Mila je iz Bijeljine došla u Bar i počela sa poslom maja 1990. godine. Od tada je rukovodila radom matične i područnih biblioteka.

Uređivala je književne programe (promocije, tribine, radionice…) u Baru, ali i Baranima van našeg grada, u bibliotekama širom Crne Gore. Bila je više od 25 godina selektor književnog segmenta festivala “Barski ljetopis” (iza čega su ostala i dva zbornika “Pasaži iz Bara”) i predsjednik literarnog žirija festivala “Susreti pod Starom maslinom”, učesnik stručnih simpozijuma bibliotekara regiona, autor djela “Knjiga na razmeđu: povodom 120 godina narodnog bibliotekarstva u Baru (1881-2011)” o stanju bibliotečke mreže u barskoj opštini, urednik izdavačke djelatnosti Kulturnog centra Bar, lektor i korektor većine izdanja te ustanove… Udruženje bibliotekara Crne Gore dodijelilo joj je 2011. najveću esnafsku nagradu “Dr Niko Simov Martinović”.

Novinari Radio Bara i Bar Infa, sa kojima je decenijama sarađivala na obostranu radost, žele joj da dugo i kvalitetno uživa u zasluženom odmoru.

The post Nakon 30 godina rada u Kulturnom centru, upravnica Biblioteke Mila Čordašević ispraćena u penziju first appeared on BARinfo.

“Poklon je posebno značajan u ovom trenutku, kada zbog aktuelne krize, ova institucija neće biti u prilici da izdvoji značajnija sredstva za obogaćivanje knjižnog fonda”, istakli su direktor Erol Marunović i upravnica Biblioteke Mila Čordašević.

Od danas će police Narodne biblioteke “Ivo Vučković”, Zavičajnog muzeja i galerije “Velimir A Leković”, krasiti vrijedne knjige koje, do sada, Kulturni centar nije posjedovao u svom knjižnom fondu, a građanima Bara biće omogućeno, kako je istakla upravnica Biblioteke, profesorica književnosti Mila Čordašević, sticanje novih znanja iz nauke, kulture i umjetnosti.

Donacija je stigla povodom Dana biblioteke “Ivo Vučković” i Svjetskog dana knjige i autorskih prava, čije je obilježavanje ove godine izostalo zbog pandemije koronavirusa.

“Iako iz već poznatih razloga, ova dva značajna datuma nismo mogli obilježiti onako kako smo planirali, 21. marta i 23. aprila, današnja radost je utoliko veća, jer nam donacija stiže u vrijeme kada se Kulturni centar Bar, u okviru kojeg djeluju ove organizacione jedinice, zbog problema izazvanih pandemijom koronavirusa, našao u teškoj finansijskoj situaciji, pa je neizvjesno kada ćemo biti u prilici da naše knjižne fondove obogatimo novim naslovima izdavačke produkcije”, kazala je Čordašević.

Direktor Kulturnog centra, Erol Marunović, takođe je istakao da je posebno značajno što je donacija stigla u ovom trenutku.

“Zadovoljstvo mi je što u ime Kulturnog centra i u svoje ime, mogu da se zahvalim Narodnom muzeju i direktorici dr Anastaziji Miranović na ovom divnom gestu. Posebno mi je drago što smo i u ovim vremenima koja su nas zadesila nastavili saradnju i uspjeli da ostvarimo naš plan kada je riječ o obogaćivanju knjižnog fonda. Za Centar, kao i naše korisnike, ovakve donacije znače mnogo. Dobili smo reprezentativna izdanja, koja na stručan i naučno utemeljen način tretiraju razne aspekte kulturno-istorijskog nasljeđa i tradicije Crne Gore, kao i njena najznačajnija umjetnička dostignuća. Zato, smatram, da je veoma važno da ovakve knjige budu dostupne široj javnosti, kako laičkoj, tako i stručnoj”, kazao je Erol Marunović.

Dr Anastazija Miranović, koja je sada na čelu Narodnog muzeja Crne Gore, bila je rukovodilac Galerije barskog Kulturnog centra, i sa te pozicije i kao žiteljka Bara, ali i kao istaknuta poslenica kulture, dala je značajan pečat njenom radu i afirmaciji na širem planu.

“Posebnu zahvalnost dugujemo inicijatorki ove akcije, uspješnoj istoričarki umjetnosti, likovnoj kritičarki, menadžerki u kulturi i turizmu, modnoj kreatorki, dr Anastaziji Miranović, našoj bivšoj koleginici”, naglasila je upravnica Biblioteke, Mila Čordašević.

“Narodni muzej, kao vrhovna institucija kulture naše države, sprovodi praksu dodjeljivanja vrijednih izdanja profilisanim institucijama kulture i obrazovnim ustanovama, čime na još jedan način ostvaruje svoju značajnu kulturološku misiju”, kazala dr Miranović, koja je istakla da joj je posebno zadovoljstvo što to danas  čini u gradu u kojem živi i instituciji u kojoj je radila.

“Sa tog aspekta, ali i zbog činjenice da se radi o ustanovi koja je prepoznata u kulturnom miljeu, ne samo Bara, već Crne Gore i šire, moje zadovoljstvo je tim veće, što u ime Narodnog muzeja, mogu da poklonim ove vrijedne knjige. Posebno mi je drago što će se one naći u rukama mojih Barana, ali i na policama Zavičajnog muzeja, Biblioteke i Galerije”, kazala je dr Anastazija Miranović.

Direktor Kulturnog centra Bar, Erol Marunović, uručio je dr Miranović povelju,u  znak zahvalnosti za doprinos radu i ugledu Biblioteke “Ivo Vučković”, a Narodnom muzeju Crne Gore zahvalnicu za podršku i uspješnu saradnju.

The post VIDEO: Narodni muzej donirao vrijedne knjige Kulturnom centru first appeared on BARinfo.

“Na ulaznim vratima su postavljena dezinfekciona sredstva, a svi članovi i posjetioci obavezni su da nose masku i pridržavaju se propisane fizičke distance”, kazala je rukovodilac Narodne biblioteke i čitaonice Mila Čordašević, gostujući u programu Radio Bara.

Čordašević očekuje stabilizaciju epidemiološke situacije, kako bi nastavili realizaciju započetih planova i programa, koji su u međuvremenu bili zaustavljeni. Među odloženim programima, u ovom periodu, bila su i dva bibliotečki, veoma bitna događaja, 21.mart-Dan biblioteke i čitaonice “Ivo Vučković” i 23.april-Svjetski dan knjige i autorskih prava. 

Povodom ova dva datuma, prošle nedjelje organizovana je akcija besplatnog učlanjenja u biblioteku pod sloganom “Ne odustaj od čitanja knjige nikada”, a rezultati su više nego dobri. “Učlanjeno je 255 novih korisnika, od toga su 180 odrasli, a 75 djeca. Još veće iznenađenje predstavlja činjenica da je među učlanjenima puno novih korisnika, koji po prvi put koriste bibliotečke usluge”, smatra Čordašević.

“Brojke govore koliko je knjiga nedostajala našim sugrađanima za ovih mjesec i po dana, kada je biblioteka bila zatvorena. Sada su, na neki način, uspjeli da iskoriste akciju koju smo omogućili i besplatno dobiju člansku kartu”.

“Lično smatram da je knjiga i u vrijeme izolacije prilično dugo bila najbolji izbor. To su i potvrdili novoučlanjeni korisnici naših usluga, pokazujući da im nedostaje knjiga u štampanoj formi. Bez obzira na ono što pruža internet, pametni mobilni telefoni, televizija i online predstavljanja različitih sadržaja, ljubiteljima i poštovaocima knjige ona nedostaje u svom originalnom formatu. To me jako raduje, jer sam veliki pobornik čitanja knjige u klasičnoj, štampanoj formi. Isto je i sa korisnicima naše biblioteke, kojih možda u odnosu na neke druge, veće biblioteke, nema u tako velikom broju, ali ono što je nesumnjivo je da su u pitanju provjereni, odani članovi, kojima je knjiga uvijek dobrodošla”, istakla je Čordašević. 

Uz već otvorenu biblioteku i današnje otvaranje čitaonice (od 7-18h radnim danima i od 7-12h subotom), zaposleni u biblioteci očekuju dodatnu epidemiološku stabilizaciju situacije, kako bi se vratili realizaciji mnogobrojnih programa i planova. Među njima je organizacija okruglog stola na temu “Nova uloga školske biblioteke”, posvećena školskom bibliotekarstvu, kao jednoj od važnijih karika u razvoju savremenog bibliotekarstva uopšte.

Planiran je i program pod nazivom “Gosti kao bibliotekari” u kojem bi učestvovali naši sugrađani, članovi različitih profila i ljubitelji raznovrsnih književnih žanrova, s obzirom da biblioteka usluge pruža raznovrsnoj populaciji, djeci, odraslima, penzionerima, zaposlenima, naučnicima i brojnim drugim čitalačkim profilima.

“Namjeravamo da u goste pozovemo ljude, naše sugrađane, za koje znamo da puno čitaju, da nam iz svog ličnog ugla preporuče nekoliko knjiga za čitanje. Sve ovo ćemo organizovati, iako još uvijek ne znamo kako i na koji način. Moguće je da to uradimo i putem online programa, a ako ne bude tako, kada sve ovo prođe, vratićemo se uobičajenoj realizaciji sadržaja”, zaključila je Mila Čordašević.

The post Čordašević: Knjiga je u vrijeme izolacije bila najbolji izbor first appeared on BARinfo.

“Mole se članovi i posjetioci da poštuju preporuke Instituta za javno zdravlje, odnosno da nose masku, drže propisanu fizičku distancu i vrše dezinfekciju ruku na ulazu u bibliotečke prostorije”, kazala je Mila Čordašević, rukovodilac Biblioteke.

U ovoj instituciji su prijatno iznenađeni rezultatima akcije besplatnog učlanjenja u Narodnu biblioteku i čitaonicu „Ivo Vučković“, koja je upriličena 8. maja, povodom Dana Biblioteke i Svjetskog dana knjige i autorskih prava. Tom prilikom je primljeno 255 novih članova, među kojima je puno onih koji do sada nisu koristili bibliotečke usluge, što pokazuju da kod Barana postoji veliko interesovanje za knjigu.

The post Od srijede počinje rad čitaonice, upisano preko 250 novih članova Biblioteke first appeared on BARinfo.

“Kako je zbog pojave pandemije koronavirusa bila onemogućena realizacija akcije besplatnog učlanjenja povodom obilježavanja Dana Biblioteke i Svjetskog dana knjige i autorskih prava, odlučeno je da se besplatan upis u barsku Biblioteku organizuje u petak, 8. maja 2020. godine u vremenu od 7 do 19 časova”, rekla je Mila Čordašević, rukovodilac Biblioteke, napominjući da je čitaonica je i dalje zatvorena za korisnike bibliotečkih usluga.

The post Produženo članstvo u Biblioteci svima kojima je isteklo u toku epidemije first appeared on BARinfo.

Labud N. Lončar, predsjednik Udruženja “Nekazano”, predao je upravnici Biblioteke, Mili Čordašević, po pet primjeraka knjige Gorana Pejovića Gule “Let plavog safira”, Vukosava Delibašića “U vrtlogu vremena” i Damira Marasa “Deset zapovijedi srca”, te komplet od četiri knjige, u kojima se pojavljuju kao suizdavači sa Književnom zajednicom “Vasa Pelagić” iz Banja Luke.

Mila Čordašević je tom prilikom istakla kako je “Nekazano” najveći donator Biblioteke u knjigama, i to u rangu udruženja, preduzeća i organizacija.

Biblioteka će blagovremeno obavijestiti javnost o danu kada će se organizovati akcija besplatnog učlanjenja povodom Dana Biblioteke i Svjetskog dana knjige i autorskih prava.

Lončar je istakao da je Udruženje “Nekazano” doniralo veliki broj knjiga i časopisa Osnovnoj školi “Anto Đedović”, kao i Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi iz Bara, a u planu je doniranje knjiga za ostale škole u Baru, Ulcinju i Virpazaru.

The post Zahvalnica Biblioteke za Udruženje Nekazano first appeared on BARinfo.

“U vrijeme kada su se svi programi u Kulturnom centru obustavili, bila je zatvorena i čitaonica za posjetioce, ali smo radili na pozajmici knjiga sve do 19. marta, dva dana pred naš rođendan. To mi je baš teško palo zato što smo pripremili jednu zaista lijepu cjelodnevnu manifestaciju posvećenu obilježavanju dana biblioteke. Jedino što smo uspjeli da uradimo jeste to što smo poslali povelje i zahvalnice onima koji su zaslužni za rad biblioteke i onima koji su, na neki način, uticali na njen ugled. Sve ostale programe – cjelodnevno besplatno učlanjivanje novih korisnika, okrugli sto posvećen školskom bibliotekarstvu, gosti bibliotekari… smo odložili za neko bolje vrijeme kada se sve ovo završi”, kazala je Čordašević.

Kako kaže, predosjetili su da će doći vrijeme kada će se zatvoriti biblioteka, te su svojim članovima davali predloge da uzmu što više knjiga.

“Nadam se da smo u tome uspjeli, ali nije mi drago zbog onih koji puno čitaju. da sada, kada imaju vremena, ne mogu doći do nekih naslova do kojih im je naročito stalo”, istakla je.

Čordašević je navela da u vrijeme kada nam se u dušu uvukla anksioznost, posebno treba obratiti pažnju na sadržaj koji čitamo, gledamo i slušamo.

“Na televiziji imamo veliki broj kanala na kojima se emituju dobri i kvalitetni filmovi, ali možda ne bi bilo na odmet da se vratimo nekim starim, dobrim humorističkim serijama koje su nas svojevremeno oduševljavale i uveseljavale. Na internetu i Youtube-u se mogu pronaći snimci dobrih koncerata, pozorišnih predstava i ostalih, kvalitetnih sadržaja koji su prilagođeni za sve uzraste, od najmlađih do najstarijih. Treba pronaći u svojoj kućnoj biblioteci ili od prijatelja knjige koje odišu optimizmom, humorom, nekim vedrim događajima i naravno gledati filmove koji opuštaju, slušati dobru muziku, naročito onu koja smanjuje stres, poboljšava koncentraciju…”, objasnila je.

Ona je kazala i to da, iako su ovi dani izolacije teški svima, ipak pružaju priliku da se vratimo nečemu što u brzom tempu savremenog života nismo imali nikad dovoljno vremena.

“To je, prije svega, okupljanje u krugu porodice, što je jako važno, jer po meni je porodica stub života. Možda ne bi bilo loše da se vratimo čitanju poezije koja je postala zapostavljena. Zaboravili smo šta dobri stihovi i dobra poezija mogu učiniti za čovjekovo raspoloženje”, kazala je.

U vremenu kada smo izloženi različitim stresovima izazvanim strahom od virusa, nestašice, nemoći od nepoznate pošasti, Čordašević je kazala da moramo naći način kako bi pobjegli od crnih misli i kako bi iz svega izašli psihički i fizički normalni i zdravi.

“Da ste me na samom početku pitali, ja bih, kao i većina ostalih čitača, preporučila Bokačov ‘Dekameron’, ‘Kugu’ Albera Kamija, ‘Besnilo’ Borislava Pekića, jer sam na početku izolacije čitala naslove koji su po samoj prirodi prilično teški. Međutim, kako bih se oslobodila crnih misli, ostavila sam po strani suviše tešku i ozbiljnu literaturu i prvo pročitala izvanrednu knjigu Viktora Frankla ‘Čovjekovo traganje za smislom’ u kojoj autor, porodični ljekar u Beču, svjedoči o tome kako je kao Jevrej proživio četiri godine u zarobljeništvu u koncentracionom logoru. Ovih dana sam odlučila da se družim isključivo sa vedrim knjigama koje mi itekako pomažu da zaboravim na svakodnevnicu”, objasnila je.

Upravnica Narodne biblioteke i čitaonice “Ivo Vučković” izdvojila je i neke naslove koje predlaže za čitanje.

“Preporučila bih knjigu ‘Male žene’ autorke Luize Mej Alkot – to je topla porodična priča, proglašena najvažnijim ženskim romanom svih vremena. Inspirisana je životom same autorke, ekranizovana je, dramatizovana kao pozorišna predstava, a služi i kao predlog za mjuzikl i operu. Druga knjiga je autobiografija Marine Abramović, kontroverzne umjetnice, naslovljena ‘Prolazim kroz zidove’- njena životna priča koja je u isto vrijeme dirljiva, šokantna i duhovita, opisana na vrlo živopisan i upečatljiv način. Tu je i knjiga malo poznatog pisca Alvara Arbina koji je napisao istorijski roman ‘Simfonija vremena’. To je ujedno uzbudljiva, ljubavna priča, ali i snažna istorijska spletka kroz nekoliko vjekova, istorijski triler napisan na preko 550 strana, ali koji se čita u jednom dahu”, objasnila je Čordašević.

S obzirom da živi sama, izolacija joj, kaže, nije teško pala.

“Ranoranilac sam, ujutru obavezno radim vježbe joge, disanja i istezanja, to je ono što je nama starijim ljudima neophodno. Nakon doručka i napitaka za osnaživanje imuniteta slijedi čitanje knjige, pa sređivanje kuće, a nakon toga odmaranje uz neki dobar film. Najmanje dva filma dnevno odgledam, na svu sreću ima i onih koje nisam gledala. Naravno tu je i druženje na daljinu sa prijateljima i ljudima do kojih mi je stalo, ali nastojimo da ta priča ne bude isuviše tmurna i teška. Zamolila sam sve prijatelje i rodbinu da malo više razgovaramo o lijepim temama kako bismo sami sebi olakšali, da ove stresove koje doživljavamo, podnesemo što lakše”, zaključila je Čordašević.

The post Mila Čordašević: Čitajte knjige koje odišu optimizmom i humorom first appeared on BARinfo.

BAR INFO: Od ponedjeljka ste počeli rad u prostorijama koje sada imaju novo, moderno ruho i znatno bolje uslove. Šta ta inovacija tačno podrazumijeva, zbog čega će Baranima biti još draže da pohode biblioteku, a i bibliotekarkama da dolaze na posao?

ČORDAŠEVIĆ: Željno smo iščekivali ovaj dan, kako zaposleni u biblioteci, tako i čitaoci kojima je knjiga itekako značajna u njihovom duhovnom i obrazovnom segmentu života. O tome najbolje svjedoči gužva koja već prvih dana vlada na pozajmnim odjeljenjima za djecu i odrasle. Renoviranje bibliotečkih prostorija nije podrazumijevalo specifičnu inovaciju, nego krečenje, postavljanje novih podnih obloga, trakastih zavjesa, kao i ambijentalno preuređivanje čitaonice za odrasle. Posao je započet 26. decembra, a s obzirom da je obavljano u jeku prazničmih dana, relativno brzo je i završeno. Organizator ovih poslova Mirko Bujišić, uspio je da blagovremeno obezbijedi tehničke uslove za rad, a i za vrijeme praznika je, priznaćete, bilo jako teško pronaći odgovarajuće majstore. Bibliotečko osoblje je uložilo zaista maksimalan napor ne samo na prebacivanju i ponovnom smještanju knjiga po univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji shodno standardima. Radili smo i fizičke poslove, u čemu su nam pomogle kolege, pa zahvalnost dugujemo Ljilji, Vidu, Mirku, Blažu, Peđi, Iliji, Igoru koji nisu žalili snagu da nose teške pakete, namještaj… Objektivno, najveću zahvalnost dugujemo direktoru Erolu Marunoviću, koji je od samog početka dolaska na čelo Kulturnog centra, pokazao veliko razumijevanje za bibliotečko poslovanje, te nam je već prve sedmice obezbijedio nove police za knjige, a potom usmjerio novčana sredstva za kupovinu najnovijih naslova, dok je o njegovom doprinosu za uspješnu priču o renoviranju biblioteke, izlišno i govoriti… U svakom slučaju, mi smo kao bibliotečko osoblje prijatno iznenađeni entuzijazmom, voljom i težnjom gospodina Marunovića da u svim radnim jedinicama Kulturnog centra omogući bolje uslove za rad, što je nama jako bitno, a očigledno je svakome ko ulazi u naše objekte. O njegovim naporima koje čini na planu javne djelatnosti i programskih aktivnosti Centra, javnost je već upoznata… Nadam se da će u bibliotekci od sada, pored nas koji smo poslom vezani za nju, uživati i svi oni koji je posjećuju.

BAR INFO: Barska biblioteka je poznata po bogatom knjižnom fondu. Sa koliko knjiga raspolaže?

ČORDAŠEVIĆ: Da, imamo dobar knjižni fond. Upravo radim na godišnjem izvještaju, pa imam i najsvježije podatke. Početkom 2020. evidencije pokazuju da imamo ukupno 84.408 publikacija knjižne građe. To podrazumijeva monografske publikacije (knjige) i serijske publikacije (novine, revijalni listovi, časopisi i druga periodika). Uz to imamo i 1.671 jedinicu neknjižne građe. Prema tome, ukupan knjižni fond je 86.079 publikacija. S obzirom da na početku svake godine rashodujemo jedan dio periodike i knjiga, dobro je što uz prinovljeni fond balansiramo i održavamo ga iznad 85.000 izdanja.

BAR INFO: Da li pratite zahtjeve i ukus čitalaca, kojim izdanjima novijeg datuma bi, prema Vašoj procjeni, trebalo obogatiti biblioteku?

ČORDAŠEVIĆ: Redovno vodimo spisak deziderata (naslovi koje biblioteka nema, a čitaoci traže, ili mi procijenimo da bi trebalo da se nađu na našim policama). U zavisnosti od finansijskih sredstava, godinama već nastojimo da nabavnu politiku biblioteke vodimo onako kako to korisnici naših usluga očekuju. Redovno pratimo izdanja novijeg datuma, pokušavamo da izađemo u susret čitaocima. U prilog tome govori što kada nabavimo nove knjige, one jako rijetko ulaze u police, jer ih odmah nakon obrade čitaoci već sa pulta razgrabe.

BAR INFO: Koliko Barani čitaju i koji žanrovi su najčešće predmet njihovog interesovanja?

ČORDAŠEVIĆ: U eri smo elektronske knjige, što, priznajem, ima svoje prednosti, ali kako sam već dugo, dugo vremena vezana za štampanu knjigu, preferiram tu vrstu literature. Ipak, Barani čitaju dosta i koliko- toliko drže ravnotežu između trendova i štampanih izdanja. Izbor knjige zavisi od profila člana naše biblioteke. Pored osnovaca, srednjoškolaca, studenata imamo i zaposlene, nezaposlene, penzionere, domaćice, naučne radnike… Ipak, jedno znam- čita se proza, romani su nenadmašni, a poezija se nešto ne traži.

BAR INFO: Jeste li zadovoljni kako se naši sugrađani odnose prema knjigama?

ČORDAŠEVIĆ: Imamo lijepu naviku da najmanje tri- četiri puta godišnje šaljemo opomene “zaboravnim” članovima za neblagovremeno vraćanje pozajmljenih knjiga. Strpljivi smo, nikakve sankcije ne snose zbog toga, nakon opomena najveći dio knjiga bude vraćen.

BAR INFO: Da li Barani doniraju knjige biblioteci?

ČORDAŠEVIĆ: Kako da ne. Već godinama se naš knjižni fond velikim dijelom bazira na poklonima. Darodavci su sjajni, Barani su zaista ljudi koji vole da poklone knjige biblioteci. Pri tome ne računam na one koji žele da se oslobode knjiga koje predstavljaju tzv. “mrtav fond”- knjige koje jne cirkulišu… Nerijetko dobijamo i knjige kojih nemamo u svojim policama. Na vijest da se nakon renoviranja otvara biblioteka, izdavačka kuća “Nekazano” nam je donijela na poklon određen broj novih knjiga, a imamo i najave novih donacija. Ako me ne vara moje predosjećanje, biće to vrijedne knjige.

BAR INFO: Mlađa populacija pohodi biblioteku uglavnom kada su primorani da čitaju lektiru. Ipak, ima li u današnje vrijeme svijetlih izuzetaka, onih koji knjigu uzimaju u ruke isključivo iz čiste ljubavi prema pisanoj riječi?

ČORDAŠEVIĆ: Ne čitaju osnovci isključivo školsku lektiru. Traže i knjige za zabavu, razonodu, zanima ih čitanje. Čak i najmlađi, polaznici vrtića, listaju slikovnice. Mene to raduje.

BAR INFO: Imate li dovoljan broj knjiga za lektiru i s obzirom na Vaš dugogodišnji rad i ogromno iskustvo kada je pisana riječ u pitanju, koje knjige bi trebalo uvesti kao štivo za školsku omladinu?

ČORDAŠEVIĆ: Imamo lektiru, prva nam je obaveza da izađemo u susret osnovcima i srednjoškolcima. Pratimo reformu školstva, kupujemo naslove iz lektire. Ja bih kao obaveznu lektiru prvo uvela bonton, mislim da to današnjoj djeci treba. Roditelji nemaju puno vremena za njih, pa ih u školi treba naučiti pravilima lijepog ponašanja. Zaboravljaju da kažu “dobar dan”, “doviđenja”… Mislim da kućno vaspitanje pored obrazovanja jako utiče na čovjeka uopšte, pa tome treba posvetiti pažnju.

BAR INFO: Za kojim izdanjima trenutno vlada najveće interesovanje i raspolažete li sa dovoljnim brojem, među širom čitalačkom publikom, popularnih knjiga?

ČORDAŠEVIĆ: Koleginice su mi dale podatak da se na odjeljenju za djecu čitaju svi naslovi Gradimira Stojkovića. Taj beogradski pisac je izuzetno popularan, čitala sam neke njegove knjige i mogu reći da zanimljivo piše. Još mlađi čitaju Uroša Petrovića, koji je popularan i među predškolcima. Iznenadilo me je i obradovalo da se zavičajni pisac Milenko Ratković još uvijek čita. Naravno, već dugo godina nesmanjeno je interesovanje za knjigama o Hari Poteru. Odrasli se najviše bave romanima britanske književnice Lusinde Rajli, čitaju i švedskog pisca Fredrika Bakmana, kao i krimi- trilere Norvežanina Jua Nesbea… Bilo mi je neobično što se čitaoci ponovo vraćaju djelima Hamsuna Knuta… Od domaćih pisaca popularna su izdanja lake, komercijalne literature, Jelena Bačić Alimpić, recimo… Razumijem i to, bolje da i to čitaju, nego da gube vrijeme na gluposti… O ukusima se ne raspravlja, a čovjek treba da čita ono što njegovom mentalnom sklopu odgovara, što ga ispunjava.

BAR INFO: Nadajmo se da je renoviranje samo jedan od koraka u modernizaciji biblioteke. Šta bi trebalo još uraditi na njenom osavremenjivanju?

ČORDAŠEVIĆ: Opšte mišljenje u crnogorskom bibliotekarstvu je da se barska biblioteka zaista visoko kotira među javnim bibliotekama po osavremenjivanju rada. Još 2007. godine smo usvojili Cobiss platformu za elektronsku obradu knjiga, odnosno za katalogizaciju. Koleginice su pohađale kurseve, dobile licence. Dužna pažnja se posvećuje stručnom usavršavanju. Bibliotekarke kontinuirano dopunjavaju našu elektronsku bazu koja broji oko 47.000 unijetih i pohranjenih zapisa. Uz to, jedna smo od rijetkih biblioteka u Crnoj Gori koja vodi elektronsku pozajmicu knjiga- na Internetu se može pronaći koju knjigu imamo, koja je slobodna, koja na čitanju… Ponosimo se, zaista smo postigli zapažene rezultate na tom planu. Programom rada za ovu godinu zacrtali smo da nam je prioritet da počnemo rad na digitalizaciji bibliotečke građe. Prva faza podrazumijevala bi digitalizaciju zavičajne zbirke, jer nam je jako važno da na pravi način obezbijedimo čuvanje naše najvrijednije građe, da poboljšamo usluge i korisnicima omogućimo mrežnu dostupnost. Naglašavam da ovaj projekat iziskuje velika finansijska sredstva, ali su opravdana, jer dva knjižničara moramo poslati na obuku, nabaviti skenere sa pratećim aparatima, obezbijediti prostoriju za rad… Nadam se da ćemo uspjeti.

BAR INFO: Imate i dugogodišnju, uspješnu saradnju sa Organizacijom slijepih za Bar i Ulcinj. Možemo li kazati da je interesovanje naših slijepih i slabovidih sugrađana za uslugama biblioteke na zadovoljavajućem nivou?

ČORDAŠEVIĆ: Sporazum o saradnji je potpisan i za ovu godinu. Naša biblioteka se prihvatila obaveze da njihove zvučne knjige smjestimo u zasebnu prostoriju i ustupamo ih na korišćenje svim zainteresovanim, ne samo slabovidim i slijepim licima. Raspolažemo sa 434 zvučne knjige snimljene na CD- ima koje su vlasništvo Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj. Mislim da bi trebalo da interesovanje za ovim izdanjima bude veće, jer ima divnih stvari, a ponekad je lakše slušati nego čitati. Očekivala sam da će biti više zainteresovanih, pa bi trebalo raditi na animiranju javnosti.

BAR INFO: Koliko iznosi godišnja članarina?

ČORDAŠEVIĆ: Individualna članarina na odjeljenju za odrasle je deset, a na dječijem pet eura. Ne mijenjamo je više od dvije i po decenije. Pored individualne, kako bi privukli što veći broj članova, pružamo mogućnost svim institucijama za kolektivno učlanjenje. Iznos po članu je u tom slučaju dva i po eura. Zadovoljni smo brojem kolektivno upisanih članova. Praktikujemo i besplatno učlanjenje povodom Dana biblioteke, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Dana studenata, Dječije nedjelje… Iako članarina zaista nije skupa, evidentno je da je ljudima stalo da člansku kartu biblioteke dobiju bez nadoknade. Tokom prošle godine upisan je 1.071 novi član (654 odraslih i 417 djece).

BAR INFO: Prepoznati ste iskreni zaljubljenik i ljubitelj pisane riječi. Koje knjige biste preporučili našim slušaocima?

ČORDAŠEVIĆ: Preferiram klasike. Znam da tu čovjek nikada ne može da pogriješi. Vraćati se njima nikada nije izgubljeno vrijeme. U poplavi novih knjiga, štampa se zaista sve i svašta, pri čemu ne postoje naučne recenzije, književni prikazi, kritike što su načini da stručnjak kaže koju rečenicu od djelu… Puno se vremena izgubi da čitalac konstatuje da li ta knjiga zaslužuje vrijeme za čitanje ili ne.

BAR INFO: Šta Mila Čordašević trenutno čita?

ČORDAŠEVIĆ: Ne odvajam se od romana “Tvrđava” i “Derviš i smrt” Meše Selimovića i Andrićevih “Znakova pored puta”. Trenutno čitam i završavam knjigu “Krila golubice” britanskog pisca američkog porijekla Henrija Džejmsa. Divna drama za koju nisam čula dok mi Aleksandar Bečanović nije skrenuo pažnju na nju. Negdje sam na sredini čitanja i sjajnog putopisa “Dunav” Italijana Klaudija Magisa.

BAR INFO: Koje je radno vrijeme biblioteke?

ČORDAŠEVIĆ: Biblioteka radi od sedam do 19 sati, a subotom od sedam do 12 časova. U julu i avgustu tradicionalno koristimo godišnje odmore i radimo u jednoj smjeni.

The post Završeno dugo očekivano renoviranje Narodne biblioteke first appeared on BARinfo.

“Povodom obilježavanja Nacionalnog dana podizanja svijesti o bibliotekama, koji organizuje Univerzitetska biblioteka Crne Gore, u okviru akcije ‘Biblioteke za studente’, a u cilju afirmacije biblioteka u procesu obrazovanja, kao i pojačanog edukativnog, kulturnog i naučnog uzdizanja čitalaca, u petak, 4. oktobra vršiće se besplatan upis za sve studente.

Takođe, povodom obilježavanja Dječje nedjelje, Biblioteka je podržala aktivnosti OŠ ‘Jugoslavija’ i omogućila besplatan upis za 140 učenika, odnosno pet odjeljenja V razreda – od ponedjeljka  7. do četvrtka 10. oktobra sa početkom u 13:30h. Cilj ove akcije je podsticanje čitanja i učenja kod mladog naraštaja”, kazala je za Bar Info Mila Čordašević, rukovodilac Biblioteke.

The post Biblioteka organizuje akciju besplatnog upisa za učenike i studente first appeared on BARinfo.

Iskreno i emotivno o njima su, prvenstveno kao o prijateljima i plemenitim ljudima, a zatim kao angažovanim članovima društva govorili: Mila Čordašević – upravnica Narodne biblioteke i čitaonice, dr Milanka Vraneš, prof. Milanka Čejović i mr Miodrag Banović. Omažu su prisustvovali i članovi KUD “Jedinstvo” i porodice preminulih.

U uvodu programa Mila Čordašević je istakla: “Ja sam naučila da svako prijateljstvo ima svoju priču. A moja kaže da imam sreću što sam okružena sa nekoliko prijateljica koje mi život čine bogatim i vrijednim. Jednu sam nedavno izgubila, moju zemljakinju, plemenitu, hrabru, energičnu i uvijek raspoloženu Racu Milošević, koja me naučila da je prijateljska ljubav nesebična, uzajamna i da nikada ne prestaje. Čak ni danas, kada se prisjećamo dugogodišnjeg druženja, ne samo sa njom, već i sa Verom Kovačević, koja je uspješno vodila KUD ‘Jedinstvo’, Pavlom Marđokićem i drugim članovima ovog Društva“.

Nakon minute ćutanja, kojim je odata počast svim preminulim članovima društva, publici se obratila inicijator omaža dr Milenka Vraneš. “Uz pjesmu, nastupe, druženja su se rodila trajna i neraskidiva prijateljstva, jača od svih turulencija savremenog doba, koja su služila kao pojas za spasavanje. Krizu koja se uvlačila u sve pore društva smo svi osjećali, posebno oni senzitivniji koji su često komentarisali u nevjerici da se sve to dešava i nama. Bilo je varnica i prijekora, pa čak i bučnih rasprava o nečemu što se nije moralo raspravljati u društvu koje je samo vapilo za pjesmom i pozitivnim druženjem”, kazala je dr Vraneš.

Ona je potom sa posebnim pijetetom podsjetila na svoju prijateljicu, dugodišnjeg člana KUD “Jedinstvo” arhitektu Radmilu Radu Milošević: „Raca je voljela da nas ugosti u svom domu i bila radosna kada bi se posjećivali i družili o slavama, posebno kod naše Mikice, Željane-Željke, gdje smo se uz pjesmu gostili svakojakim đakonijama i uživali u aranžmanima domaćica. Energija kojom je Raca zračila se prenosila na društvo, a potom i na našim probama i nastupima. Najljepše smo se provodili posle obavljenog nastupa, kada bi nam društvo organizovalo druženje i gozbu. To su bili neponovljivi trenuci, Raca bi se radovala kao dijete. Takvog velikog čovjeka i druga, pouzdanog prijatelja je imalo naše Društvo, svi smo to osjećali i zahvalni smo Bogu da nam je dao priliku da sa njom živimo i družimo uz muziku i pjesmu”.

O dugogodišnjoj predsjednici KUD “Jedinstvo” na omažu je govorila profesor Milanka Čejović koja je saopštila njenu opsežnu radnu biografiju, a Miodrag Banović je biranim riječima podsjetio na nezaboravne trenutke i veliki doprinos KUD-u “Jedinstvo” velikog i iskrenog čovjeka, Pavla Marđokića.

Na kraju druženja, profesor Milanka Čejović, Miodrag Banović i profesor Ljiljana Omerdić iz publike su biranim riječima, ispunjenim emocijama, tugom i pijetetom, podsjetili na neke od događaja vezanih za ove ličnosti i ispričali anegdote koje su potvrdile da je riječ o ljudima koji su bili kreativni, snažnog duha, zabavni i iznad svega prijatelji, te da i nije čudo što je njihovo angažovanje ostavilo višedecenijski pečat na cjelokupnu društvenu zajednicu.

The post Omaž preminulim članovima KUD Jedinstvo first appeared on BARinfo.