ‘G3 Spirits’, koja je distributer u Crnoj Gori, već smo uspjeli da plasiramo proizvode na ovdašnje tržište. Najpopularnija je ‘Bojkovčanka’ rakija od šljive, stara deset godina. Napravili smo kupažu od četiri starih sorti šljiva, pa ona može da parira čak i francuskom konjaku. Na tržištu smo prisutni i sa rakijama od dunje, kajsije i viljamovke“, kazao je Momčilović.

Prisustvo vina koje proizvodi poznati crnogorski reditelj Nikola Vukčević je potvrda da uživanje u vinu, gastronomiji i umjetnosti odlično idu zajedno. Govoreći o počecima bavljenja vinarstvom, Vukčević je za naše medije otkrio da je sa suprugom Draganom u priču o proizvodnji vina uplovio sticajem neobičnih okolnosti.

„Iznenadnom smrću mog oca Iva, koji je u prađedovskom nasljeđu imao divan vinograd u Lješanskoj nahiji, odlučili smo da se sedam-osam godina kasnije prvi put predstavimo na sajmovima. To je tradicija koju smo, sa puno ljubavi i porodičnog aktivizma Dragana, ja, naša djeca i moja majka Bosiljka, nastavili. Konačno smo se ohrabrili da izađemo i pokažemo to što svih ovih godina strpljivo čuvamo u našem podrumu i što je odležavalo čekajući pravi trenutak“, kazao je Vukčević. Puna ljubavi i podrške Dragana Vukčević slijedi porodičnu tradiciju, a omiljeno vino joj je „Summer Romance 2019“, dominantno proizvedeno od Vranca, odležalo je 21 dan, a u koje je, kako kaže „uloženo mnogo truda, vremena i ljubavi“.

Vinarija „Mola“ iz Rogama (okolina Podgorice) vlasnika Mirka Vučinića se, iako je već 12 godina prisutna na crnogorskom tržištu, prvi put predstavila ljubiteljima vina u Baru.

„Na prvom ‘DeWine Festu’ učestvujemo sa dva bijela vina ‘Chardonnay’ –  ‘laganijim’ iz inoxa i barikiranim pod nazivom ‘Unique’, jer je zaista jedinstveno iz bureta od bagrema (akacije). Osim toga, ponosni smo i dva ‘Merlot’-a – iz inoxa i iz hrastovih buradi i, naravno, našom ‘ličnom kartom’, Rose-om, koje je najprodavanije roze vino u Crnoj Gori“, ponosan je Vučinić.

Iz renomirane „Tikveš“ vinarije u Bar je iz Kavadaraca (Makedonija) sa prijateljima i kolegama stigao Nebojša Glišić.

„Centralna vinarija je u Kavadarcima, a imamo i četiri male ‘butique’ vinarije koje se nalaze na lokalitetima širom Makedonije, dok je jedna u Francuskoj. U Bar smo došli na poziv prijatelja i zadovoljstvo nam je da budemo učesnici prvog sajma vina. Predstavili smo se novim brendom naše vinarije, vinom ‘Luda Mara’, centralnim u ‘Premium’ dijelu poslovanja. Takođe, donijeli smo i čuvene „Belu vodu’ i ‘Crvenu vodu’“, naveo je Glišić.

Neobičan naziv vina, koji je privukao pažnju posjetilaca festivala i izmamio osmjehe, potiče od potoka Luda Mara, koji protiče kroz Kavadarce, u neposrednoj blizini vinarije.

Nezaobilazan učesnik manifestacija koje se u poslednje vrijeme organizuju sa ciljem njegovanja i promocije tradicionalnih vrijednosti je i „Kuća maslina“, koja se za svega godinu od otvaranja pozicionirala kao vrlo ozbiljan partner, a direktorica dr Marija Markoč je uvijek spremna da podrži dobre ideje. Festival je, prema procjeni organizatora izvanredna prilika da se, osim vina, predstave i proizvođači autohtonih barskih proizvoda, maslinovog ulja, rukotvorina od masline, kozjih sireva, pršute… Za umjetnički momenat zaslužna su bila izložena djela barskih slikara Muharema Muratovića, Gorana Ćetkovića, Marka Čakalovića, Miluna Lutovca i Violete Bolmanović.

Pod okriljem Festivala posjetioci su imali priliku da na lutkama vidite i dio unikatne kolekcije dr Anastazije Miranović rađene u svili s motivima vinove loze, grožđa, vina…, koja se, izuzetno uklopila u današnju vinsku priču.

„Predstavlja mi veliko zadovoljstvo što je u Baru organizovan ovaj festival. Nadam se da će postati tradicionalan, iz razloga jer je Bar opština u kojoj se nalazi regija čuvena po uzgoju vina – Crmnicu. Sigurna sam da je ovo samo dobra osnova budućem razvoju ove manifestacije. Festival sam podržala pogotovo iz razloga što sam prije nekoliko godina radila kolekciju povodom zlatnog jubileja ‘Plantaža’ Premijerno predstavljanje kolekcije bilo je na zlatnom jubileju kompanije u ‘Šipčaniku’. Upravo je tom revijom ‘Šipčanik’ promovisan i kasnije više puta korišćen kao ‘modna scena’. Zaista mi je drago što sam imala priliku da, uz sve gastronomske delicije i umjetnička djela naših slikara, manifestaciji dam i malo modnog ‘šmeka’“, zadovoljna je Miranović.

Nakon oficijelnog dijela, posjetioci su imali priliku da obiđu štandove, kušaju vina i delicije barskog kraja. Uslijedio je dio manifestacije rezervisan za profesionalce iz HoReCa sektora i degustacija specijalnih proizvoda namijenjenih profesionalnoj upotrebi.

The post VIDEO: Prvi DeWine Fest opravdao očekivanja organizatora i posjetilaca first appeared on BARinfo.

RB/BI: Iako festival ima nekoliko segmenata koji će obuhvatiti različite oblasti u vezi sa gastronomijom i tradicijom, predlažem da na početku stavimo fokus na onaj koji se tiče vina. Dakle, koga će sve ovaj događaj okupiti, i šta će posjetioci imati priliku da dožive?

Bogdanović: „De Wine Fest“ je zamišljen kao susret vina, gastronomije i ukusa. Jedan segment smo posvetili i umjetnicima, preciznije slikarima. Predstaviće se oko 60 vinarija iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Italije, Španije, Moldavije… Očekuje nas veliki broj vinara, različitih stilova.

RB/BI: Od izuzetnog značaja je i što će festival ugostiti renomirane stručnjake iz oblasti vinarstva i ugostiteljstva, privredne djelatnike, predstavnike lokalne uprave… Ko je potvrdio dolazak i učešće u protokolarnom dijelu, a kasnije i u diskusiji i predavanjima?

Bogdanović: Posebno smo ponosni što će festival okupiti istaknute somelijere, ugostitelje, vlasnike čuvenih vinarija sa primorja, maslinare, proizvođače rukotvorina, sireva… Što se tiče protokola, dolazak je potvrdio predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Sekretarijata za privredu Opštine Bar, „Kuće maslina“. Očekujemo i učesnike iz ulcinjske lokalne uprave.

RB/BI: Jedan od ključnih segmenata festivala je podizanje svijesti o Crmnici i značaju vinarske tradicije za ovo podneblje. Kako su Crmničani reagovali na ideju o organizovanju „De Wine Festa“?

Bogdanović: Crmničani su inicijativu prepoznali kao nešto što vraća dostojanstvo tom kraju, jer je opšte poznato da je upravo Crmnica prva vinska regija u Crnoj Gori, pa to i zaslužuje. Tu je nastala i čuvena Kratošija i taj kraj mora i zavrjeđuje da bude broj 1 u Crnoj Gori što se tiče vinarstva.

RB/BI: Čuli smo da će „De Wine Fest“ pružiti priliku ljubiteljima vina da uživaju u spoju ukusa i tradicije. Međutim, vrlo je interesantno i što će vrata biti širom otvorena i za proizvođače autohtonih barskih proizvoda, maslinovog ulja, rukotvorina od masline, kozjih sireva, pršute… Lijepo ste to uvezali, čini se da nikoga niste zaboravili. Šta će sve gosti moći da vide i probaju?

Bogdanović: Vodili smo se idejom da uvežemo sve što je u Baru poznato i što se tiče ovdašnje tradicionalne proizvodnje. Nadam se da nisam nekoga zaboravio, događaj je prilično zahtjevan, pa se ovim putem izvinjavam ako sam napravio neki propust. Pozivam zainteresovane da se prijave, ima vremena do subote. Bar je poznat po izvrsnom maslinovom ulju i to je nešto što treba da potenciramo i da radimo na ekspanziji i izvozu i vina i maslinovog ulja. Na zavidnom nivou je i kvalitet naših sireva, ali i ostali poljoprivredni proizvodi treba da nađu mjesto na našem festivalu.

RB/BI: Nezaobilazan učesnik manifestacija koje se u posljednje vrijeme organizuju sa ciljem njegovanja i promocije tradicionalnih vrijednosti je i „Kuća maslina“ koja se za nepunih godinu od otvaranja pozicionirala kao vrlo ozbiljan partner, a inventivna i kreativna direktorica dr Marija Markoč uvijek spremna da podrži dobre ideje. Tako je i ovoga puta.

Bogdanović: Da. „Kuća maslina“ je neizostavan partner u svim događajima koji podržavaju promociju i njegovanje mediteranske kulture. Marija Markoč i njen tim su izašli u susret, pa im dugujem zaista veliku zahvalnost. Imamo i podršku vlasnika restorana, HoReCa sektora. Posjetioci će imati priliku da probaju izvrsna barska maslinova ulja, koja zaslužuju da se nađu na trpezama svih restorana i hotela u Crnoj Gori.

RB/BI: Pružićete priliku i da se na festivalu predstavi HoReCA sektor. Kako ste taj segment zamislili i na koje benefite mogu računati učesnici koji dolaze iz te sfere ugostiteljstva?

Bogdanović: HoReCa sektor je ključan u ovom slučaju. Napominjem da se, kada su festivali ovog tipa u pitanju, 80 posto događaja upravlja prema njima. Uputili smo poziv vlasnicima, menadžerima iz svih djelova Crne Gore da u subotu obiđu štandove, degustiraju i prošire vinsku kartu. Imamo veliki potencijal za razvoj vinskog turizma, a ovakve manifestacije su svojevrstan poligon za dogovaranje poslova i saradnju.

RB/BI: Pored toga što naša regija nedvosmisleno ima izvrstan potencijal za njegovanje vinske tradicije, da li je ona na crnogorskom primorju u dovoljnoj mjeri valorizovana?

Bogdanović: Crna Gora ima ogroman prostor za razvoj vinske scene. U ovom momentu to nije iskorišteno u dovoljnoj mjeri. Upravo stoga, organizujući ovakve događaje, i posredstvom master klasova nastojimo da edukujemo, proširimo vidike, uvežemo vinare. Po istom šablonu bi trebalo da se radi na promociji i razmjeni iskustava oko uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja. U Crnoj Gori trenutno ima više od 30 vinarija. Osim „Plantaža“, najpoznatijeg crnogorskog brenda u toj oblasti, imamo još tri-četiri velika proizvođača koji ulažu značajna sredstva u tu djelatnost, kvalitetni su, pa treba da se nađu u svim segmentima turističke ponude Crne Gore.

RB/BI: Sve ovo o čemu smo govorili djeluje kao ozbiljna i zahtjevna priča. Ko Vam je pomogao u naumu i savjetodavno i logistički i materijalno?

Bogdanović: Ideja se rodila prije nekoliko godina, a koncept pripremam već godinu. Veliku pomoć i podršku sam dobio od prijatelja iz regiona koji su već profilisani kao dobri organizatori vinskih festivala u Beogradu, Novom Sadu i Banja Luci. Ipak, na prvom mjestu moram pomenuti hotel „Princess“ koji nam je pomogao u svim organizacionim izazovima. Bilo bi nezamislivo da se ovakva manifestacija održi na nekom drugom mjestu. Sekretarijat za privredu nam je, takođe, izašao u susret. Nažalost, nisam uspio da dogovorim sponzorstvo za vodu koja će se trošiti na festivalu, pa smo saradnju morali realizovati sa „Aqua Vivom“ a ne, kako mi je bila prvobitna namjera, sa nekim od crnogoskih proizvođača. Nadam se da će se to promijeniti i da će već sljedeće godine, neko od domaćih proizvođača imati sluha da podrži festival. Ipak, razumijem bojazan, ljudi su skeptični, prva je godina da organizujemo ovakav događaj, pa nema razloga za ljutnju.

RB/BI: Bilo bi dobro da na kraju informišemo naše slušaoce i čitaoce o detaljnom planu i rasporedu festivala, po segmentima. Svečano otvaranje je u subotu, 26. aprila, u 11 sati. Šta potom slijedi?

Bogdanović: Pratimovremensku pognozu, pošto smo planirali da festival bude na otvorenom, oko bazena hotela „Princess“. Nadamo se da će nas poslužiti lijepo vrijeme i da će događaj biti baš na bazenu, a ne u unutrašnjosti hotela. Protokolarni dio počinje u 11 sati, kada očekujemo obraćanje predstavnika Opštine Bar, Opštine Ulcinj, Ministarstva poljoprivrede, vinskih tehnologa. Slijedi obilazak štandova sa predstavnicima medija. Termin od 12 do 14 časova biće posvećen isključivo HoReCa sektoru, da bi mogli da razgovaraju sa vinarima, probaju vina. Poslije 15 časova festival je otvoren za širu javnost i ljude koji su kupili ulaznice preko sajta ili na licu mjesta tog dana. Od 17 do 20 sati je zabavni dio, kada će nastupiti di džej, a nakon toga slijedi „After party“ i blok „brže“ muzike.

RB/BI: Pitanje za sam kraj: šta Vas je motivisalo i podstaknulo da pokrenete ovu priču, da u Baru organizujete festival koji će, kako smo mogli čuti biti spoj vina, gastronomije i umjetnosti?

Bogdanović: Od kada sam prve čaše vina počeo da pijem, zaljubio sam se u to piće. Ugostiteljstvom se dugo bavim. Motivaciju sam pronašao u tome što sam shvatio da našem gradu treba nešto drugačije. Ovakvi događaji utiču da se Bar razvija na način koji zbog svojih potencijala zaslužuje. On treba da bude prepoznatljiv ne samo tokom sezone, već cijele godine. U južnoj regiji ima dosta restorana i hotela, ali vlasnici moraju da se edukuju, prate trendove u ugostiteljstvu. U poslednje vrijeme, ipak, sve je više onih koji razumiju da je važno da se na ovom podneblju razvija eno gastronomija, jer hrana ne može bez vina, vino ne može bez hrane. Bar za to ima potencijala – pršuta, sirevi, vino i ugođaj je tu.  

The post De Wine Fest – spoj vinarstva, gastronomije i tradicije first appeared on BARinfo.

Menadžerka hotela „Sea Fort“ Maja Knežević zadovoljna je kako protiče sezona.

„Predsezona je bila odlična, jul je bio popunjen skoro 100 %, a takva je situacija i sa avgustom. Septembar ostaje pod znakom pitanja, malo sporije ulaze rezervacije, lošija je popunjenost, međutim Sutomore je specifična destinacija gdje gosti rezervišu smještaj par dana pred dolazak, pa stoga smatram da će i septembar biti dobar“, kazala je Knežević.

U hotelu, kao i prethodnih godina, uglavnom borave gosti iz regiona, međutim, ove godine veliki dio turista pristiže sa zapadnog tržišta.

„Tradicionalno, najviše je gostiju iz BiH i Srbije, zatim Makedonije. Ove godine, tu su i turisti sa francuskog tržišta, kao i veliki broj Poljaka i Čeha“.

Knežević ističe da je vanpansionska ponuda slabija u odnosu na ranije godine.

„To je genaralno problem cijelog Sutomora. Smještaj jeste pun, pansionske usluge su popunjene, međutim vanpansionske usluge idu malo slabije nego prošle godine“, objašnjava ona.

Cijene u hotelu, kako ističe Knežević, rasle su srazmjerno rastu troškova.

„To nije bio preveliki rast cijena, čak nisu pratile ni rast troškova. Ove godine su tri do pet odsto skuplje u odnosu na prošlu godinu, s tim što su troškovi dosta visočiji“, istakla je Knežević.

Sezonom je od samog početka zadovoljan i Pavle Ćeklić, zakupac plaže „Centar“, koja je nosilac plave zastavice.

„Jedino je jun podbacio zbog lošeg vremena, a što se tiče jula i avgusta, zadovoljni smo, sezona je na nivou pršlih godina, finansijski gledano, čak i bolja. Što se tiče posjećenosti, kod nas je plaža popunjena skoro svakog dana“, zadovoljan je Ćeklić.

Na ovoj plaži komplet ležaljki sa suncobranom iznosi 20 eura.

„Ista je cijena i u prvom i u posljednjem redu, nikad goste po tome nismo odvajali, to je za mene nepojmljivo. U tu cijenu ulazi tuš sa toplom vodom, internet, toalet… Razmaci između redova su po propisima, a imamo i slobodan dio na kojima se takođe nalaze tuševi i kante za smeće. Kod nas je sve po propisima, baš onako kako stoji u ugovoru“, objasnio je.

Na ovoj plaži najviše je gostiju iz regiona, ali isto tako, ima kako domaćih, tako i stranih turista.

„Imamo dosta starih gostiju koji su tu godinama. Najviše ih je iz Srbije i Bosne i Hecegovine, a ima i Crnogoraca. Gosti su nam dugo bili službenici austrijske ambasade koji sada, zbog gužvi prave pauzu, ali su kazali da će se vratiti u septembru“, ponosan je Ćeklić.

On ističe da gosti njegove plaže nemaju primjedbi, te da je u ugostiteljstvu najbitniji kvalitet usluge.

„Mi smo porodična plaža, ne dozvoljavamo žurke, buku. Gosti nemaju primjedbi što se tiče plaže, nisam još čuo. Može se desiti da voda na tuševima ne bude tokom cijelog dana topla, jer je velika koncentracija gostiju, pa treba vremena da se ugrije, ali imamo poseban režim za djecu, dvije cijevi na kojima uvijek čuvamo toplu vodu za njih.Onako kako radiš, tako možeš i da očekuješ. Mi radimo po propisima, imamo najave i za septembar. Gost će da dođe, nije sve u cijeni, bitna je usluga“, poručio je Ćeklić.

Vlasnik jednog od kafića u Sutomoru, Ivan Lukšić, ističe da se „sezona definitivno svake godine skraćuje“.

„Sezona nije loša, do prije nekoliko dana se vidjelo da ima manje turista u odnosu na prošlu godinu, ali situacija se promijenila, sada je povećan broj gostiju na sutomorskom šetalištu. Špicobično kreće oko 20. jula, ali ove godine smo tek oko prvog avgusta mogli da osjetimo veću razliku“, objasnio je.

Lukšić ističe da su pazari na nivou prošlogodišnjih.

„Samim tim što su turisti došli je dobro za nas. Ima raznih gostiju, pojedini troše više, a ima i onih koji gledaju koliko će da izdvoje na hranu i piće“.

On smatra da glasna muzika u Sutomoru loše utiče na imidž ovog mjesta.

„Definitivno je potrebno da se dovede u red glasna muzika koja dolazi sa raznih mjesta na šetalištu. Moramo nekako uticati na to da Sutomore popnemo na veći nivo kako bi postalo bolje turističko mjesto“, zaključio je Lukšić.

Menadžerka kompleksa hotela „Babović“ u Čanju Dubravka Babović kazala je da je ova sezona mnogo lošija od očekivane.

„Što se tiče ovogodišnje sezone, sve do polovine jula nije bila na nivou 2021. godine, ali od 20. jula možemo da kažemo da se situacija znatno popravila i nadamo se da će taj trend rasta posjećenosti biti još veći“, navela je Babović.

I kod njih su uglavnom smješteni gosti iz regiona, a kapaciteti hotela broje oko 250 ležaja.

„Popunjenost je trenutno oko 70%, to su uglavnom dvokrevetne sobe“, objašnjava.

Kompleti ležaljki na plaži „Vela beach“, koja je nosilac plave zastavice kreću se 10 do 20 eura.

„Ima interesovanja, mada ni tu popunjenost nije 100 %, a nije ni na nivou ranijih godina“.

Gosti se u Čanju, kako ističe Babović, najviše žale na usku saobraćajnicu.

„Problem predstavlja uključenje za Čanj koje je veoma usko. Teško da mogu da se mimoiđu dva autobusa i onda se stvaraju kolone. Autobusi koji dolaze iz pravca Budve ne mogu direktno da dođu, već prvo moraju da odu do Sutomora kako bi se okrenuli, da bi turisti uopšte mogli da dođu do nas. Osim toga, zamijeraju i što je trotoar jako uzak, pa se automobili i pješaci kreću istim putem. I šetalište zaslužuje renoviranje i ozelenjivanje“, iskrena je Babović.

Ugostitelj sa Velikog pijeska, vlasnik restorana i apartmana „XXL“ Slavko Petrović naveo je da se definitivno špic sezone pomjerio.

„Što se tiče avgusta, imamo dosta rezervacija, ali je činjenica da je špic sezone pomjeren. Kod nas na Velikom pijesku je postojao veliki vakuum, od 25. juna do 15. jula. Ugostiteljstvom se bavim 25 godina, ne pamtim da mi se ovako nešto desilo, da smo polupuni, svega 40%. Međutim, od sredine jula sezona je krenula normalnim tokom. Imamo i najave za septembar“, kazao je Petrović gostujući u programu Radio Bara.

Petrović ističe da državne institucije nisu uradile dovoljno kako bi ovu sezonu spremno dočekali. Kazao je da na Velikom pijesku postoji veliki problem sa vodom, strujom i infrastrukturom.

„Ne važi ovo za cijeli Veliki pijesak, već samo za zapadni dio. Kada je riječ o južnom, tamo je urađena saobraćajnica u dva smjera, trotoari, postavljene su i cijevi za kanalizaciju… Sve to poštujem i cijenim, srećan sam što je tako, ali u isto vrijeme mi je žao što se do naših objekata može doći samo kaldrmom i ulicom u jednom pravcu“.

Ovaj dio Velikog pijeska sredinom jula je nekoliko dana bio bez struje. A kada nema struje, u zapadnom dijelu nema ni vode, zbog čega su, kako tvrdi Petrović, izgubili na desetine gostiju.

„Mi smo sedam dana bili bez struje, toliko smo štetovali hrane, to je naš gubitak. Ono što smo trebali da dobijemo, mi smo izgubili.. Čim nema struje, nema ni vode, jer nama, za razliku od južnog dijela, još uvijek vodu dostavljaju u cisternama. Tužno je što je Regionalni vodovod prije 15 godina prošao prema Ulcinju, a da Veliki pijesak sa preko 7000 objekata nije priključen na njega, osim južni dio. Opština se maćehinski ponaša prema našem dijelu. Kako se Veliki pijesak širio, Elektrodistribucija je davala priključke, ali ništa nisu uložili kako bi se taj napon pojačao. Radimo sa 160 w, zbog toga ne rade liftovi i hidrofori, to je problem čitave prve linije na Velikom pijesku. Mi na ovaj način tjeramo goste, u dva dana smo izgubili desetak porodica koje su rezervisale apartmane. Vratili smo im kompletan iznos, čak smo nekima pomogli tako što smo im pronašli smještaj u drugim objektima, gdje su uslovi korektni“, istakao je.

Petrović je kazao da je apsurdno očekivati goste sa Zapada, kada ne postoje osnovni uslovi – struja, voda i put.

„U svemu tome najviše krivim Opštinu Bar koja nam je milion puta obećala da će taj put napraviti i dati vodu. Ništa se po tom pitanju nije preduzelo. I dalje sa sinom krpim cestu od plaže do magistrale. Potrebno je da se početkom novembra okupimo iz svih mjesnih zajednica i da iznesemo probleme svim relevantnim institucijama, kako bi ih zajedničkim snagama riješili“, jasan je Petrović.

Vlasnik restorana „Knjaževa bašta“, Luka Bogdanović zadovoljan je kako protiče sezona u njegovom objektu.

„Jun i maj su bili po pazaru isti kao i prošle godine. Jul nam je bolji bio nego prošle godine, iako smo imali manje gostiju, ali to su bili gosti visoko platežne moći. Ako avgust bude kao i prošle godine, biće dobro“, iskren je Bogdanović.

Ove godine imaju dosta gostiju iz regiona, prvenstveno iz Srbije, a kada su u pitanju strani gosti, dominiraju Njemci i Francuzi.

„Sada su gosti iz Srbije i regiona imućniji. Naruče i boce vina, zatim ribu, nije to kao prije što je bilo, što je dobro. Imamo dosta starih gostiju koji dolaze kod nas već deset godina zaredom“.

Cijene hrane nisu mijenjali, dok je piće nešto skuplja u odnosu na prošlu godinu.

Bogdanović smatra da ove godine nije bilo špica sezone, ali da očekuju da će septembar biti kvalitetan.

„Nema prevelikih gužvi, osim onih u saobraćaju na koju se žale i gosti koji dolaze. Svi kažu da je zemlja prelijepa, ali da su putevi očajni i da je gužva u saobraćaju ogromna. Očekujemo bolje i još kvalitetnije goste, što i imamo svake godine. Pravi gosti dolaze sredinom avgusta i tu su do polovine septembra. Prošle godine je bila postsezona dobra, možda i najbolja koju pametim. Ako bude ova godina na tom nivou, opet ćemo biti zadovoljni“, zaključio je Bogdanović.

The post Barski ugostitelji: Sezona slabija i sve kraća first appeared on BARinfo.