Gimnazija „Niko Rolović“ novu školsku godinu započela je sa brojnim planovima za unapređenje nastave i uslova rada. Nakon osam mjeseci provedenih na mjestu v.d. direktora, Milena Bajagić imenovana je za direktoricu škole. Period iza nje obilježile su brojne promjene, od uređenja školskog prostora i opremanja učionica, do razvoja STEM oblasti i robotike i pripreme savremene laboratorije.

Poseban razlog za zadovoljstvo predstavlja ovogodišnji upis: 168 učenika raspoređenih u šest odjeljenja opšte gimnazije, kao i novo odjeljenje matematičke gimnazije sa 15 učenika. Za Gimnaziju je to i potvrda interesovanja učenika i roditelja, ali i dodatna obaveza da opravda ukazano povjerenje.

Sa direktoricom Milenom Bajagić u emisiji iz kulture i obrazovanja “Mozaik”, razgovarali smo o njenom profesionalnom putu, prvim mjesecima rukovođenja školom, promjenama koje učenike očekuju od septembra, razvoju savremenih obrazovnih programa, ulozi nastavnika i planovima za budućnost ove barske obrazovne ustanove.

RB/BI: Vaš profesionalni put odvijao se od neposrednog rada sa učenicima do upravljanja jednom od najvažnijih obrazovnih ustanova u Baru. Kako biste danas, sa iskustvom koje imate iza sebe, opisali taj put i ono što Vas je opredijelilo da preuzmete rukovodeću ulogu? Od nastavnice biologije do direktorke?

Milena Bajagić: Moj profesionalni put počeo je tamo gdje, po mom mišljenju, i počinje svaka dobra priča o obrazovanju, u učionici. Pedagoški rad započela sam 2014. godine, kada sam, nakon završenih studija i pripravničkog staža, započela profesionalni rad u obrazovanju. Kao nastavnica biologije imala sam priliku da svakodnevno radim sa učenicima, prepoznajem njihove talente, razvijam njihova interesovanja i zajedno sa njima ostvarujem rezultate.

Upravo taj neposredni rad sa učenicima dao mi je najbolje razumijevanje obrazovanja i onoga što školi zaista treba.

Kasnije sam preuzimala sve odgovornije uloge, od rada na projektima i vođenja stručnog aktiva, preko rada sa darovitim učenicima i uređivanja školskog časopisa, do upravljanja obrazovnom ustanovom.

Posljednjih osam mjeseci, koliko sam vodila Gimnaziju, kao vršiteljka dužnosti direktorice, bili su posebno intenzivni. To iskustvo mi je pokazalo koliko jedna škola zahtijeva istovremeno dobru organizaciju, poznavanje sistema, odlučnost, ali i sposobnost da slušate ljude.

Danas, kao direktorica Gimnazije, želim da spojim upravo ta dva iskustva: iskustvo nastavnice koja razumije učionicu i iskustvo rukovoditeljke koja zna kako da ideju pretvori u konkretan rezultat.

RB/BI: Koliko Vam iskustvo rada u učionici pomaže u rukovođenju Gimnazijom i koliko je važno da osoba koja donosi odluke o školi prethodno neposredno poznaje potrebe učenika i nastavnika?

Milena Bajagić: Mislim da je to jedna od mojih najvećih profesionalnih prednosti.

Kada ste godinama u učionici, znate kako izgleda školski dan iz perspektive nastavnika i učenika. Znate koliko pripreme, energije i odgovornosti stoji iza jednog časa. Zato, kada danas donosim odluke kao direktorica, trudim se da nikada ne izgubim iz vida ono najvažnije, kako će ta odluka uticati na nastavu, nastavnika i učenika.

Dobro rukovođenje školom, po mom mišljenju, upravo je spoj pedagoškog razumijevanja i menadžerske odgovornosti.

RB/BI: Nakon osam mjeseci na čelu Gimnazije, sada i sa punim mandatom direktorice, možete napraviti svojevrsni prvi bilans. Što ste za to vrijeme naučili o upravljanju, a što ste prepoznali kao najveće izazove i prioritete?

Milena Bajagić: Naučila sam da direktor škole mora istovremeno da bude organizator, pedagog, menadžer, pregovarač i, kada je potrebno, neko ko donosi teške odluke.

Ali sam naučila još nešto važno, nijedna ozbiljna promjena ne može se napraviti sama.

Za ovih osam mjeseci bilo mi je važno da sagledam sistem, njegove potencijale i probleme, a onda da postavimo prioritete i počnemo da ih rješavamo.

Neke stvari su već realizovane, neke su u toku, a za neke smo napravili temelje za naredni period.

Ne želim da se moj rad mjeri brojem obećanja, već brojem stvari koje smo zaista promijenili.

RB/BI: Prije nego što nam nešto kažete o promjenama koje su u Gimnaziji realizovane, važno je spomenuti ovogodišnji upis. Kakvu poruku Vam šalje podatak da je školu izabralo 168 učenika, uz novo odjeljenje matematičke gimnazije?

Milena Bajagić: Rezultat ovogodišnjeg upisa za nas je zaista značajan i doživljavam ga kao veliko priznanje povjerenja učenika i roditelja u našu Gimnaziju.

Ove godine smo upisali 168 učenika u opštu gimnaziju, raspoređenih u šest odjeljenja, kao i jedno odjeljenje matematičke gimnazije sa 15 učenika.

Posebno raduje činjenica da smo među školama koje bilježe izražen rast broja učenika koji biraju upravo Gimnaziju. Za mene to nije samo statistički podatak. To je signal da učenici i roditelji prepoznaju kvalitet koji pružamo, ali i potencijal koji imamo za dalji razvoj. Naše je sada da to povjerenje opravdamo.

RB/BI: Upravo formiranje matematičkog odjeljenja predstavlja novinu za Gimnaziju. Šta ono konkretno donosi školi i, još važnije, kakav obrazovni koncept želite da razvijete kroz rad sa ovim učenicima?

Milena Bajagić: Otvaranje odjeljenja matematičke gimnazije vidim kao važan iskorak u razvoju naše škole.

U ovo odjeljenje upisali smo 15 učenika koji su pokazali interesovanje i potencijal za intenzivnije izučavanje matematike i prirodno-matematičkih oblasti.

Naš cilj nije da to bude samo odjeljenje sa većim brojem časova matematike. Želimo da razvijamo savremen, interaktivan i istraživački pristup nastavi, u kojem će učenici biti aktivni učesnici procesa učenja.

Planiramo i saradnju sa drugim gimnazijama koje već imaju matematička odjeljenja, kako bismo razmjenjivali iskustva, primjere dobre prakse i otvarali mogućnosti za zajedničke aktivnosti učenika i nastavnika. Od ovih učenika očekujemo mnogo, ali im mnogo i nudimo.

Želimo da iz ovog odjeljenja izađu pravi znalci, radoznali intelektualci koji neće učiti samo da bi riješili zadatak, već će željeti da razumiju kako i zašto nešto funkcioniše.

RB/BI: Da li matematičko odjeljenje posmatrate kao izolovan projekat ili kao prvi korak ka razvoju šireg spektra specijalizovanih i savremenih obrazovnih programa u Gimnaziji?

Milena Bajagić: Svakako. Mislim da savremena gimnazija mora učenicima ponuditi mogućnost da razvijaju svoje talente i interesovanja na različite načine.

Matematičko odjeljenje je jedan od pravaca, ali želimo da istovremeno razvijamo STEM, robotiku, istraživački rad, prirodne nauke, međunarodne projekte i druge programe.

Naš cilj nije da stvaramo samo učenike sa visokim ocjenama, već mlade ljude koji znaju da misle, povezuju, istražuju i stvaraju.

RB/BI: Vi ste i sami kao nastavnica biologije ostvarili zapažene rezultate sa učenicima na državnim i međunarodnim takmičenjima. Koliko su ta iskustva uticala na Vaše razumijevanje rada sa talentovanim učenicima i koliko ih danas možete prenijeti na nivo cijele škole?

Milena Bajagić: Ti rezultati su mi posebno dragi jer iza svakog od njih stoje rad, povjerenje i odnos između nastavnika i učenika.

Imala sam zadovoljstvo da sa učenicima ostvarim značajne rezultate na državnim i međunarodnim takmičenjima. Izdvojila bih Olimpijadu znanja, gdje je Anđela Đokvučić osvojila prvo, a Milo Vučedabić treće mjesto, kao i rezultate u mentalnoj aritmetici, gdje smo na takmičenju u Ulcinju 2023. godine ostvarili najbolje rezultate u Crnoj Gori u više kategorija.

Ali nagrade same po sebi nisu ono najvažnije.

Najveća nagrada je kada vidite da je učenik prevazišao granicu za koju je sam mislio da postoji.

To iskustvo danas želim da prenesem na cijelu Gimnaziju, da prepoznajemo potencijal učenika i da im stvaramo uslove da ga razviju.

RB/BI: Veliki dio promjena koje najavljujete vezan je za STEM oblasti, robotiku i prirodne nauke. Zašto ste upravo tim oblastima dali toliko prostora u razvojnoj viziji Gimnazije?

Milena Bajagić: Zato što škola mora da priprema učenike za svijet koji ih čeka, a ne samo za svijet u kojem smo mi učili.

STEM nije samo tehnologija. To je način razmišljanja, postaviti pitanje, istražiti, eksperimentisati, povezati znanja i pronaći rješenje.

Želim da naši učenici ne budu samo korisnici tehnologije, već da razumiju kako ona funkcioniše i da dobiju priliku da sami stvaraju.

Zato razvijamo robotiku, unapređujemo računarsku opremu i radimo na stvaranju savremenog laboratorijskog prostora.

RB/BI: Kada govorimo o prirodnim naukama, posebno se izdvaja projekat savremene laboratorije. Šta će učenicima ona konkretno omogućiti i po čemu će se razlikovati od klasičnog kabinetskog pristupa nastavi?

Milena Bajagić: Radimo na stvaranju savremene laboratorije projektovane i opremljene u skladu sa standardima Evropske unije, sa posebnim akcentom na funkcionalnost, bezbjednost i kvalitet praktične nastave.

Materijali koji se koriste u laboratoriji su otporni na vatru i antikorozivni, što je posebno važno za prostor u kojem će učenici svakodnevno raditi sa različitim hemijskim supstancama i eksperimentalnom opremom.

Posebnu pažnju posvetili smo i bezbjednom skladištenju hemikalija. Predviđeni su specijalizovani ormari sa sistemom koji, u slučaju pojave isparenja, omogućava automatsko zaključavanje i aktiviranje sistema ventilacije. Na taj način se rizik od širenja isparenja i potencijalnog zagađenja prostora u kojem borave učenici svodi na minimum.

Za mene je važno da savremena laboratorija ne znači samo lijep i moderan prostor, već prostor koji je siguran, funkcionalan i prilagođen savremenim standardima obrazovanja.

A ono što je najvažnije, želimo laboratoriju u kojoj se prirodne nauke neće učiti samo iz udžbenika. Učenik treba da ima priliku da postavi hipotezu, uradi eksperiment, posmatra rezultat i sam dođe do zaključka. To je suština istraživačkog pristupa nastavi.

Dakle, ne pravimo samo laboratoriju, stvaramo prostor u kojem učenik može da uči nauku tako što je istražuje.

RB/BI: Robotika je još jedna oblast kojoj posvećujete pažnju. Šta će učenicima biti dostupno i koje vještine, osim tehničkog znanja, želite da razvijaju kroz takav rad?

Milena Bajagić: Radimo na nabavci savremenih robosetova i modernizaciji prostora i opreme za robotiku. Robotika je odličan primjer kako učenici mogu istovremeno primjenjivati znanja iz matematike, fizike, informatike i drugih oblasti.

Ali još važnije, kroz takav rad razvijaju logičko razmišljanje, kreativnost, timski rad i sposobnost rješavanja problema. To su kompetencije koje će im trebati bez obzira na to kojim će se zanimanjem jednog dana baviti.

RB/BI: Tokom ljetnjeg raspusta u školi su realizovani brojni radovi i nabavke. Šta je učenike konkretno dočekalo na početku školske godine i koliko su te promjene dio šireg plana, a ne samo estetskog uređenja škole?

Milena Bajagić: Za nas ovo nije bilo ljeto odmora, već ljeto rada, planiranja i konkretnih promjena.

Željeli smo da učenici odmah vide da se u njihovoj školi nešto promijenilo.

Radili smo na modernizaciji učionica, nabavci novog inventara i računarske opreme, opremanju učionica klima-uređajima, modernizaciji biblioteke, sportske sale i svlačionica, unapređenju robotike i pripremi savremene laboratorije.

Ali ono što mi je posebno važno jeste da se iza svega toga ne krije samo estetska promjena. Svaki projekat ima svoju obrazovnu funkciju. Želimo savremenu školu ne samo po izgledu, već po načinu na koji se u njoj uči.

RB/BI: Ulaganja se, međutim, ne odnose samo na učionice i nastavnu opremu. Koliko Vam je važno da Gimnazija bude prostor u kojem učenik želi da boravi, uči i provodi vrijeme i van samog časa?

Milena Bajagić: Tačno. Mislim da prostor u kojem učenik provodi veliki dio svog dana mora da bude funkcionalan, prijatan i podsticajan.

Zato smo pažnju posvetili i modernizaciji biblioteke, učionica, sportske sale i svlačionica.

Biblioteku želimo da razvijemo kao mjesto u kojem učenik ne dolazi samo po knjigu, već kao prostor za čitanje, učenje, istraživanje i kvalitetan boravak.

RB/BI: Kada govorimo o uslovima rada, učenike su dočekale i klimatizovane učionice, dok je najavljen i veliki servis sistema grijanja. Koliko su upravo ovakva, naizgled svakodnevna pitanja, važna za kvalitet obrazovnog procesa?

Milena Bajagić: Da. Učenici su novu školsku godinu dočekali u učionicama opremljenim klima-uređajima, što značajno olakšava rad i boravak tokom toplijih mjeseci.

Istovremeno, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, tokom septembra će biti urađen i veliki servis sistema grijanja, tako da novu grejnu sezonu dočekujemo spremni. To su možda svakodnevne stvari, ali upravo takve stvari direktno utiču na kvalitet rada učenika i nastavnika.

RB/BI: Posebno ste se bavili i sportskom infrastrukturom. Šta će u tom segmentu biti unaprijeđeno?

Milena Bajagić: Radi se na modernizaciji sportske sale i svlačionica, a nabavljen je i savremeni semafor za praćenje sportskih aktivnosti.

Sport je važan dio razvoja mladog čovjeka i želimo da učenici imaju uslove koji odgovaraju savremenim potrebama. Ne smijemo zaboraviti da škola ne razvija samo znanje. Razvijamo cjelovitu ličnost učenika.

RB/BI: Nakon svega što je tokom ljeta urađeno, da li je to početak većeg investicionog ciklusa ili je već sada moguće govoriti o narednim projektima?

Milena Bajagić: Ne. Nekoliko projekata je već u pripremi ili realizaciji. Očekujemo realizaciju razglasnog sistema u cijeloj školi, kao i uređenje glavnog ulaza u Gimnaziju.

Naš cilj je da se razvoj ne zaustavi nakon početka školske godine. Ovo nije projekat jednog ljeta. Ovo je proces modernizacije škole koji želimo da traje.

RB/BI: Govorili smo o prostoru, opremi i programima, ali školu prije svega čine ljudi. Šta želite da bude prepoznatljivo u načinu na koji vodite Gimnaziju i kakav odnos želite da izgradite sa zaposlenima?

Milena Bajagić: Želim da se prepoznaju odgovornost, otvorenost i spremnost da se problemi rješavaju, a ne odlažu.

Smatram da direktor mora biti osoba koja je dostupna zaposlenima, učenicima i roditeljima, ali istovremeno mora znati da preuzme odgovornost za odluke. Ne vjerujem u promjene koje se donose preko noći, ali vjerujem u kontinuiran rad, jasne prioritete i mjerljive rezultate.

I možda najvažnije, želim da se u kolektivu razvija osjećaj da svi radimo za isti cilj. Gimnazija nije direktor, niti je nekoliko pojedinaca. Gimnazija smo svi mi koji u njoj radimo i, prije svega, naši učenici.

RB/BI: Koliko Vam je važno da nastavnici budu aktivni učesnici u razvoju škole i da ideje za promjene dolaze i iz učionice, a ne samo iz uprave?

Milena Bajagić: Izuzetno. Nastavnik je čovjek koji je svakodnevno u neposrednom kontaktu sa učenikom i često najbolje zna šta je potrebno promijeniti ili unaprijediti.

Zato ne želim da se promjene kreiraju samo u kancelariji direktora. Želim da ideje dolaze iz učionice, od nastavnika i učenika, a da uprava škole stvori uslove da se te ideje realizuju. Mislim da se najbolji rezultati postižu kada ljudi osjećaju da nisu samo izvršioci, već učesnici u stvaranju škole.

RB/BI: Gimnazija „Niko Rolović“ ima dugu tradiciju i prepoznatljivo mjesto u obrazovnom životu Bara. Kako sačuvati ono što je vrijedno iz te tradicije, a istovremeno školu prilagoditi novim generacijama i savremenim obrazovnim potrebama?

Milena Bajagić: Mislim da tradicija i modernizacija nisu suprotstavljene.

Tradicionalne vrijednosti škole treba sačuvati, ali metode i alati kojima dolazimo do znanja moraju da se mijenjaju. Naša Gimnazija ima istoriju na koju treba da budemo ponosni. Ali upravo zato što poštujemo tu istoriju, imamo obavezu da budućim generacijama ostavimo školu koja će biti još bolja.

RB/BI: Savremena škola teško može funkcionisati izolovano od lokalne zajednice, institucija i drugih partnera. Koliko Vam je važna ta saradnja i koliko ona može ubrzati realizaciju školskih projekata?

Milena Bajagić: Veoma. Savremena škola ne može biti zatvoren sistem.

U prethodnom periodu trudili smo se da razvijamo saradnju sa Ministarstvom, lokalnom zajednicom, institucijama, organizacijama i drugim partnerima. Posebno mi je važno da kada se pojavi dobra ideja, tražimo način da je realizujemo. Nekada je potrebno znanje, nekada oprema, nekada finansijska podrška, a nekada samo dobra saradnja. Moj posao je da pronađem put od ideje do realizacije.

RB/BI: Kada podvučete crtu, šta je za Vas zapravo uspješna škola? Da li su to rezultati učenika, nagrade i prosječne ocjene ili nešto mnogo šire?

Milena Bajagić: Uspješna škola nije samo škola sa dobrim prosječnim ocjenama i nagradama.

To je škola u kojoj učenik želi da napreduje, nastavnik ima uslove da kvalitetno radi, roditelj ima povjerenje, a kolektiv osjeća odgovornost prema zajedničkom cilju. Naravno da su takmičenja, nagrade i rezultati važni. Oni pokazuju kvalitet rada. Ali jednako mi je važan učenik koji možda neće osvojiti medalju, ali će zahvaljujući školi postati samostalna, odgovorna i kvalitetna mlada osoba.

RB/BI: Imate li ambiciju da Gimnazija „Niko Rolović“ u narednim godinama postane škola koja će ne samo pratiti promjene u crnogorskom obrazovanju, već u pojedinim oblastima i sama postavljati standarde?

Milena Bajagić: Imam ambiciju, ali ne i potrebu da to samo deklarativno kažemo.

Ako želimo da budemo primjer drugima, to moramo pokazati rezultatima, kvalitetom nastave, rezultatima učenika, savremenim programima, odnosom prema zaposlenima, saradnjom sa institucijama i načinom na koji koristimo resurse koje imamo. Ne želim da Gimnazija bude najbolja samo na papiru. Želim da se kvalitet naše škole vidi u učionici, u rezultatima naših učenika i u tome kakvi mladi ljudi iz nje izlaze.

RB/BI: Kada pogledate ono što je urađeno tokom proteklih osam mjeseci, a zatim pogledate planove koje imate, šta je ono što tek dolazi i gdje biste voljeli da Gimnazija bude za nekoliko godina?

Milena Bajagić: Ovo što je urađeno tokom prethodnih mjeseci za mene nije završetak, već početak jednog većeg procesa.

Imamo projekte koji su već pokrenuti i očekujemo njihovu realizaciju, ali imamo i mnogo ideja koje tek treba pretvoriti u konkretne projekte. Ne želim da nakon nekoliko mjeseci kažemo: „Uradili smo mnogo“. Želim da za nekoliko godina možemo reći: „Promijenili smo način na koji ova škola funkcioniše, učimo i razvijamo se”. To je mnogo veći cilj.

RB/BI: Ako napravimo još jedan korak dalje, kada učenik posljednjeg dana svog srednjoškolskog obrazovanja izađe iz Gimnazije „Niko Rolović“, šta biste voljeli da ponese sa sobom, osim formalnog znanja koje je stekao?

Milena Bajagić: Voljela bih da ponese svijest o sopstvenim mogućnostima.

Da zna da može da postavlja pitanja, da istražuje, da griješi, pokušava ponovo i traži rješenja. Voljela bih da iz škole izađe kao mlada osoba koja ima znanje, ali i samopouzdanje, kritičko mišljenje, odgovornost i osjećaj za druge ljude.

Ako smo uspjeli da učeniku pomognemo da otkrije šta može i da vjeruje u sebe, onda smo uradili veliki posao.

RB/BI: I za kraj, kada biste danas morali da opišete Gimnaziju „Niko Rolović“ u samo tri riječi, koje bi to riječi bile, i zašto?

Milena Bajagić: Znanje. Potencijal. Budućnost.

Znanje, jer je ono temelj svega.

Potencijal, jer ga naši učenici i nastavnici imaju.

I budućnost, jer želim da zajedno napravimo školu koja će biti spremna za generacije koje dolaze.

Čuvajući ono najbolje iz naše tradicije, želimo da stvorimo Gimnaziju koja će biti savremena, otvorena i hrabra da ide naprijed.