Čakalovićev umjetnički opus prepoznatljiv je po spoju figuracije i fantastike. Umjetnik se izražava kroz crtež, slikarstvo i eksperimentalne forme koje kombinuju više medija. Izložba u Baru ne donosi samo pregled Čakalovićevog stvaralaštva iz posljednje četiri godine, već i jedan broj slika koje su bile izložene na njegovoj samostalnoj izložbi u Podgorici 2021. godine. To su djela koja nose duboku, misaonu refleksiju o savremenom čovjeku, njegovoj etici i borbi za očuvanje autentičnosti u svijetu prenatrpanom informacijama.

U intervjuu za “Pobjedu” Čakalović govori o simbolici pustinjske orhideje, ulozi imaginacije, kao i o tome kako vidi položaj empatije u eri tehnologije.

POBJEDA: Kako biste opisali “Pustinjsku orhideju”?

ČAKALOVIĆ: Kroz naziv “Pustinjska orhideja” htio sam da prikažem vrijednosti koje su sve dalje i izolovanije od nas. Dakle, ne radi se konkretno o biljci, nego o ljepoti, umjetnosti, pravim vrijednostima i najviše o etici koja je sve više zapostavljena i djeluje kao neka biljka koju morate tražiti u nečemu pustom i dalekom, jer su se ispred vas namnožile stvari koje zamagljuju percepciju.

POBJEDA: Radovi koje ste predstavili na izložbi u Baru dio su ciklusa “Genesis” koji govori o modernoj Evi koja nosi USB umjesto ploda spoznaje. Kako publika reaguje na ovakvu simboliku?

ČAKALOVIĆ: Uglavnom publika ima pozitivne reakcije, primijetio sam da mnogima zagolica maštu i da često priđu sa svojim viđenjem, što meni često odgovara jer na taj način podstičemo jedno zajedničko polje za konverzaciju.

POBJEDA: Vaš opus je prepoznatljiv po figuraciji sa elementima fantastike. Što Vas privlači tom spoju realnog i imaginarnog?

ČAKALOVIĆ: Imaginacija je neizostavni dio svakog umjetnika. To je ono dijete u nama. Nekada je telefon bio imaginacija, a sada je realnost, tako i ja imam potrebu da djelove imaginarnog svijeta kombinujem sa realnim, što negdje doživljavam kao igranje, kao preoblikovanje i manifestaciju određenih misli i stanja.

POBJEDA: Koliko Vam je važan vizuelni utisak figure (pogled, pokret, izraz) u odnosu na poruku koju ona nosi?

ČAKALOVIĆ: Važan je onoliko koliko želim da prikažem atmosferu. Figure nemaju neki veliki pokret, više su statične, ali se dinamika oblika, forme, teksture, linije, površine odvija na njima.

POBJEDA: U djelima se često bavite odnosom čovjeka i tehnologije. Kako vidite današnji trenutak – ko koga oblikuje?

ČAKALOVIĆ: Opet čovjek čovjeka, putem tehnologije. Sama tehnologija je značajna i korisna za čovječanstvo, ali je upitno ko je i za kakve ciljeve koristi. Npr. socijalne mreže su proizvod nekoga ko je znao što želi da postigne i kakav uticaj da izvrši, a tehnologija je samo alat za postizanje cilja.

POBJEDA: Kažete da informacija reprogramira čovjeka i njegovu dušu. Da li mislite da smo već prešli granicu povratka u tom procesu?

ČAKALOVIĆ: To je široko polje i jako je diskutabilno, jer mislim da i dalje postoje ljudi koji se dobro brane od udara raznoraznih informacija koje uporno žele da reprogramiraju njihove individualne stavove i način života.

POBJEDA: Što mislite – da li tehnologija dovodi do gubitka empatije ili samo mijenja oblik njenog izraza?

ČAKALOVIĆ: Mislim da određene grane tehnologije mogu da dovedu do mijenjanja načina ponašanja čovjeka, samim tim mogu da dovedu do gubitka empatije zbog raznoraznog sadržaja na koje um vremenom postaje imun umjesto da reaguje kako se očekuje od normalnog bića.

POBJEDA: Selektor bARS-a Željko Milović je, otvarajući izložbu, kazao da Vas publika u inostranstvu možda bolje poznaje nego domaća. Kako to komentarišete?

ČAKALOVIĆ: Mislim da je prije svega mislio na publiku iz našeg rodnog grada, jer podgorička publika je imala priliku da se sretne sa mojim radovima na samostalnim izložbama u Muzeju i galerijama i Centru za kulturu Ribnica prije četiri godine. Druga stvar je ta što ja pripadam grupi umjetnika koja pravi samostalne izložbe svakih četiri do pet godina. Još jedna bitna stvar je što sam osoba koja ne voli pretjerani publicitet i eksponiranje, pa zato nijesu mogli ni da budu u toku sa svim dešavanjima vezano za mene, ali sam im na kraju priredio jedno lijepo iznenađenje. Sve se desilo u pravo vrijeme.

The post Marko Čakalović: Digitalno doba dovodi i do manjka empatije first appeared on BARinfo.

Brojni posjetioci, uobičajeno za bARS, ali neočekivano s obzirom na lokaciju do koje nije jednostavno stići, pohrlili su ka prostoru ispred Kreativnog haba i njegovom prvom spratu gdje su izloženi radovi likovnog umjetnika koji, prema riječima selektora bARSa, Željka Milovića, „ima tu sudbinu da bude poznatiji u inostranstvu nego u svom gradu“. Milović je izrazio uvjerenje da će ta nepravda biti ispravljena, te da će Čakalović „biti opštepriznat kao veliki umjetnik, što i jeste“. 

Otvarajući postavku, istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić Ilić je navela da Čakalović novom izložbom otvara prostor kontemplacije u kojem slike, skulpture, reljefi, kao i ready-made čine korpus jedne višeslojne misaone mreže autora, te da se u njenoj osnovi nalazi duboko promišljanje uloge informacije, ne samo kao nosioca određenog sadržaja, već kao strukture koja oblikuje svijet.

„Čakalović u svojim djelima ne prikazuje poznatu sliku svijeta. Umjesto narativnog prikaza, on alhemičarski rastvara, problematizuje i interpretira virtuelnu stvarnost u složenom simboličko-konceptualnom vizuelnom diskursu cyberpunk estetike… Glavni motiv putem kojeg interpretira svoju zapitanost nad svijetom je ženska figura. Ona se kontinuirano pojavljuje u umjetnikovom opusu kao princip i arhetipski znak plodnosti, intuicije, rađanja ljepote, snage ali, ujedno, ranjivosti i otpora. Žensko tijelo je prostor života, a njeno odsustvo znak praznine, gubitka i posthumanog pejzaža bez nade i utjehe… Najtiši, ali možda najdublji sloj izložbe je usamljenost. Na slikama Marka Čakalovića kao da se odigrava neka tiha borba između postojanja i nestajanja. Usamljene figure, oči koje ne posmatraju već ’trpe’ bez pokreta i dodira, stoje kao svjedoci vremena. Predstavljaju ikone savremenog doba koje bez glasa, krika ili optuživanja – opominju“, kazala je, između ostalog, Gazdić Ilić pozvavši ljubitelje umjetnosti, kojih je bilo preko stotinu, da pogledaju izložbu.

Marko Čakalović nije krio zadovoljstvo atmosferom koja je vladala u Starom gradu tokom otvaranja izložbe, kao i činjenicom da je izazvala veliko interesovanje festivalske publike.

„Dolazak ovolikog broja ljudi u vrh Starog Bara da bi vidjeli moje skulpture, slike, reljefe… za mene je iznenađenje. Drago mi je što smo pokazali barskoj publici da mi, lokalni umjetnici, postojimo, da treba ovdje da nam se pruži šansa i da je neophodno da publika bude što više upućena u naš rad“, istakao je Čakalović, dodajući da ne želi da otkriva mnogo detalja o svojim radovima, niti o koncepciji raskošne izložbe, jer „na taj način publici sve postaje otvoreno“, a njegova je želja da zadrži misterioznost i da svako tumači radove na svoj način.

Akademski vajar Marko Čakalović (Bar, 1984) diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju, odsjek vajarstvo u klasi prof. Pavla Pejovića (2008). Njegov prepoznatljivi opus pripada sferi figuracije sa naglašenim elementima fantastike. Izražava se još i kroz medije klasičnog slikarstva i crteža, kao i kroz eksperimentalne forme u kojima kombinuje umjetničke discipline. Boravio je šest puta u umjetničkoj rezidenciji u Belgiji, gdje je ostavio zavidan broj radova. Učestvovao je na mnogim selektiranim izložbama u zemlji i inostranstvu, šest puta je izlagao samostalno. Veliki broj njegovih radova nalazi se u inostranim kolekcijama (Belgija, Holandija, Francuska, Njemačka, SAD, Malezija, Italija, Poljska, Sjeverni Sudan, Dominikanska Republika, Portugal, Slovačka, Sjeverna Makedonija…). Član je ULUCG od 2009. godine. Osvojio je Godišnju nagradu za skulpturu Fakulteta likovnih umjetnosti, 2007, Nagradu za vajarstvo „Glo Art“ u Belgiji, 2019, nagradu „Drago Đurović“ Vajarske kolonije Danilovgrad, 2022. i osvojio prvo mjesto na Internacionalnoj virtuelnoj izložbi „Godess Art Gallery“ Njemačka, 2024. Živi i stvara u Baru.

The post Izuzetno interesovanje za Pustinjsku orhideju Marka Čakalovića first appeared on BARinfo.

Akademski vajar Marko Čakalović (Bar, 1984) Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju , odsjek vajarstvo u klasi prof. Pavla Pejovića (2008). Njegov prepoznatljivi opus pripada sferi figuracije sa naglašenim elementima fantastike. Izražava se još i kroz medije klasičnog slikarstva i crteža, kao i kroz eksperimentalne forme u kojima kombinuje umjetničke discipline. Boravio je šest puta u umjetničkoj rezidenciji u Belgiji, gdje je ostavio zavidan broj radova.

Učestvovao je na mnogim selektiranim izložbama u zemlji i inostranstvu, šest puta je izlagao samostalno.

Veliki broj njegovih radova nalazi se u inostranim kolekcijama (Belgija, Holandija, Francuska, Njemačka, SAD, Malezija, Italija, Poljska, Sjeverni Sudan, Dominikanska Republika, Portugal, Slovačka, Sjeverna Makedonija…). Član je ULUCG od 2009. godine.

Osvojio je Godišnju nagradu za skulpturu Fakulteta likovnih umjetnosti, 2007, Nagradu za vajarstvo „Glo Art“ u Belgiji, 2019, nagradu „Drago Đurović“ Vajarske kolonije Danilovgrad, 2022. i osvojio prvo mjesto na internacionalnoj virtuelnoj izložbi „Godess Art Gallery“ Njemačka, 2024.

Aktivan je umjetnik, živi i stvara u Baru. Postavku u okviru Ljetopisa čine skulpture i slikarski radovi.

Najava događaja za tekuću sedmicu:

Srijeda, 16. jul, LIKOVNI PROGRAM, 21.00, Galerija “Velimir A. Leković”, Izložba slika “Dekonstrukcija algoritma” Ivana Đurišića

Četvrtak, 17. jul, POZORIŠNI PROGRAM, 21.30, Ljetnja scena Doma kulture “Vladimir Popović Španac”, “Dulsineja i Servantes”, Gradsko pozorište Podgorica

Subota, 19. jul, MUZIČKI PROGRAM, 21.00, Ljetnja scena, Stari grad Bar, Koncert Slavena Knezovića “Za sva vremena”

Nedjelja, 20. jul, bARS, 21.00, Plato Doma kulture “Vladimir Popović Španac”, Koncert: “MP Trio plays summer jazz”

The post Barski ljetopis: Najava izložbe Marka Čakalovića first appeared on BARinfo.

Stručni žiri koji je donio odluku o nagradi „Drago Đurović“ radio je u sastavu: Branko Bošković, predsjednik Opštine Danilovgrad i predsjednik žirija, kao i članovi Dimitrije Popović, akademski slikar, vajar i likovni kritičar i Zlatko Glamočak, akademski vajar. Dobitniku nagrade pripašće i novčani dio u iznosu od 1.000 eura.

Na izložbi, koju je otvorio savjetnik za likovnu umjetnost u Ministarstvu kulture i medija Petar Kovačević, predstavljena su djela 33 crnogorska akademska vajara. Prema riječima Kovačevića, otvorenost i komunikativnost ove manifestacije, njena korespondencija sa svijetom, dijaloška dinamika ateljea na otvorenom sa prostorom u kome nastaju nova dijela, donose Danilovgradu prestiž umjetničkog centra svjetske reputacije.

– Potreba ovog grada da svojim žiteljima obezbijedi priliv ideja, reznovrsnosti razmišljanja, razmjenu iskustava je esencija kulturne misije jednog društva, ono što razlikuje slojevito i puno življenje od bitisanja na nekom prostoru – rekao je Kovačević.

Najbolje prakse crnogorskog vajarstva, kako je istakao, problematizuju pitanja današnjice i komplikovanih realnosti koje živimo a koje se sve većom brzinom usložnjavaju i čije umjetničko dekodiranje vraća neophodnu senzibilnost i esencijalnu duhovnost našem bivstvovanju.

– Nad ovim radovima bdi gorostasna sjenka dobroćudnog diva, maestralnog Draga Đurovića, čijim imenom je uveličana nagrada koja se dodjeljuje 15-tu godinu zaredom, garantujući kontinuitet stvaralačke iskre u kamenu. Zrelost autora i majstorstvo formulacije promišljanja, osjećajnosti i prepoznavanja skrivenog i „zarobljenog“ u materijalu, a koje su umjetnici znalačkom egzekucijom i specifičnim rukopisima donijeli pred nas, je impresivna i garantuje intrigantnost crnogorske savremene skulpture – naglasio je Kovačević.

Na ovogodišnjoj izložbi radovima su se predstavili Krsto Andrijašević, Milivoje Babović, Nikola Balević, Lana Bokan, Danilo Dale Brajović, Aleksandra Božović, Stefan Bošković, Dobrica Dinić, Anka Gardašević, Željko Đuričković, Milutin Kasom, Nada Kažić, Joveta Ljumović, Ina Martinović, Sreten Milatović, Ana Miljkovac, Bogdan Musović, Ljubodrag Mrdović, Zoran Obrenović, Jelena Pavićević, Velibor Pavićević, Suzana Pajović, Marko Petrović Njegoš, Ivanka Vana Prelević, Ivana Radovanović, Sveto Radović, Željko Reljić, Rajko Sušić, Nikolina Zuber, Maja Čakalović, Marko Čakalović, Milun Čvorović i Miodrag Šćepanović.

U ime domaćina izložbe učesnike i goste pozdravila je direktorica JU „Umjetnička kolonija“ Vesna Jovović ističući da programi UK odražavaju sopstveno djelovanje, upravo predstavljanjem aktuelnih umjetničkih stremljenja kroz djela učesnika prkoseći na najljepši način globalnoj krizi i recesiji čime postaju sve veći i bogatiji.

– Vjerovatno su zbog toga naši projekti prepoznati po ljepoti crnogorskog kamena, izvornoj ljepoti ambijenta te kultivisanju ambijentalnog prostora i afirmaciji likovne scene uopšte – dodala je Jovović.

Obrazlažući odluku o nagradi „Drago Đurović“, žiri je istakao da skulptura „Unutrašnjost i teret“ vraća povjerenje u ljudsko tijelo, ne u smislu povratka tradicionalnim vrijednostima plastike, nego u koncipiranju oblikovanja tijela kao savremenog izraza.

– Autorov umjetnički senzibilitet i vještina rafiniranog modeliranja s kombinacijom nađenih predmeta „obže truve (objekt trouve)“ inkorporiranih u korpus ženskog tijela kao transformirane anatomije simboličkog značenja i afektivnog naboja, stvara uznemirenu mirnoću koja prožima nagrađenu skulpturu. Suptilni odjek estetike pop arta i „novog realizma“ autor preobražava u sopstveni karakteristični umjetnički izraz koji suprotstavljene elemente dezintegrisanog korpusa oblikuje u koherentnu cjelinu – navodi se, između ostalog, u obrazloženju stručnog žirija.

Marko Čakalović je za PR centar rekao da se u svom stvaralaštvu vodi kritikom filozofije trans humanizma, navodeći da je srž njegovog rada informacija kao gradivno sredstvo, kao nešto što utiče na čovjeka, njegova osjećanja i osobine.

– Pokušao sam da prikažem unutrašnjost i osobenost, koja predstavlja težinu u današnjem vremenu – da čovjek iskaže svoju individualnost, da bi ona isplivala. Često dolazi do sukoba u unutrašnjosti, uvijek smo pod uticajem raznoraznih informacija koje se trude da promijene vašu ličnost – naveo je Čakalović.

The post Nagrada za skulpturu Drago Đurović dodijeljena Marku Čakaloviću first appeared on BARinfo.

Na izložbi koji je naslovio „Genesis” Čakalović je podgoričkoj publici predstavio crteže u tehnici olovka na papiru, slike u tehnici ulje na platnu, kao i 5 skulptura rađenih u poliesteru i kombinivanim tehnikama. Pored toga Čakalović je izložio i fotografije skulptura i reljefa koje se nalaze u privatnim kolekcijama u Belgiji, a koje su nastale u prethodnih nekoliko godina.

„Utisci sa otvaranja izložbe su jako pozitivni. Publika je pokazala izuzetno veliko interesovanje za cijelu postavku. Imali su priliku da putem svojih mobilnih telefona I QR koda koji se nalazi na skulpturi pristupe na  drugačiji način djelu.Naime mogli su na taj način da prikupe određene informacije, što je zapravo i srž ovog ciklusa.Postojala je ta interakcija između posmatrača i djela. Na neki način skulptura se obratila posmatraču” kazao je Čakalović za Radio Bar i Bar info i najavio uskoro predstavljanje i barskoj publici.

Izložbu  u Modernoj galeriji je otvorila kustoskinja Selma Đečević, koja potpisuje i uvodni tekst kataloga pod nazivom„Simulakrum/ Mit o kiborgu“.

„Pred nama je oštra kritika svijeta – rastvorenog u fikciji; simulakrum, kao (kako kazuje Bodrijar) „privid koji se nikad više ne razmjenjuje za stvarno, nego se mijenja u sebi samom, u jednom neprekidnom kruženju čija referencija i obim nigdje ne postoje“. Iluzija koja je zamijenila suštinu i vjerodostojnost prikazana je kod Čakalovića jednako vješto, bilo da se radi o poliesteru, ulju, olovci ili kombinovanim tehnikama. Njegove umjetničke postavke i „inscenacije“ odraz su katastrofičnog svijeta, no žanrovskim i stilskim referencama koje nalazimo i storiji umjetnosti prizivaju humani poredak. Romantična i opsjenita tama koja obavija ženske portrete i figure kao metafore ljubavi govori da tijelo nije samo biološka činjenica (kako se to nameće u hedonistički orijentisanoj kulturi materijalog). Tijelo ovdje postaje prostor suprotstavljanja duha i materije, koje je uslovljeno snažnim nametanjem kapitalističkih ideala“ istakla je Đečević.

Marko Čakalović rođen je 1984. godine u Baru. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi prof. Pavla Pejovića 2008. godine. Aktivno se bavi skulpturom, slikom i crtežom. Član je ULUCG od 2009. godine. Dobitnik je nagrade za skulpturu Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju (2007). Dobitnik je nagrade za skulpturu internacionalne umjetničke organizacije ”Glo Art Center” iz Belgije (2019). Učestvovao je na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi nalaze se u inostranim kolekcijama, uključujući i kolekciju “Glo Art Center“. Kanadski časopis za kulturu “Emboss Magazine, 2016. godine, publikovao je njegove radove, a nedavno je predstavio svoj rad i u Maleziji.

Izložba “Genesis”  će u Modernoj galeriji u Podgorici  biti u postavci do kraja septembra.

The post U Podgorici sinoć otvorena izložba Genesis Marka Čakalovića first appeared on BARinfo.

Upravnik galerije, dr Milun Lutovac, kazao je kako je poznato da obično za Dan opštine izaberu nekog od naših mladih, talentovanih, dokazanih umjetnika ili onih koji će se tek dokazati, i na taj način šalju poruku ne samo Crnoj Gori, već i regionu, da je Bar grad umjetnika, stvaralaca, a Crna Gora zemlja slikara.

On je istakao da je Marko Čakalović jedan od rijetkih ljudi koji ne želi mnogo da se eksponira, ali da se svako ko se sreo sa njegovim radom mogao uvjeriti u ono što on radi, ne samo po originalnosti, već i po neobičnoj borbi koja se nalazi unutar njegovih radova koji govore više od riječi.

„Postoje slojevi ljudskog iskustva do kojih vid ne dopire, gdje je svaki pokušaj prevoda iskustva u oblik i sliku, unaprijed osuđen na neuspjeh. Prostranstvo tajne uvijek je veće od njenog stvarnog sadržaja. ‘Stanja disperzije’ Marka Čakalovića imaju za cilj da prenesu skrivenu, unutrašnju formu sadržaja i na taj način objelodane duh epohe koji ju je oblikovao. Prostranstvo tajne mitski je obrazac koji upravlja onim arhitipskim i ostavlja dubok trag u iskrenom i buntovnom stvaralaštvu i u stvaralačkom izrazu, kakav je stvaralački čin Marka Čakalovića. Sami možete da se uvjerite koliko u ovim radovima postoji slojeva, poruka i koliko Marko pokušava da na jedan neobičan, slikarski i uspješan i kvalitetan zanatski način daje odgovore na nešto što nas napada sa svim ovim darovima savremenog društva“, objasnio je Lutovac.

Autor izložbe, Marko Čakalović, kazao je da postavku čini tridesetak radova od kojih su većina slike, koje su rađene u tehnici ulje na platnu, dok su skulpture reljefi koje su rađene u kombinovanoj tehnici.

„Specifična je priča u pozadini, u fokusu je ljudsko biće i njegov sukob sa  današnjicom, tj pokušaj da se preživi u eri tehnologije i materijalizma. Na taj način pokušao sam da približim te neke mane i vrline današnjice kroz neki alegorijski način i to sam možda malo pretvorio u mitologiju. Pokušavam da napravim neki moderan mit, da približim publici svoje radove u vidu nekog bajkovitog djela. Inspiracija mi je uvijek, i samo ljudska psiha, to je neiscrpno polje koje je najbolje za istraživanje“, istakao je Čakalović.

Marko Čakalović je rođen 1984 godine u Baru. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi prof. Pavla Pejovića 2008. godine i stekao zvanje akademskog vajara. Dobitnik je priznanja i nagrade kao jedan od 25 najboljih umjetnika Internacionalne umjetničke organizacije „GLO ART“ u Belgiji, 2019. godine, kao i nagrade FLU Cetinje, za skulpturu 2007. godine. Učestvovao je na mnogobrojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi nalaze se u mnogim inostranim kolekcijama. Marko Čakalović je član ULUCG od 2009. godine.

The post Otvorena izložba Marka Čakalovića first appeared on BARinfo.