„Kroz svoje interpretacije, učenici su Šekspirove likove – Romea i Juliju i Hamleta, obojili sopstvenim emocijama, dok su svevremeni stihovi oživjeli u novim, mladim glasovima, tiho i iskreno svjedočeći o ljepoti pozorišta.

Nenametljivo, a snažno, obilježavanje ovog dana pokazalo je da pozorište ne živi samo na velikim scenama, već i u učionicama, na trgovima i u mladim ljudima koji mu iznova daruju smisao, ostavljajući za sobom tih, ali trajan odjek umjetnosti“, poručuju iz Dramskog studija „Entuzijasti“, pod čijim okriljem sa mladim glumcima već godinama posvećeno, predano i sa mnogo ljubavi i strpljenja, rade profesorice Mirjana Savićević i Ivana Kecojević.

The post U slavu Svjetskog dana pozorišta, svestrani Entuzijasti oživjeli Šekspirovo djelo first appeared on BARinfo.

U uvodnom obraćanju, Madžar je istakla da maslina u Matijinoj poeziji nije samo drvo, već “živa arhiva života, svjedok onoga što se ne zapisuje u knjige ali se urezuje u koru, u zemlju i u srce. Pod njenim granama nisu prolazili samo vjetrovi i ptice već i generacije ljudi, dječji smijeh, prve ljubavi, rastanci, molitve, suze i pjesme. Ona pamti korake onih kojih više nema, ali i nade onih koji tek dolaze”.

Govoreći o značaju masline, Božo Šaltić je podsjetio na njenu duboku ukorijenjenost u istoriji i duhovnosti Mediterana. 

“Maslina je oduvijek bila mnogo više od voćke. Njeno ulje je sveto ne samo u ishrani, već i u obredima, u mirenju ljudi i zajednica“, kazao je Šaltić, podsjećajući na Staru maslinu na Mirovici koja, iako je prošle godine obilježila 2.250 godina, i dalje rađa. On je naglasio da je ta maslina simbol mira i postojanosti, mjesto gdje su se kroz vjekove rješavali sukobi i liječile rane zajednice.

“Prošle godine je dala preko sto kilograma ploda, a njeno ulje je na međunarodnoj aukciji u Japanu dostiglo cijenu od 400 eura po litru. To govori o njenoj vrijednosti, ali i o našem odnosu prema njoj“, rekao je Šaltić.

Poseban dio njegovog obraćanja bio je posvećen samoj pjesmi i autoru. Šaltić je istakao da je pjesma već imala zapažen međunarodni odjek, budući da je predstavljena na prestižnoj manifestaciji maslinara „Noćnjak“ na ostrvu Rab u Hrvatskoj.

„Ponosan sam na Matiju. Njegova pjesma je tamo izazvala toliko snažne emocije da je dvorana  cijela dva minuta aplaudirala. To je dokaz da iskrena, ‘iz duše’ napisana poezija nema granice“, kazao je Šaltić, dodajući da je njegov doprinos pjesmi bio minimalan, tehničke prirode, te da je suština djela u potpunosti Matijina.

„On je od malih nogu rastao pod krošnjom Stare masline. Tu se rađa inspiracija. To je pisanje iz duše, bez manipulacije, i upravo zato ima snagu“, naglasio je Šaltić, izražavajući zadovoljstvo kako atmosferom, tako  i  porukama mira, trajanja i vjere u mlade stvaraoce koje su poslate sa večeri poezije. On je sa posebnim nadahnućem i pročitao pjesmu mladog poete.

Mladi autor Matija Ćetković se publici obratio skromno i emotivno, ističući zahvalnost svima koji  ga podržavaju na njegovom književnom putu.

“Večeras ne stojim pred vama samo kao učenik i autor, već kao neko ko sa zahvalnošću gleda na put koji je prošao, na ljude koji su me učili, ohrabrivali i vjerovali da riječ ima snagu“, kazao je Matija.

U razgovoru za Radio Bar i Bar Info, pojasnio je da je inspiracija za pjesmu sazrijevala mjesecima, u neposrednom kontaktu sa Starom maslinom. 

„Došao sam na proslavu 2250 godina Stare masline sa papirom i olovkom, bez velikih očekivanja. Počeo sam da zapisujem sjećanja, dječje igre, prve ljubavi, ljude koji su pod njom tražili utjehu. Shvatio sam da ona zaista pamti i da zaslužuje da joj se to vrati pjesmom“, rekao je Matija ne zaboravivši da spomene svoju profesoricu književnosti Mirjanu Savićević, čija je uloga veoma značajna kad je u pitanju njegov “poetski razvoj” i koja je odradila lekturu njegove pjesme.

Govoreći o svom daljem radu, najavio je nove pjesme i izrazio nadu da će u skorije vrijeme objaviti prvu zbirku poezije, u kojoj će, osim masline, značajno mjesto imati pelikan i galeb, aludirajući na jezersku i morsku obalu, odnosno Bar kao grad kojem će se “uvijek vraćati”.

„Gdje god da odem, znam da bih se vratio u Bar. To je moj identitet, moj kamen i moja luka“, poručio je Matija.

Veče su oplemenile Lenka Ćetković, muziciranjem na violončelu i Nikolija Pandurica, izvođenjem nekoliko tradicionalnih crnogorskih pjesama, uz sve popularniju “Nema Bara do cara” za koju je tekst napisao Rajko Joličić.

Puno pamti maslina stara

Pod krošnjom višemilenijske masline,
u tišini večeri što zemlju miluje,
priča o prošlosti i šapuće vjetru
dok korijenje grli barsku zemlju.

Njen stas je veselog izgleda,
grane joj hram za ptice,
lišće zeleno pamti svakakve goste.

Bila je tu kada smo kao djeca trčali,
u ljubavi prvoj obrazi plamtjeli.
Čuvala je priče starih ratnika
i suze onih što su dom izgubili.

Maslina zna za snove skrivene
i pjesme koje niko čuo nije.
U njenom hladu su šaptali stihove
i srcem veselim pjevale generacije.

Izdržala je oluje i gromove,
korijeni joj u zemlju široko,
a duša u nebo vječno,
i kada je zemlja oko nje drhtala,
ostala je vječna, ponosna, nepokorena.

Ona je svjedok vremena,
učiteljica mira i strpljenja.
Njene su bore hronika života,
a grane vitke kao ptičija krila.

Ako se na nju nasloniš,
čut ćeš riječi iz prošlosti,
ona govori tiho u drvetu:

„Život je ciklus:
padneš, ustaneš i opet si tu.“

Ona je i svjetionik vremena,
svijetli snagom, u njoj je mir,
u njenom hladu sjediš i shvatiš:
u njoj je barski svemir.

The post Kad ljubav prema maslini, uprkos mladim godinama, izrodi ozbiljnu pjesmu first appeared on BARinfo.

PODCAST #1:  “Jezik i mediji”: Govorimo li inkluzivno – ili samo pravilno?

U okviru projekta „Razvoj liderskih vještina za inkluzivno upravljanje“, prva epizoda podcast serijala bavi se ulogom jezika i medija u savremenom društvu – posebno u kontekstu rodne ravnopravnosti, edukacije i međugeneracijskog dijaloga.

Voditeljka Aleksandra Bojić Ivanović razgovarala je sa Biljanom Dabić, novinarkom i urednicom Primorskog portala, i Mirjanom Savićević, profesoricom jezika i književnosti u Srednjoj ekonomsko ugostiteljskoj školi u Baru.

Razgovor je započet temom stvaralačke moći jezika, njegovog evolutivnog karaktera i uticaja društvenih mreža na svakodnevnu komunikaciju. Fokus epizode bio je na rodno senzitivnom jeziku – da li je to samo puka forma, ili stvarna praksa inkluzivnosti?

Glavne teme razgovora su bile:

Razlika između formalne upotrebe rodno senzitivnih izraza i njihove stvarne namjene

Fleksibilnost jezičkih pravila – kako se pravopis prilagođava kontekstu i publici

Mladi i jezik: prirodna inkluzivnost i otpor prema rigidnim formama

Mediji kao prenosioci poruka – odgovornost u jeziku kojim se obraćaju građanima

Jezik kao alat osnaživanja, ali i kao izvor mogućih nesporazuma među generacijama

Posebno se govorilo o tzv. “nevidljivoj barijeri” koju može stvoriti insistiranje na formi bez suštine – ako inkluzivni jezik nije podržan iskrenom namjerom, on može izazvati otpor ili djelovati prazno. S druge strane, mladi ga često prirodno prihvataju kao dio svakodnevnog izraza, čime zapravo predvode jezičku i društvenu transformaciju.

Zaključci i poruke podcasta su da je jezik moćan alat – ali tek kad ga koristimo sa razumijevanjem i pažnjom. Rodno senzitivni izrazi ne smiju biti samo površinska korekcija – moraju odražavati stvarne vrijednosti i namjere. Prava promjena dolazi uz obrazovanje i dijalog, ne uz nametanje. Mladi mijenjaju jezik iznutra – a institucije ih moraju pratiti, a ne sputavati.

Podcast je realizovan u saradnji sa Biznis start centrom Bar i NVO Ženska akcija, u okviru projekta „Razvoj liderskih vještina za inkluzivno upravljanje“, koji finansira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

Produkciju, snimanje i obradu podcasta je pripremio Dejan Senić.

Podcast možete pogledati na linku: https://www.youtube.com/watch?v=Vwqbdr4cj-8&t=22s

The post Podcast #1 u okviru projekta Razvoj liderskih vještina za inkluzivno upravljanje first appeared on BARinfo.

„U prelijepom ambijentu ljetnje scene ‘Dolni Saraj’ u Ohridu, istaknuti su uloga i doprinos svih koji su dio osmodecenijskog putovanja – osnivači, volonteri, zaposleni, saradnici, pristalice, donatori i svi koji su nesebično poklonili svoje vrijeme, srce i energiju i svojim povjerenjem i saradnjom omogućili rad Crvenog krsta Ohrid. Tokom svečanosti su dodijeljene jubilarne plakete u znak poštovanja i zahvalnosti za dugogodišnju programsku saradnju. Među počastvovanim organizacijama se pronašla i naša, Opštinska organizacija Crvenog krsta Bar“, kažu u Crvenom krstu Bar.

U okviru jubileja – 80 godina postojanja Crvenog krsta Ohrid – obilježeno je i 10 godina od osnivanja Međunarodnog amaterskog pozorišnog festivala “Udahni pozorište”. Crveni krst Bar, u saradnji sa JU Srednjom ekonomsko-ugostiteljskom školom, bio je dio ove pozorišne manifestacije.

Na platou crkve sv. Sofije odigrana je internacionalna pozorišna predstava “Balkandrom”. Ovaj teatarski komad tokom proteklih mjeseci pripreman je online, i u njegovom izvođenju, koje je direktno prenošeno putem kanala YouTube, učestvovali su srednjoškolci iz Užica, Kragujevca, Subotice i Bara. Svoj glumački doprinos u interpretaciji jedne od pet tema ove predstave dali su i učenici SEUŠ: Elena Petrušić, Žana Strahinja, Anđela Vučetić i Jovan Milović, koje je pripremao i tokom nastupa u Ohridu pratio prof. Neđeljko Đurović.

Predstava “Balkandrom” koncipirana je kao višejezični i multikulturalni scenski iskaz koji na veoma orginalan i dinamičan način, uz učešće 24 aktera, istražuje i predstavlja složene društvene odnose, moralne dileme i egzistencijalne izazove mladih sa područja Balkana.

Međunarodni amaterski pozorišni festival “Udahnite pozorište” održava se svake godine tokom kraja maja ili početkom juna i organizuje ga Crveni krst Ohrid, u saradnji sa Opštinskim organizacijama Crvenog krsta Kragujevac, Užice, Subotica, Trebinje i Bar. Do sada je imao 41 pozorišno izvođenje i na njegovoj sceni svoje amaterske role izvelo je preko 330 učesnika.

Ideja vodilja ovog regionalnog kulturnog događaja je da teatar ne predstavlja samo prostor, vrijeme i događaj koji zabavlja, edukuje ili inspiriše promjene u društvu i kod pojedinaca, već da je moćan instrument za razvoj interkulturalizma, solidarnosti i empatije, uz sticanje određenih vještina koje mladim omogućavaju snaženje njihovog uticaja na društvo. Organizatori festivala za naredni period najavljuju snimanje kratkometražni dokumentarnih i igranih filmova namjenjenih položaju mladih u društvu i njihovu produkciju koja će biti regionalnog karaktera.

Zahvaljujući saradnji Opštinske organizacije Crvenog Krsta Bar sa JU SEUŠ Bar, mladima iz našeg grada omogućeno je da učestvuju u festivalu “Udahnite pozorište” i da pritom stvaraju prijateljstva sa vršnjacima iz regiona, razmjenjuju volonterska i glumačka iskustva, dogovaraju zajedničke aktivnosti i usvajaju nova znanja.

Dosadašnje aktivnosti u vezi priprema i izvođenja učeničkih predstava namjenjenih ovom festivalu sprovodila je profesorica književnosti i rukovoditeljka dramskog studija “Entuzijasti” Mirjana Savićević, uz podršku kolega Ivane Kecojević, Violete Žudić, Neđeljka Đurovića i uz stručni nadzor prvaka barskog glumišta Dragiše Simovića.

U okviru Jubileja učesnicima su dodijeljene statue “Udahni pozorište”, u znak sjećanja i zahvalnosti za doprinos u podizanju nivoa pozorišne kulture u regionu.

The post Crveni krst Bar i SEUŠ na proslavi značajnih jubileja u Ohridu first appeared on BARinfo.

Statistika je, nažalost, poražavajuća, jer je broj adolescenata koji koriste elektronske cigarete u porastu. Industrije duvana i nikotina, kroz upotrebu aroma, korišćenje elegantnog i savremenog dizajna, kao i kreiranje proizvoda koji podsjećaju na slatkiše i igračke, prilagođavaju svoje strategije kako bi privukle potrošače.

“Na taj način”, ističe profesorica Kecojević, “podrivaju javno zdravlje i ciljaju ranjive grupe, posebno adolescente. Novi duvanski proizvodi, proizvedeni da budu alternativa, u cilju odvikavanja od pušenja, sadrže supstance veoma opasne po zdravlje”.

Kecojević dodaje da su aktivnosti koje su danas sprovedene edukativno-preventivnog karaktera i usmjerene su na zaštitu djece i mladih od duvanske industrije, kao i jačanje kolektivne posvećenosti zdravijoj budućnosti.

“Samim tim, promocija zdravih stilova života je naš glavni cilj, jer smo u obavezi da učestvujemo u oblikovanju društveno odgovornih građana koji imaju zdrave navike”, naglasila je Kecojević podsjetivši da su vrijedni i daroviti učenici za ovu priliku, pored performansa, pripremili i literarne i likovne radove i pokazali na koji način se oni hvataju u koštac sa ovim akutnim i složenim problemom.

Osim pomenutog, djeca su pripremala kolače na kojima su bile ispisane simbolične poruke u vezi sa tematikom, a osmislili su i edukativne flajere koje su dijelili prolaznicima. Profesorica Mirjana Savićević je istakla da su na sve načine pokušali da korisnicima duvanskih proizvoda skrenu pažnju koliko štete ne samo sebi već i okolini.

“Simbolična trka, likovni i literarni radovi najbolje su ukazali na tu štetnost”, istakla je za Radio Bar i Bar Info Savićević.

Doprinos organizaciji simbolične trke dao je Aktiv fizičkog vaspitanja, na čelu sa profesoricom Biljanom Lekić.

The post Performans SEUŠ povodom Svjetskog dana bez duvanskog dima first appeared on BARinfo.

Pozdravljajući goste, Labud N. Lončar, predsjednik Udruženja “Nekazano” se zahvalio Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi (SEUŠ) na pomoći pri organizaciji večeri, ističući činjenicu da je autorka Enesa Sukić bivša učenica te škole. Posebno je naglasio vrlo plodnu saradnju i prijateljske odnose ove NVO sa SEUŠ-om. Napomenuo je da do te saradnje ne bi došlo da nije bilo nastavnice Valentine Lekić i njenih kolega koji su povezali “Nekazano” sa svojim talentovanim učenicima i učenicama, što je rezultiralo štampanjem dvije knjige učenika, Enese Sukić i Aleksandre Đurović, jednog časopisa i nekoliko zajedničkih književnih druženja. Objavili su i specijalni broj časopisa za književnost i umjetnost “Nekazano” br.8, u kojem su bili radovi učenika i nastavnica te škole, a štampanje je finansirao kanadski haiđin i svetski putnik Majkl Dadli, koji je zahvaljujući Lončaru bio gost književnog susreta sa učenicima škole.

U nastavku večeri, Lončar je u ulozi moderatora vodio razgovor, sa Enesom Sukić, koja je veoma živopisno pripovijedala o svom umjetničkom životu, o tome kako je došla na ideju da objavi knjigu, ističući ulogu svojih nastavnica Valentine Lekić i Mirjane Savićević. Govoreći o svom umjetničkom putu, izjavila je da je to ustvari njen život i da je sebi još kao mala postavila cilj da postane umjetnica. Enesa, pored pisanja i glume, piše pjesme, crta, programira, riječju – svestrani umjetnik!

O njenoj knjizi i radu mišljenje je dao je i barski glumac Dragiša Simović, koji je bio spriječen da prisustvuje, pa je pjesnikinja Sanela Ramadamović Softić u njegovo ime pročitala prikaz, u kojem kaže: “Baveći se pozorištem više od pola vijeka, isčitao sam mnogo dramskih tekstova i scenarija i upoznao sam dosta dramskih pisaca čiji su rukopisi završavali u fijokama i nikada nijesu objavljeni. Enesa se hrabro odlučila da svoj prvjenac ‘Moje drugo ja’ objavi i ponudi čitaocima, u čemu joj je svesrdno pomoglo Međunarodno udruženje književnih stvaralaca i umjetnika ‘Nekazano’. Na neki način sam pratio stvaralačko odrastanje ove mlade spisateljice i znam za njenu želju da upiše Fakultet dramskih umjetnosti i uvjeren sam da će u tome uspjeti. Kao što sam uvjeren da će se njeni tekstovi izvoditi u pozorištima.”

Pjesnik Mladen Banović, predsjednik skupštine Udruženja pročitao je recenziju ove knjige koju je napisao pjesnik Goran Radičević, potpredsjednik “Nekazanog”. Radičević je istakao:

“Kad sam dobio knjigu na čitanje, bio sam zabrinut da je autorka zagrizla preveliki kolač, s obzirom na njene godine, jer koristi formu koja je namijenjena scenskom prikazivanju. Nimalo lako za pisanje, a istovremeno i jedna od najstarijih formi književnog izražavanja. Nije lako kroz dijaloge ostvariti prirodan tok događaja. No, ona je to ostvarila manirom iskusnog pisca, ali i dramaturga. Kroz sedam scena ove jednočinke nenametljivo nas vodi prema kraju priče o zločinu bez zločina i, naravno, bez kazne. Kroz strahovanja, ljubavnu priču u pozadini, dovodi nas do finiša koji nije pravi kraj, već samo svršetak prvog čina. Nadamo se da će ova drama kroz nekoliko godina doživjeti i pisanje drugog, a možda i više činova. U toj nadi nam ostaje samo da je čitamo i uživamo u prvencu mlađane Enese Sukić.”

Profesorica Mirjana Savićević je govorila je o Sukićki i njenoj posvećenosti svemu čime se bavi. Slikarka, pjesnikinja, glumica, novinarka, voditeljica.

“Sve je to bila Enesa i mi se ponosimo njom. Raduje me činjenica što smo na vrijeme prepoznali njen talenat i što nam je ona pomagala u pripremi i izvođenju mnogih programa naše škole. Želim joj da nastavi sa svojim radom istom snagom kao što je to radila do sada”, kazala je Savićević.

Posebnu čar ove večeri dali su na malo neobičan način Adis Kalamperović, Andrea Karanikić i Sanja Karanikić, prijatelji mlade autorke, i sama autorka, glumeći dijelove iz Enesine knjige, što je naišlo na burno reagovanje publike. Potom su Adis, Andrea i Sanja govorili publici svoje mišljenje o svojoj prijateljici, nimalo je ne štedeći, a u pitanju su bile samo riječi hvale.

Na kraju večeri, Lončar se u ime udruženja Nekazano zahvalio gostima na posjeti, SEUŠ-u na saradnji, a mladoj autorici poželio da uskoro objavi knjigu poezije jer je odlična pjesnikinja. Onda je uslijedilo potpisivanje knjiga i tradicionalno zajedničko fotografisanje.

The post Promovisana knjiga Moje drugo ja Enese Sukić first appeared on BARinfo.

Dan “roze majice” obilježava se tokom posljednje sedmice februara kroz promociju tolerancije, empatije i poštovanja različitosti, kao i osnaživanja nenasilnog rješavanja konflikata. U SEUŠ se, prema riječima profesorice Kecojević, “trude da stvore atmosferu u kojoj se nasilničko ponašanje oštro osuđuje a, s druge strane, izgrađuju kod učenika razumijevanje za svakog pojedinca”.

“Važno je da kod djece razvijemo sistem podrške u čemu je nemjerljiva uloga roditelja, bilo da se radi o djeci koja trpe, ili onoj koja vrše nasilje. Uočavanje promjena u ponašanju i njihovo registrovanje, doprinosi rješavanju ovog veoma izraženog problema, u šta je neophodno uključivanje pedagoga i psihologa koji pomažu u pronalaženju najadekvatnijeg modela u pravcu osvješćivanja djece i omladine. Neophodno je, isto tako, i osvješćivanje građana, ovo je jedan od načina da to učinimo i nećemo prestati da se borimo”, jasna je Kecojević, dodajući da “samo udruženi možemo postići značajnije rezultate u borbi protiv nasilja”.

Kecojević je zadovoljna odzivom djece kad su ovakve aktivnosti u pitanju.

“Ako ovakva akcija osvijesti makar jednog učenika da se promijeni, razmisli o svojim postupcima i, kada je neophodno, pruži ruku podrške drugaru, da ne osuđuje, ne kritikuje, već da bude neko sa razvijenom empatijom i neko ko je oslonac, možemo biti sigurni das mo na pravom putu. Poseban doprinos dali su gastronomi koji su sa profesoricom Milicom Radonjić vrijedno pripremali ukusne kolačiće za naše sugrađane. Oni su na taj način digli svoj glas protiv nasilja i svih neprijatnosti koje se dešavaju i poslali poruku da je zdravije i bolje nekom nacrtati osmijeh na lice”, naglasila je.

Značajnu podršku današnjim i aktivnostima, uopšte, koje SEUŠ sprovodi u saradnji sa učenicima u cilju ukazivanja na brojne probleme sa kojima se mladi susreću, kontinuirano pruža i Opština Bar.

“Uz upravu škole i direktora Milisava Joksimovića, podrška Opštine Bar nam je i te kako značajna, apsolutno imaju razumijevanja za svaku našu ideju i iznalaze način da je i realizuju. Bez njihove pomoći, sve ove aktivnosti ne bismo mogli da sprovedemo na kvalitetan način”, istakla je Ivana Kecojević.

U aktivnosti obilježavanja Dana borbe protiv vršnjačkog nasilja su, pored sadašnjih, učesvovali i bivši učenici SEUŠ. Enesa Sukić je uključena u rad nekoliko omladinskih organizacija i osvjedočena je mlada borkinja za prava djece.

“Kao bivši učenik, konkretno u ovom projektu, imam ulogu kao jedan od aktera svojevrsnog društvenog eksperimenta. Na ovu temu treba što više da se diskutuje kako u kući i školi, tako i na društvenim mrežama, u radio i TV programima… Rado sam se odazvala i smatram da bi to trebalo da učini svako od nas kako bi stvarali bolje sjutra”, poručila je Enesa.

Na tri različite lokacije u gradu, priređeni su performansi koji su trebali da pokažu koliko su građani Bara spremni da pomognu u rješavanju konflikata među mladima. Naime, učenici su pokušali da insceniraju tuču, maltretiranje i još neke vidove lošeg ponašanja želeći izazivajući kod prolaznika različite reakcije.

Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja – Dan ružičastih majica nastao je na inicijativu srednjoškolaca iz Kanade 2007. godine. Inicijativa je bila reakcija na događaj kada je učenik bio maltretiran zbog nošenja roze majice, a u znak podrške svojoj majci koja je oboljela od karcinoma. Dječak je doživio verbalno i fizičko nasilje od strane svojih vršnjaka. Te večeri, dječaci koji su bili njegovi drugovi kupili su 50 ružičastih majica i sjutradan ih dijelili na ulazu drugarima koji su majice obukli kao znak podrške dječaku koji je maltretiran. Cilj je bio da se pruži podrška i ukaže na problem vršnjačkog nasilja. Na taj način, roze majica je znak podrške svakom djetetu koje trpi vršnjačko nasilje.

The post Poslate snažne poruke povodom Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja first appeared on BARinfo.

Osvrnula se, najprije, na sjajnu saradnju SEUŠ i Radio Bara čiji je plod i emisija “Iz našeg ugla” koja se već četiri godine, jednom mjesečno, emituje na našim talasima a koja tretira niz obrazovnih i tema koje su predmet interesovanja mlade populacije, uopšte, uz poseban fokus na vannastavnim aktivnostima po kojima je ova obrazovna ustanova prepoznata.

“Emisija ‘Iz našeg ugla’ predstavlja lijep spektar raznoraznih aktivnosti koje se odvijaju u školi. Aktiv CSBH jezika i književnosti kojem pripadam, nikad ne miruje, trenutno smo u procesu snimanja novog filma na temu ‘zavisnosti od Interneta’. I u prethodnom periodu, iskoristili smo to što časovi  traju 30 minuta da uz više slobodnog vremena  i uz svesrdnu podršku NVO Bubulj i Melos snimimo najprije film ‘Preobražaj’, nakon toga i ‘Zamka zavisnosti’ koji su, kao i treći koji sam pomenula,  edukativnog karaktera”, naglasila je profesorica Savićević izrazivši zahvalnost našoj medijskoj kući jer redovno prati njihove aktivnosti.

Današnje naslovne strane  Mirjana Savićević vidi kao sive i sumorne, slične sveukupnoj društveno-političkoj situaciji, kako u našoj zemlji, tako i u svijetu. Ističe da  izbjegava da čita novine i sluša vijesti, izuzev onoga što doprinosi osnovnoj  informisanosti, i da, po sopstvenom mišljenju, nije pravi sagovornik za ovakvu vrstu gostovanja.  Žali, kaže, što nema naslova koji najavljuju neka ljepša dešavanja, recimo, iz obrazovanja, muzike, sa pozorišnih scena….

“Ovi naslovi su zastrašujući, a naša svakodnevica prilično mračna.  Nedostaju informacije koje, bar donekle, mogu da poprave taj opšti utisak i  ukažu da ima dešavanja koja ulivaju optimizam i nadu u boljitak cjelokupnog društva. S obzirom da radim sa mladima, pitam se šta njima, konkretno, nude dnevne novine. Ovakvi naslovi, sigurno im neće probuditi želju da zavire u unutrašnjost novina i bliže se upoznaju sa najavljenim temama”, smatra Savićevićeva.

Naslov “Katnić: Petar Lazović je bio na zadatku” o akciji Europol-a, Profesorica Savićević je uporedila sa radnjom poznate  italijanske serije  “La piovra” (“Hobotnica”) u kojoj se čuveni policijski inspektor  Korado Katani suprotstavlja sicilijanskoj mafiji i koji za kratko vrijeme shvata da je tamošnja policija usko povezana sa mafijaškim strukturama. Imamo sličnu situaciju, zaključuje profesorica Savićević.

“Isto tako, i ove enormne sume novca  kojima se svakodnevno ‘gađaju’ i optužuju za razne pronevjere, zaista su zastrašujuće visoke, pogotovo za nas koji pristojno živimo, pritom mislim na to da nismo gladni, da djeci uspijevamo da priuštimo neki  trening, radionicu ili  ‘školu u prirodi’, bez putovanja, naravno”, kaže Savićević dodajući da se za novčane malverzacije, pronevjere i kršenje propisa  uopšte, mora sprovoditi adekvatno kažnjavanje nezavisno od političke ili bilo koje druge pripadnosti prestupnika.

Komentarišući  naslov “Nevakcinisano 15.000 djece, kažnjeno osam roditelja” Mirjana Savićević se osvrnula na raniji period kad se uopšte nije razmišljalo da li vakcinisati djecu MMR vakcinom  ili ne, već se jednostavno pratio raspored vakcinacije, što je i ona učinila. Danas, po njenim riječima, mediji su zaslužni, ili krivi, što imamo različita razmišljanja kad je imunizacija u pitanju, pa su neki roditelji ohrabreni a neki obeshrabreni informacijama koje čuju ili pročitaju u vezi sa vakcinacijom.

“Za dva mjeseca rođene 1064 bebe a umrlo 1680 građana”

Sumorni  demografski  trendovi su, prema mišljenju Mirjane Savićević,  posljedica sumorne sveukupne situacije.

“Ne možemo očekivati povećanje broja onih koji se odlučuju na osnivanje porodice jer je za to potreban prvo krov nad glavom a onda i stabilna finansijska situacija. Mnogo je mladih nezaposleno, na Birou ih ima čak i sa fakultetskim diplomama. Od stanja u državi, između ostalog, i zavisi njihova odluka da imaju djecu”, smatra naša sagovornica.

Naslov “Smanjiće akcize za gorivo i ukinuti PDV na brašno i ulje” , prema riječima profesorice Savićević, trebalo bi da zauzima više prostora na naslovnici, jer je to i jedina lijepa informacija danas a najavljuje nešto što je za dobrobit svih građana.

The post Savićević: Nema naslova koji najavljuju neka ljepša dešavanja first appeared on BARinfo.

“Na glavnom gradskom trgu izlagane su rukotvorine učenika – članova Kluba kreativnih. Zamisao je da se kreirani predmeti prodaju po simboličnim cijenama, a da se prikupljeni novac donira osobama koje imaju problema sa zavisnošću. Oni se često obraćaju za pomoć udruženju ‘Žene Bara vekog srca’, čije članice pokušavaju da im izađu u susret, koliko im mogućnosti dozvoljavaju. Međutim, budući da je u međuvremenu učenik naše škole, Nikola Džolić, ostao i bez drugog roditelja, odlučili smo da prikupljena sredstva preusmjerimo za potrebe djece Džolić. Ovu humanitarnu akciju su podržale i Gimnazija i Srednja stručna škola, kao i brojni sugrađani, od kojih smo navikli na podršku u sličnim poduhvatima”, naglašava Savićević uz napomenu da je “ova humanitarna akcija samo segment kompleksnog projekta, koji podrazumijeva brojne radionice, predavanja, snimanje filma, izvedbu performansa, izradu flajera i postera. Sve to dovoljno kazuje o kreativnosti naših učenika”.

Profesorice Ivana Kecojević i Mirjana Savićević su koordinatorke projekta “Znanjem protiv narkomanije i drugih bolesti zavisnosti” u čije aktivnosti su uključene i referentkinje Maša Lemajić i Teodora Amanović iz Opštine Bar kao pokrovitelja.

The post SEUŠ podržala akciju prikupljanja pomoći za mlade Džoliće first appeared on BARinfo.