Na samom početku programa, kulturni poslanik Mirko Bujišić pozdravio je goste i zahvalio se na pomoći u realizaciji izložbe porodici Kalamper i TO Bar.

Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić Ilić istakavši da “u potrazi za suštinskim pitanjima, vječnim temama i istinom, reakcijom na potiskivanje individualnih impulsa i preovlađujućeg konformističkog zanosa savremenog trenutka, umjetnik slika svijet, ne onakvim kako izgleda, već onako kako ga osjeća.

“Akademski umjetnik Relja Dedeić, svojim umjetničkim kolorističkim alegorijama, objedninjenim u postavci ‘Sjene što nas prate’, fokusiranom vizijom, ispituje manifestaciju skrivenog, višeg smisla u potrazi za njegovim ishodištem. U sferi ekspresionističko-apstraktnog slikarstva, u kojem figuracija gubi svoju dominaciju i pojavljuje se tek u naznakama, ne znači da je umjetničko djelo lišeno narativa. Naprotiv, narativ je u umjetničkom izrazu uvijek prisutan”, podvukla je.

Gazdić Ilić postavila je i pitanja – šta su sjene koje nas prate, odakle se pojavljuju, te šta je čovjek bez sjene. Ona je istakla da Dedeićevi radovi oslikavaju iskru njegovog duhovnog traganja i nagoni nas da je, u određenoj mjeri, u sebi istovjetnu naslutimo.

“Hvatajući delikatne impulse iz dubine praskozorja bića, odvija se susret i sa sopstvenom sjenom i susretom svih naših sjena koje komuniciraju u nesvjesnom.

Snažan i spontan umjetnički izraz, koji je u saglasju sa unutrušnjim impulsima, autor tvori kontrastima i hamonijama boje, oslobođenim tragovima svog djelovanja na površinu platna raznim nekonvencionalnim tehnikama, različitim teksturama, sa ponekim nagovještajem forme u nestajanju, kreirajući specifičnu dinamiku slike, koja kao da je u stalnom pokretu (traganju), Dedeić uspostavljaja autentičan vizuelni doživljaj koji izražajnom snagom nastoji da prenese ono skrovito i neizrecivo. Dedeićevo slikarstvo iluminirano kolorističkim tretmanom, izuzetno je po svom intenzitetu i životnoj energiji, gde boje nisu vlasništvo forme, već su date kao tajanstvena saopštenja nesvesnog. One zadirkuju jedna drugu u razigranoj napetosti, stvajućući vizuelno privlačnu kompoziciju”, navela je.

Gazdić Ilić je istakla da se slika više ne posmatra kao objekt percepcije, kao nešto odvojeno od nas, već da postajemo dio promatranog, te da se u tom momentu stapanja budi u posmatraču “ideja” svijeta, a ideja sama je svijetlo.

“Ciklus ‘Sjene što nas prate’ su refleksija osjećaja nužnosti i duhovnog traganja, povezanog s načinom na koji umjetnik doživljava i objašnjava svijet oko sebe. On sugeriše koncept jednog svijeta u kom se nalazi istinsko buđenje. Umjetnik je taj svijet dotakao i teži da ga približi nama u svojim likovnim traganjima, kroz mistično carstvo boja”, zaključila je istoričarka umjetnosti, Katarina Gazdić Ilić.

On Art Montenegro već četiri godine uspješno realizuje programe u cilju predstavljanja naše kulture turistima u pred i post sezoni.

The post Otvorena izložba slika Sjene što nas prate mr Relje Dedeića first appeared on BARinfo.

Projekat NVU „Sua Sponte“ –  „IPA Skener“ dobio je ove godine podršku na opštinskom konkursu za podršku projekata nevladinih organizacija. Cilj je, kako je istakao Petrić, da se barska javnost bliže upozna sa IPA projektima, mogućnostima koje nude, ali i procedurama koje je neophodno ispoštovati.

Kancelarija za upravljanje projektima i za međunarodne odnose u Opštini Bar ima zapažene rezultate na ovom polju. Ana Živanović je svoje izlaganje započela objašnjenjem zašto su IPA projekti važni opštini.

„Na taj način, prije svega, možemo da finansiramo prioritete, koji su bitni, a za koje nisu predviđena sredstva u redovnom budžetu. Tako dobijamo i prenosimo iskustva iz evropskih zemalja, jer posebno u projektima prekogranične saradnje, imamo partnere koji su iz zemalja Evropske unije. Jedan od primjera uspješnog partnerstva je sa tvrđavom kulture Šibenik. Oni su od svojih tvrđava napravili ozbiljne kulturne lokacije. Sa njima imamo jako dobru saradnji i njihova iskustva smo primijenili kod nas, u Starom gradu,“ istakla je Živanović.

Ona je objasnila da se tačno zna koliko projekat traje i kada moraju da se završe aktivnosti, tako da nema odlaganja, niti pomjeranja za budući period.

„Postoji niz stvari zbog čega su projekti važni, a dobra su priprema za one fondove koji će nam biti dostupni kada budemo ušli u EU. Pogledajmo primjer Hrvatske, oni su izgradili kompletnu infrastrukturu iz tih fondova, a ti se projekti sprovode slično kao ovi mali projekti, koji su nama dostupni, iz manjih fondova,“ objasnila je Živanović. Ona je dodala da je od 2018. godine od EU Opština Bar  dobila 1,3 miliona eura na ime projekata.

„Četiri projekta su završena, o njima se dosta govorilo u medijima: Cross Border roll, Eco vine goals, Fortitude i Day care centar. Cross Border roll, prvi projekat koji smo sproveli u ovoj fazi IPA 2, bio je jedan od najbolje sprovedenih projekata i na osnovu toga dobili smo dodatna sredstva da radimo rekapitulaciju tog projekta, što smo odradili ove godine u januaru. Fortitude je predstavljen kao jedan od najuspješnijih projekata na programu INTERREG: Hrvatska, BiH i Crna Gora. On je predstavljen i na lansiranju ‘Nove perspektive IPA 3’. Opština Bar trenutno sprovodi dva velika projekta u okviru programa Prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija i jedan projekat u okviru programa Prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo. Dva ta projekta se odvijaju u Starom gradu i tiču se obnove kulturne baštine i zapravo su nastavak projekta Fortitude. Treći projekat koji sprovodimo je iz oblasti zaštite životne sredine. Radi se o projektu koji se bavi ranom detekcijom šumskih požara i u okviru njega ćemo nabaviti vrijednu opremu. Tu je i jedan mali projekat Romacted, koji finansira Savjet Evrope, koji se sada sprovodi i biće završen do kraja jeseni“, kazala je Živanović.

Na panelu je istaknuto da svaki od ovih projekata nudi mogućnost razmišljanja o tzv. follow up-u, odnosno „ostavljaju se otvorena vrata da ono što je urađeno bude nadgrađeno, uz novu finansijsku pomoć i, eventualno, nove partnere“.

Dr Deda Đelović dao je sažeti presjek aktivnosti koje je Luka Bar do sada uradila na ovom planu. On je predstavio i svoje kolege – Dragana Šćekića, direktora Sektora za razvoj i Iliju Milića, referenta za rad na međunarodnim projektima.

„Luka Bar već duži niz godina radi u polju međunarodnih projekata. Krenuo bih od najvažnijeg, da smo rad na međunarodnim projektima koncipirali tako da je to dio redovnih aktivnosti u Luci, da ne bude strano tijelo koje će biti problem sistemu, nego da bude dio aktivnosti i proces koji će svojim rezultatima davati doprinos kontinuiranom unapređenju sistema. Nama je prvi cilj bio da kroz rad na međunarodnim projektima razvijamo kadrove. Gledajući iz ove perspektive, mislim da smo u tome uspjeli, sada imamo cjelinu, koja je specijalizovana za rad na međunarodnim projektima, koju vodi Rade Stanišić. Kolega Milić je u toj cjelini, kao i još dvije koleginice. Njihov rad i kapacitet izgrađen je na optimalnom nivou i omogućava da Luka održi kontinuitet i stalno u tom domenu razvija svoje aktivnosti“, istakao je Đelović.

On je kazao da je do sada realizovano više od 30 projekata, u različitim programima i veoma širokom dijapazonu programa.

„Ta činjenica da smo učestvovali u toliko raznorodnim programima je odraz kvaliteta rada koleginica i kolega koji se time bave, jer su uspjeli da se tim različitim zahtjevima prilagode, odgovore na pravi način i dobiju rezultate, koji su neosporni,“ istakao je on. On je podsjetio da je Luka Bar, u trilateralnom programu Albanija-Crna Gora-Italija, imala projekat u kome je vodeći partner, prošla sve faze evaluacije i projekat uspješno privodi kraju. On je istakao da je poenta, i prvi cilj, stvaranje kadrova, optimalno ostvarena „imamo kadrove, imamo cilj, sistem podržava te aktivnosti“, kazao je Đelović, koji je dodatno objasnio koji su bili pravci djelovanja u okviru međunarodnih projekata.

„U okviru projekata smo uradili nekoliko jako bitnih strateških programskih dokumenata, koji su bitni za razvoj Luke kao cjeline: Strategiju razvoja različitih terminala u Luci, Strategiju razvoja informacionog sistema Luke i jedan jako vrijedan dokument – Studija integracije subjekata transportnog sistema u Luci, kao i Plan razvoja zelene Luke, koji je sveobuhvatni plan kako bi se Luka kretala ka ciljevima održivog razvoja. Bez ambicijada kažem da smo tu dostigli optimum, definitivno nam je to baza za aktivnosti koje moramo realizovati. Druga grupa aktivnosti koje su finansirane kroz projekte je bitna jer ima vidljivu formu, odnosno dio vezan za nabavku opreme različitih kategorija, počevši od lučke mehanizacije pa do zadnje, nabavke hibridnog autobusa. Treća grupa aktivnosti, koja je posljednjih nekoliko godina u fokusu, jesu ulaganja, kroz međunarodne projekte, u razvoj lučkog informacionog sistema. U tom dijelu smo napravili korak dalje, nismo se zadržali samo na razvoju onoga što su interne potrebe Luke, nego smo razvili nekoliko modula tzv. Port comunity sistema, koji uvezuje Luku sa svim akterima lučkog poslovanja. Na taj način smo, iako smo u tu aktivnost krenuli prije 7-8 godina, napravili bazu ovog projekta koji vodi Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja Lukama Maritime single window i koji će biti završen s proljeća naredne godine. S obzirom da je naš sistem godinama unapređivan, to će veoma lako biti moguće inkorporirati i povezati sa ovim projektom, koji na nivou Crne Gore treba da unaprijedi informacione tokove u domenu pomorstva. Komponenta koja sve ovo uvezuje i prožima, efekat rada na međunarodnim projektima, jeste povezivanje sa lukama koje učestvuju u tim projektima. Mi smo, zahvaljujući tim projektima napravili još neke dodatne, čvršće veze i komunikaciju sa tim lukama“, objasnio je Đelović.

On smatra da je na taj način stvorena mreža kontakata pouzdana osnova da budući period treba gledati sa optimizmom, a Luka Bar spremna čeka buduće programe koji će Crnoj Gori biti dostupni.

Predrag Janković, vjerovatno najiskusniji projekt menadžer za IPA projekte u Crnoj Gori, istakao je da cijeni radionice na temu povezivanja i razmjene iskustava. Siguran je da je preko projekata na kojima je radio investirano preko dvadeset miliona eura.

„Ali nije poenta u tome. Ono što su kolege već rekli, pored vještina koje treba da posjeduju, bilo institucije koje se bave time, bilo privredni ili javni sektor, što se tiče upravljanja projektima, jako je bitno povezivanje, ne samo da bi bili partneri na projektu, nego upravo kako je kolega Đelović rekao, da pratimo trendove razvoja i šta su najbolje prakse, kako u okruženju tako i na svjetskom tržištu i kako da povučemo sredstva za neke ideje. Ne da kaskamo za drugima, nego da budemo vrlo brzo među liderima. Zato su bitne strategije i analize, koje nam kažu kako dalje, u sljedećih nekoliko godina, da ne bi bilo ad hock aktivnosti. Sa aspekta IPA mehanizama za predpristupnu podršku Crnoj Gori, sada smo u početnoj fazi tzv. IPA 3. To je treća finansijska alokacija predpristupnih sredstava. Pošto Brisel to planira u terminima od sedam godina, tako IPA 3 obuhvata period 2021-2027, a tri godine nakon toga treba da se završe aplikacije. Na osnovu iskustva, istakao je da je jako bitno ‘da ne budemo pasivni posmatrači’, da čekamo da poziv izađe da apliciramo, nego da probamo da imamo proaktivnu ulogu, koliko je to moguće, sa lokalnog nivoa, u fazi programiranja tih pomoći, da dobijemo da se u tim prioritetima, u tim specifičnim ciljevima, nađu stvari koje su nama realno potrebne“, zaključio je Janković.

The post Efekti IPA projekata vidljivi u Baru first appeared on BARinfo.

Publiku je najprije pozdravio organizator događaja, Mirko Bujišić, koji je podsjetio da već četvrtu godinu zaredom manifestaciju organizuju s ciljem da bude autentična. Iz tog razloga su izložbu ovog puta upriličili u restoranu tvrđavi „Besac“. On je zahvalio porodici Leković kao i svim sponzorima ranijih godina, koji su omogućili postavke djela na neuobičajenim mjestima.

Izložbu „Horizonti“ otvorio akademski slikar Muharem Muratović.

„Besac – tvrđava svjedok prošlih vremena, na putu vina, vojski, putnika, sanjara… danas je svjedok stvaralaštva umjetnika zahvaljujući entuzijazmu ljudi koji su sve ovo stavili u funkciju da ponovo živi i privlači poslenike umjetnosti. Inspirativno je to za sve nas. Nadamo se da će i ubuduće ovo biti kultno umjetničko mjesto. Odavde se nekako ljepše i bolje vide zvijezde“, kazao je u uvodnom obraćanju prof. Muharem Muratović.

Govoreći o radovima koje je autor predstavio na ovoj izložbi, istakao je da predstavljaju „kreativnu nit sa prošlim ciklusima po tretmanu likovnih elemenata, poetici i rasponom kolorita“.

„Ovom izložbom radova koji tematski pripadaju pejzažu, Goran nam otvara vrata da sagledamo prostor koji nam je bio sakriven. Prostor u kojem su sakrivene magija, emocija, ljepota i čežnja, koja nas podsjeća na nešto što smo izgubili davno – ljepotu iz nekog prošlog života. Mada i nadu nekih novih svitanja i novog horizonta. Radovi privlače prefinjenošću poteza, poetika i mistika, a tako majstorski svedeno i smireno. Drama svjetlosti i tame, lakoća vladanja prostorom i bojom, nenametljivo suptilno nas zarobljava i odvaja od stvarnosti“, naglasio je Muratović, pojašnjavajući da “tu Goran vrlo spretno ubacuje neki svijetli dio arhitekture ljudskog djelovanja, poneku kuću tamnih prozora ili oronulog krova, što nas vraća u stvarnost i pojačava tišinu i samoću”.

„Možemo sa ponosom reći da je Ćetkovićevo stvaralaštvo dio bogatstva crnogorske baštine, gdje je on nesumnjivo obezbijedio zavidno mjesto. Želimo da njegov rad bude uvijek plodan, a mi ćemo biti njegovi vjerni navijači“, zaključio je Muratović, čestitao autoru i organizatorima, proglasivši izložbu otvorenom.

U zavisnosti od vremenskih prilika izložba će biti u postavci 15 dana.

Akademski slikar i likovni pedagog Goran Ćetković rođen je 1975. godine u Kolašinu. Diplomirao je na FLU na Cetinju u klasi prof. Nikole Gvozdenovića, 2000. godine. Izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, učesnik je velikog broja likovnih kolonija. Član je ULUCG. Dobitnik je godišnje nagrada Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje i Galerije „Spinnaker“, na izložbi studenata završne godine, te nagrade za slikarstvo Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, “Milunović, Stijović, Lubarda” za 2016. godinu, kao i plakete “Tesla fondacije” USA 2017… Živi i radi u Sutomoru.

The post Goranovim Horizontima dostojno otpočeo On Art Bar first appeared on BARinfo.

“Cilj manifestacije ‘On Art Bar’ je organizovanje kulturnih događaja u pred i postsezoni, na lokacijama izvan centra Bara, kako bi turisti koji posjećuju naš grad, ali i naši sugrađani, bili u prilici da uživaju u lijepim ambijentima u okolini, uz slike naših sjajnih likovnih umjetnika”, kazao je gostujući u programu Radio Bara Mirko Bujišić organizator događaja.

Ovog puta odlučili su da prvu izložbu u novoj sezoni, organizuju u čarobnom ambijentu restorana tvrđave “Besac”.

“S obzirom da veliki broj ljudi iz inostranstva svakodnevno posjećuje Virpazar, ideja nam je bila da  izložbu Gorana Ćetkovića organizujemo baš tu. Tvrđava ‘Besac’ je jedina građevina u Crnoj Gori koja je nedavno kompletno obnovljena od sredstava iz IPA projekta. Vlasnici istoimenog restorana na tvrđavi, porodica Leković, potrudili su se da restoran opreme tako da se savršeno uklapa u ambijent i privlači zaista puno posjetilaca. Ako vremenski uslovi dozvole, trebalo bi da ‘Horizonti’ budu u postavci dvije nedjelje”, kazao je Bujišić i najavio da će Ćetković specijalno za ovu priliku predstaviti slike na kojima su reljefi i pejzaži sa Skadarskog jezera i okoline.

Izložbu će otvoriti slikar Muharem Muratović.

Akademski slikar i likovni pedagog Goran Ćetković rođen je 1975. godine u Kolašinu. Diplomirao je na FLU na Cetinju u klasi prof. Nikole Gvozdenovića, 2000.godine. Izlagao je na velikom broju samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu i učesnik je velikog broja likovnih kolonija. Član je ULUCG. Dobitnik je godišnje nagrada Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje i Galerije „Spinnaker“, na izložbi studenata završne godine, te nagrade za slikarstvo Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, “Milunović, Stijović, Lubarda” za 2016. godinu, kao i plakete “Tesla fondacije” USA 2017… Živi i radi u Sutomoru.

The post On Art Bar: Izložba Gorana Ćetkovića na tvrđavi Besac first appeared on BARinfo.

Gostujući u Radio Baru, pomoćnik direktora Kulturnog centra, Mirko Bujišić detaljno je govorio o radovima na revitalizaciji Doma kulture, koja je pokrenuta 2019. godine, prvi put nakon izgradnje zgrade 1976. godine, a ekskluzivno je otkrio i detalje o predstojećem programu.

“Podsjetiću slušaoce Radio Bara i sve sugrađane da od 2008. godine nijesmo imali redovan bioskopski repertoar. Bilo je sporadičnih projekcija filmova, da se ne bi ta vrsta umjetnosti zapostavila u Baru. Ali, konačno, nakon renoviranja započetog 2019. i svečanog otvaranja bioskopa 2021. sada imamo redovan bioskopski program, zahvaljujući našoj saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore, Ministarstvom kulture i našim pokroviteljem, Opštinom Bar. Bez sredstava i njihove podrške ne bismo uspjeli da napravimo sve ovo”, kazao je Bujišić.

Najprije su “krenuli u reparaciju projektora 35mm trake”.

“Moram naglasiti da je bioskop u Baru jedini u Crnoj Gori u kojem imamo mogućnost da prikazujemo filmske klasike. Od regionalnih centara bivše Jugoslavije, to su još Beograd, Zagreb i Novi Sad… Sve naše filmove na 35 mm traci, vratili smo Filmskom centru, sa kojim imamo odličnu komunikaciju i saradnju, na čemu im ovom prilikom zahvaljujem. U bioskopski repertoar za mart ovi filmovi nijesu uvršteni, ali je u planu da budu, i to vrlo brzo”, najavio je.

Bujišić je podsjetio da je nabavljena najsavremenija oprema laserski 4k projektor i Dolby 7.1 sistem zvuka. Postavljeno platno od 14.5 metara – najveće je u zemlji i jedno od najvećih u regionu. Ugrađene su nove atestirane fotelje namijenjene savremenim filmskim i pozorišnim salama. Unaprijeđen je sistem održavanja uređaja, uveden brzi internet, obnovljene su elektroinstalacije…

“I kada smo sve to sredili, dešavalo se da se prilikom projekcija, posebno akcionih i horor filmova, čuje zujanje sa plafona. Naime, u vremenu kada je objekat građen, korištena je metalna konstrukcija, koja je vremenom oslabila, te je zato dolazilo je do vibracija i neprijatnog zvuka. Da bi gledanje filmova u našem bioskopu bio kompletan ugođaj, morali smo i to da riješimo. Radovi na rekonstrukciji plafona, uz dodatne na rasvjeti i farbanju, koji su izvođeni proteklog mjeseca, bili su planirani za avgust. No, kako je bio ‘hakovan’ sistem Javnih nabavki, procedura oko tendera se odužila, pa su zato odloženi za ferbuar”, objasnio je naš sagovornik.

Od sredstava dobijenih iz IPA projekta promijenjeni su i dekoraterski cugovi.

“Ranije smo morali da rizikujemo i da se penjemo na visinu od 18 metara da bismo kačili razne scenske predmete i rasvjetu. Baš je bilo rizično. Sada je sve to ‘na dugme’. Spusti se na našu visinu i završimo sve brzo i efikasno”, dodao je Bujišić.

Osim toga, nabavljena je montažna i demontažna scena, za šta je izdvojeno 40 hiljada eura.

“Naš problem bila je ‘dubina’ scene. Zato nijesmo mogli da ugostimo više od deset glumaca i zbog toga nisu dovođenje velike predstave. U kompletno renoviranje do sada je uloženo oko 300 hiljada eura, ali vrijedjelo je, sada imamo zadovoljstvo da, koga god da ugostimo, narodski rečeno – nećemo se obrukati”, ponosno konstatuje Bujišić.

Kao posebno značajno ističe i da je remontovan centralni sistem za grijanje.

“Mnogi pamte da su se smrzavali u sali, a toga više nema. Uspjeli smo da prebrodimo tu krizu i slobodno mogu reći – napravili smo ekskluzivno mjesto za izlazak”, ističe Bujišić.

Naši sugrađani brzo su se i lako na bolje navikli, pa su tokom 2022. u velikom broju posjećivali programe u Domu kulture. Ukupna posjeta premašila je 26 hiljada gledalaca, ne računajući besplatne projekcije, festivale i “off” programe.

 Za pozorišni program bilo je veliko interesovanje, pa se za predstave, poput stand up komedije “Mokre glave” Andrije Dabanovića u januaru, tražila karta više.

Na sceni Doma kulture nastavak ovogodišnjeg pozorišnog programa slijedi u petak, 17. marta, kada će biti izvedena predstava “I konji ubijaju zar ne”, reditelja Kokana Mladenovića.

“To je specifična predstava. U prodaju će biti pušteno svega 125 ulaznica. Scena se produžava. Predstava se igra u sredini, a okolo su stolovi. Ulaznice su skuplje jer se radi o zaista nesvakidašnjem programu. Cijena će biti deset, odnosno, 15 eura za VIP stolove. Naglašavam, na vrijeme rezervišite kartu ko želi, jer, dobra je predstava, komična. U cijenu su uračunati i kanapei, pršuta, sir, rakija, vino, sokovi”, otkriva Bujišić.

 “Noć u kući gospodina Kolaka” – predstava u kojoj igraju Irfan Mensur, Boda Ninković i Vladimir Kerkez, na programu je u petak 24. marta. Za nju su u prodaji ulaznice za cjelokupnu salu i to po cijeni od pet eura.

Bioskopski program startovao je 1. marta projekcijom filma “Antmen i osa: Kvantumanija”, koji se takođe prikazuje 2. i 3. marta od 20 sati. Bujišić je podsjetio da repertoar svi zainteresovani mogu naći na sajtu www.bioskopbar.me.

“Od filmova koji su na repertoaru izdvojio bih ostvarenje ‘Magnetna rezonanca’- film koji je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Kanu, a kod nas 6. marta. Potom, i psihološku dramu 12. marta ‘Tar’ sa Kejt Blančet u glavnoj ulozi”, preporučio je Bujišić.

Koncert “Prijatelji i Akademia” najavio je za 7. mart.

“Zadovoljstvo mi je da najavim poetsko – muzičko veče povodom Dana žena, na kojem će, pored ‘Akademia’ benda, nastupiti sopranistkinja Aleksandra Vojvodić Jovović, pjevač Haris Babajić, kao i Dino i Džaja Beharović. Moderator programa biće Milan Vujović. Ulaz je besplatan, a program počinje u 19 sati I 30 minuta”, zaključio je Bujišić.  

The post Raznovrstan i kvalitetan program u renoviranoj sali Doma kulture first appeared on BARinfo.

„Predstoji nam renoviranje Velike sale od 1. februara. Radiće se rasvjeta, zvučna izolacija, kao i rekonstrukcija i krečenje plafona. Cijena radova iznosiće oko 40 hiljada eura“, najavio je u razgovoru za Radio Bar i Bar Info, Mirko Bujišić pomoćnik direktora Kulturnog centra.

„Trenutno imamo plafon koji je od tankog lima i prilikom projekcije filmova, posebno naučne fantastike ili horora, dolazi do ‘pucanja’ i stvaranja neprijatnog zvuka. Kada stavimo novu izolaciju i rasvjetu, biće znatno bolji i ljepši ugođaj“, kazao je Bujišić.

On je dodao da će takođe biti obnovljene montažna i demontažna Ljetnja scena i to u iznosu od blizu 35 hiljada eura. Nakon završene tenderske procedure, odlučeno je da radove izvodi firma „Euro Unit“.

Bujišić je podsjetio da je renoviranje Doma kulture započelo 2021. godine, nakon gotovo 46 godina od izgradnje.

„Obnovljena su sjedišta, podovi, nabavljeni elektromotorni dekoraterski ‘cugovi’ odnosno tehnička pomagala koja omogućavaju izvođenje specijalnih efekata u pozorišnim predstavama, kao i oprema za pozorište, rampe na elektromotore. Takođe, okrečena je fasada i popravljen krov,“ naveo je Bujišić.

U Kulturnom centru zadovoljni su posjetom publike. Tokom 2022. godine prikazan je 151 film, na 328 projekcija, a ukupna posjeta premašila je 26 hiljada gledalaca, ne računajući besplatne projekcije, festivale i “off” programe.

„To je baš impozantna cifra. Nadamo se da će ove godine, po završetku renoviranja Velike sale, posjeta kulturnim sadržajima i projekcijama filmova biti još veća“, očekuje Bujišić.

Do kraja ovog mjeseca na repertoaru barskog bioskopa su filmovi „Stric“, u četvrtak, 26.01. i petak, 27.01. u 19 sati, zatim „Faraon“ u subotu, 28.01. i nedjelju 29.01 u 11sati, a u terminu od 19 časova, ljubitelji naučne fantastike mogu pogledati  „Avatar – put vode“.

Bujišić je za sve ljubitelje klasične muzike, najavio koncert u sali Dvorca kralja Nikole, u petak, 27. januara od 19 sati, kada će nastupiti ruska pijanistkinja Vera Voronezeskaja. Na repertoaru su kompozicije M. Ravela – “Le Tombeau de Couperin” i D. Ligeti – “Musica ricercata”.

The post Nastavlja se renoviranje Doma kulture first appeared on BARinfo.

Postavku je otvorio slikar Muharem Muratović.

“Postoje snovi koje odsanjamo i zaboravimo, a ono što je sada ovdje oko nas, sigurno je nastalo iz snova i naporom nama dobro poznatog domaćina i dobrotvora koji ovaj velelepni prostor podari vremenima i nama prolaznicima. Veliki ljudi čine dobra djela koja su najmanje njihova, svako dobro djelo dar je onima koji uživaju u tome, i onima koji će uživati u vremenima budućim. Ovaj prostor već poprima moć magije i postaje mjesto okupljanja i prezentacije umjetnika, a to nam govori i ovaj prelijepi događaj, izložba našeg prijatelja Gorana Ćetkovića, već značajnog crnogorskog slikara. Pred nama su djela kojima nam autor otvara vrata drugog, sakrivenog svijeta pejzaža. Ujedno,  budi i naša sjećanja već od davno viđenog. Gledajući ove radove, primjećujemo tu snagu ekspresivnosti sa posebnom prefinjenošću poteza. Prekriveni su velom mistike, kao da su nastali u davno prošlim vremenima, i ta blaga svjetlost koja isijava iz njih budi u nama jedinstven doživljaj. Besprekorna kompozicija, majstorski odnos svijetlog-tamnog, harmonije prostora, čine ove radove djelima velikog slikara,  vrijednim pažnje”, kazao je Muratović.

Producent izložbe Mirko Bujišić pojasnio je da je izložba nastavak saradnje NVO On Art i hotela “Stara čaršija”. Prošle godine je upravo na tom mjestu bila priređena izložba slika Muharema Muratovića “Pejzaži”.

“Menadžment hotela  u kontinuitetu podržava ovakve umjetničke projekte. Posebno hvala vlasniku ‘Stare čaršije’, našem uglednom humanisti Hajrizu Hačku Brčvaku, koji je i ovoga puta bio izuzetan domaćin”, zaključio je Bujišić.

Ćetkovićevi “Horizonti” predstavljaju djela srednjeg formata, rađena u tehnikama ulje na platnu i akrilik na platnu, nastajala između 2018. i 2020. godine.

The post Izložba slika Gorana Ćetkovića u Staroj čaršiji first appeared on BARinfo.

Pismenu ostavku podnio je Savjetu i Skupštini opštine Bar, koja će preduzeti dalju, zakonom propisanu proceduru.

The post Mirko Bujišić podnio ostavku na članstvo u Savjetu Radio Bara first appeared on BARinfo.

“Moje slike iz ciklusa ‘Prolazi’ su pokušaj da se okrenemo svijetu i pronađemo najbolji put u budućnost, koji nam je itekako potreban”, kazao je dr Lutovac, koji je ideju o umjetničkim događajima na atipičnim mjestima, sa najboljom konekcijom sa građanima i turistima, ocijenio kao strateški put na planu uvezivanja kulture, turizma i umjetnosti.

“Iz fantazije i podsvijesti, instinkta i sna, sjećanja i ogromnog nasljeđa istorije umjetnosti, Lutovac gradi svoj pogled na umjetnost koji nije okrenut lokalnoj samodovoljnosti, već pripada svijetu, akcentima i bojama tog velikog svijeta. Tajna Milunovih slika je u tome što uvijek ostaje nešto otvoreno kao prolaz, nešto što je teško, a možda i nemoguće pretočiti u sliku, a što svjedoči o dijalogu posmatrača i djela i preliva se u komplementarni, nevidljivi doživljaj i sklad”, kazao je dr Zaim Kalamperović, estetski hirurg i kolekcionar slika, koji je istakao da mu je uzuzetno drago što je u prilici da otvori izložbu svog prijatelja, prof. Miluna Lutovca, čiji je kolekcionar radova već dvije decenije.

“Milun je izvanredan čovjek i profesor. U slikarstvu je sve bolji i ima dosta sličnosti sa mojim prijateljima slikarima u Parizu, koji su, kada sam im pokazao Milunove radove, bili iznenađeni i fascinirani njegovim slikarstvom”, istakao je otvarajući izložbu dr Kalamperović.

Dr Lutovac je u razgovoru za Radio Bar i Bar Info nakon izložbe naglasio da je program “Umjetnost među građanima” pokušaj da kultura i turizam progovore jednim jezikom.

“Mislim da smo na pravom putu. Prvo, naše podneblje diktira takav tempo, pa me čudi što do sada nije napravljen neki strateški plan da se u ime ta tri, da ih takon nazovem- korpusa, progovori na jedinstven način. Moj ciklus ‘Prolazi’ je pokušaj da se u čudnoj situaciji u kojoj se nalazi kompletna populacija, pokuša naći izlaz, da umjetnost otvori ta vrata, da izađemo iz malih svjetova, jer svi vrlo dobro znamo šta nas trenutno proganja u Crnoj Gori i koliko smo se na čudan način vratili unazad. Pokušavam da sa ovim ciklusom izađem iz svega toga i bilo bi dobro ako uspijem da povedem nekoga za sobom. Mislim da na terasi ovog fantastičnog hotela, gdje se vidi horizont, koji je mojim slikama ozbiljna konkurencija (jer se bavim portretom neba), možemo da govorimo o mogućnosti kako na pravi način postaviti priču i predstaviti se svijetu onako kako nam stvarno pripada. Ovo je način da zaboravimo malo neke stvari iz prošlosti koje nas stalno vraćaju unazad i da se okrenemo svijetu kroz boju i lijepe mogućnosti koje su nam ponuđene od Boga.

Na pitanje da li se ova izložba koncepcijski naslanja na prethodnu, takođe nastalu u pandemijskoj godini – „Aleluja“ koja je bila veoma zapažena i posjećena, dr Lutovac je objasnio da je ona bila više kao revolt, u inat nečemu, poziv da se probudimo, da krenemo…

“Ovo je već malo promišljena stvar – ‘Prolazi’ govore upravo o prilici da se u svakom biću pronađe mogućnost da izađe iz samog sebe, iz svog svijeta, tjeskobe koja nije njegova, nego mu je nametnuta. Umjetnost je jedini prostor koji nudi sve odgovore na nedoumicu kako da se ti prolazi pronađu. Upravo ovdje ja se igram sa tim malim i velikim prolazima, koristim jake boje, ekspresivnost, pokušavam da isprovociram emociju u posmatraču i da ga na neki način ‘prebacim’ iz njegovog tamnog vilajeta u neki bolji svijet”, poručuje umjetnik.

Na Lutovčevim slikama dominira snažna ekspresivnost, jake boje, kolorit… Prethodno “Aleluja”, “Šipkovi”, “Mediteran”, sada “Prolazi”… O tome da li je pronašao središnju, uporišnu tačku u svom izrazu dr Lutovac kaže: 

“Da budem iskren, kada sam ovaj naš prostor počeo da tumačim na likovni način, odlučio sam da budem njegov vlasnik, da budem slikar ovog podneblja – ako je to obala, onda sam se posvetio njoj i svim njenim darovima. Sada u tim darovima otkrivam spoj. Pomenuli ste šipkove… Nije on svijet za sebe, već je povezan i sa nebom, promjenama, žukama koje ga okružuju, sudar obale i planine… Pokušavam da mediteransku obalu spojim sa nebom koje je u stalnim promjenama i da u tom dijalogu velikog prostranstva i ovoga  što se ovdje rađa i sitno traje na našoj obali, pokušam da pronađem nešto što bi bilo eliksir za našu bolju stvarnost, bolji život i da se sa tim mi predstavimo svijetu. Veoma je rijetko, skoro nemoguće, naći obalu koja od avgusta do januara ima po jedan fantastičan plod (od grožđa, preko šipkova, smokava, do narandži). To govori koliko smo bogati, a možda nijesmo svjesni šta imamo. Da bi to bilo rođeno i stvorilo se na našoj obali, potreban je dio u klimatskoj, nebeskoj sferi, taj nemušti jezik koji mene veoma intrigira i tjera da radove stvaram na ovaj način”, kazao je dr Lutovac.

Ovaj svestrani umjetnik magistrirao je na djelu Stefana Mitrova Ljubiše, doktorirao Teoriju savremene umjetnosti, predaje na Univerzitetu Donja Gorica, profesor je književnosti, piše likovnu kritiku, eseje, a slikarstvu se posvećuje sve više i više.

“Kako vrijeme prolazi, iza mene je pola životnog puta, a slikarstvo ima nevjerovatnu moć – oslobađa nas tjeskoba, nemira. Naravno, ne kažem da tu nema umora, ali u slikarstvu ste svoji na svom. Ako slika nije spremna da se sama brani, ako djelo nije dovoljno da samo živi, bez autora, da ga on ne prati sa svijećom kroz život, onda to nije pravo djelo. Kad djelo nastane, mora da ima samostalan život. Mislim da se u svim drugim oblastima dešava nešto čudno – veoma je malo, recimo, književnih djela koja mogu da žive sama za sebe. Obično moraju da ih tumače, stvara se polemika, haos. Kod slikarstva toga nema, mnogo je čistija priča. Upravo zbog toga me privlači ovaj način stvaralaštva, jer mi se čini da je fer plej, nema prevare. To je kao šah – ko je jači, taj je bolji. Slikarstvo je slično muzici i to su dva možda najjača stvaralačka izraza koja postoje”, nadahnuto je objasnio dr Lutovac svoju pasioniranost platnom, kistom i bojama.

Govoreći o preokupacijama u narednom periodu umjetnik je kazao da želi da poveže dar za književnost kroz tumačenje aktuelnosti u sferi slikarstva.

“Naravno, pomaže mi i moj rad na slikama, pri čemu ću pokušati da na sebi svojstven način napravim presjek tokova savremene umjetnosti, i da možda, u svemu tome nađem neko svoje mjesto”, zaključio je dr Lutovac.

Inicijator ideje o involviranju umjetnosti u širi društveni kontekst, kulturni poslenik Mirko Bujišić, kazao je da je ona nastala sa namjerom da se umjetnost, kao i naša kultura, što više približe građanima i gostima Bara.

“Izašli smo iz institucije da bi širem krugu ljudi mogli prezentirati umjetnost. Riješili smo da mi budemo ti koji dolaze kod njih, da im se predstavimo i pokažemo šta dobri i kvalitetni umjetnici, kojih u Baru ima mnogo, mogu da pokažu. Osim toga, sve više je atraktivnih lokacija koje na ovaj način možemo dodatno promovisati. Činjenica je da u visokokategorisanim hotelima borave uglavnom stranci koji nijesu upoznati sa našom tradicijom i kulturom, pa su ovakvi događaji prilika da ih prezentujemo”, kazao je Bujišić. On je najavio da će, u skladu sa epidemijskim mjerama, do kraja septembra u sklopu ovog programa, biti organizovan još jedan umjetnički događaj, kada će ispred ugostiteljskog objekta “Mali Dvorac”, na Šetalištu kralja Nikole biti organizovano okupljanje barskih umjetnika koji će se predstaviti sa po tri djela.

“Dešavanja ovog tipa ostavljaju lijep pečat i dragocjena su uspomena”, zaključio je Bujišić.

Najnovija djela dr Miluna Lutovca publika će biti u prilici da pogleda i večeras na otvaranju desetog Kampa za osobe sa dijabetesom u parku Dvorca kralja Nikole u 19 sati.

The post VIDEO: Izložba dr Miluna Lutovca – Prolazi, pokušaj da se okrenemo svijetu kroz ljepše boje i mogućnosti first appeared on BARinfo.

Otvarajući izložbu, zamjenik direktora Kulturnog centra, Mirko Bujišić, kazao je da je umjetnica svoj put  do zvijezda ostvarila u Americi, kao model i glumica.

„Večeras se predstavlja u novoj sferi umjetnosti – slikarstvu. Ideja se rodila u Crnoj Gori, za vrijeme izolacije, pa se i ova izložba zove ‘Eksplozija u izolaciji’. Radovi Irine Kara su isprovocirani Crnom Gorom, njenim vječnim igrama svjetlosti i tame, neponovljivim koloritima, kako na zemlji, tako i na nebu, kontekstima koje vidi i oblikuje u doživljaju. Na Irininim radovima nije obrađeno ono što oko vidi i registruje, već ono što se nalazi u onom vančulnom, u zagonetnim nitima skrivene umjetnosti bića i doživljaja. Osnovno sredstvo Irininog izraza je oslobođena ideja kojom kao delta, traga i ocrtava fizionomiju podneblja kojim je zaokupljena. Riječ je o njenom doživljaju Crne Gore i njenih nebeskih, mediteranskih meandara, datih kroz eksploziju sunca, jogunastu prirodu njenih predjela, uzburkano more, tajnu njenih jezera i tvrdog kamena“, istakao je Bujišić.

Po rođenju Ruskinja, profesionalno ostvarena u Kaliforniji, SAD, Irina Karra koristi akrilne boje, poznate kao fluid art. Studirala je na Lee Strasberg pozorišnom i film Institutu, Školi vizuelnih umjetnosti u Njujorku i Los Anđelesu. Radila je kao model i glumica u USA.

Izložba Irina Karra biće otvorena naredne dvije nedjelje.

The post Otvorena izložba Eksplozija u izolaciji Irine Karra first appeared on BARinfo.