“Na inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a nakon kontinuiranog ličnog i institucionalnog zalaganja, u Medovskom zalivu, nadomak luke Šenđin, biće postavljena spomen-ploča crnogorskim dobrovoljcima stradalim 6. januara 1916. godine. Time će, prvi put u blizini mjesta ove velike tragedije, biti trajno obilježeno sjećanje na dobrovoljce koji su izgubili život na putu ka domovini” navodi se u saopštenju.

Kako je istaknuto, postavljanje spomen-ploče predstavlja rezultat istrajnog angažmana predsjednika Milatovića da se inicijativa koja postoji godinama konačno uspješno privede kraju. U tom procesu ostvarena je komunikacija sa nadležnim organima Republike Albanije, koji su iskazali spremnost da pruže doprinos realizaciji inicijative u skorijem roku. Time su stvoreni uslovi da se trajno obilježi mjesto stradanja crnogorskih dobrovoljaca i oda počast njihovoj žrtvi.

Medovska tragedija dogodila se na Badnji dan 1916. godine, kada su crnogorski iseljenici iz Sjeverne Amerike, na poziv kralja Nikole, krenuli nazad u Crnu Goru kako bi je branili u jednom od najtežih trenutaka njene istorije. Njihov put ka domovini prekinut je brodolomom u Medovskom zalivu, nadomak albanske luke Šenđin, u kojem je život izgubilo gotovo četiri stotine dobrovoljaca.

“Spomen-ploča će biti postavljena kao čin pijeteta prema ljudima koji su napustili svoje porodice, sigurnost i živote koje su gradili u dalekom svijetu, vođeni osjećajem dužnosti, pripadnosti i odanosti Crnoj Gori. Ovaj čin ima poseban značaj i za crnogorsko iseljeništvo, čija je veza sa domovinom kroz generacije ostala snažna i neraskidiva” navode iz Milatovićevog kabineta.

Dobrovoljci stradali kod Medove ostaju simbol odanosti Crnoj Gori i spremnosti da se, i sa kraja svijeta, odgovori na njen poziv.

“Postavljanjem spomen-ploče, u saradnji sa nadležnim institucijama Republike Albanije, Crna Gora trajno čuva sjećanje na crnogorske dobrovoljce stradale kod Medove. Njihova žrtva ostaje trajna obaveza generacijama da pamte, poštuju i čuvaju vrijednosti slobode, pripadnosti i državnog dostojanstva” poručeno je iz kabineta Predsjednika.

The post U Medovskom zalivu biće postavljena spomen-ploča crnogorskim dobrovoljcima first appeared on BARinfo.

O putu iz prekomorskih zemalja i tragičnoj sudbini ovih crnogorskih rodoljuba, kao i o širem kontekstu samog događaja u svijetlu geopolitičkih okolnosti i vojnopolitičke situacije u Crnoj Gori, govorili su akademik dr Šerbo Rastoder, doc dr Dragutin Papović, prof. dr Ilir Čapuni i mr Ivan Jovović – predsjednik Matice crnogorske.

Panel-diskusiju je uvodnom riječju otvorio akademik Zoran P. Rašović, potpredsjednik CANU, a prigodnim slovom obratio se i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kao pokrovitelj skupa. Diskusiju je moderirala prof. dr Vesna Kilibarda, vanredni član CANU.

Mr Ivan Jovović je rekao da postoje neke riječi u istorijskom biću jednog naroda čiji pomen ima duboku simboliku, tako je i sa riječju “Medova”, koja u crnogorskoj istoriji oslikava svu tragiku crnogorskog XX vijeka.

“Crnogorski pečalbari su se masovno odazvali na poziv svoga kralja i položili život za odbranu Kraljevine Crne Gore, ostavši na dnu mora, ne znajući za gorku istinu da će koju godinu kasnije takozvani saveznici lišiti njihovu domovinu međunarodnog suvereniteta. Isti saveznici odnosili su se na prilično indolentan način, prema svjedočenjima aktera ovog događaja, i u akciji spašavanja preživjelih crnogorskih dobrovoljaca u Medovskoj luci, koja je bila pod upravom savezničkih snaga. Istorijski usud broda ‘Brindizi’, na kojem su se tog kobnog Badnjeg jutra 1916. godine nalazili crnogorski dobrovoljci, opredijelio je sudbinu najveće crnogorske pogibije u jednom danu, koja nije bila rezultat neprijateljskog dejstva austro-ugarske mornarice, već podvodne savezničke mine”, istakao je mr Jovović.

Kao što je to zapisao u publikaciji “Vijek sjećanja” vjerovatno najbolji poznavalac ovog događaja, nedavno preminuli Marijan Mašo Miljić, saveznici nisu blagonaklono gledali što je crnogorska vojska u julu 1915. godine u Skadarskoj operaciji zauzela luku Medova, s obzirom na oštre diplomatske reakcije saveznika, naročito Kraljevine Srbije, a što se kasnije pokazalo da je upravo ta akcija crnogorske vojske bila spasonosni potez, prvenstveno za evakuaciju srpske vojske. Dok je evakuacijom srpske vojske u luci Medova rukovodio britanski kontraadmiral Troubridge, o crnogorskoj vojsci niko nije vodio računa, što su sve bile zloslutne naznake sloma crnogorske vojske, a potom i države.

“Nažalost, dugo se čekalo na reinterpretaciju uloge, tj. tretmana crnogorske vojske u Prvom ratu, od strane saveznika odnosno pobjednika, zbog čega smo do nedavno u udžbeničkoj literaturi obrazovali generacije učenika i studenata kroz eufemizme o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom, a ne na osnovu međunarodno pravne terminologije o nasilnoj aneksiji. Tako smo svi znali i sa pijetetom učili stihove pjesme ‘Plave grobnice’, obilazili na đačkim i studentskim eksurzijama grobove stradalih srpskih vojnika duž grčke obale, dok je crnogorske stradalnike kod Medove nekako zaobišla istorija i književnost, eventualno poneki redak ili fusnota, te se o njihovom junaštvu i mučeništvu uglavnom pričalo unutar porodičnih krugova, a sjećanje na njih je polako počelo da blijedi. Da kojim slučajem nije podignut veličanstveni spomenik ‘Lovćenska vila’ na Cetinju, gotovo ne bi imali materijalno svjedočanstvo kojim se ukazuje počast vojsci Kraljevine Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. To ujedno govori o istorijskom narativu koji je propagiran od strane zvanične ideologije pobjednika, koja se najbolje očitovala u podloj i dobro organizovanoj kampanji u zemlji i inostranstvu, tokom i nakon završetka rata, a podrazumijevala je minorizovanje uloge crnogorske vojske i navodno nedržavničko ponašanje kralja Nikole do njegovog egzila iz zemlje. Zato su do danas opstala spomen obilježja poput onog na budvanskim zidinama starog grada na kojem umjesto istorijskih činjenica nailazimo na tekst koji je napisan u skladu sa ideološkim potrebama unitarističkog karađorđevićevskog režima u Beogradu. U tom kontekstu, među stradalim dobrovoljcima u Medovi bila su trojica Ivanovića iz Budve, čiji je rođak Krsto Ivanović razvio jedini krstaš barjak na Solunskom frontu oko kojeg su se okupili crnogorski dobrovoljci. Ovaj pasaž nije bio usmjeren da bi se iko poimenično izdvojio među 392 do sada utvrđena medovskih stradalnika, već je napravljen da bi se razumio međunarodni kontekst u kojem se našla Crna Gora, pri čemu treba istaći da među ovim žrtvama je bio znatan broj Srba sa prostora Austrougarske, Dalmacije, Hercegovine i Like, pri čemu nikad ne smijemo zaboraviti kada govorimo o ovoj tragediji i na poginule članove medicinske misije iz SAD”, istakao je mr Jovović.

Po njegovim riječima, “kao društvo i država ni poslije jednog vijeka još uvijek nijesmo sposobni da objektivno sagledamo uzroke i posljedice sloma crnogorske kraljevine, što se danas reperkutuje u javnom i političkom životu u Crnoj Gori”.

“Mala je vjerovatnoća da ćemo svojevrsnu misteriju koja i dalje postoji oko potapanja broda ‘Brindizi’ razgonetnuti, s obzirom da od objavljivanja spomenute publikacije ‘Vijek sjećanja’ u kojoj je sistematizovana istorijska građa i do tada postojeća literatura, uz još neke publicističke pokušaje objavljene tokom 2016. godine, a koji se odnose na eksplanaciju ovog događaja, gotovo da cijelu jednu deceniju nemamo novih saznanja. Imajući u vidu da ovako bitan događaj crnogorske istorije zahtijeva kontinuirani fokus koji se manifestuje u njegovanju kulture sjećanja, Matica crnogorska je odlučila da sa drugim organizacijama iz zemlje i iseljeništva svake godine, 6. januara, odaje počast stradalima kod Medove, u nadi da će se u skorijoj budućnosti u tamošnjem lučkom akvatorijumu naći adekvatna lokacija za postavljanje spomen-obilježja, koje neće biti samo svjedočanstvo da se nadomak ovog albanskog grada nalazi ‘crnogorska plava grobnica’, već bi ona simbolički ukazivala na univerzalnu vrijednost rodoljublja, kao moralne dužnosti koju pojedinac ima i osjeća prema svojoj zajednici.

Obilježavanje 110 godina stradanja crnogorskih dobrovoljaca kod Medove predstavlja svojevrsnu opomenu svim sadašnjim i budućim crnogorskim vlastima, naročito u vremenu velikih geopolitičkih poremećaja u kojima živimo i kojima smo izloženi kao demografski mala država. Dosadašnje stečeno istorijsko iskustvo ukazuje na činjenicu da su naši vojno-politički saveznici, kako u prošlosti tako i sadašnjosti, gradili odnos na maksimi da su vječiti samo interesi. Zbog toga bi bilo iluzorno da nakon brojnih tragedija koje su nas pratile tokom XX vijeka budemo involvirani u globalne sukobe koji bi ugrozili biološku supstancu našeg naroda. Upravo na tragičnom primjeru medovskih stradalnika prepoznajemo kako su nerealne političke ambicije, odnosno avanturizam tadašnjeg crnogorskog suverena potkopale temelje naše državne kuće, na čiju obnovu smo čekali gotovo jedan vijek. Medova jeste simbol našeg stradanja koje je pokazalo da voskresenja ne biva bez smrti”, zaključio je mr Jovović.

The post Panel-diskusija – 110 godina od stradanja crnogorskih dobrovoljaca pod Medovom first appeared on BARinfo.

Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode.

“Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas ista nije realizovana. Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji”, ističe se u saopštenju.

The post Milatović u martu otkriva spomen-ploču poginulim crnogorskim junacima u Medovi first appeared on BARinfo.

Delegacija Matice crnogorske koju čine predsjednik mr Ivan Jovović, generalni sekretar Ivan Ivanović i predstavnik barskog Ogranka Matice crnogorske Neđeljko Đurović, koji od 2019. godine zvanično prisustvuju ovom odavanju počasti svojim sunarodnicima, zajedno sa brojnim delegacijama i civilima, položili su vijence u more u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce koji nisu preživjeli potapanje broda „Brindizi“. Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas obilježja crnogorskim stradalnicima nema.

U ime Matice Crnogorske prisutnima se obratio predsjednik Ivan Jovović, koji je, između ostalog, rekao da slika na najveću pomorsku, a ujedno i ratnu tragediju koja je u jednom danu zadesila crnogorski narod prije više od jednog vijeka, ne može i smije da izblijedi.

“Obavezni smo, ne samo pred istorijom, nego i pred budućim generacijama da ovo mjesto učinimo markerom nacionalnog i državnog identiteta, koji predstavlja egzemplar patriotskog čina jedne generacije crnogorskih iseljenika kojima su u brodolomu potopljene sve nade da će uspjeti da pomognu u odbrani svoje domovine od neprijatelja. Nažalost, njihova lična tragedija postala je ubrzo kolektivna, ne samo zbog neprijateljskih dejstava austrougarskih trupa, već i zbog licemjernog odnosa tzv. saveznika prema Kraljevini Crnoj Gori”, rekao je Jovović i dodao da je naša „plava grobnica“ dugo bila institucionalno zapostavljena od državnih organa Crne Gore.

“Zato ne možemo tražiti od susjeda ili bilo kojih drugih međunarodnih subjekata da poštuju crnogorske žrtve, da neko drugi umjesto nas čuva i njeguje ono što se zove nacionalno dostojanstvo. Gdje su danas i svih prethodnih godina i decenija na ovom mjestu trajnog pijeteta najviši državni funkcioneri Crne Gore, intelektualci, naučni i kulturni radnici? Zašto nikad resorno ministarsvo nije organizovalo đačke i studenske posjete ovom mjestu? Mnogo je u proteklom periodu otvorenih pitanja i nedoumica, uključujući i onu koja se još uvijek odnosi na prisutne istorijske kontoverze o ovoj pomorskoj tragediji crnogorske kraljevske vojske. Matica crnogorska ne želi samo da rječju i slikom tj. izložbama i knjigama čuva medovske stradalnike od zaborava, već ovom prilikom, u ime ove ustanove stavljam na raspolaganje našu stručnu pomoć, uključujući obezbjeđivanje finansijskih sredstava u cilju realizacije projekta, odnosno postavljanja dostojnog spomen-obilježja u lučkom akvatorijumu Medova”, istakao je Jovović.

Osim predstavnika crnogorske manjine u Vladi Albanije Marinka Ćulafića, događaju je prisustvovao i otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Tirani Pavle Karanikić, te delegacija UBNOR-a Bar u čije ime se prisutnima obratio sekretar Vukan Vujačić.

Obilježavanje velikog crnogorskog stradanja u Medovi, kao i godišnjica Božićnog ustanka, obilježeni su i na Cetinju, gdje su predsjednik cetinjskog Ogranka Matice crnogorske Luka Lagator i sekretar Ogranka Vesko Pejović položili cvijeće na „Lovćensku vilu“ i kod Spomenika crnogorskim ustanicima u Bajicama.

The post U Medovi obilježeno 110 godina od najveće pomorske tragedije Crne Gore first appeared on BARinfo.

„Dragom prijatelju, predsjedniku Begaju, takođe sam kazao nešto što je veoma važno za građane Crne Gore, a to je obilježavanje 110 godina od tragedije u Luci Medova. Izrazio sam nadu da ćemo 6. januara naredne godine, obilježavajući 110 godina od tragedije u Luci Medova 1916. godine, zajedno podići spomen-ploču i na taj način dodatno učvrstiti prijateljstvo između Albanije i Crne Gore“,  istakao je Milatović.

Podsjetimo, ova inicijativa je potekla od predsjednika Matice crnogorske mr Ivana Jovovića. On je 6. januara, prilikom obilježavanja godišnjice pomorske tragedije u Medovi, naglasio da bi takvo obilježje bilo pokazatelj dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Albanije.

“Iako su medovski stradalnici odavno dobili veličanstveni spomenik na Cetinju zahvaljujući donacijama njenih iseljenika, crnogorska država još od sticanja nezavisnosti nije konkretizovala inicijativu za podizanje spomenika u ovoj luci, koji bi podsjećao na jedan od nezaobilaznih datuma u istorijatu crnogorskog naroda. Tragika ovog događaja nosi univerzalnu poruku, a to je ideja patriotiozma koji je zaloga progresa svakog uređenog društva. Ako je stradalim francuskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu nedavno postavljeno spomen obilježje u Baru, smatram da ni albanski državni organi neće biti protivni ideji da na 110 godina od pogibije, 6. januara 2026, bude u Medovi postavljeno spomen obilježje koje bi bilo pokazatelj prijateljstva dva naroda, i pokazatelj dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Albanije. Naravno, obaveza Crne Gore je ovdje bazična da predloži da ovo mjesto bude proglašeno lokalitetom trajnog pijeteta, a što se stvara i njeguje preko kulture sjećanja koja započinje školskom literaturom i organizovanim edukativnim posjetama đaka i studenata onima koji su dali vječni zavjet pod barjakom crnogorskim.

Ova plava grobnica crnogorske kraljevske vojske predstavlja svojevrsni usud političkom stradalništvu koje je zadesilo Crnu Goru tokom XX vijeka, gdje je jedan brojčano mali a djelima veliki narod platio najveću cijenu ogromnim žrtvama pravo da nosi ponosno i slobodno ime Crne Gore. Nadam se da ovaj komemorativni događaj neće više biti skromnog institucionalnog karaktera već će dobiti novu formu i sadržaj. Na ovakvim mjestima nalazimo se u direktnoj vezi sa vlastitom tradicijom koja nam omogućava da bolje sagledamo našu prošlost i percipiramo izazove koji nas očekuju u budućnosti. Matica crnogorska je dala svoj doprinos kolektivnoj reanimaciji ovog krupnog istorijskog događaja, stoga apelujemo da se u koordinaciji nadležnih državnih organa obje države pronađe adekvatno mjesto u luci Medova, gdje bi se dostojanstveno odala počast najboljim crnogorskim sinovima”, rekao je u tadašnjem obraćanju mr Ivan Jovović.

The post Milatović predložio Begaju da se zajednički podigne spomen-ploča stradalima u Medovi first appeared on BARinfo.

Rodoljubi su se zaputili iz Sjeverne Amerike, na poziv crnogorske kraljevske Vlade, da pomognu u odbrani domovine.

Tog kobnog jutra oko osam sati, u blizini albanske luke Medova (San Giovanni di Medua, Sveti Ivan Medunski, Singjin) italijanski parobrod “Brindisi” je udario u podvodnu minu, nakon čega je potonuo.

Svake godine, ovaj se datum obilježava na prigodan način, na Cetinju, pored spomenika “Lovćenska vila”, podignutog stradalnicima u čast, ili na samom mjestu pomorske tragedije.

Ovog januara, polaganje vijenca u Medovi organizovala je Zajednica Crnogoraca Albanije na čelu sa Marinkom Ćulafićem, a govorili su predsjednik Matice crnogorske mr Ivan jovović, zatim Zoran Đukanović ispred Ministarstva za dijasporu Vlade Crne Gore, te Đuro Marković u ime UBNOR-a.

“Iako su medovski stradalnici odavno dobili veličanstveni spomenik na Cetinju zahvaljujući donacijama njenih iseljenika, crnogorska država još od sticanja nezavisnosti nije konkretizovala inicijativu za podizanje spomenika u ovoj luci, koji bi podsjećao na jedan od nezaobilaznih datuma u istorijatu crnogorskog naroda. Tragika ovog događaja nosi univerzalnu poruku, a to je ideja patriotiozma koji je zaloga progresa svakog uređenog društva. Ako je stradalim francuskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu nedavno postavljeno spomen obilježje u Baru, smatram da ni albanski državni organi neće biti protivni ideji da na 110 godina od pogibije, 6. januara 2026, bude u Medovi postavljeno spomen obilježje koje bi bilo pokazatelj prijateljstva dva natoda, i pokazatelj dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Albanije. Naravno, obaveza Crne Gore je ovdje bazična da predloži da ovo mjesto bude proglašeno lokalitetom trajnog pijeteta, a što se stvara i njeguje preko kulture sjećanja koja započinje školskom literaturom i organizovanim edukativnim posjetama đaka i studenata onima koji su dali vječni zavjet pod barjakom crnogorskim.

Ova plava grobnica crnogorske kraljevske vojske predstavlja svojevrsni usud političkom stradalništvu koje je zadesilo Crnu Goru tokom XX vijeka, gdje je jedan brojčano mali a djelima veliki narod platio najveću cijenu ogromnim žrtvama pravo da nosi ponosno i slobodno ime Crne Gore. Nadam se da ovaj komemorativni događaj neće više biti skromnog institucionalnog karaktara već će dobiti novu formu i sadržaj. Na ovakvim mjestima nalazimo se u direktnoj vezi sa vlastitom tradicijom koja nam omogućava da bolje sagledamo našu prošlost i percipiramo izazove koji nas očekuju u budućnosti. Matica crnogorska je dala svoj doprinos kolektivnoj reanimaciji ovog krupnog istorijskog događaja, stoga apelujemo da se u koordinaciji nadležnih državnih organa obje države pronađe adekvatno mjesto u luci Medova, gdje bi se dostojanstveno odala počast najboljim crnogorskim sinovima”, rekao je u obraćanju mr Ivan Jovović.

Đuro Marković je potencirao da su to “svijetli primjeri čojstva i junaštva, vođeni željom da se pridruže vojsci u odbrani svoje domovine, napadnute mnogo brojnijom i bolje opremljenom austrougarskom vojskom.

“Bili su riješeni da po dolasku u Crnu Goru stupe na front, ali ih je u tome spriječila zla kob. Danas smo ovdje da odamo poštu njihovim sjenama, kao veličanstvenom primjeru patriotizma, žrtvovanja za slobodu domovine”, zaključio je Marković.

Polaganju vijenca u Medovi prisutvovao je znatan broj žitelja našeg grada, a među njima je bio i Cvetko Bošković, čiji je otac preživio medovsku tragediju.

Ni 109 godina kasnije nisu razriješene okolnosti pod kojima se dogodila nesreća, niti kakva je sudbina novca prikupljenog za Crnu Goru od strane iseljenika. Država za koju su iseljenici došli da se bore i ostavili svoje živote u ledenoj vodi zaliva Medove nikada nije sprovela, niti zatražila detaljno istraživanje ove katastrofe.

The post Položeni vijenci u Medovi, na mjestu pomorske katastrofe first appeared on BARinfo.