Poseban razlog za zadovoljstvo predstavlja ovogodišnji upis: 168 učenika raspoređenih u šest odjeljenja opšte gimnazije, kao i novo odjeljenje matematičke gimnazije sa 15 učenika. Za Gimnaziju je to i potvrda interesovanja učenika i roditelja, ali i dodatna obaveza da opravda ukazano povjerenje.

Sa direktoricom Milenom Bajagić u emisiji iz kulture i obrazovanja “Mozaik”, razgovarali smo o njenom profesionalnom putu, prvim mjesecima rukovođenja školom, promjenama koje učenike očekuju od septembra, razvoju savremenih obrazovnih programa, ulozi nastavnika i planovima za budućnost ove barske obrazovne ustanove.

RB/BI: Vaš profesionalni put odvijao se od neposrednog rada sa učenicima do upravljanja jednom od najvažnijih obrazovnih ustanova u Baru. Kako biste danas, sa iskustvom koje imate iza sebe, opisali taj put i ono što Vas je opredijelilo da preuzmete rukovodeću ulogu? Od nastavnice biologije do direktorke?

Milena Bajagić: Moj profesionalni put počeo je tamo gdje, po mom mišljenju, i počinje svaka dobra priča o obrazovanju, u učionici. Pedagoški rad započela sam 2014. godine, kada sam, nakon završenih studija i pripravničkog staža, započela profesionalni rad u obrazovanju. Kao nastavnica biologije imala sam priliku da svakodnevno radim sa učenicima, prepoznajem njihove talente, razvijam njihova interesovanja i zajedno sa njima ostvarujem rezultate.

Upravo taj neposredni rad sa učenicima dao mi je najbolje razumijevanje obrazovanja i onoga što školi zaista treba.

Kasnije sam preuzimala sve odgovornije uloge, od rada na projektima i vođenja stručnog aktiva, preko rada sa darovitim učenicima i uređivanja školskog časopisa, do upravljanja obrazovnom ustanovom.

Posljednjih osam mjeseci, koliko sam vodila Gimnaziju, kao vršiteljka dužnosti direktorice, bili su posebno intenzivni. To iskustvo mi je pokazalo koliko jedna škola zahtijeva istovremeno dobru organizaciju, poznavanje sistema, odlučnost, ali i sposobnost da slušate ljude.

Danas, kao direktorica Gimnazije, želim da spojim upravo ta dva iskustva: iskustvo nastavnice koja razumije učionicu i iskustvo rukovoditeljke koja zna kako da ideju pretvori u konkretan rezultat.

RB/BI: Koliko Vam iskustvo rada u učionici pomaže u rukovođenju Gimnazijom i koliko je važno da osoba koja donosi odluke o školi prethodno neposredno poznaje potrebe učenika i nastavnika?

Milena Bajagić: Mislim da je to jedna od mojih najvećih profesionalnih prednosti.

Kada ste godinama u učionici, znate kako izgleda školski dan iz perspektive nastavnika i učenika. Znate koliko pripreme, energije i odgovornosti stoji iza jednog časa. Zato, kada danas donosim odluke kao direktorica, trudim se da nikada ne izgubim iz vida ono najvažnije, kako će ta odluka uticati na nastavu, nastavnika i učenika.

Dobro rukovođenje školom, po mom mišljenju, upravo je spoj pedagoškog razumijevanja i menadžerske odgovornosti.

RB/BI: Nakon osam mjeseci na čelu Gimnazije, sada i sa punim mandatom direktorice, možete napraviti svojevrsni prvi bilans. Što ste za to vrijeme naučili o upravljanju, a što ste prepoznali kao najveće izazove i prioritete?

Milena Bajagić: Naučila sam da direktor škole mora istovremeno da bude organizator, pedagog, menadžer, pregovarač i, kada je potrebno, neko ko donosi teške odluke.

Ali sam naučila još nešto važno, nijedna ozbiljna promjena ne može se napraviti sama.

Za ovih osam mjeseci bilo mi je važno da sagledam sistem, njegove potencijale i probleme, a onda da postavimo prioritete i počnemo da ih rješavamo.

Neke stvari su već realizovane, neke su u toku, a za neke smo napravili temelje za naredni period.

Ne želim da se moj rad mjeri brojem obećanja, već brojem stvari koje smo zaista promijenili.

RB/BI: Prije nego što nam nešto kažete o promjenama koje su u Gimnaziji realizovane, važno je spomenuti ovogodišnji upis. Kakvu poruku Vam šalje podatak da je školu izabralo 168 učenika, uz novo odjeljenje matematičke gimnazije?

Milena Bajagić: Rezultat ovogodišnjeg upisa za nas je zaista značajan i doživljavam ga kao veliko priznanje povjerenja učenika i roditelja u našu Gimnaziju.

Ove godine smo upisali 168 učenika u opštu gimnaziju, raspoređenih u šest odjeljenja, kao i jedno odjeljenje matematičke gimnazije sa 15 učenika.

Posebno raduje činjenica da smo među školama koje bilježe izražen rast broja učenika koji biraju upravo Gimnaziju. Za mene to nije samo statistički podatak. To je signal da učenici i roditelji prepoznaju kvalitet koji pružamo, ali i potencijal koji imamo za dalji razvoj. Naše je sada da to povjerenje opravdamo.

RB/BI: Upravo formiranje matematičkog odjeljenja predstavlja novinu za Gimnaziju. Šta ono konkretno donosi školi i, još važnije, kakav obrazovni koncept želite da razvijete kroz rad sa ovim učenicima?

Milena Bajagić: Otvaranje odjeljenja matematičke gimnazije vidim kao važan iskorak u razvoju naše škole.

U ovo odjeljenje upisali smo 15 učenika koji su pokazali interesovanje i potencijal za intenzivnije izučavanje matematike i prirodno-matematičkih oblasti.

Naš cilj nije da to bude samo odjeljenje sa većim brojem časova matematike. Želimo da razvijamo savremen, interaktivan i istraživački pristup nastavi, u kojem će učenici biti aktivni učesnici procesa učenja.

Planiramo i saradnju sa drugim gimnazijama koje već imaju matematička odjeljenja, kako bismo razmjenjivali iskustva, primjere dobre prakse i otvarali mogućnosti za zajedničke aktivnosti učenika i nastavnika. Od ovih učenika očekujemo mnogo, ali im mnogo i nudimo.

Želimo da iz ovog odjeljenja izađu pravi znalci, radoznali intelektualci koji neće učiti samo da bi riješili zadatak, već će željeti da razumiju kako i zašto nešto funkcioniše.

RB/BI: Da li matematičko odjeljenje posmatrate kao izolovan projekat ili kao prvi korak ka razvoju šireg spektra specijalizovanih i savremenih obrazovnih programa u Gimnaziji?

Milena Bajagić: Svakako. Mislim da savremena gimnazija mora učenicima ponuditi mogućnost da razvijaju svoje talente i interesovanja na različite načine.

Matematičko odjeljenje je jedan od pravaca, ali želimo da istovremeno razvijamo STEM, robotiku, istraživački rad, prirodne nauke, međunarodne projekte i druge programe.

Naš cilj nije da stvaramo samo učenike sa visokim ocjenama, već mlade ljude koji znaju da misle, povezuju, istražuju i stvaraju.

RB/BI: Vi ste i sami kao nastavnica biologije ostvarili zapažene rezultate sa učenicima na državnim i međunarodnim takmičenjima. Koliko su ta iskustva uticala na Vaše razumijevanje rada sa talentovanim učenicima i koliko ih danas možete prenijeti na nivo cijele škole?

Milena Bajagić: Ti rezultati su mi posebno dragi jer iza svakog od njih stoje rad, povjerenje i odnos između nastavnika i učenika.

Imala sam zadovoljstvo da sa učenicima ostvarim značajne rezultate na državnim i međunarodnim takmičenjima. Izdvojila bih Olimpijadu znanja, gdje je Anđela Đokvučić osvojila prvo, a Milo Vučedabić treće mjesto, kao i rezultate u mentalnoj aritmetici, gdje smo na takmičenju u Ulcinju 2023. godine ostvarili najbolje rezultate u Crnoj Gori u više kategorija.

Ali nagrade same po sebi nisu ono najvažnije.

Najveća nagrada je kada vidite da je učenik prevazišao granicu za koju je sam mislio da postoji.

To iskustvo danas želim da prenesem na cijelu Gimnaziju, da prepoznajemo potencijal učenika i da im stvaramo uslove da ga razviju.

RB/BI: Veliki dio promjena koje najavljujete vezan je za STEM oblasti, robotiku i prirodne nauke. Zašto ste upravo tim oblastima dali toliko prostora u razvojnoj viziji Gimnazije?

Milena Bajagić: Zato što škola mora da priprema učenike za svijet koji ih čeka, a ne samo za svijet u kojem smo mi učili.

STEM nije samo tehnologija. To je način razmišljanja, postaviti pitanje, istražiti, eksperimentisati, povezati znanja i pronaći rješenje.

Želim da naši učenici ne budu samo korisnici tehnologije, već da razumiju kako ona funkcioniše i da dobiju priliku da sami stvaraju.

Zato razvijamo robotiku, unapređujemo računarsku opremu i radimo na stvaranju savremenog laboratorijskog prostora.

RB/BI: Kada govorimo o prirodnim naukama, posebno se izdvaja projekat savremene laboratorije. Šta će učenicima ona konkretno omogućiti i po čemu će se razlikovati od klasičnog kabinetskog pristupa nastavi?

Milena Bajagić: Radimo na stvaranju savremene laboratorije projektovane i opremljene u skladu sa standardima Evropske unije, sa posebnim akcentom na funkcionalnost, bezbjednost i kvalitet praktične nastave.

Materijali koji se koriste u laboratoriji su otporni na vatru i antikorozivni, što je posebno važno za prostor u kojem će učenici svakodnevno raditi sa različitim hemijskim supstancama i eksperimentalnom opremom.

Posebnu pažnju posvetili smo i bezbjednom skladištenju hemikalija. Predviđeni su specijalizovani ormari sa sistemom koji, u slučaju pojave isparenja, omogućava automatsko zaključavanje i aktiviranje sistema ventilacije. Na taj način se rizik od širenja isparenja i potencijalnog zagađenja prostora u kojem borave učenici svodi na minimum.

Za mene je važno da savremena laboratorija ne znači samo lijep i moderan prostor, već prostor koji je siguran, funkcionalan i prilagođen savremenim standardima obrazovanja.

A ono što je najvažnije, želimo laboratoriju u kojoj se prirodne nauke neće učiti samo iz udžbenika. Učenik treba da ima priliku da postavi hipotezu, uradi eksperiment, posmatra rezultat i sam dođe do zaključka. To je suština istraživačkog pristupa nastavi.

Dakle, ne pravimo samo laboratoriju, stvaramo prostor u kojem učenik može da uči nauku tako što je istražuje.

RB/BI: Robotika je još jedna oblast kojoj posvećujete pažnju. Šta će učenicima biti dostupno i koje vještine, osim tehničkog znanja, želite da razvijaju kroz takav rad?

Milena Bajagić: Radimo na nabavci savremenih robosetova i modernizaciji prostora i opreme za robotiku. Robotika je odličan primjer kako učenici mogu istovremeno primjenjivati znanja iz matematike, fizike, informatike i drugih oblasti.

Ali još važnije, kroz takav rad razvijaju logičko razmišljanje, kreativnost, timski rad i sposobnost rješavanja problema. To su kompetencije koje će im trebati bez obzira na to kojim će se zanimanjem jednog dana baviti.

RB/BI: Tokom ljetnjeg raspusta u školi su realizovani brojni radovi i nabavke. Šta je učenike konkretno dočekalo na početku školske godine i koliko su te promjene dio šireg plana, a ne samo estetskog uređenja škole?

Milena Bajagić: Za nas ovo nije bilo ljeto odmora, već ljeto rada, planiranja i konkretnih promjena.

Željeli smo da učenici odmah vide da se u njihovoj školi nešto promijenilo.

Radili smo na modernizaciji učionica, nabavci novog inventara i računarske opreme, opremanju učionica klima-uređajima, modernizaciji biblioteke, sportske sale i svlačionica, unapređenju robotike i pripremi savremene laboratorije.

Ali ono što mi je posebno važno jeste da se iza svega toga ne krije samo estetska promjena. Svaki projekat ima svoju obrazovnu funkciju. Želimo savremenu školu ne samo po izgledu, već po načinu na koji se u njoj uči.

RB/BI: Ulaganja se, međutim, ne odnose samo na učionice i nastavnu opremu. Koliko Vam je važno da Gimnazija bude prostor u kojem učenik želi da boravi, uči i provodi vrijeme i van samog časa?

Milena Bajagić: Tačno. Mislim da prostor u kojem učenik provodi veliki dio svog dana mora da bude funkcionalan, prijatan i podsticajan.

Zato smo pažnju posvetili i modernizaciji biblioteke, učionica, sportske sale i svlačionica.

Biblioteku želimo da razvijemo kao mjesto u kojem učenik ne dolazi samo po knjigu, već kao prostor za čitanje, učenje, istraživanje i kvalitetan boravak.

RB/BI: Kada govorimo o uslovima rada, učenike su dočekale i klimatizovane učionice, dok je najavljen i veliki servis sistema grijanja. Koliko su upravo ovakva, naizgled svakodnevna pitanja, važna za kvalitet obrazovnog procesa?

Milena Bajagić: Da. Učenici su novu školsku godinu dočekali u učionicama opremljenim klima-uređajima, što značajno olakšava rad i boravak tokom toplijih mjeseci.

Istovremeno, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, tokom septembra će biti urađen i veliki servis sistema grijanja, tako da novu grejnu sezonu dočekujemo spremni. To su možda svakodnevne stvari, ali upravo takve stvari direktno utiču na kvalitet rada učenika i nastavnika.

RB/BI: Posebno ste se bavili i sportskom infrastrukturom. Šta će u tom segmentu biti unaprijeđeno?

Milena Bajagić: Radi se na modernizaciji sportske sale i svlačionica, a nabavljen je i savremeni semafor za praćenje sportskih aktivnosti.

Sport je važan dio razvoja mladog čovjeka i želimo da učenici imaju uslove koji odgovaraju savremenim potrebama. Ne smijemo zaboraviti da škola ne razvija samo znanje. Razvijamo cjelovitu ličnost učenika.

RB/BI: Nakon svega što je tokom ljeta urađeno, da li je to početak većeg investicionog ciklusa ili je već sada moguće govoriti o narednim projektima?

Milena Bajagić: Ne. Nekoliko projekata je već u pripremi ili realizaciji. Očekujemo realizaciju razglasnog sistema u cijeloj školi, kao i uređenje glavnog ulaza u Gimnaziju.

Naš cilj je da se razvoj ne zaustavi nakon početka školske godine. Ovo nije projekat jednog ljeta. Ovo je proces modernizacije škole koji želimo da traje.

RB/BI: Govorili smo o prostoru, opremi i programima, ali školu prije svega čine ljudi. Šta želite da bude prepoznatljivo u načinu na koji vodite Gimnaziju i kakav odnos želite da izgradite sa zaposlenima?

Milena Bajagić: Želim da se prepoznaju odgovornost, otvorenost i spremnost da se problemi rješavaju, a ne odlažu.

Smatram da direktor mora biti osoba koja je dostupna zaposlenima, učenicima i roditeljima, ali istovremeno mora znati da preuzme odgovornost za odluke. Ne vjerujem u promjene koje se donose preko noći, ali vjerujem u kontinuiran rad, jasne prioritete i mjerljive rezultate.

I možda najvažnije, želim da se u kolektivu razvija osjećaj da svi radimo za isti cilj. Gimnazija nije direktor, niti je nekoliko pojedinaca. Gimnazija smo svi mi koji u njoj radimo i, prije svega, naši učenici.

RB/BI: Koliko Vam je važno da nastavnici budu aktivni učesnici u razvoju škole i da ideje za promjene dolaze i iz učionice, a ne samo iz uprave?

Milena Bajagić: Izuzetno. Nastavnik je čovjek koji je svakodnevno u neposrednom kontaktu sa učenikom i često najbolje zna šta je potrebno promijeniti ili unaprijediti.

Zato ne želim da se promjene kreiraju samo u kancelariji direktora. Želim da ideje dolaze iz učionice, od nastavnika i učenika, a da uprava škole stvori uslove da se te ideje realizuju. Mislim da se najbolji rezultati postižu kada ljudi osjećaju da nisu samo izvršioci, već učesnici u stvaranju škole.

RB/BI: Gimnazija „Niko Rolović“ ima dugu tradiciju i prepoznatljivo mjesto u obrazovnom životu Bara. Kako sačuvati ono što je vrijedno iz te tradicije, a istovremeno školu prilagoditi novim generacijama i savremenim obrazovnim potrebama?

Milena Bajagić: Mislim da tradicija i modernizacija nisu suprotstavljene.

Tradicionalne vrijednosti škole treba sačuvati, ali metode i alati kojima dolazimo do znanja moraju da se mijenjaju. Naša Gimnazija ima istoriju na koju treba da budemo ponosni. Ali upravo zato što poštujemo tu istoriju, imamo obavezu da budućim generacijama ostavimo školu koja će biti još bolja.

RB/BI: Savremena škola teško može funkcionisati izolovano od lokalne zajednice, institucija i drugih partnera. Koliko Vam je važna ta saradnja i koliko ona može ubrzati realizaciju školskih projekata?

Milena Bajagić: Veoma. Savremena škola ne može biti zatvoren sistem.

U prethodnom periodu trudili smo se da razvijamo saradnju sa Ministarstvom, lokalnom zajednicom, institucijama, organizacijama i drugim partnerima. Posebno mi je važno da kada se pojavi dobra ideja, tražimo način da je realizujemo. Nekada je potrebno znanje, nekada oprema, nekada finansijska podrška, a nekada samo dobra saradnja. Moj posao je da pronađem put od ideje do realizacije.

RB/BI: Kada podvučete crtu, šta je za Vas zapravo uspješna škola? Da li su to rezultati učenika, nagrade i prosječne ocjene ili nešto mnogo šire?

Milena Bajagić: Uspješna škola nije samo škola sa dobrim prosječnim ocjenama i nagradama.

To je škola u kojoj učenik želi da napreduje, nastavnik ima uslove da kvalitetno radi, roditelj ima povjerenje, a kolektiv osjeća odgovornost prema zajedničkom cilju. Naravno da su takmičenja, nagrade i rezultati važni. Oni pokazuju kvalitet rada. Ali jednako mi je važan učenik koji možda neće osvojiti medalju, ali će zahvaljujući školi postati samostalna, odgovorna i kvalitetna mlada osoba.

RB/BI: Imate li ambiciju da Gimnazija „Niko Rolović“ u narednim godinama postane škola koja će ne samo pratiti promjene u crnogorskom obrazovanju, već u pojedinim oblastima i sama postavljati standarde?

Milena Bajagić: Imam ambiciju, ali ne i potrebu da to samo deklarativno kažemo.

Ako želimo da budemo primjer drugima, to moramo pokazati rezultatima, kvalitetom nastave, rezultatima učenika, savremenim programima, odnosom prema zaposlenima, saradnjom sa institucijama i načinom na koji koristimo resurse koje imamo. Ne želim da Gimnazija bude najbolja samo na papiru. Želim da se kvalitet naše škole vidi u učionici, u rezultatima naših učenika i u tome kakvi mladi ljudi iz nje izlaze.

RB/BI: Kada pogledate ono što je urađeno tokom proteklih osam mjeseci, a zatim pogledate planove koje imate, šta je ono što tek dolazi i gdje biste voljeli da Gimnazija bude za nekoliko godina?

Milena Bajagić: Ovo što je urađeno tokom prethodnih mjeseci za mene nije završetak, već početak jednog većeg procesa.

Imamo projekte koji su već pokrenuti i očekujemo njihovu realizaciju, ali imamo i mnogo ideja koje tek treba pretvoriti u konkretne projekte. Ne želim da nakon nekoliko mjeseci kažemo: „Uradili smo mnogo“. Želim da za nekoliko godina možemo reći: „Promijenili smo način na koji ova škola funkcioniše, učimo i razvijamo se”. To je mnogo veći cilj.

RB/BI: Ako napravimo još jedan korak dalje, kada učenik posljednjeg dana svog srednjoškolskog obrazovanja izađe iz Gimnazije „Niko Rolović“, šta biste voljeli da ponese sa sobom, osim formalnog znanja koje je stekao?

Milena Bajagić: Voljela bih da ponese svijest o sopstvenim mogućnostima.

Da zna da može da postavlja pitanja, da istražuje, da griješi, pokušava ponovo i traži rješenja. Voljela bih da iz škole izađe kao mlada osoba koja ima znanje, ali i samopouzdanje, kritičko mišljenje, odgovornost i osjećaj za druge ljude.

Ako smo uspjeli da učeniku pomognemo da otkrije šta može i da vjeruje u sebe, onda smo uradili veliki posao.

RB/BI: I za kraj, kada biste danas morali da opišete Gimnaziju „Niko Rolović“ u samo tri riječi, koje bi to riječi bile, i zašto?

Milena Bajagić: Znanje. Potencijal. Budućnost.

Znanje, jer je ono temelj svega.

Potencijal, jer ga naši učenici i nastavnici imaju.

I budućnost, jer želim da zajedno napravimo školu koja će biti spremna za generacije koje dolaze.

Čuvajući ono najbolje iz naše tradicije, želimo da stvorimo Gimnaziju koja će biti savremena, otvorena i hrabra da ide naprijed.

The post Od učionice do direktorske kancelarije, Milena Bajagić sa novom vizijom barske Gimnazije first appeared on BARinfo.

Danas, sa pozicije rukovodioca ove prestižne ustanove, ona nastavlja da gradi školu koja ne počiva samo na ocjenama i diplomama, već na empatiji, sigurnosti i nepokolebljivim vrijednostima. Upravo o toj viziji škole kao mjesta u kojem je svako dijete prije svega sigurno i voljeno, razgovarali smo u emisiji „Mozaik“ u programu Radio Bara:

RB/BI: Cijeli Bar i Crna Gora pamte Vaš herojski čin iz oktobra 2024. godine, kada ste svojom prisebnošću i znanjem spasili život učeniku nakon tragičnog incidenta. Kako taj događaj danas definiše Vašu viziju o tome šta znači biti istinski pedagog i oslonac djeci u najtežim trenucima?

Milena Bajagić: Taj događaj me je podsjetio na suštinu našeg poziva. Nastavnici i pedagozi nijesu samo prenosioci znanja, već i ljudi kojima su djeca povjerena da ih razumiju, zaštite i podrže. U takvim situacijama reagujete prije svega kao čovjek. Vjerujem da pravi pedagog mora biti osoba koja je prisutna u životu učenika, koja prepoznaje njihove potrebe i pruža im osjećaj sigurnosti. Ako učenici znaju da u školi imaju oslonac i podršku, onda smo kao obrazovna zajednica ispunili svoju najvažniju misiju.

RB/BI: Učenici su Vam nakon tog događaja poručili da je kod Vas srce ispružena ruka. Koliko Vam je upravo to povjerenje đaka bilo motiv da prihvatite odgovornost rukovođenja Gimnazijom u ovom izazovnom periodu?

Milena Bajagić: Takve riječi učenika za mene predstavljaju veliku čast, ali i veliku odgovornost. Povjerenje koje mi učenici ukazuju snažan je motiv da radim još posvećenije i odgovornije. Kada sam prihvatila da vodim školu, imala sam jasnu želju da Gimnazija bude mjesto u kojem će se djeca osjećati sigurno, poštovano i podržano. Upravo to povjerenje mladih ljudi daje dodatnu snagu da se preuzme odgovornost i radi u interesu cijele školske zajednice.

RB/BI: S obzirom na Vaše iskustvo, a i stalne napore nadležnih institucija, koje konkretne mjere se preduzimaju kako bi se prevencija vršnjačkog nasilja podigla na još viši nivo i osigurala bezbjednost svih učenika?

Milena Bajagić: Prevencija vršnjačkog nasilja danas je jedan od najvažnijih zadataka svake škole. U našoj gimnaziji posebnu pažnju posvećujemo edukaciji učenika o toleranciji, kulturi dijaloga i međusobnom poštovanju. Organizujemo radionice, predavanja i programe prevencije u saradnji sa stručnim službama i relevantnim institucijama. Veoma važna je i saradnja sa roditeljima, jer samo zajedničkim djelovanjem škole, porodice i društva možemo stvoriti bezbjedno i zdravo okruženje za mlade.

RB/BI: Koliko učenika pohađa Gimnaziju u ovoj školskoj godini i kako se taj broj kretao u odnosu na prethodne godine?

Milena Bajagić: U ovoj školskoj godini našu gimnaziju pohađa približno 646 učenika raspoređenih u 24 odjeljenja. Interesovanje za školu stabilno je već duži niz godina i svake godine imamo veliki broj prijavljenih učenika. To potvrđuje da Gimnazija i dalje predstavlja jedan od najpoželjnijih izbora za nastavak školovanja među polumaturantima u Baru.

RB/BI: Pored opšte gimnazije, planirate li uvođenje novih smjerova koji bi pratili savremene potrebe tržišta rada i fakulteta?

Milena Bajagić: Gimnazija kao opšteobrazovna škola funkcioniše u okviru programa koji je definisan obrazovnim sistemom države, ali uvijek postoji prostor za potrebe koje prate savremene potrebe društva i tržišta rada. Roditelji su podnijeli inicijativu za otvaranje matematičkog smjera. To smo ozbiljno shvatili, uradili analizu potreba tržišta, kao i procjenu naših kadrovskih i prostornih kapaciteta, nakon čega smo Ministarstvu prosvjete uputili inicijativu za otvaranje opšteg smjera: matematičkog i filološkog. Matematički smjer sa većim obimom predmeta iz programiranja i savremenih tehnologija mogao bi učenicima omogućiti da po završetku škole budu konkurentni na tržištu rada, ali i da steknu odličnu osnovu za nastavak školovanja na fakultetima poput Elektrotehničkog, Mašinskog i Građevinskog. Ministarstvo prepoznaje našu inicijativu, ali ovakve odluke moraju biti sagledane kroz analizu broja učenika koji završavaju osnovnu školu, njihovog uspjeha i potreba tržišta.

RB/BI: Da li se i Gimnazija suočava sa problemom obezbjeđivanja stručnih kadrova, prvenstveno iz grupe matematičkih predmeta?

Milena Bajagić: U našoj gimnaziji Aktiv matematike trenutno je u potpunosti kompletiran i imamo veoma kvalitetan tim profesora. Riječ je o lijepoj sinergiji iskustva i mladosti. Prema djelimičnom utvrđivanju kvaliteta rada koje je sproveo Zavod za školstvo, aktiv je dobio izuzetno pozitivne ocjene i sve pohvale za kvalitet rada i posvećenost učenicima.

Posebno bih izdvojila našu mladu koleginicu, Andreu Čabarkapa, koja sa učenicima radi na brojnim projektima i takmičenjima, naročito u oblasti robotike i međunarodnog matematičkog takmičenja”Kengur”. Upravo kroz takve aktivnosti razvija se interesovanje učenika za matematiku, logičko razmišljanje i savremene tehnologije.

RB/BI: Gimnazija „Niko Rolović“ je decenijama stub obrazovanja u Baru. Kako planirate da ove godine obilježite Dan škole i na koji način će učenici biti uključeni u kreiranje programa?

Milena Bajagić: Dan škole je uvijek prilika da proslavimo znanje, uspjehe i zajedništvo naše škole. Planiramo niz kulturnih, umjetničkih i edukativnih aktivnosti u kojima će učenici imati centralnu ulogu, jer želimo da tog dana upravo oni pokažu svoju kreativnost i talente.

RB/BI: Da li će ovogodišnja proslava, prateći tradiciju, imati i humanitarni karakter kroz akcije poput onih koje su učenici i ranije pokretali?

Milena Bajagić: Humanitarne aktivnosti već godinama predstavljaju dio tradicije naše škole. Smatram da je veoma važno kod mladih razvijati osjećaj solidarnosti i društvene odgovornosti da se priključe i daju doprinos. U narednom periodu planirana je i humanitarna akcija „Njihov osmijeh vrijedi više“, koja ima za cilj prikupljanje novčanih sredstava za djecu u Bijeloj. Akcija će biti realizovana kroz organizaciju Dana društvenih igara, a njena realizacija planirana je u ponedjeljak, 16. marta sa početkom u 11 sati. Ovim putem pozivamo sve učenike, profesore, roditelje i građane da nam se pridruže.

RB/BI: Približava se period eksterne mature. Kako se škola priprema za organizaciju ispita i šta biste poručili maturantima koji se nalaze na važnoj životnoj prekretnici?

Milena Bajagić: Pripreme za eksternu maturu zahtijevaju dobru organizaciju i saradnju nastavnika i učenika. Profesori kroz dodatne časove i konsultacije pomažu maturantima da se što bolje pripreme. Maturantima bih poručila da vjeruju u svoje znanje i trud, jer je matura samo jedan važan korak na njihovom životnom putu.

RB/BI: Učenici barske Gimnazije postigli su zavidne rezultate na Državnom takmičenju u znanju. Kako škola doprinosi motivaciji i podržava ove mlade talente u napredovanju?

Milena Bajagić: Izuzetno smo ponosni na uspjehe naših učenika. Njihovi rezultati su dokaz kvaliteta rada učenika i njihovih mentora. Naš cilj je da im pružimo podršku, dodatne mogućnosti za razvoj njihovih talenata i da javno promovišemo njihove uspjehe.

RB/BI: Koji vannastavni programi i projekti su na listi prioriteta Gimnazije?

Milena Bajagić: Radimo na projektu uspostavljanja savremene STEM učionice, odnosno laboratorije namijenjene za realizaciju nastave iz hemije, biologije i fizike. Cilj nam je da učenicima omogućimo savremene uslove za eksperimentalni rad i praktično učenje. Naš cilj je da kroz ove projekte unaprijedimo infrastrukturne uslove škole i obezbijedimo da boravak u školi bude što komforniji, bezbjedniji i inspirativniji za sve učenike i zaposlene.

RB/BI: Opština Bar je opredijelila značajna sredstva za rekonstrukciju sportske sale. Kako je ta investicija uticala na kvalitet nastave i sportske uspjehe škole?

Milena Bajagić: Sportska sala naše gimnazije rekonstruisana je u periodu 2018–2019. godine i ta investicija je značajno unaprijedila uslove za realizaciju nastave fizičkog vaspitanja, ali i za brojne sportske aktivnosti naših učenika. Trenutno smo u fazi pripreme i apliciranja za više razvojnih projekata, uključujući projekat energetske efikasnosti škole i instalaciju toplotne pumpe čime bi se omogućila efikasnija nastava.

RB/BI: Koliko je za školu važna saradnja sa Savjetom roditelja?

Milena Bajagić: Savjet roditelja je važan partner škole i aktivno učestvuje u mnogim inicijativama. Trudimo se da komunikacija bude otvorena i kontinuirana, jer vjerujemo da samo zajedničkim radom škole i porodice možemo stvoriti najbolje uslove za razvoj učenika.

RB/BI: Na nivou države se dosta govori o digitalnoj transformaciji. Kako se barska Gimnazija prilagođava modernim trendovima i planirate li uvođenje novih digitalnih alata u učionice?

Milena Bajagić: Savremeno obrazovanje danas je nezamislivo bez digitalnih alata. Kontinuirano radimo na unapređenju digitalne infrastrukture i primjeni savremenih metoda u nastavi kako bi naši učenici razvili digitalne kompetencije koje su potrebne u savremenom društvu.

RB/BI: Nedavno je škola kroz simbolične akcije poslala snažne društvene poruke. Koliko je važno da Gimnazija, osim obrazovnog, bude i centar društvenog aktivizma u gradu?

Milena Bajagić: Škola nije samo mjesto gdje se stiče znanje. Ona je prostor u kojem se formiraju vrijednosti, razvija osjećaj odgovornosti i podstiče aktivno učešće mladih u društvu. Smatram da gimnazija treba da bude važan dio društvenog života grada i zajednice.

RB/BI: Šta je to što, po Vašem mišljenju, barsku Gimnaziju i dalje čini prvim i najboljim izborom za sve polumaturante iz našeg grada?

Milena Bajagić: Barska gimnazija ima dugu tradiciju, kvalitetan nastavni kadar i generacije učenika koji postižu izuzetne rezultate. Ono što nas posebno izdvaja jeste atmosfera zajedništva, podrške i visokih obrazovnih standarda. Naš cilj je da svakom učeniku pružimo kvalitetno obrazovanje, ali i podsticaj da razvije svoje talente i izgradi sebe kao odgovornu i uspješnu osobu.

Dok barska Gimnazija korača ka novim uspjesima, jasno je da njena istinska snaga ne leži u zidovima, brojkama ili programima, već u ljudima koji je vode srcem. Priča Milene Bajagić, koja je pred očima javnosti počela odvažnim činom spasavanja jednog života, danas se nastavlja kroz plemenitu misiju građenja generacija koje će, osim znanja, iz ovih klupa ponijeti i one najvrjednije lekcije: o hrabrosti, solidarnosti i odgovornosti.

The post Milena Bajagić: Srce je ispružena ruka first appeared on BARinfo.

Posebnu pažnju privukla je interaktivna emodži-rebus izložba „Vratiti emocijama riječi“, koju je realizovao profesor Marko Radosavović. Učenici su, odgonetajući poruke skrivene iza emodžija, otkrivali naslove poznatih književnih djela, povezujući savremene oblike komunikacije sa književnošću. Na taj način podsjetili su da, uprkos brzini digitalne razmjene poruka, samo riječi mogu u potpunosti izraziti dubinu i nijanse emocija.

Istovremeno, Učenički parlament, na čelu sa profesoricom Majom Simović, organizovao je akciju „Sastanak na slijepo sa knjigom“. Čak 200 pažljivo upakovanih knjiga, sa kratkim i zagonetnim opisima, pronašlo je put do svojih čitalaca. Ova nesvakidašnja ideja pokazala je da Dan zaljubljenih može biti i praznik ljubavi prema čitanju, kulturi i umjetnosti, te da su knjige i dalje dragocjeni saputnici mladih ljudi.

Direktorka barske gimnazije Milena Bajagić istakla je da je cilj ovakvih aktivnosti podsticanje učenika da njeguju ljubav prema pisanoj riječi i razvijaju kritičko mišljenje, dodajući da škola kontinuirano radi na osmišljavanju sadržaja koji spajaju tradiciju i savremene tokove. „Ponosni smo na kreativnost naših učenika i nastavnika, koji su još jednom pokazali da se znanje i emocija mogu povezati na inspirativan način“, kazala je za Radio Bar i Bar info direktorka barske Gimnazije.

Kako su iz ove obrazovne ustanove poručili, pozivajući se na misao Horhe Luis Borhesa da je raj  zamišljao kao biblioteku, gimnazijalci su ovog februara učinili korak bliže upravo takvom raju.

The post Gimnazijski raj među policama knjiga first appeared on BARinfo.

Po riječima profesorice Milene Bajagić i profesora Marka Radosavovića, tvoraca ove posve drugačije i unikatne jelke, ovakva novogodišnja instalacija sem estetske, ima i upotrebnu vrijednost.

Đacima efikasnije šalje sve one poruke o očuvanju životne sredine, neophodnosti reciklaže i ekološkoj osviješćenosti, ali očito i o “lampicama” koje sami moraju upaliti u borbi sa klimatskim promjenama.

Pored jelke je i pano sa objavljenim novinskim tekstovima o ekstremnim posljedicama klimatskih promjena nastalih na području barske opštine u toku samo četiri mjeseca odlazeće, 2024. godine.

The post VIDEO – Gimnazija Niko Rolović: Upalite lampice first appeared on BARinfo.

U holu ove barske srednjoškolske ustanove, danas je učenike i učenice sačekala postavka bundeva i ostalih prepoznatljivih “Halloween” rekvizita.

Međutim, tikve, metla, model skeleta, dimni efekti i didaktički materijali na fonu narandžaste boje, samo su bili estetska udica za edukativni momenat i podsjećanje o važnosti današnjeg dana za našu književnost, istoriju i tradiciju uopšte.

Umjesto izrezbarenih očnih i usnih šupljina, učenici i učenice su imali efekat iznevjerenog očekivanja – na bundevama su se našla slova natpisa POKONDIRENE, kao aluzija na aktuelno pomodarstvo i zanesenost ovim “praznikom”, ali i Sterijino djelo.

Profesor CSBH i književnosti Marko Radosavović je naglasio da je 31. oktobar Dan Svetog Petra Cetinjskog i da je baš na ovaj dan umro i njegov nasljednik Petar II Petrović Njegoš.

Interesantna podudarnost ovih vladika nastavlja se i u njihovim djelima, u motivima sujevjerja. 

Petar I Petrović Njegoš u svojoj poslanici Crmničanima prosvjetljuje glavare govoreći im da vještice i vjedogonje ne postoje, a Petar II Petrović Njegoš u “Gorskom vijencu” govori o sujevjerju Crnogoraca putem babe-vještice porijeklom, upravo, iz Bara.

Profesorica biologije Milena Bajagić na modelu kostura predstavila je kuriozitete i zanimljive činjenice u vezi sa ljudskom anatomijom, a onda pred đacima i profesorima demonstrirala proces dobijanja dima od suvog leda promovišući tako nauku i širenje znanja.

The post VIDEO: Naukom i obrazovanjem protiv sujevjerja first appeared on BARinfo.

Nakon devet dana, osumnjičeni za pokušaj Darisovog ubistva je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten da se brani sa slobode. Daris je još uvijek nalazi na liječenju u Kliničkom centru Podgorica.

Građani Bara zahtijevaju i strože kazne za maloljetne prestupnike, reforme u obrazovanju, kao i hitno uključivanje nadležnih u process suzbijanja nasilja. Okupljenima se, na početku protesta, u ime porodice, obratio Alan Drljan. Zahvalio se na podršci “u ovoj borbi koju smo najmanje htjeli da rješavamo na ulicama”.

Direktorica Gimnazije “Niko Rolović”, Marija Đonović, apostrofirala je da je skup organizovan sa ciljem da se ukaže da je bezbjednost naše djece i sigurno okruženje imperativ i da su promjene te koje će nam omogućiti da ne živimo u strahu.

„Kao prosvjetni radnik, duboko vjerujem da su naša djeca dobra, savjesna, puna pozitivnih ambicija, ali i da je do nas, odraslih, da ih naučimo i usadimo im prave vrijednosti koje će ih učiniti boljim ljudima, i za sebe i za druge“, kazala je Đonović.

Buran aplauz i podršku dobila je profesorica Milena Bajagić, za koju je Drljan kazao da je „trenutno najpoznatija profesorica biologije na Balkanu, bez koje Daris danas ne bi bio ovdje gdje jeste“.

„Ne zaboravite, dijete je oduvijek bilo i biće, oličenje porodice iz koje dolazi, dok je škola, ustvari, refleksija našeg društva. Zato, svi zajedno možemo da damo glas i vjetar u leđa, kako porodici, tako i školi, za bolju budućnost naše djece“, poručila je Bajagić.

U ime NVO “Roditelji.me” govorila je Kristina Mihajlović, koja smatra da su odrasli loš primjer djeci.

“Ne znam šta više nije jasno u ovoj državi, ne znam šta još treba da se pitamo. Ljudi, imamo krizu društva i imamo krizu porodice. Moramo nešto hitno da uradimo. Ne možemo više da čekamo nijedan dan i nijedno dijete”, decidna je Mihajlović.

Predsjednica NVO „Lea“, Anđela Jukić je naglasila da ovo što se dogodilo Darisu predstavlja surovu realnost u kojoj odrastaju djeca.

„Pozivam sve državne organe – Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo socijalnog staranja brige o porodici i demografije i Ministarstvo zdravlja da hitno preduzmu sve korake kako bi se osigurala bezbjednost djece u školama. Takođje, pitamo i zašto se u školama ne poveća broj psihologa, pedagoga i socijalnih radnika“, jasna je Jukić.

Posebnu pažnju i reakcije prepune emocija i podrške, izazvalo je obraćanje Darisove petnaestogodišnje sestre, Lare Mujić. Ona je, govoreći sa zrelošću i mudrošću netipičnim za mlade godine, danas sa sugrađanima podijelila tužnu istinu – da je situacija koja se dogodila njenom bratu, ostavila trajne ožiljke na njihovoj porodici.

„Svakodnevno skupljamo snagu da nastavimo dalje, a odluka da se počinitelju ukine pritvor, nam to dodatno otežava. Izražavam duboku zahvalnost svima koji su nam se našli u najtežim momentima. Ovo što se desilo mom bratu ne bih poželjela apsolutno nikome, niko ne zaslužuje da prođe kroz ovakav bol, niti da doživi osjećaj nepravde koji sada nosimo. Ovo nije samo moj bol, već i bojazan za budućnost, za bezbjednost moje porodice i za sve one koji bi mogli biti u sličnoj situaciji. Smatram da je potrebno podići glas i tražiti odgovornost. Tražimo pravdu, ne samo za mog brata, već za sve koji vjeruju da bi zakon trebalo da zaštiti žrtve, a ne da bude na strani onih koji su počinili zločine. Zbog ove situacije sam odrasla preko noći. Pozivam sve nadležne da razmotre posljedice svojih odluka i da osiguraju da pravda zaista bude postignuta“, odvažno i zrelo je podcrtala Lara Mujić.

Uz Darisovu porodicu, na današnjem protestu bio je i Armin Kremo, otac maloljetnog Alije Krema iz Sarajeva, povrijeđenog prošle godine u Šušanju, od strane istog počinioca, dok je bio na pripremama sa svojim atletskim klubom. On je kazao za Radio Bar i Bar Info da smatra da se ovo dogodilo zbog spore pravde i nekažnjavanja počinioca. Istakao je da je to nedopustivo i da se nada skorijem sankcionisanju počinioca, kako se ovo ne bi ponovilo nijednom djetetu.

Iako je ovo drugi protest, nadležne institucije su i dalje nijeme na apel porodice Mujić, kao i građana Bara, zbog čega je u planu da naredno okupljanje bude u Podgorici, ispred Višeg suda, čijom odlukom je osumnjičeni maloljetnik pušten da se brani sa slobode.

Prvi protest “Bar uz Darisa” održan je u subotu 19. oktobra, kada su građani masovnim okupljanjem stali uz Darisa Mujića i njegovu porodicu. Isto su poručili i danas – da u borbi za pravdu, nisu sami.

The post VIDEO: Bar uz Darisa – bezbjednost naše djece i sigurno okruženje imperativ first appeared on BARinfo.

Raičević je naglasio zabrinutost zbog ovakvih dešavanja u našem okruženju, ali i dodao da raduje činjenica da su upravo đaci na najbolji mogući način iskazali zahvalnost profesorici. Koliko god riječi da upotrijebimo i što god da uradimo nedovoljno je da se adekvatno zahvalimo, kazao je on, i dodao da je takav gest mladih možda i najbolja zahvala, što potvrđuje da mlade generacije znaju kako da prepoznaju i pruže otpor nasilju i agresiji.

Profesorica je poručila da je za povrijeđenog učenika u tim trenucima dala sve od sebe, i više od toga, te da su to sve njena djeca i kada su dobri i kada griješe, te su Raičević i Bajagić zajednički izrazili želju za brz oporavak povrijeđenog učenika.

Na današnjem prijemu je obostrano istaknuta neophodnost ranog prepoznavanja društvenih anomalija i adekvatne reakcije na problem vršnjačkog nasilja kako bi se društvo i sistem mogli razvijati na zdravim osnovama. Podsjećamo, Bajagić je, u izuzetno teškoj i opasnoj situaciji, pokazala izvanrednu hrabrost, humanost i nesebičnost i priskočila u pomoć kada je ispred škole došlo do incidenta u kojem je učenik zadobio teške povrede nožem.

The post Raičević primio profesoricu Milenu Bajagić: Profesorica čije srce kuca za svakog učenika first appeared on BARinfo.

Bajagić je, kao dežurna profesorica, istrčala sa svojim kolegom Markom Radosavovićem u školsko dvorište i učestvovala u razdvajanju učesnika fizičkog obračuna rizikujući svoj život.

Ona je, do dolaska ekipe Hitne pomoći, pravovremeno i profesionalno pružila prvu pomoć, učinivši sve kako bi spriječila fatalne posljedice ovog čina.

The post VIDEO: Gimnazijalci se zahvalili svojoj hrabroj profesorici Bajagić first appeared on BARinfo.

U školi “Malac genijalac” primjenjuje se orginalni japanski Hikari program mentalne aritmetike i zasniva se na upotrebi drevne računaljke abakus (jap. Soroban) čijom vizuelizacijom se postiže izvanredno brzo računanje, a cilj je  optimalan intelektualni razvoj.

“Obrazovni centar „Malac genijalac“ nije samo za najbolje đake. Težimo da djeca koja imaju dobar uspjeh budu bolja i postignu što bolje rezultate u školi.

U planu imamo i takmičenja koja će biti na nivou Crne Gore i regiona. Program je višestruko koristan za sve uzraste djece, a takođe daje rezultate i kod djece sa smetnjama u razvoju i pažnji”,kaže Milena Bajagić.

Sa povećanjem broja polaznika stvaraju se uslovi i za zaposlenje još jednog predavača.

U Obrazovnom centru „Malac genijalac“ radi se  na zabavan način zasnovan na računanju abakusom, mentalnoj  aritmetici  i didaktičkim igrama.

The post Opština Bar podržala projekat Malac genijalac first appeared on BARinfo.