U okviru panela posvećenog prekograničnoj saradnji i ulozi Evropske unije, on je prezentovao iskustva u razvoju servisa podrške, sa posebnim akcentom na socijalnu koheziju i partnerstvo sa lokalnim vlastima. Kao primjer uspješne prakse istaknuta je saradnja sa Opštinom Bar, kroz koju je sredstvima Evropske unije uspostavljen Dnevni boravak za starije osobe.

Ovaj servis nije ostao ograničen na projektnu fazu, već je kroz partnerstvo sa lokalnom upravom transformisan u sistemsku podršku na lokalnom nivou. Time je projektna intervencija prerasla u održivi servis koji odgovara na stvarne potrebe građana i čini dio dugoročnog sistema socijalne zaštite.

Đelović je tokom izlaganja naglasio da se održivost ne smije mjeriti samo brojem realizovanih aktivnosti, već sposobnošću da se rezultati nakon završetka finansiranja pretvore u trajne javne politike i usluge.

“Iskustvo Caritasa Crne Gore pokazuje da Evropska unija ne treba da bude samo finansijer projektnih aktivnosti, već katalizator promjena koje lokalne zajednice mogu nastaviti da razvijaju i nakon završetka projekta. Partnerstvo Opštine Bar i Caritasa pokazuje kako se uspješan projekat može pretvoriti u trajnu uslugu za građane i model održive socijalne podrške u zajednici”, poručio je Đelović.

Učešće na forumu u Poljskoj bila je prilika za razmjenu iskustava sa predstavnicima evropskih zemalja i promociju crnogorskog modela saradnje javnog i civilnog sektora. Poseban fokus panela bio je na modalitetima putem kojih međunarodna saradnja, uz podršku EU, može doprinijeti snažnijim i otpornijim zajednicama, zaključuje se u saopštenju.

The post Model iz Bara predstavljen u Poljskoj: Kako projekat finansiran od EU pretvoriti u trajni servis za starije first appeared on BARinfo.

Projekat je obuhvatio niz istraživanja i aktivnosti, a na završnoj konferenciji prezentirani su rezultati i zaključci, koji ukazuju da u ovoj oblasti poslednjih godina, postoji našredak, ali nedovoljan. Najnoviji izazov za OSI jeste novi Zakono o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čija je primjena odgođena do decembra, što će iznova ugroziti mnoga prava te kategorije stanovništva.

Završna konferencija otvorila je veoma konstruktivnu raspravu i ukazala na suštinske probleme osoba sa invaliditetom. Tome je doprinjelo, između ostalog, to što su joj prisustvovali, osim OSI i članova Udruženja paraplegičara, predstavnici svih relevantnih institucija koje se bave ovom problematikom – Opštine Bar, Centra za socijalni rad, Fonda za zdravstvo, Biroa rada Bar Caritasa Barske nadbiskupije. Po prvi put izostali su, zbog obaveza, predstavnici Ministarstva.

U uvodnom izlaganju predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Veselin Joketić, istakao je da su prava OSI neiscrpna tema, posebno imajući u vidu da oni često ne poznaju koje benefite i prava mogu da ostvare, a kada su upoznati, nisu ohrabreni da istraju u njihovoj relazaciji.

“Zato je naša misija da ih informišemo, podstaknemo i pomognemo na tom mukotrpnom putu. Ovim projektom obuhvaćene su četiri oblasti – socijalna i dječja zaštita, zdravlje i zdravstveno osiguranje, rad i zapošljavanje, kao i fizička pristupačnost”, objasnio je Joketić, koji je naveo da su u okviru projekta urađeni Informator o pravima OSI, Izvještaj o stepenu i nivou diskriminacije, kao i Priručnik o bontonu u komunikaciji sa osobama sa invaliditetom. Širom Crne Gore održani su edukativni seminari sa predstavnicima OSI, ali i svih relevantnih institucija u procesu ostvarivanja njihovih prava.

Rezultate projekta prezentirala je Katarina Kostić, članica Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, koja je istakla da je istraživanje o procentima i vrsti diskriminacije lica sa invaliditetom veoma važan indikator. Autor Izvještaja je diplomirani pravnik Milorad Hajrović. On je učesnicima Konferencije prezentirao razultate, koji su zabrinjavajući, imajući u vidu, prvenstveno, činjenicu da 99,2 odsto OSI nisu podnosili pravni lijek u slučajevima kada im neko pravo nije ostvareno i kada su diskriminisani.

“Više od polovine ispitanika – 54,4 posto u poslednjih pet godina nije ostvarilo radni odnos u trajanju dužem od jedne godine, a nijedan ispitanik nije naveo da je zbog toga podnosio pravni lijek. Ono što jeste indikativno je i to što polovina ispitanika radi u organizacijama OSI. Najteža situacija je u oblasti fizičke pristupačnosti, jer je 58 posto ispitanika kazalo da im je onemogućen pristup važnim institucijama zbog arhitektonskih barijera. Takođe, 70, 2 posto se izjasnilo da postoji diskriminacija u pristupu sredstvima javnog prevoza, a 58 posto da su komunikacija sa OSI i njihova informisanost neadekvatni. I u ovim slučajevima, 96,9 posto nije podnosilo pravni lijek za zaštitu prava”, kazao je Hajrović.

U diskusiji su učestvovala i lica sa invaliditetom. Marija Božović je najprije skrenula pažnju o značaju udruženja i organizacija posvećenih osobama sa invaliditetom.

“Možda ni mi sami nismo svjesni koliko nam je pozicija olakšana što postoje ovakve asocijacije, koje rješavaju prisutnu problematiku, stoje iza nas i pomažu nam. Što se tiče izazova sa kojima smo suočeni u praksi, to je posebno izraženo u ostvarivanju prava na ličnu invalidninu i tuđu njegu i pomoć, kao i kod zapošljavanja. Napretka ima, ali nedovoljno. Nadam se da ćemo zajedno, OSI i naše organizacije, sa institucijama i medijima u budućem periodu uspjeti da otklonimo mnoge barijere”, kazala je Božović.

Azra Čindrak iz Centra za socijalni rad osvrnula se na sve veći broj parking mjesta za OSI, što je pohvalno, ali i ukazala na problematiku, i dalje prisutnu, koja se odnosi na ostvarivanje prava iz oblasti materijalnih davanja – lične invalidnine i tuđe njege i pomoći.

“Svi znamo da ljekarske komisije rijetko zasijedaju, što izaziva opravdano nezadovoljstvo kod korisnika. Moram istaći da to ne zavisi od nas, već Ministarstva, koje je u obavezi da ih formira, nakon čega, članovi komisije dolaze kod nas i odlučuju po zahtjevima. Mi se trudimo da sve bude odrađeno što prije, informišemo podnosioce o svim fazama postupka i pružamo im potrebne informacije. Mislim da naš Centar ima dobre pristupne uslove za OSI – rampu, odgovarajuće stepenice i potrebne smjernice u hodniku”, kazala je Čindrak, koja je istakla da postoji izuzetno dobra saradnja Centra sa svim ostalim institucijama, važnim za ostvarivanje prava OSI, što , pokazalo je njihovo iskustvo i komunikacija sa kolegama, nije slučaj u drugim opštinama.

Ana Kelezić, načelnica Područne jedinice Fonda za zdravstvo Bar, informisala je učesnike konferencije koja su to najvažnija prava koja OSI ostvaruju posredstvom Fonda – medicinsko tehnička pomagala, pravo na banjsko liječenje u Igalu i Meljinama, kao i uputnice za zdravstveno osiguranje lica koja se liječe izvan Crne Gore. Kazala je da će kancelarije Fonda od septembra biti pristupačnije za OSI i sve ostale osiguranike, jer se sele na novu lokaciju u prizemlju. Nedostaje, istakla je Kalezić, natpis na Brajevom pismu u njihovim kancelarijama.

Maja Mašanović, savjetnica za profesionalnu rehabilitaciju u Birou rada Bar (u kojem komisija jednom mjesečno utvrđuje stepen invalidnosti, nakon čega donosi rješenje, koje je uslov za zaposlenje osoba sa invaliditetom) istakla je da nakon toga oni mogu naći posao, a poslodavci dobiti subvencije. Međutim, smatra da OSI nisu dovoljno zainteresovani da rade.

“Pokazalo se to kada organizujemo, na inicijativu Zavoda za zapošljavanje ili poslodavaca, seminare i obuke koje bi trebalo da doprinesu bržem i lakšem ostvarivanju prava na radni odnos ovih lica”, kazala je Mašanović.

Sanja Šlivančanin, članica Organizacije slijepih to objašnjava neodgovarajućim uslovima rada za OSI – oni koji dobiju novac za to, ne urade ništa da pomognu osobama sa invaliditetom ili im, kazala je, daju poslove koji nisu u skladi sa stepenom njihovog obrazovanja. Ona tvrdi da svi žele da rade, a osvrnula se i na druge probleme sa kojima se suočavaju svakodnevno.

“Bolnica i Dom zdravlja nisu dovoljno pristupačni slijepima. Veliki problem je i to što ne možemo jednostavno ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu. Na primjer, ja sam dijabetičar, odobreni su mi senzori, ali ne mogu dobiti izvještaj endokrinologa i uput, jer je Fond za zdravstvo propisao da je važeći samo izvještaj endokrinologa iz Kliničkog centra u Podgorici, iako barska bolnica ima tri ljekara specijalista endokrinologije”, kazala je Šljivančanin.

Slavko Vučićević, iz Udruženja paraplegičara Bar, takođe je ukazao na probleme koje je izazvao novi Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta.

“Njegova primjena je odgođena do decembra, a nemao iluziju da će i tada početi njegova realizacija, što znači da mnoga lica sa invaliditetom ostaju bez svojih prava. Sporan je, odnosno diskriminatorski, član 61 pomenutog Zakona, koji atakuje na već stečena prava, jer propisuje novo vještačenje za ocjenu stepena invalidnosti i statusa. Tražili smo zaštitu od potredsjednice Skupštine Crne Gore, Zdenke Popović, koja je reagovala u nekim sličnim, prethodnim slučajevima, kada su bila u pitanju prava drugih kategorija stanovništva. Biće pokrenuti postupci ocjene zakonitosti i ustavnosti Zakona, a velika odgovornost je i na resornom Ministarstvu”, zaključio je Vučićević.

Marko Đelović, iz Caritasa Barske nadbiskupije poručio je na konferenciji da smo svi deklarativno za poštovanje prava lica sa invaliditetom, ali izvještaji i analize pokazuju da u praksi to nije tako.

“Moramo kreirati inkluzivno društvo sa jednakim pravima i mogućnostima za sve”, naglasio je Đelović.

Konferenciju je zaključio predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, Veselin Joketić, koji je upoznao prisutne da će izvještaji i rezultati do kojih su došli sprovodeći projekat, biti dostavljeni svim nadležnim institucijama, jer je to svrha i funkcija ovakvih aktivnosti – skeniranje problema i njihovo rješavanje.

“Osobe sa invaliditetom su sve više iscrpljene u pokušajima ostvarivanja svojih prava, posebno imajući u vidu rijetko zasijedanje komisija koje odlučuju o ličnoj invalidnini i tuđoj njezi i pomoći. Neostvarivanje ovog prava povlači za sobom niz drugih – dobijanja subvencija na račun za struju ili, na primjer, plaćen put na liječenje. Bojim se da ćemo ući u narednu godinu bez regulisanja ove situacije koju je izazvalo prolongiranje primjene novog Zakona. To je dodatno iscrpljujuće za OSI, ali će napuniti budžet države, što možda, jeste bio cilj”, zaključio je Joketić.

The post Završna konferencija projekta Uvažavanje prava lica sa invaliditetom first appeared on BARinfo.

Projekat se finansira od strane Ministarstva saobraćaja Crne Gore, kroz javni poziv u prioritetnoj oblasti od javnog interesa – Zaštita lica sa invaliditetom u saobraćaju za 2025. godinu, čime se potvrđuje njegova usklađenost sa nacionalnim politikama i strateškim opredjeljenjima u oblasti bezbjednosti saobraćaja i zaštite prava osoba sa invaliditetom.

Projekat odgovara na jedan od ključnih izazova sa kojima se osobe sa invaliditetom svakodnevno suočavaju – otežano i često nebezbjedno kretanje i korišćenje javnog prevoza usljed nepristupačne infrastrukture, nedovoljne informisanosti i niskog nivoa senzibiliteta učesnika u saobraćaju. Prema podacima Uprave za statistiku Crne Gore (MONSTAT), više od osam i po posto stanovništva ima najmanje jednu smetnju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, što dodatno ukazuje na potrebu za sistemskim unapređenjem pristupačnosti.

U okviru projekta biće sprovedeno mapiranje 60 saobraćajnih lokacija u Baru i Beranama, uključujući autobuske stanice, stajališta, trotoare i pješačke prelaze, radi procjene njihove usklađenosti sa važećim standardima pristupačnosti. Rezultati će biti objedinjeni u analitičkom izvještaju sa konkretnim preporukama za unapređenje politika i prakse.

Poseban fokus biće stavljen na edukaciju vozača, zaposlenih u javnom prevozu, predstavnika institucija i inspekcijskih službi, kroz realizaciju radionica usmjerenih na jačanje znanja, profesionalnih kompetencija i senzibiliteta prema potrebama osoba sa invaliditetom. Projekat uključuje i javne događaje i medijsku kampanju, sa ciljem podizanja svijesti građana, razbijanja stereotipa i promovisanja prava OSI kao ravnopravnih učesnika u saobraćaju.

„Pristupačan i bezbjedan saobraćaj predstavlja osnovno ljudsko pravo i preduslov za puno učešće osoba sa invaliditetom u društvu. Ovim projektom želimo da doprinesemo konkretnim promjenama na terenu, ali i jačanju saradnje između institucija, pružalaca usluga i samih korisnika“, poručuju iz Caritasa Crne Gore.

Projekat će rezultirati izradom preporuka i inicijativa koje će biti predstavljene nadležnim institucijama, sa ciljem da se predložene mjere ugrade u lokalne i nacionalne politike i obezbijede dugoročne i održive promjene u oblasti pristupačnosti i bezbjednosti saobraćaja za osobe sa invaliditetom”, navodi se u saopštenju koje, u ime Caritasa Crne Gore potpisuje Marko Đelović, a u ime Udruženja paraplegičara Bar, Slavko Vučićević.

The post Počela realizacija projekta Pristupačnost u pokretu – Analiza i inicijativa za bezbjedniji prevoz OSI first appeared on BARinfo.

RB/BI: Koji su to modeli brige o starima koje sprovodi Caritas?

Đelović: Kroz svoje aktivnosti Caritas razvija nekoliko modela podrške za starije osobe, gdje se usluge pružaju u kućama starijih osoba po dinamici i rasporedima u skladu sa potrebama starijih osoba. Kroz tu uslugu koleginice koje rade na terenu, gerontodomaćice i njegovateljice, pružaju usluge iz domena sitne medicinske njege, mjerenje nivoa šećera u krvi, pritiska i slično. Zatim, iz domena opšte njege, ako treba neka asistencija pri kupanju ili održavanju lične higijene te pomoć u kući, čišćenje, asistencija pri pripremi nekog manjeg obroka, obavljanje nabavke koje su neophodne za starije osobe u prodavnici, apoteci… Naše osoblje, ukoliko je potrebno, pođe do Doma zdravlja i za njih preuzme terapiju.

RB/BI: Sve to, ali i ono što njima naročito znači je, pretpostavljam, psihosocijalna podrška.

Đelović: Apsolutno. Četvrti segment je psihosocijalna podrška i mogućnost da imaju redovne kontakte tokom perioda pružanja usloge i da imaju jednu sigurnost. Caritas se opredijelio za razvoj, promociju i razvoj sistema razvoja servisa podrške u zajednici, što je dobro prihvaćeno od samih starijih osoba, korisnika projekta, i povratne informacije za sve modele usluga koje pružamo su jako, jako pozitivne. Ali ono što posebno podvlačimo i naglašavamo jeste da modeli podrške u zajednici za starije osobe omogućavaju dostojanstven život u sopstvenom domu i u zajednici starijim osobama. Dakle, oni ostaju u ambijentu u kome su navikli, imaju neophodnu pomoć i podršku u domenu u koji im je neophodan. Ovakva vrsta podrške smanjuje potrebu za institucionalizacijom, pruža im osjećaj pripadnosti i povezanosti članova zajednice.

RB/BI: Pored pomenutih modela, što im još puno znači ?

Đelović: Dodatno, imamo model dnevnog boravka za starije osobe, gdje dolaze u Caritasov centar i borave u prostoru koji je namjenski opremljen za takve usluge. Tokom dana im je dostupna sitna medicinska i opšta njega, psihosocijalna podrška, kao i razne radionice na teme koje osnažuju starije osobe. Organizujemo i razne društvene aktivnosti – čitanje dnevne štampe, igranje društvenih igara i slično. To je koncept višesatne dnevne podrške, koja može trajati i do osam sati, zavisno od potreba korisnika. Topli obrok se priprema u našem centru i dostavlja osobama koje zbog zdravstvenih razloga ne mogu doći. Na raspolaganju im je i vešeraj, kao i posudionica medicinske opreme – od bolničkih kreveta do hodalica, invalidskih kolica, antidekubitalnih dušeka itd.

RB/BI: Koliko je trenutno korisnika ovih modela podrške?

Đelović: Kroz sve ove modele ukupno ima preko 300 korisnika koji redovno ili povremeno koriste te usluge. Na raspolaganju su im različiti modeli podrške uz raspoloživost našeg profesionalnog osoblja i volontera koji pružaju pomoć i podršku adekvatnu potrebama. Posebno nam je značajno da informacije dođu do potencijalnih korisnika, pa ih ovim putem i pozivamo, ako u pomenutim modelima podrške koje Caritas trenutno ima, prepoznaju da neke njihove potrebe mogu biti zadovoljene, neka nam se slobodno jave kako bi se dogovorili na koji način.

RB/BI:  Kada ste već pomenuli volontere, na koji način mogu da se uključe svi oni koji žele da pomognu i da volontiraju?

Đelović: Volonterizam kao pokret i pristup životu generalno jeste vrlo značajan za sve stanovnike i sve starosne grupe. Svi koji su zainteresovani mogu nam se javiti i pridružiti se grupi volontera koja već djeluje i aktivna je. Volonteri su važan segment djelovanja Caritasa. Mogu učestvovati u distribuciji obroka, radu dnevnog boravka, organizaciji radionica, posjeta korisnicima, prevozu… Mogućnosti su brojne.

RB/BI: Kako se finansira ovaj program i da li postoje potrebe za dodatnim sredstvima?

Đelović: Caritas Barske nadbiskupije je licencirani pružalac usluge za pomoć u kući za starije osobe i osobe sa invaliditetom, kao i za Dnevni boravak, što podrazumijeva da zadovoljava sve osnovne preduslove u vezi sa ljudskim resursima, tehničkim uslovima u skladu sa Pravilnikom za licenciranje pružalaca usluga. Usluge u prethodnim fazama su se dominantno realizovale kroz projektne aktivnosti. Raduje nas činjenica da smo u zadnjim godinama uspjeli to transformisati – sa projektnih osnova u sistemsku brigu. Jedan od značajnih elementa u tom procesu jeste i saradnja sa lokalnom upravom. Značajna je bila saradnja i partnerstvo sa Opštinom Bar na realizaciji projekta daljeg razvoja i uspostavljanja, kroz sistemsku brigu, Dnevnog boravka za starije osobe, uz podršku koje je Evropska unija stavlja na raspolaganje za Crnu Goru. Nakon realizacije tog projekta smo nastavili saradnju sa Opštinom Bar, koja sada u kontinuitetu planira sredstva svojim budžetom. Jasno je da, kako se okolnosti na tržištu i kroz uticaj inflacije mijenjaju, ta sredstva nijesu do kraja dovoljna da se obezbijede sve usluge na način kako je predviđeno projektom, ali smo uvjereni i raduje nas činjenica da je Opština otvorena i da iz godine u godinu više sredstava opredjeljuje za servise podrške u zajednici za različite ciljne grupe, kao i da će u naredom periodu nastaviti taj trend, uz otvorenost da se stvore mogućnosti da se obuhvate i neki novi servisi. ‘Pomoć u kući’ se realizuje kroz saradnju sa Ministarstvom socijalnog staranja. Ono ima mehanizme pokrivanja određenog procenta troškova koji nastaju kroz realizaciju samog projekta i na taj način dolazi jedan dio sredstava, a drugi dio Caritas uspjeva privući za našu opštinu, kroz donacije i dominantno mehanizme i sredstva koje je Evropska unija stavlja na raspolaganje za našu zemlju.

RB/BI: Što biste poručili javnosti i donosiocima odluka u vezi sa brigom o starijim osobama? Da li se dovoljno brine o starima u odnosu na njihove potrebe?

Đelović: Kako u našem društvu ima sve više starijih osoba, u tom kontekstu i njihove potrebe mogu biti jako različite. Mi govorimo o nekoliko modela pružanja podrške za one segmente koje nismo obuhvatili ovim servisima koji se trenutno realizuju. Ali dodatno, svi u društvu – civilni sektor, lokalna uprava i drugi akteri, moramo raditi na iznalaženju dodatnih mehanizama podrške za one segmente koje nismo obuhvatili pomenutim servisima. Dosadašnje aktivnosti jesu pozitivan primjer saradnje između civilnog sektora, lokalne uprave i građana, ali ima prostora da radimo i na razvoju dodatnih servisa, podrške i za starije osobe, ali i za osobe sa invaliditetom, beskućnike ili osjetljive kategorije koje su u nekoj potrebi, a za koje trenutno imamo limitirane mogućnosti ili nemamo razvijene modele podrške.

RB/BI: Briga o starima i OSI je ono po čemu je Caritas možda i najprepoznatljiviji, ali tu su i brojne druge aktivnosti. Što je bilo aktuelno tokom ljeta?

Đelović: Tako je. Jedan segment rada apsolutno jeste briga o starijim osobama i osobama sa invaliditetom kroz servise podrške u zajednici, ali Caritas je jako aktivan i u drugim segmentima koji zadovoljavaju i pokrivaju neke druge potrebe različitih ciljnih grupa. Već više mjeseci Caritas realizuje projekat prekogranične saradnje sa Albanijom, gdje se određene aktivnosti realizuju u opštini Bar, vezano za radnu i socijalnu integraciju osoba sa invaliditetom. Pružaju se određene obuke kako bi bili prepoznatljiviji na tržištu rada i gdje će se kroz program omogućiti osobama sa invaliditetom da oni imaju praktičnu radnu praksu kod poslodavaca na konkretnim radnim mjestima u trajanju od 6 do 12 mjeseci. Na taj način, osobama sa invaliditetom će biti na raspolaganju i linija podrške za grantove za bespovratna sredstva kao podrška za uspostavljanje njihovih poslovnih ideja. Dakle, kroz tu liniju podrške pokušavamo inicirati i podržati samozapošljavanje kod ciljne grupe osoba sa invaliditetom.

A ljeto je bilo vrlo ispunjeno i što se tiče aktivnostima sa mladim osobama. Upravo smo završili jednu razmenu mladih, gdje nam je grupa mladih iz Belgije bila ovdje desetak dana. Oni su se uključili u aktivnosti Caritas-a kao volonteri. Rad sa mladim osobama, posebno kroz okvire programa koje firansira EU Erasmus plus, jeste vrlo značajan. Pored mogućnosti da mladi iz drugih zemalja dođu kod nas, na isti način smo predstavili mogućnost da mladi iz naše opštine budu dio Ljetnjeg kampa razmjene mladih u  Sloveniji. To smo predstavili u Evropskoj kući u Baru. Tako da će jedna grupa od njih desetak imati priliku da u drugoj polovini augusta tačnije od 17. do 27. bude u Sloveniji, u Mariboru, gdje će imati priliku da sa mladima iz Slovenije i Srbije budu dio aktivnosti organizacija civilnog drustva uključujući i Caritas tamo realizuju,  ali i da upoznaju kulturne i turističke znamenitosti ne samo Maribora, nego i cijele zemlje. Kako je prema programu već planirano posjetiće i Ljubljanu, Bled…imaće više benefita svi mladi koji budu dio te grupe.

The post Caritas pruža podršku onima kojima je najpotrebnija first appeared on BARinfo.

Javni poziv dostupan je na web sajtu www.bar.me, a otvoren je do 15.10.2023.godine.

U želji da podstaknemo što veći broj barskih preduzetnika i preduzetnica da pokrenu ili unaprijede svoje poslovanje i da konkurišu za bespovratna finansijska sredstva Opštine Bar, predstavljamo pozitivna iskustva i uspješne priče preduzetnika koji su u prethodnom periodu ostvarili podršku lokalne uprave.

Vešeraj „MONDO BIANCO“ je firma koja je uspostavljena uz podršku Caritasa Barske nadbiskupije sa ciljem razvoja socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori i Baru, te kako bi omogućila radnu i socijalnu integraciju teže zapošljivih kategorija ljudi.

Prateći sve mogućnosti podrške saznali su i za finansijsku pomoć koju preduzetnicima i preduzetnicama nudi Opština Bar, pa su prepoznali priliku za predstavljanje svoje biznis ideje s namjerom unaprijeđenja poslovanja vešeraja.

„Podrška je bila vrlo značajna jer je omogućila da se nabavi oprema koja je neophodna da bi se proces rada unaprijedio, a dodatno su kreirane mogućnosti da još jednu osobu s invaliditetom zaposlimo u vešeraju. ‘MONDO BIANCO’ je na pozivu za podršku razvoju preduzetništva dobio sredstva od Opštine u iznosu od pet hiljada eura čime smo obezbijedili novu opremu, ali i finansiranje jednog dijela zarade za još jednog zaposlenog“, kazao je Marko Đelović u ime firme.

Iz “MONDO BIANCA” šalju poruku preduzetnicima da prate Javne pozive Opštine, da konkurišu za podršku jer time mogu dobiti značajna sredstva kojima će unaprijediti procese rada i kreirati neke dodatne mogućnosti poslovanja.​

The post Opština: Nastavljamo sa predstavljanjem uspješnih poslovnih priča, u toku Javni poziv za podršku preduzetništvu first appeared on BARinfo.

RB/BI: Gospodine Đeloviću, najnovija aktivnost koju Caritas sa partnerima realizuje, zove se „Your Job – EU – potpora zapošljavanja mladih u prekograničnom području Bosna i Hercegovina/Crna Gora. Kome je taj projekat namijenjen, zbog čega je značajan, i kakva je procedura prijavljivanja?

Đelović: Projekat „Your Job“ se realizuje u okviru prekogranične saradnje, a finansira se kroz podršku EU. Njegova relizacija je počela prije devet mjeseci, a traje 30 mjeseci. Težišna ciljna grupa su mlade nezapošljene osobe. Imlementacija nudi nekoliko pravaca podrške za učesnike i to kroz određene obuke kojima će unaprijediti znanja, kvalifikacije, kompetencije… Očekujemo da ćemo značajno doprinijeti da oni na slobodnom tržištu rada postanu vidljiviji i da će doći do zapošljenja. Osim toga, mladim osobama koje iskažu spremnost da budu dio projektnih aktivnosti daje se mogućnost stažiranja kod konkretnih poslodavaca, na konkretnim radnim mjestima, u trajanja od šest do devet mjeseci, zavisno od mogućnosti poslodavaca koji se budu prijavili za tu šemu podrške. Stažiranje će biti plaćeno od projektnih sredstava. Dodatno, projekat kreira mogućnosti da se mladi osnaže ili zainteresuju i daje mogućnost samozapošljavanja. U tom smislu već je odrađen modul obuke, koji je podrazumijevao da 40-tak mladih osoba iz BiH i Crne Gore uđu u proces razvoja svojih biznis ideja kroz biznis inkubator. U tom procesu imaju stručnu podršku, kako bi radili na razvoju biznis ideja i oblikovali ih na način da u kasnijoj fazi projekta mogu aplicirati za bespovratnu finansijsku podršku sa ciljem razvoja poslovne ideje. Posredstvom ovih modela podrške mladi, koji su teže zapošljiva kategorija lica sa evidencije, imaju šansu da dođu do posla. Vjerujemo da će ovi modeli podrške rezultirati značajnim iskorakom u smjeru uvezivanja nezaposlenih i poslodavaca, kreiranju novih mogućnosti, samozapošljavanju, unaprjeđenju znanja.

RB/BI: Jeste li zadovoljni entuzijazmom mladih?

Đelović: Entuzijazam nekako ide uz mladost, tako da prepoznajemo visok stepen motivacije, a značajan broj mladih je iskazao svoju spremnost da bude dio ovih projektnih aktivnosti. Aktivnost koja se tiče biznis inkubatora, izazvala je veliko interesovanje – prijavilo se čak 200, a samo je za njih 40 bilo mjesta. Prilikom odabira rukovodili smo se načelom da je potrebno da identifikujemo održivije poslovne ideje, što, naravno, ne znači da se ostali trebaju obeshrabriti. Vjerujem da će biti novih i sličnih mogućnosti.

RB/BI: Mislite da neće odustati? Jer mladi su, pored toga što su entuzijastični, i vrlo nestrpljivi.

Đelović: Novo vrijeme nas čini takvima da svi želimo u kratkom vremenu vidjeti rezultate, pa tako i mladi. Pozivamo ih da budu strpljiviji i da koriste prilike kao što je ovaj projekat, jer on nudi mogućnosti susreta sa mladima iz drugih opština, ali i iz drugih sredina, što predstavlja dodatni benefit  i motivaciju. Razmjena mišljenja i iskustava je važna, jer mogu sagledati kako mladi djeluju i žive u drugim državama, i na koji način koriste šanse.

RB/BI: Zanimljiv je i regionalni projekat pod nazivom ’Employ yourself’ koji se realizuje u okviru Erasmus+ programa. O čemu se tu radi i ko su učesnici?

Đelović: Metodologija je slična, kao i ciljna grupa, s tim što je taj kontekst malo širi. Kroz projekat se koriste i fondovi koje EU stavlja na raspolaganje našoj zemlji i zemljama u okruženju. Ta forma podrške podrazumijeva programe koji direktno targetiraju mlade nazaposlene osobe. Obuhvata veći broj zemalja, pa su, pored Crne Gore i BiH, uključeni i Srbija, Kosovo, Albanija, Grčka, Makedonija, što daje veće mogućnosti za razmjenu dobrih praksi i politika u zapošljavanju mladih osoba. Podrška mladima se pruža na sličan način, a realizuje se u domenu razvoja dodatnih vještina, znanja, kvalifikacija, kako bi na bolji način pristupili tržištu rada ili posebno prepoznavali potencijale određenih oblasti koje nisu dovoljno razvijene u njihovoj zemlji. Naša država pokušava da na pravi način napravi korake u vezi sa implementacijom garancija za mlade. Oba projekta o kojima govorimo prate nastojanja da se mladima koji su okončali fomalno školovanje, daju dodatna podrška i smjernice sa ciljem pronalaženja zaposlenja.

RB/BI: Lijepa je ta regionalna saradnja koju smo pomenuli. Gdje je trenutno Crna Gora u odnosu na zemlje regiona?

Đelović: Jako je važno da imamo priliku da se možemo uporediti, vidjeti što dobro radimo, a što možemo unaprijediti. Zavisno od oblasti do oblasti, svakako ima dobrih praksi i dobrih primjera i u našoj zemlji koje možemo podijeliti sa regionom. Caritas, recimo, radi na razvoju dobrih praksi koje se tiču zapošljavaja i radne socijalne integracije osoba sa invaliditetom, osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem, kao i u domenu razvoja servisa podrške u zajednici za starije osobe. Naravno da smo vrlo zainteresovani, kada vidimo neke dobre prakse u drugim zemljama, da ih implementiramo i kod nas.

RB/BI: Pažnju javnosti izazvao je i projekat „Societes 2“ kojeg Caritas realizuje, takođe sa regionalnim partnerima. Finansira ga EU, a podrazumijeva kampanju pod nazivom ’Nas 15’. Na koga se ta kampanja odnosi i koja kategorija će imati benefite od ovog projekta?

Đelović: To je još jedan u nizu projekata koji finansira EU. Ponovo je regionalni kontekst u pitanju, a osim Crne Gore, uključene su i Srbija, BiH, Kosovo, i Albanija. Projekat se bavi kreiranjem novih mogućnosti i dobrih praksi za radnu i socijalnu integraciju lica sa invaliditetom, uključujući i osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem. Četvorogodišnji projekat je već u trećoj godini realizacije. Završiće se sredinom naredne godine. Kroz kampanju koja je realizovana povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, pokušavali smo da damo doprinos da ta ranjiva kategorija društva bude vidljivija.

RB/BI: Zbog čega se zove „Nas 15“?

Đelović: Kako i sam slogan kampanje kaže, procjenjuje se da makar 15% članova zajednice imaju neku vrstu invaliditeta. To značajan procenat, dosta velika grupa koja nije u dovoljnoj mjeri integrisana ili nema iste mogućnosti kao drugi stanovnici. U tom smislu kampanja jeste realizovana kako bi se ukazalo na dodatnu potrebu da se svi segmenti društva dodatno prilagode njihovim potrebama i da se kreira ambijent potpune inkluzije osoba sa invaliditetom u različitim aspektima.

RB/BI: Sa ciljem unaprjeđenja socijalne zaštite, prije skoro dvije godine u Baru je otvoren Dnevni boravak za starija lica. Taj renovirani, licencirani centar je zaživio pod okriljem Caritasa Barske nabiskupije, a sprovodi se u sklopu projekta EU. Jeste li zadovoljni kako funkcioniše? Bilo bi lijepo da objasnite i koja mu je konkretna svrha, šta nudi i koje su povratne informacije korisnika?

Đelović: Projekat je finansirala EU, u partnerstvu sa Opštinom Bar, Dnevni boravak za starije osobe na projektnoj osnovi, Caritas vodi još od 2003. godine, a sada smo u toj jubilarnoj, dvadesetoj godini rada. Do nedavno nisu postojali okviri u domenu socijalne zaštite kako bi taj projekat transformisali u sistemsku brigu o starijim osobama. Posljednjih godina je, ipak, urađeno dosta sa ciljem da se pravni okvir u potpunosti zaokruži, pa su stvorene pretpostavke da se oni koji su zainteresovani mogu licencirati kao akreditovani pružaoci usluga iz domena socijalne zaštite. Do tog cilja smo i došli na način što smo u završnoj fazi sarađivali sa Opštinom Bar. Centar je licenciran kod Ministarstva rada i socijalnog staranja za 30 starijih osoba i osoba koje imaju invaliditet. Više nije samo projekat, nego je dio socijalne zaštite za starije osobe. Sam koncept Dnevnog  boravka za starije osobe jeste da imaju na raspolaganju nekoliko domena različitih usluga. Podrazumijeva pružanje sitne medicinske njege, pa tako osoblje starijim osobama može izmjeriti pritisak, nivo šećera u krvi, dati savjete u vezi sa zdravim stilovima života… Osim toga, iz domena opšte njege se za svakog korisnika kreira individualni paket usluga i podrške. Društveno-socijalne aktivnosti obuhvataju druženje, čitanje knjiga, štampe, slušaju Radio Bar… Realizujemo i brojne radionice na teme koje identifikujemo kao zanimljive i korisne za unaprjeđenje života starijih. Veoma je značajna i saradnja sa stručnim licima iz partnerskih lokalnih institucija, kao što su Centar za socijalni rad i Dom Zdravlja. Svi korisnici imaju mogućnost da koriste topli obrok, a za one kojima je potrebno, obezbijedili smo i prevoz do kuće, kako bi servis bio pristupačan što većem broju sugrađana.

RB/BI: Znači, pokrili ste sve segmente koji utiču da dan proveden u Dnevnom boravku, bude kvalitetan, zanimljiv, koristan, zabavan?

Đelović: Upravo tako. Smisao ovog servisa i i jeste da pruži kvalitetnu podršku starijim osobama i njihovim porodicama. Sve aktivnosti su dimenzionisane zavisno od individualnih potreba, stručno osoblje u Dnevnom boravku je na raspolaganju da sve teče kako je planirano i da efekti budu vidljivi.

RB/BI: Jeste li zadovoljni podrškom lokalne zajednice i u kojim segmentima bi ona, možda, mogla da bude bolja i plodonosnija?

Đelović: Opština Bar nam je dobar partner, pa je nakon faze koja je podrazumijevala dodjelu nepovratnih sredstava, nastavila finansijsku podršku. U prošloj godini lokalna samouprava je za tu namjenu opredijelila 25.000 eura, a isti iznos je planiran i za ovu kalendarsku godinu. Ipak, ovaj iznos nije dovoljan da na godišnjem nivou obezbijedi funkcionisanje Dnevnog boravka u punom kapacitetu za 30 osoba. Nadamo se da ćemo uspjeti da obezbijedmo nedostajuća sredstva. Lijepo je što brojne aktivnosti koje za cilj imaju unaprjeđenje kvaliteta života, nailaze na podršku institucija.

RB/BI: Rad sa ranjivim društvenim kategorijama, pružanje raznih vidova pomoći, podrške, to je posao koji zapravo nema kraja. Koje okolnosti možete označiti kao nepovoljne i komplikovane? Sa čime se u vašem zaista sveobuhvatnom radu, najteže borite?

Đelović: Postoji veliki broj potreba koje se svakodnevno indetifikuju kod ciljnih grupa sa kojima mi radimo (starije osobe, osobe sa invaliditetom, osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem, porodice koje žive u siromaštvu ili su na granici života u siromaštvu). One postaju sve izraženije i vidljivije. Značajan broj naših sugrađana sa kojima smo u kontaktu, dolaze u Caritasove prostorije, kako bi pokušali zajednički pronaći modele podrške za njih. Cijeli period od početka pandemije je uticao da neke kategorije stanovništva imaju dodatne potrebe, a mogućnosti za radnim angažmanom su limitirane, pa je porastao broj porodica koje teško žive. Caritas kao ogranizacija i svi kao društvo moramo da uradimo dodatne napore kako bi onima koji žive na margini, koji nisu u mogućnosti da zadovolje svoje osnovne potrebe, na neki način pružili pomoć i podršku.

RB/BI: Rad organizacija sa prefiksom humanitarne, bio bi nezamisliv bez učešća volontera, dobronamjernih pojedinaca, osviještenih ljudi koji žele da pomognu i izađu u susret. Kakva su vaša iskustva po tom pitanju? Fali li vam ljudi koji žele da pruže ruku podrške?

Đelović: Projekti i servisi različitog nivoa i obima usluga podrazumijevaju da u većini slučajeva mora biti angažovano profesionalno osoblje koje pruža profesionalnu i adekvatnu podršku. Ipak, misija Caritasa je da promoviše i volonterski rad, pa u tom segmentu kreira mogućnost i da se zainteresovani za takav i rad u socijalnoj ili humanitarnoj djelatnosti, mogu uključiti. Dijelim zadovoljstvo što je u aktivnosti uključen veliki broj volontera koji bezrezervno i sa izvanrednom motivacijom pružaju podršku našim ciljnim grupama. Čini mi se, kako nailaze globalna iskušenja – period korone, zemljotresi, dolazak velikog broja izbjeglica, kod svih se nekako probudi ili pobudi potreba da pomognemo ljudima u nevolji. Prepoznajemo veliki broj nesebičnih, dobronamjernih ljudi, spremnih da doniraju, pomognu na brojnim poljima.

RB/BI: Za kraj razgovora, koji su planovi Caritasa Barske nadbiskupije za naredni period?

Đelović: Caritas planira da nastavi sa aktivnostima Dnevnog boravka za starije osobe, ali i da razvija servis za pomoć u kući starijima i osobama sa invaliditetom. Nastavićemo podršku za starije osobe, uz pripremu toplog obroka koji se distribuira do njihovih kuća. Segment rada za teže zapošljive ljude, bilo da su to mlade osobe ili osobe sa invaliditetom, svakako će biti u fokusu i u narednom periodu kroz projekte koji su u toku i one koje ćemo planirati sa našim partnerima. Kada govorimo o teže zapošljivim kategorijama stanovništva, onda je i taj koncept socijalnog preduzentištva nešto što Caritas promoviše, na način što pokušavamo implementirati modele dobre prakse i u našu zemlju. Naša humanitarna misija će se nastaviti u svim oblastima pružanja pomoći i podrške svim ciljnim grupama koje su u stanju potrebe – bilo da se radi o lokalnom stanovništvu, izbjeglicama ili migrantima.

The post Caritas u misiji podrške zapošljavanja mladih i pomoći ranjivim kategorijama društva first appeared on BARinfo.

„Caritas Crne Gore, zajedno s partnerskim organizacijama u okviru regionalnog projekta SOCIETIES 2 kojeg finansira Evropska unija, realizuje kampanju pod nazivom ‘Nas 15’koja ima za cilj podizanje svijesti javnosti o pitanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom“, saopštio je koordinator za Crnu Goru, Marko Đelović.

U skladu sa  članom 9. Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom Ujedinjenih naroda, podsjeća Đelović, osobe sa invaliditetom imaju pravo pristupa građevinama, putevima, prijevozima, otvorenom i zatvorenom prostoru, informacijama, komunikacijama i uslugama, kako u urbanim tako i u ruralnim područjima.

„Nažalost, u našoj zemlji osobe sa invaliditetom se suočavaju s ogromnim izazovima kada je u pitanju pristup objektima, informacijama i uslugama. Zbog nepristupačnog okruženja oni ne mogu samostalno obaviti neke od najjednostavnijih aktivnosti, poput posjete muzeju i drugim kulturnim objektima, šetnje po parkovima i u prirodi, sigurnog prelaska ulice, boravka u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima, plaćanja računa ili online kupovine i slično. Društvo im je to onemogućilo izgradnjom nepristupačnog okruženja“, ukazuje Đelović.

Kampanja „Nas 15“ je jedna od aktivnosti projekta „SOCIETIES 2“ kojeg finansira Europska unija, a realizuje se u pet zemalja: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, Albaniji i Crnoj Gori. Projekt provodi alijansa od 12 nevladinih organizacija, a u Crnoj Gori za projekt su zaduženi Caritas Crne Gore u saradnji sa Udruženjem paraplegičara Bar. Projekt ima za cilj jačanje organizacije civilnog društva koje rade sa osobama sa invaliditetom.

„Kampanja je organizovana u virtualnom okruženju putem društvenih mreža i web stranica. Različite ilustracije na zanimljiv način prenose poruku o važnosti pristupačnosti. Društvo u cjelini treba napraviti takvo okruženje da sve osobe, bez obzira na invaliditet, u jednakim okolnostima kao i drugi, mogu živjeti dostojanstven život. Pozivamo svakog pojedinca da podigne svoj glas i da kaže DA pristupačnom okruženju za svakog čovjeka. Podijelite ovu ilustraciju na svom profilu na bilo kojoj društvenoj mreži i napišite DA!“, poručuje koordinator Caritasa za Crnu Goru.

The post Međunarodni dan osoba sa invaliditetom – Kampanja Nas 15 first appeared on BARinfo.

U okviru projekta realizovano je niz značajnih aktivnosti koje su omogućile inkluziju slijepih i slabovidih osoba u širu zajednicu, ali i unaprijedile njihovu samostalnost u svakodnevnom životu, kazao je Veselin Joketić, predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, koji je prezentirao što je sve odrađeno u periodu od prvog februara, kada je počeo projekat, do danas.

“Svih devet mjeseci pružana je individualna podrška od strane jednog zaposlenog radnika, koji je bio asistent, kako članovima na terenu, tako i u prostorijama Organizacije. Podrška na terenu ogledala se u pomoći kod nabavke osnovnih životnih namirnica, plaćanju komunalija, odlasku u banku, kod ljekara, ili  radu u kući. Takođe, pružana je podrška i zaposlenima u našem udruženju u obavljanju svakodnevnih obaveza. Druga, isto tako veoma značajna aktivnost za rad naše Organizacije slijepih, bilo je organizovanje Društvenog kluba, svakog dana u poslijepodnevniim časovima. Za rad u klubu angažovana je zaposlena u našem udruženju, i pokazalo se, da je uprkos epidemiji, bilo veliko interesovanje naših članova za druženjem i boravkom u klubu”, istakao je Joketić, koji je podsjetio da su u okviru projekta održani i jednodnevni seminar “Samostalni život članova Organizacije slijepih”, obuka za mobilitet i samostalno kretanje, kao i radionica na temu psihološkog osnaživanja slijepih i osoba sa oštećenim vidom.

Partner u projektu bio je Caritas Crne Gore, a zadovoljstvo njegovom uspješnom realizacijom na današnjoj završnoj konferenciji, iznio je i direktor ove humanitarne organizacije, Marko Đelović.

“Ukupna vrijednost ovog regionalnog projekta koji finansira EU je 1,1 milion eura, a realizuje se, osim u Crnoj Gori, i u Srbiji, na Kosovu, Albaniji i Bosni i Hercegovini. Opšti cilj projekta je unapređenje sistema podrške za OSI, a posebno one koji imaju problema sa mentalnim zdravljem. Postoji nekoliko šema podrške u ovim zemljama u kojima se sprovodi program, kroz tzv. ‘male grantove’. Sve to je rezultiralo podrškom devet lokalnih inicijativa i devet projekata u našoj državi, vrijednosti 66.000 eura. Neki od njih, kao ovaj o kojem danas govorimo su završeni, a pojedini traju još par mjeseci”, kazao je Đelović.

Marija Božović, članica Organizacije slijepih, podsjetila je na prava i slobode OSI, koje su u fokusu ovog projekta, a Ana Kalašić i Muradije Ibrahimović prenijele su svoje utiske i ukazale na njegove konkretne benefite.

“Kao korisnica asistencije, uz to, veoma mi je koristio Društveni klub, u kojem smo se družili, pili kafu, razgovarali i igrali razne društvene igre. Atmosfera je bila veoma prijatna za sve nas, a puno nam je značilo i psihološko osnaživanje u radionici koju je vodila psihološkinja i psihoterapeutkinja Branka Ćalasan. Ona nam je veoma stručno i neposredno objasnila kako da se psihološki nosimo sa problemima koje imamamo i iznesemo  do kraja sve obaveze koje nam nameće život”, kazala je Kalašić.

Slične impresije ima i mlada Muradije Ibrahimović, kojoj je druženje u klubu, takođe mnogo značilo, a posebno je srećna, kako je kazala, što je odziv bio dobar.

Za psihološkinju Branku Ćalasan, koja je dva mjeseca radila sa članovima Organizacije slijepih, veoma je bitno što su vrata psiholoških radionica otvorena za OSI jer, istakla je, neophodno je razbiti predrasude koje imaju prema toj vrsti podrške. Ona je kazala da joj je bila čast što je učestvovala u projektu, te da su ona i NVO “Portret”, kojom rukovodi, uvijek spremni na saradnju.

Partner Organizaciji slijepih, uz Caritas Crne Gore, bilo je i Udruženje paraplegičara Bar, čiji je predsjednik Slavko Vučićević apostrofirao značaj korišćenja grantova i podrške EU, i sa aspekta predpristupnih pregovora naše zemlje i procesa pridruživanja evropskoj porodici.

Nakon završetka projekta, sve aktivnosti, zbog velikog interesovanja članova Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, biće kontinuirano nastavljene, što je njegov dodatni benefit.

The post VIDEO: Uspješno okončan projekat Organizacije slijepih o socijalnim servisima podrške iz fondova EU first appeared on BARinfo.

„Sada imamo opremljen moderan prostor, a nabavljeno je i kombi vozilo kako bi sva starija lica, korisnici iz svih djelova grada na lakši način mogli koristiti ove usluge. Opremljeni su i kuhinja i trpezarijski dio. Prostor je licenciran za boravak tridesetak osoba. Na raspolaganju su brojne usluge- od toplih obroka, do različitih radionica, dnevnog boravka za druženje, te onih iz domena sitne medicinske i opšte njege… Ova nova faza našeg djelovanja je vrlo značajna. Podsjećam da dnevni boravak funkcioniše već 15 godina, a njegova transformacija predstavlja pravni okvir za prelazak sa projektnog na sistematsku brigu o starim licima, objasnio je koordinator projekta, Marko Đelović.

Otvaranju je prisustvovao i Nadbiskup barski Rok Đonlješaj, koji je izrazio zadovoljstvo što je Dnevni centar od danas postao savremeni kutak u kome će se sprovoditi sistemska briga o starijim osobama u domenu socijalne zaštite. Naglasio je da je svečanost realizovana u susret, za stare osobe značajnog datuma na globalnom nivou, 1. oktobra Međunarodnog dana starijih.

“Današnji događaj je od velikog značaja za nas jer pokazuje da Caritas preduzima korake kako bi olakšao ljudima koji se osjećaju usamljeno da provede vrijeme u Dnevnom boravku. Oni će uz ovakav vid brige i podrške biti sretniji, živjeti radosno i dobiti ljubav koju su svakako zaslužili kroz život. Naša obaveza je da pomognemo svima kojima je to potrebno, pa ćemo i u budućnosti nastaviti da razvijamo dodatne mehanizme podrške i projekte u cilju opšteg dobra“, dodao je Đonlešaj.

Zadovoljstvo što prisustvuje svečanom otvaranju Dnevnog boravka za starija lica, u ime Ministarstva ekonomskog razvoja izrazila je Ljulja Dušaj.

“Projekat Caritasa Barske nadbiskupije targetira obezbijeđivanje socijalne zaštite starijih kao jedne od ranjivih kategorija u društvu, doprinoseći time i njihovom daljem osnaživanju za život u zajednici. Konkretno, kroz poziv za dodjelu bespovratnih sredstava ‘Podrška pružanju usluga socijalne i dječije zaštite’ ugovoreno je 18 grant ugovora, čija je ukupna vrijednost oko tri miliona eura. Svi ugovori se uspješno implementiraju”, podvukla je Dušaj. Ovaj poziv, kako je objasnila, dio je kompleksnog programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, vrijedan je 18 miliona eura, pri čemu Vlada Crne Gore učestvuje sa 2,7 miliona eura, odnosno 15% kofinansiranja.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da se projekat realizuje u vrlo izazovnom periodu.

“Početak realizacije projekta je bio definisan za mart 2020. godine, na samom početku globalne pandemije COVID 19. Upravo zato možemo samo zamisliti koliko je projektnom timu Caritasa, uz pomoć projektnog tima opštine Bar, bilo teško da implementira sve one aktivnosti koje su bile definisane projektom u ovoj Covid godini. Dnevni centar mora živjeti i nakon završetka perioda implementacije, kako bi dobio svoju punu svrhu“, decidan je Raičević, koji je najavio da će Opština Bar u predlogu Budžeta za 2022. godinu planirati neophodna sredstva u iznosu od 25 hiljada eura za funkcionisanje Dnevnog centra i ubuduće.

Korisnici Dnevnog boravka i gosti imali su priliku da uživaju u brižljivo osmišljenom kulturno- umjetničkom programu. Predsjednik Udruženja penzionera Bar, pjesnik i osvjedočeni humanista Rajko Joličić, okupljene je pozdravio stihovima, a posebno oduševljenje izazvao je nastup mlađe grupe KUD-a “Sveti Jovan Vladimir”, čiji su članovi izveli nekoliko plesnih tački.

The post Otvoren Dnevni centar za starija lica first appeared on BARinfo.

 “Studijska posjeta, koja se realizuje  u okviru projekta SOCIETIES 2 ima za cilj da kolegama iz zemalja koje učestvuju u realizaciji projekta ukaže na primjere dobre prakse u domenu deinstitucionalizacije, razvoja servisa podrške u zajednici i posebno socijalnoj ekonomiji. U tom smislu i sve posjete koje se realizuju u ova tri dana koliko traje studijska posjeta su u tim domena“, objasnio je direktor Caritasa Crne Gore Marko Đelović.

Dobrodošlicu gostima su u ime Opštine Bar poželjele potpredsjednica opštine Tanja Spičanović i samostalni savjetnik za socijalnu i dječiju zaštitu Branka Delibašić, koje su govorile o socijalnoj politici  na lokalnom nivou.

„Trenutno aktuelna politika lokalne uprave bazira se na jednokratnim socijalnim davanjima, koja su izuzetno skromna, ograničena i nedovoljna da riješe bilo koji socijalni problem. Upravo u tom smislu socijalna davanja moramo zamijeniti, odnosno nadograditi održivim sistemom socijalnih usluga, kao dugoročnim riješenjem  i vidjeti šta zapravo može da se radi u korijenu tog problema”, kazala je Spičanović.

Na području opštine Bar učesnici studijske posjete imali su priliku da obiđu i Udruženje roditelja djece sa posebnim potrebama Bar, odnosno staklenik i proizvodnju prirodnih sokova, kao pozitivan primjer socijalne i radne integracije osoba sa invaliditetom. Pored toga učesnici su obišli i nevladino  udruženje Adria i njihov Dnevni boravak za mlade osobe sa invaliditetom, kao i Udruženje slijepih za Bar i Ulcinj kako bi se upoznali se  načinom funkcionisanja njihovog servisa personalne asistencije i njihovog socijalnog kluba za slijepe i slabovide.

Tokom jučerašnjeg dana gosti iz zemalja regiona boravili su u Podgorici gdje je održan sastanak u Direkciji za socijalnu i dječiju zaštitu, kako bi saznali nešto više o nacionalnom i lokalnom okviru za razvoj usluga u zajednici. Nakon toga obavljena je posjeta Agenciji za profesionalnu rehabilitaciju osoba sa invaliditetom – Pamark, kako bi učesnici studijske posjete stekli uvid o izazovima u procesu profesionalne rehabilitacije OSI i kako bi obišli njihovu zaštićenu radionicu kao model brige za OSI. Pored navedenog posjećen je i Centar za podršku djeci i mladima sa invaliditetom  u Sukuruču u Tuzima.

Učesnici studijske posjete imali su vremena da se upoznaju i sa prirodnim i kulturno-istorijskim ljepotama opštine Bar.

Druga faza projekta SOCIETIES zvanično  je počela 1. aprila. 2020. godine. Opšti cilj je unaprijeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva u jugoistočnoj Evropi u procesima socijalne inkluzije i u promovisanju politika socijalne inkluzije putem efikasnog dijaloga sa institucijama tokom procesa donošenja odluka. Nosilac projekta je Caritas Srbije zajedno sa 11 partnerskih organizacija iz zemalja jugoistočne Evrope i Italije: Građanske inicijative (Beograd), Caritas Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Udruženje “Vedri osmijeh” (Mostar), Caritas Albanije (Tirana), Project Hope (Skadar), Centar za samostalni život (Peć), Caritas Kosova (Priština), Caritas Italije i Caritas Bugarske. Partneri projekta SOCIETIS 2, kojeg finansira Evropska unija, u Crnoj Gori su Caritas Crne Gore i Udruženje paraplegičara Bar.

The post Caritas Barske nadbiskupije domaćin predstavnicima organizacijacija uključenih u projekat SOCIETES 2 first appeared on BARinfo.