RB/BI: U komentaru tvrdnji da je nedostatak kanalizacione mreže i tretmana otpadnih voda, posebno u turističkim naseljima veliki problem koji posebno ljeti dobija ogroman i po pravilu veoma negativan publicitet, Đuričić je ukazao da je kroz projekat poboljšanja vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na Crnogorskom primorju – Faza 3, izgrađen značajan dio ove kanalizacione mreže.

Đuričić: Dakle, stanje kanalizacione mreže u Baru može se ocijeniti kao djelimično razvijeno, ali i dalje infrastrukturno veoma, veoma izazovno. Naime, u gradu postoji više odvojenih sistema: Bar, Sutomore, Čanj i Virpazar, ali mreža još uvijek nije u potpunosti zaokružena, niti ravnomjerno razvijena na svim područjima. Bar kao grad se razvija najprije kao turistička destinacija i moramo biti korak ispred tog razvoja. Nije dovoljno da kanalizacionu mrežu gradimo kada problem postane vidljiv, već ona mora biti dio planskog razvoja.

S druge strane, u kontinuitetu se radi na proširenju i rekonstrukciji mreže, posebno u urbanim i prigradskim zonama gdje se izvode novi kolektori i priključci kako bi se poboljšalo sanitarno stanje i spriječilo izlivanje otpadnih voda. Za Ulicu Božidara Perazića izrađen je projekat izgradnje fekalnog kolektora od strane ovog privrednog društva, Opština Bar je realizovala navedenu investiciju, završen je projekat za kanalizaciju u Tabijskoj ulici, to smo poslali Opštini, tako da očekujemo da će i u tom dijelu oni uložiti napor da se i to realizuje i da se i taj dio naselja sredi.

Ukratko, sistem funkcioniše i u stalnom je unapređenju, ali je jasno da je riječ o procesu koji zahtijeva velika finansijska ulaganja i fazni razvoj kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe savremenog grada i turističke opštine kao što je naša.

RB/BI: Koliko se kontroliše da li vlasnici septičkih jama poštuju zakonsku obavezu njihovog pražnjenja i propisnog zbrinjavanja fekalnog sadržaja? Koliko se septičkih jama tokom sezone isprazni i da li postoji problem sa njihovim nelegalnim pražnjenjem?

Đuričić: Tamo gdje kanalizaciona mreža nije izgrađena, septičke jame su jedno od rješenja, ali njihovo korišćenje mora biti u skladu sa zakonom i zakonskim propisima. ViK Bar u okviru svojih nadležnosti kontinuirano kontroliše stanje na terenu, godišnje je oko 100 intervencija povezanih sa ovim sistemom. Treba i dalje razvijati kanalizacionu mrežu upravo kako bismo smanjili zavisnost od septičkih jama i obezbijedili adekvatno i kontrolisano odvođenje otpadnih voda. Što se tiče nedavne situacije na plaži u Šušanju, zajedno sa kolegama iz Komunalne policije obišli cijelu smo trasu, ne znamo na koji način se „zaradila“ ta crvena zastavica, čija je krivica. Ovim putem apelujem na izdavaoce privatnog smještaja da daju doprinos i da umjesto klasičnih septičkih jama pređu na bioseptik. Vjerujte, i naši službenici i službenici Komunalne policije na terenu teško mogu da dođu do rješenja u ovakvoj situaciji, pogotovo usred ljetnje sezone – to su provučene cijevi koje se i ne vide, a  neprijatni mirisi se osjećaju. Što je do nas – radimo sve što možemo.

RB/BI: Vaše kolege u Ulcinju i Kotoru su objavili da su pokrenuli akcije identifikacije nelegalnih priključaka na vodovodni sistem, kakva je situacija u Baru po ovom pitanju?

Đuričić: Mi te aktivnosti sprovodimo kontinuirano tokom cijele godine i ne vidim razlog da se tome pridaje dodatan značaj u toku same turističke sezone. Aktivno radimo na otkrivanju nelegalnih priključaka, kasnije i podnošenju odgovarajućih krivičnih prijava shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima. Činjenica je da takvi potrošači koji prvo oštete infrastrukturu, jednostavno uzurpiraju tuđu imovinu, podnošenjem krivičnih prijava pokušavamo da tu naviku smanjimo u najmanjoj mogućoj mjeri.

RB/BI: Da bismo izašli iz ranije opisane situacije svakog ljeta, da li su, prioriteti preduzeća nova izvorišta, ili novi rezervoari, pumpne stanice, rekonstrukcija mreže ili možda smanjenje gubitaka?

Đuričić: Sa sistema koji svako ljeto mora da odgovara za povećano opterećenje, moramo preći na sistem koji je otporniji i dugoročno spremniji za rast našeg grada. Prioriteti su rekonstrukcija kritičnih dijelova vodovodne mreže, izgradnja novih i povećanje postojećih kapaciteta gdje je to potrebno, smanjenje gubitaka i unapređenje nadzora nad mrežom i kontinuirano održavanje postojećih objekata. Istovremeno moramo nastaviti razvoj  kanalizacione infrastrukture, posebno izgradnjom fekalne i atmosferske kanalizacije kao dva potpuno odvojena sistema.

Kada govorimo o konkretnim projektima, među prioritetima su: Projekat rekonstrukcije vodovodne mreže i izgradnje kanalizacione mreže od Veljeg mosta do naselja Sveti Ivan; Projekat izgradnje kanalizacione mreže u Tabijskoj i Željezničkoj ulici, za koji je naše privredno društvo pripremilo projektno-tehničku dokumentaciju i proslijedilo je Opštini Bar; Glavni projekat vodovodne mreže za naselja Vitići i Peranovići; Glavni projekat vodovodne i kanalizacione mreže u Tršanskoj ulici, koji je u izradi i trenutno je u toku prikupljanje neophodne dokumentacije za izradu projekta; Glavni projekat vodovodne i kanalizacione mreže u Burtaiškoj i 192. ulici, koji bi trebalo da bude završen negdje do kraja ljeta; Glavni projekat kolektora fekalne kanalizacione mreže u Ulici vojvode Maša Vrbice, koji je takođe u izradi; Glavni projekat pumpne stanice za naselje Mandarići (pumpa je nabavljena već godinu dana, u toku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa); Glavni projekat odvojka na regionalni vodovodni sistem za naselje Gluhi Do u Crmnici i Glavni projekat odvojka na regionalni vodovodni sistem za naselje Utjeha.

Sve ove projekte naše privredno društvo je delegiralo ka Opštini Bar, imajući u vidu da lokalna samouprava u skladu sa zakonom vrši investiciona ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Naša je obaveza izrada projektne dokumentacije, to za sada ide planiranom dinamikom.

Ističem ovom prilikom jedan od najznačajnijih projekata koji smo predložili u Strateškom planu Opštine Bar-Generalno rješenje razvoja sistema za odvođenje otpadnih voda. Riječ je o jednoj od najvećih i najvažnijih investicija i tu priču smo mi morali već sada pokrenuti. Prvi korak je realizovan – Generalno rješenje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je stavljeno kao prioritet u Strateškom planu. Znači, to je krovni dokument razvoja grada za naredni period.

Taj izuzetno kompleksan i zahtjevan projekat podrazumijeva obimne pripremne aktivnosti i obuhvata širi sistem: Bar, Čanj, Sutomore, Veliki Pijesak, Utjeha i Virpazar. Imajući u vidu značaj i veličinu ove investicije, biće neophodno da sa nivoa ovog privrednog društva i svakako Opštine Bar, kao nosioca aktivnosti, uspostavimo intenzivnu saradnju sa državom, odnosno Vladom Crne Gore, koja će, nadamo se, prepoznati značaj ovog projekta i pružiti institucionalnu i finansijsku podršku za zajedničku realizaciju. Pored investicija, jednako je važna i kontrola postojećeg sistema. Kontinuirano se vrše detaljne kontrole priključaka kanalizacione mreže, samim tim moramo raditi na očuvanju funkcionalnosti same infrastrukture.

RB/BI: U svjetlu svih ovih podataka, šta je ono što moramo uraditi odmah, a šta više ne smijemo odlagati?

Đuričić: Građanima ne bih poručio da je stanje idealno, jer nije. Imamo problema i na njih treba odgovarati i pristupiti im krajnje odgovorno, ali isto tako ne bih rekao ni da je cijeli problem posljedica rada ovog privrednog društva. To jednostavno nije tačno, niti je realno. Upravljanje vodovodnim sistemom je izuzetno odgovoran i zahtjevan posao. To je sistem koji mora funkcionisati 24 časa dnevno, podrazumijeva stalnu dostupnost, brzu reakciju na terenu i dobru koordinaciju svih službi kako bi se obezbijedila stabilnost kompletnog sistema. Kritike i sugestije građana u potpunosti prihvatam kao legitimne i korisne, jer one često ukazuju na probleme na terenu i pomažu da unaprijedimo sami sistem. Naš princip rada je da se svaka prijava evidentira, analizira i u skladu sa prioritetima i mogućnostima što brže rješava.

Ipak, građanima bih prije svega poručio da vodu trenutno moramo posmatrati kao izuzetno vrijedan resurs. Lokalna izvorišta su jutros na samom minimumu i to je činjenica sa kojom moramo svi biti upoznati. Posebno apelujem da se u ovom periodu voda ne koristi za aktivnosti koje nisu neophodne, kao što su zalivanje bašta, punjenje bazena, pranje automobila… Takva potrošnja dodatno opterećuje sam sistem i direktno utiče na korisnike koji žive u višim područjima.

Takođe, takvo korišćenje vode je i zakonom zabranjeno, a kontrole na terenu su pojačane. Morali smo da primijenimo neke od tih mjera opomene za sada. Ne bih da se ovaj moj odgovor svede samo kao apel građanima da štede vodu, to je jedan dio odgovora. Znači, moramo svi imati savjest kad je voda u pitanju. Od lokalne samouprave i državnih organa očekujemo da projekti koji su prepoznati kao prioriteti dobiju podršku, a ne da ostanu samo slovo na papiru. Jer danas smo svi svjesni činjenice da Bar nastavlja da raste i da se širi, da će broj stanovnika i turista biti veći i da će klimatski uslovi biti sve iz godine u godinu zahtjevniji. Zato moramo danas da gradimo komunalnu infrastrukturu koja će odgovoriti na potrebe našeg grada za 10, 20 i više godina. Moramo imati realan odnos prema ovom problemu. Građanin ima pravo da očekuje pouzdano vodosnabdijevanje, mi imamo obavezu da taj sistem održavamo i konstantno unapređujemo, lokalna samouprava ima obavezu da planira i podržava infrastrukturni razvoj, dok je za velike projekte potrebna negdje i pomoć države. Nije ovaj moj odgovor pitanje prebacivanja odgovornosti sa jedne na drugu instituciju, već je to pitanje zajedničkog interesa za sve nas. Moj cilj kao izvršnog direktora uvijek je bio jasan i vrlo jednostavan: to je da sistem ostavim stabilnijim, modernijim, razvijenijim i spremnijim za naredni period nego što je bio kad sam ga preuzeo.

RB/BI: Da li smo u dosadašnjem razgovoru nešto ispustili, što mislite da bi trebalo reći na kraju?

Đuričić: Ljudi nas jednostavno moraju shvatiti – nije sve do nas. Sve što je u našoj mogućnosti, vjerujte da radimo i da su ljudi konstantno na terenu na evo 40 stepeni. Treba imati obzira i prema tim ljudima koji stvarno daju svoj maksimum. Visoke temperature, izuzetno loša hidrološka situacija, veliki broj turista i povećana potrošnja vode dolaze u trenutku kada je izdašnost lokalnih izvorišta na veoma niskom nivou. Ljeti je sistem tradicionalno najopterećeniji, posebno u višim kotama turističkih naselja, gdje svaki dodatni porast potrošnje otežava održavanje stabilnog pritiska. U ovakvim uslovima maksimalno koristimo sve raspoložive kapacitete i nastojimo da postojeće količine vode ravnomjerno distribuiramo.  

The post Đuričić: Danas moramo da gradimo komunalnu infrastrukturu koja će odgovoriti na potrebe Bara za 10, 20 i više godina first appeared on BARinfo.

Komentarišući svakodnevne pritužbe stanovnika pojedinih naselja da imaju slab pritisak ili da u određenim periodima ostaju bez vode-Čanj, Brca, Šušanj, Polje i Čeluga najvećim dijelom, Đuričić je istakao da se ovo preduzeće trenutno suočava sa “veoma zahtjevnom situacijom”.

“Visoke temperature, izuzetno loša hidrološka situacija, veliki broj turista i povećana potrošnja vode dolaze u trenutku kada je izdašnost lokalnih izvorišta na veoma niskom nivou. Posebno je važno istaći stanje na većim izvorištima kao što su Zaljevo, Kajnak, Brca i Sustaš, čija je trenutna izdašnost praktično na samom minimumu. Moramo objektivno sagledati situaciju – ljeti je sistem tradicionalno najopterećeniji, posebno u visočijim kotama turističkih naselja, gdje svaki dodatni porast potrošnje otežava održavanje stabilnog pritiska u mreži. U ovakvim uslovima maksimalno koristimo sve raspoložive kapacitete i nastojimo da postojeće količine vode ravnomjerno distribuiramo. Važno mi je da istaknem da sistem u ovom trenutku funkcioniše i da je vodosnabdijevanje stabilno, a naš cilj i, zapravo, svakodnevni zadatak je da činimo sve da tako i ostane. Redovno pratimo stanje svih izvorišta, pumpnih postrojenja i svih ključnih tačaka sistema, kako bismo pravovremeno reagovali i maksimalno iskoristili sve raspoložive količine vode”, istakao je Đuričić.

On je naglasio da ViK ima punu odgovornost da na najbolji način upravlja onim što mu je dato na korišćenje i upravljanje, međutim, “odgovornost nije samo na nama”.

“Kada su raspoložive količine vode ograničene, potrošnja vode nije samo preporuka, već je imperativ. Voda mora biti korišćena racionalno i savjesno, jer svaka neracionalna potrošnja direktno utiče na mogućnost da vodu obezbijedimo korisnicima na visočijim kotama. Zato je važno da svi zajedno budemo negdje svjesni situacije i da vodu koristimo odgovorno kako bismo raspoloživi resurs sačuvali i obezbijedili stabilno vodosnabdijevanje za sve građane”, ukazao je direktor ViK Bar.

RB/BI: Šta je konkretan uzrok problema u pomenutim naseljima?

Đuričić: Problemi u Čanju, naseljima Brca i Šušanj, kombinacija su više okolnosti-smanjena izdašnost lokalnih izvorišta, povećana potrošnja, konfiguracija terena i kapacitet postojeće distributivne mreže. Poseban problem predstavljaju viša područja. Kada je potrošnja velika, a raspoložive količine vode ograničene, problemi sa pritiskom najprije se javljaju upravo na tim kotama. Čanj je dodatno specifičan jer se trenutno oslanja, pored izvorišta Vrelo, i na dva bunara kako bi obezbijedili dovoljne količine vode svim korisnicima. Putem sredstava javnog informisanja mi smo preporučili na osnovu urađenih analiza, da se za sada voda u Čanju ne koristi za piće. Vršimo stalni nadzor kvaliteta vode i o svim promjenama ćemo, kao i uvijek, na vrijeme informisati naše korisnike. Zbog značajno smanjene izdašnosti izvorišta Brca, uveli smo režim planske isporuke vode u dijelu naselja koje se snabdijeva sa ovog izvorišta, a to su Gornja Brca, Zelen, Mogilica, Ratac i Zeleni pojas. Ova mjera je bila neophodna kako bi se raspoložive količine vode ravnomjerno rasporedile i obezbijedilo što urednije vodosnabdijevanje svih korisnika u uslovima izrazito nepovoljne hidrološke situacije. Dakle, treba sagledati cijeli sistem od svakog izvorišta pojedinačno, preko pumpnih stanica, rezervoara, do distributivne mreže i krajnjeg korisnika. U uslovima kakve imamo ovog ljeta, svi ti segmenti su dodatno opterećeni, pa se sistem prati slobodno mogu reći iz časa u čas kako bi na sve okolnosti imali adekvatan i pravovremeni odgovor.

RB/BI: Imate li podatke koliko se potrošnja vode povećava tokom jula i avgusta u odnosu na ostatak godine?

Đuričić: Ljetnja sezona je potpuno drugačiji režim rada cijelog sistema. Nemamo samo veći broj ljudi na teritoriji opštine, već istovremeno imamo i najveću potrošnju vode, i to u periodu kada su lokalna izvorišta zbog suše na najmanjoj izdašnosti. Najbolji pokazatelj su upravo podaci o potrošnji. Tokom 2025. godine potrošnja od juna do septembra činila je čak 48% ukupne potrošnje vode na godišnjem nivou, dakle, praktično gotovo polovina godišnje potrošnje ostvaruje se u samo četiri ljetnja mjeseca. I u ovoj godini već imamo vrlo izražen sezonski trend. Prema polugodišnjem pregledu, potrošnja ostvarena samo u junu i julu čini oko 40% ukupne dosadašnje potrošnje u 2026. godini. Broj stalnih korisnika u 2026. godini povećan je za 6%. Kada tome dodate veliki broj turista i sezonskih korisnika, jasno je koliko je dodatno opterećenje sistema.

RB/BI: Koliko trenutno Bar zavisi od vode iz Regionalnog vodovoda?

Đuričić: Prema ugovorenim obavezama za jul je planirana minimalna količina od 75 sekundnih litara, a za avgust 95. Međutim, trenutno već preuzimamo oko 130 litara tokom dana samo za područje Šušanja, uz dodatne količine koje se preuzimaju na odvojcima za Dubravu i za Zaljevo, što je dodatnih nekih 50 sekundnih litara. To znači da na današnji dan preuzimamo 180 litara u sekundi, odnosno količinu koja je značajno veća od ugovorenih za ovaj period. Da pojasnim jednu stvar koja se često ne vidi kad se govori o dodatnoj količini vode-nije dovoljno obezbijediti vodu, već morate imati odgovarajuću komunalnu infrastrukturu koja tu vodu može prihvatiti i dovesti do krajnjeg korisnika. Zato dugoročno rješenje ne vidim samo u lokalnim količinama vode, već i u izgradnji i unapređenju infrastrukture koja će omogućiti da raspoloživa voda bude i pravilno distribuirana do potrošača.

RB/BI: Kako je u priobalnom dijelu Mrkojevića-Dubrava, Veliki Pijesak, Utjeha, Hladna Uvala, riješen prihvat vode iz Regionalnog vodovoda?

Đuričić: Za područje Svetog Ivana podsjećam da je 2020. godine realizovana faza izgradnje vodovodne mreže u naselju, što je bio značajan iskorak u rješavanju vodosnabdijevanja tog kompletnog područja. Međutim, razvoj naselja i rast potrošnje zahtijevaju kontinuirano unapređenje i proširenje sistema. U saradnji sa Opštinom posebno smo usmjereni na rješavanje problema u bezvodnim područjima. To su veoma važna pitanja i moramo ponuditi kvalitetna i dugoročno održiva rješenja, kako u pogledu vodosnabdijevanja, tako i u pogledu odvođenja otpadnih voda. Nadam se da će to biti prioritet i lokalne samouprave u narednom periodu. Kada je riječ o Utjehi, trenutno tamo nema izgrađene distributivne mreže. Zbog toga smo već ušli u proceduru pripreme odvojka na sistem Regionalnog vodovoda. Takođe, na ovu temu imali smo sastanke sa predstavnicima Regionalnog vodovoda i trenutno se rade potrebne tehničke pripreme i dokumentacija. Dakle, da se shvatimo: nije cilj samo da obezbijedimo dodatnu količinu vode u trenutku kada je potrošnja najveća, već da izgradimo infrastrukturu koja će omogućiti da ta voda dugoročno i pouzdano stigne do korisnika ili potrošača, nazovite kako god.

RB/BI: Koliko su danas lokalna izvorišta sposobna, imajući u vidu ove zaista ekstremne vremenske uslove, da odgovore potrebama Bara?

Đuričić: Naš vodovodni sistem je veoma kompleksan. Čini ga 11 izvorišta sa 19 vodozahvatnih objekata, 17 crpnih stanica na izvorištima i 13 prepumpnih stanica za visočije zone vodosnabdijevanja, sa ukupno 52 ugrađene pumpe i 14 distributivnih rezervoara. Taj sistem karakterišu kombinacija novih i dotrajalih dionica, izražene sezonske oscilacije, konfiguracija terena koja dodatno komplikuje distribuciju vode. Ono što trenutno osjećamo jeste direktna posljedica veoma nepovoljne hidrološke situacije, dugog perioda bez padavina i ekstremno visokih temperatura. Više od dva i po mjeseca nije palo kapi kiše. Trenutno je izdašnost lokalnih izvorišta na samom minimumu, što je posebno izraženo kod velikih izvorišta kao što su Zaljevo, Kajnak, Brca i Sustaš. Vodoizvorište Velje oko je totalno presušilo, tako da je to ogroman problem. Međutim, bilo bi pogrešno ovo posmatrati samo kao problem jedne ljetnje sezone. Klimatske promjene i sve češći ekstremni vremenski uslovi pokazuju da moramo planirati dugoročno. Zato smo u poslednjoj godini intenzivno radili na rekonstrukciji kritičnih dijelova mreže. Napomenuću rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici Save Kovačevića u Sutomoru, Podgoričkoj, Ulici partizanski put u naselju Rutke. Tu su izvršene zamjene dotrajalog azbestno-cementnog cjevovoda polietilenskim cjevovodom u dužini od 250 metara, izmještanje 30 kućnih priključaka… To naselje je prošle godine konstantno bilo u problemima, gdje smo imali mnogo kvarova, vjerujte na nedjeljnom nivou po dva kvara. Što se tiče Šušanja, u Zelenom pojasu realizovano je trajno izmještanje i polaganje novih cijevi promjera 355 i 450 milimetara u dužini od po 100 metara uz magistralni put. Izvedeni su radovi na cjevovodu prečnika 400 milimetara u zonama Črvanj i Zeleni pojas, a sada su u toku značajni radovi u Zelenom pojasu i naselju Ratac koji su sinoć kasno završeni, a koji imaju za cilj poboljšanje vodosnabdijevanja u tim naseljima.

U prethodnoj godini, evo sam podatak da smo imali preko 1.000 intervencija na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži govori o kompleksnom sistemu i o samoj težini održavanja kompletne mreže. Da napomenem da je u saradnji sa Opštinom Bar izgrađen i magistralni cjevovod od naselja Popovići do naselja Mirovica, što će omogućiti bolje vodosnabdijevanje niza naselja na tom području i bolju preraspodjelu vode u sistemu. Takođe, velika sredstva uložena su u digitalizaciju sistema kroz implementaciju SCADA sistema u dvije faze, koji je značajno unaprijedio način na koji upravljamo vodovodnom mrežom, jer danas imamo mnogo bolju kontrolu i brže reagujemo u realnom vremenu. Ove godine smo takođe pustili u rad i senzorsku mrežu za praćenje stanja pritiska i protoka vode u glavnim i tranzitnim cjevovodima i pojedinim objektima, što će i te kako olakšati rad na upravljanju i održavanju sistema, a značajna sredstva smo uložili i u obnovu pumpnih postrojenja.

Ipak, pored svih ovih aktivnosti, uvijek je cilj dugoročno poboljšanje sistema i u tom pravcu smo ka Opštini Bar delegirali projekte za koje smo preuzeli obavezu za izradu projektno-tehničke dokumentacije, a koje je neophodno realizovati u narednom periodu.

The post Đuričić: Barski vodovodni sistem u uslovima izuzetno sušnog ljeta daje svoj maksimum first appeared on BARinfo.

U okviru realizovanih radova izvršena je kompletna zamjena dotrajalog azbest-cementnog cjevovoda DN80 mm novim savremenim polietilenskim cjevovodom PE DN90 mm, u ukupnoj dužini od 220 metara. Zamjena azbest-cementnog cjevovoda savremenim polietilenskim instalacijama ima poseban značaj sa aspekta dugoročne stabilnosti sistema, bezbjednosti i pouzdanosti vodosnabdijevanja, kao i zaštite životne sredine. Ova investicija sveukupno predstavlja važan korak ka unaprjeđenju kvaliteta vodosnabdijevanja za stanovnike naselja Rutke.

Pored rekonstrukcije glavnog cjevovoda koji snabdijeva oko pedesetak domaćinstava, izvedeni su novi priključci, a paralelno su sprovedene i zamjene vodomjera i ventila, kako bi kompletan sistem bio funkcionalniji, pouzdaniji i efikasniji. Nakon završetka svih aktivnosti, teren je u potpunosti saniran i vraćen u prvobitno stanje, a lokacija je potpuno uređena i spremna za nesmetano korišćenje.

Izvršni direktor ViK, Mladen Đuričić, kazao je da su radovi bili obimni i zahtjevni, ali i njihov značaj za lokalno stanovništvo višestruk.

“Rekonstrukcija je realizovana u okviru Programa planiranih aktivnosti ovog Društva za 2026. godinu i predstavlja još jednu potvrdu opredijeljenosti DOO ‘Vodovod i kanalizacija’ da kontinuirano ulaže u modernizaciju vodovodne infrastrukture, smanjenje gubitaka na mreži i unaprjeđenje kvaliteta usluge za građane. Posebno mi je važno istaći da su radovi organizovani i završeni prije početka turističke sezone, vodeći na taj način računa o značaju koji Sutomore ima tokom ljetnjih mjeseci i potrebi da se građanima i turistima obezbijedi stabilno i uredno vodosnabdijevanje, bez dodatnog opterećenja saobraćaja i svakodnevnog funkcionisanja naselja”, naveo je Đuričić, uz napomenu da će “Vodovod i kanalizacija” Bar i u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima koje direktno doprinose boljem kvalitetu života građana.

The post Uspješno završena rekonstrukcija vodovodne mreže u naselju Rutke first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kako biste ocijenili trenutno stanje u Vodovodu i koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate?

Đuričić: Trenutno stanje u Vodovodu Bar može se ocijeniti kao stabilno, kada je riječ o urednom vodosnabdijevanju građana i kvalitetu vode koji je u skladu sa propisanim standardima. Neki od ključnih izazova su sezonska neravnomjernost potrošnje vode, sušni periodi kada dolazi do dodatnog opterećenja sistema, uz potrebu oslanjanja na regionalne izvore vodosnabdijevanja, gubici vode na mreži, zbog čega su neophodna velika finansijska ulaganja. Uz sve ovo, prisutan je i izazov finansijske održivosti, jer otežavajuća okolnost je to što cijena komunalnih usluga ne prati realne troškove poslovanja, već bilježi tendenciju pada, dok su ukupni troškovi održavanja u konstantnom porastu. Ovaj nesklad između prihoda i rashoda predstavlja značajan izazov za stabilno i dugoročno održivo funkcionisanje preduzeća. Ukratko, sistem u svojoj osnovi funkcioniše stabilno i pouzdano, sa jasno definisanim prioritetima razvoja, ali ambijent u kojem poslujemo je izazovan, što zahtijeva od nas proaktivan pristup u radu, kontinuirana ulaganja i modernizaciju.

RB/BI: Koji djelovi opštine imaju najveće probleme sa redovnim snabdijevanjem?

Đuričić: Složenost vodovodnog sistema opštine Bar je posljedica razuđenosti područja potrošnje po visinskim zonama, kao i značajnih odstupanja u potrebnim količinama vode u toku godine. Najveći izazovi kada je riječ o redovnom snabdijevanju, prisutni su u prigradskim i visočijim zonama opštine, gdje je konfiguracija terena složenija, a razvoj infrastrukture u pojedinim periodima nije u potpunosti pratio širenje naselja. U tim djelovima često imamo kombinaciju faktora koji utiču na stabilnost sistema, od starosti i tehničkih karakteristika mreže, nepostojanja detaljnih urbanističkih planova, do povećanog broja korisnika u odnosu na kapacitete za koje je mreža prvobitno projektovana. Tokom turističke sezone, kada dolazi do naglog rasta potrošnje, ti izazovi postaju dodatno izraženi i tada je sistem pod najvećim opterećenjem. Zbog toga smo i u 2026. godini, ali i tokom 2025. godine, fokusirali najveći dio aktivnosti upravo u tim zonama, kroz rekonstrukciju mreže, tehnička unapređenja i bolje upravljanje sistemom, sa ciljem da obezbijedimo stabilnije i ravnomjernije snabdijevanje na cijeloj teritoriji opštine.

RB/BI: U kakvom je stanju vodovodna mreža?

Đuričić: Vodovodni sistem se prostire na području tri gradska i četrnaest prigradskih naselja opštine Bar. Ukupni vodovodni sistem čine 11 izvorišta sa 19 vodozahvatnih objekata, 17 crpnih stanica na izvorištima i 13 prepumpnih stanica za više zone vodosnabdijevanja, sa ukupno 52 ugrađene pumpe. Sistem raspolaže sa 14 distributivnih rezervoara, a vodovodna mreža ima ukupnu dužinu od oko 480 km. Dakle, vodovodna mreža na teritioriji Opštine Bar je, iako kompleksna, funkcionalna i stabilna, ali svakako sa izraženim infrastrukturnim izazovima. Sistem karakteriše kombinacija novih i dotrajalih dionica mreže, sezonska oscilacija potrošnje, kao i zavisnost pojedinih djelova mreže od elektroenergetskog napajanja. Ipak, važno je istaći da Društvo raspolaže kvalitetnim izvorištima, razvijenom infrastrukturom, savremenim informacionim sistemima i stručnim kadrom, što predstavlja dobru osnovu za dalje unapređenje stabilnog, efikasnog i odživog sistema vodosnabdijevanja.

RB/BI: Šta biste izdvojili kao najveći uspjeh u prethodnom periodu?

Đuričić: Kada govorimo o prethodnom periodu, rekao bih da je najveći uspjeh to što smo postavili jasne temelje za dalji razvoj sistema. To se prije svega odnosi na uvođenje SCADA sistema u dvije faze, koji je značajno unaprijedio način na koji upravljamo vodovodnom mrežom, jer danas imamo mnogo bolju kontrolu i brže reagujemo u realnom vremenu. Ove godine će biti formirana i puštena u rad senzorska mreža za praćenje stanja pritiska i protoka vode u glavnim tranzitnim cjevovodima i pojedinim objektima, što će i te kako olakšati rad na upravljanju i održavanju sistema. Takođe, u prethodnom periodu uložena su značajna finansijska sredstva u obnovu pumpi, koje su na nekim stanicama bile u lošem stanju, kao i za nabavku neophodne mehanizacije. Paralelno s tim, napravili smo iskorak i u digitalizaciji kroz uvođenje mobilnih aplikacija i unapređenje komunikacije sa korisnicima, što je značajno podiglo nivo usluge i transparentnosti. Važno je istaći da, u trenutnim ekonomskim okolnostima u kojem djeluju komunalna preduzeća, uspjehom smatramo i činjenicu da je poslovanje stabilno i da je ostvaren pozitivan finansijski rezultat u prethodnoj godini.

RB/BI: Koji su najvažniji infrastrukturni projekti u planu i kakvi su planovi Vodovoda u vezi sa najizazovnijim periodom godine – ljetnjom sezonom?

Đuričić: Najvažniji infrastrukturni projekti koje ćemo realizovati u 2026. godini, direktno su usmjereni na ono što su i najveći izazovi sistema. U tom smislu, fokus je na zamjeni dotrajalih cjevovoda u kritičnim zonama, modernizaciji pumpnih stanica i unapređenju upravljanja sistemom kroz dalje širenje SCADA sistema, koji omogućava praćenje i kontrolu rada mreže u realnom vremenu. Posebno je važno istaći da se ne radi samo o planovima na papiru, već i o konkretnim realizovanim projektima. Zahvaljujući uzajamnoj saradnji sa Opštinom Bar, izgrađen je magistralni cjevovod od naselja Popovići do naselja Mirovica, što će omogućiti bolje vodosnabdijevanje niza naselja na tom području, kao i bolju preraspodjelu vode u sistemu. Takođe, u toku je izgradnja kanalizacione mreže u Ulici Božidara Perazića u Starom Baru (po projektu koji je potekao iz ovog privrednog društva). Do kraja godine, planirane su i najznačanije aktivnosti u dijelu izrade projektno-tehničke dokumentacije za kapitalne projekte, što se konkretno odnosi na projekat rekonstrukcije vodovodne mreže i izgradnje kanalizacione mreže od Veljeg mosta do naselja Sveti Ivan, projekat izgradnje kanalizacione mreže u Tabijskoj i Željezničkoj ulici, Glavni projekat vodovodne mreže za naselja Vitići i Peranovići, Glavni projekat vodovodne i kanalizacione mreže u Tršanjskoj, Burtaiškoj i 192. Ulici, zatim Glavni projekat kolektora fekalne kanalizacione mreže u Ulici vojvode Maše Vrbice, Glavni projekat pumpne stanice za naselje Mandarići, kao i glavne projekte odvojaka na regionalni vodovodni sistem za naselja Gluhi Do i Utjeha. Ovi projekti predstavljaju osnov, odnosno polaznu tačku, za infrastrukturne investicije, i mi smo preuzeli obavezu da svaki od njih pripremimo do kraja 2026. godine. Danas mogu da konstatujem da su neki od ovih projekata zapravo pri završnoj fazi realizacije, a kod nekih, što je i očekivano, imamo situaciju oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, ali se radi punom parom. Prioritete smo jasno definisali i sada djelujemo u skladu sa time, svakako u saradnji sa Opštinom Bar, poštujući sve zakonske procedure. Uporedo, u kontinuitetu izvodimo radove, odnosno rekonstrukcije na mreži u više naselja, uključujući i intervencije i rekonstrukcije u prigradskim naseljima, gdje se kroz unapređenje pumpnih stanica i hidrotehničkih instalacija dodatno stabilizuje sistem. U prethodnom periodu uspješno su rekonstruisani djelovi vodovodne mreže u Čanju, na više lokacija u Sutomoru, u Gornjem Zaljevu, u Bjelišima, a sve u cilju stvaranja boljih uslova za stabilno vodosnabdijevanje uopšte, a naročito u ljetnjoj sezoni, kada je to najizazovnije. Kada je riječ o turističkoj sezoni, ona je za nas najzahtjevniji dio godine i zato joj pristupamo planski i odgovorno. Već unaprijed obezbjeđujemo dodatne količine vode iz Regionalnog vodovoda, optimizujemo rad sistema i pojačavamo nadzor nad mrežom i pumpnim postrojenjima, kako bismo izbjegli poremećaje u snabdijevanju. Poseban fokus je na zonama koje su ranijih godina imale probleme, gdje sada kroz rekonstrukcije i bolje upravljanje sistemom želimo da izbjegnemo eventualne poremećaje u snabdijevanju. Posla ima na pretek, kao što vidite. Ipak, naš cilj je da građani i privreda, posebno turistički sektor, imaju stabilno i uredno vodosnabdijevanje tokom cijele sezone, jer je to jedan od ključnih preduslova za funkcionisanje grada i njegov dalji razvoj.

RB/BI: Koliko često dolazi do kvarova na mreži i raspolažete li sa dovoljno stručne radne snage angažovane na njihovom otklanjanju?

Đuričić: Kvarovi su neminovni u svakom vodovodnom sistemu, posebno u prigradskim zonama gdje imamo dotrajalu vodovodnu mrežu. Međutim, ono što je važno jeste da smo organizaciono i kadrovski osposobljeni da na njih reagujemo brzo i efikasno. Raspolažemo stručnim timovima koji su dostupni na terenu, a zahvaljujući savremenim sistemima za prijavu i nadzor, vrijeme reakcije je značajno skraćeno. Naš cilj nije samo da saniramo kvarove, već da kroz plansku rekonstrukciju smanjimo njihovu učestalost. Rekonstrukcije vodovodne mreže su izuzetno obiman posao, koji zahtijeva i velika ulaganja i značajna planiranja, pa otuda ni rezultati ne mogu odmah biti evidentni. Ipak, čini mi se da smo u prethodnom periodu uspjeli da primijetimo i uspješno djelujemo na terenu i saniramo najkritičnije dionice. To je posao koji ne staje i ne prestaje, i koji se nastavlja.

RB/BI:  Koliki su gubici vode u sistemu i na koji način se oni smanjuju?

Đuričić: Gubici vode predstavljaju jedan od ključnih izazova svakog vodovodnog sistema, pa tako i našeg, bilo da je riječ o tehničkim ili komercijalnim gubicima. Iako se tačan procenat gubitaka može razlikovati po zonama mreže, kontinuirano radimo na njihovom smanjenju. U tom cilju primjenjujemo više mjera: zoniranje vodovodne mreže (DMA zone) radi lakšeg praćenja potrošnje i curenja, kontinuirano praćenje i brza detekcija kvarova, zamjena dotrajalih i starijih cjevovoda, kontrola nelegalne i neovlašćene potrošnje, kao i moderni nadzor putem SCADA sistema. Ovakav pristup zahtijeva stalna ulaganja i vrijeme, ali već daje vidljive rezultate u smanjenju gubitaka i poboljšanju efikasnosti sistema.

RB/BI: Koristite li savremenu tehnologiju za detekciju kvarova?

Đuričić: Većina kvarova na sistemu je uočljiva. Osim zaposlenih u tehničkom sektoru, veliki broj kvarova je evidentiran i od naših korisnika, naročito putem nove mobilne aplikacije koju smo uveli. Svakako, ovo Društvo koristi i savremenu tehnologiju za detekciju kvarova u vodovodnoj mreži. U toku ove godine na glavnim tranzitnim cjevovodima biće montirani senzori za mjerenje i praćenje vrijednosti protoka i pritiska u mreži. Ova mreža senzora će neprestano slati izmjerene podatke u bazu gdje će se isti analizirati i na osnovu bilo kakvih odstupanja biće moguće evidentirati kritične zone u kojima je došlo do curenja vode. Slično ovoj senzorskoj mreži, DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar u poslednje dvije godine radi na formiranju i razvoju već pomenutog SCADA sistema koji omogućuje nadzor nad stanjem protoka, pritisaka, nivoa vode, rada pumpi, hlorne opreme na izvorištima, rezervoarima i pumpnim stanicama. Pored toga, svakodnevno koristimo specijalizovanu opremu za preciznu detekciju kvarova, odnosno geofon, logere šuma i druge vrste korelatora za lociranje kvarova. Sva oprema i dalji razvoj tehnologije na kojem intenzivno radimo značajno će olakšati evidentiranje problema, i time smanjiti vrijeme reagovanja i rješavanja problema.

RB/BI: Koliko košta kubik vode u Baru i šta najviše utiče na formiranje cijene?

Đuričić: Cijena kubika vode u Baru se formira u skladu sa Metodologijom i sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela. Prema važećem cjenovniku za 2026. godinu, varijabilni dio cijene isporučene vode iznosi 0,93 eura po kubiku, dok se na to dodaju ostale komunalne usluge, pa ukupna cijena zavisi od potrošnje i strukture računa (1,00 euro bez kanalizacije, a 1,27eura sa kanalizacijom po kubiku). Važno je istaći da cijene i dalje bilježe tendenciju pada i niže su u odnosu na pojedine prethodne periode. Na formiranje cijene utiču troškovi održavanja i razvoja vodovodne i kanalizacione mreže, operativni troškovi, investiciono održavanje sistema, kao i potreba da se obezbijedi stabilno i kontinuirano vodosnabdijevanje. Naš cilj je da cijena bude socijalno prihvatljiva za građane, a istovremeno održiva za funkcionisanje i dalji razvoj sistema.

RB/BI: Kako balansirate između održivosti sistema i standarda građana?

Đuričić: Balans između održivosti sistema i standarda građana je jedno od ključnih pitanja u svakodnevnom radu. Sa jedne strane, imamo kontinuiran rast svih troškova i inflatornih pritisaka, dok je sa druge strane, prisutna činjenica da je standard građana slabiji, uz smanjenu platežnu moć. U takvim okolnostima, naš pristup je da se vodi odgovorna i realna politika, kako bi se sačuvala stabilnost sistema, ali bez dodatnog opterećenja građana. Zato je cijena komunalnih usluga i niža u odnosu na prethodne godine. Naš cilj je da kroz racionalizaciju troškova, unapređenje efikasnosti i dobro upravljanje sistemom obezbijedimo finansijsku održivost, ali uz punu socijalnu osjetljivost i razumijevanje ekonomskog trenutka u kojem se građani nalaze.

RB/BI: Ima li prostora za subvencije ili olakšice za socijalno ugrožene?

Đuričić: Naravno. Društvo posebnu pažnju posvećuje socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva, kroz jasno definisane programe podrške koji obuhvataju slijepa i slabovida lica, korisnike materijalnog obezbjeđenja, onkološke pacijente, paraplegičare, kao i oboljele od multiple skleroze. Ove mjere predstavljaju izraz odgovornog i humanog odnosa prema građanima, uz razumijevanje realnih životnih okolnosti u kojima se nalaze. Istovremeno, od marta 2026. godine uveden je i novi reprogram – Kap po kap za novi start!, za sve korisnike, koji omogućava povoljnije i fleksibilnije uslove izmirenja obaveza. Reprogramom smo obuhvatili fizička i pravna lica, a formirali smo i posebne programe za turističku privredu, kao i za penzionere, pa možemo reći da se povelo računa o svim kategorijama naših korisnika.

RB/BI: Da li su građani sigurni kada je u pitanju kvalitet vode koju piju i koliko često se kontroliše ispravnost vode?

Đuričić: Građani mogu biti potpuno sigurni kada je u pitanju kvalitet vode za piće, jer se ispravnost vode redovno i kontinuirano kontroliše u skladu sa važećim standardima i propisima. DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar za potrebe ispitivanja ispravnosti vode za piće unajmljuje treće lice, odnosno akreditovanu labaratoriju Doma zdravlja Bar, dok je za kontolu otpadnih voda zadužen i analize vrši Institut za javno zdravlje Crne Gore. Redovne kontrole se vrše četiri puta mjesečno, uzimajući po sedam uzoraka sa jasno definisanih lokacija. Naše društvo svakodnevno vrši kontrole rezidualnog hlora, a tokom kišnih perioda svakodnevno ispitujemo vrijednost mutnoće vode. Ovako definisan sistem nadzora je uspostavljen tako da obezbjeđuje stalnu kontrolu i brzu reakciju u slučaju bilo kakvih odstupanja, čime se garantuje visok nivo bezbjednosti i zdravstvene ispravnosti vode koja se isporučuje građanima.

RB/BI: Kako građani mogu najlakše prijaviti problem i koliko je brz odgovor službi na prijave građana?

Đuričić: Građanima je na raspolaganju više modernih i efikasnih kanala za prijavu problema i komunikaciju sa službama, čime je obezbijeđen visok nivo dostupnosti i brzine u rješavanju zahtjeva. U okviru sistema postoje dvije mobilne aplikacije. Prva je namijenjena za prijavu kvarova na mreži i omogućava da svako može vrlo je jednostavno i brzo da prijavi kvar koji se uoči na terenu, dok druga funkcioniše kao korisnički portal koji građanima pruža niz usluga: prijavu stanja, preuzimanje i uvid u sve račune, podnošenje prigovora, kao i online plaćanja. Pored mobilnih aplikacija, dostupan je i call centar koji omogućava direktnu komunikaciju sa zaposlenima i rješavanje problema u realnom vremenu, što dodatno ubrzava reakciju službi i povećava efikasnost. Komunikacija se odvija i putem društvenih mreža, gdje se zahtjevi i upiti građana aktivno prate, kao i preko zvaničnog web sajta društva.

RB/BI: Pratite savremene tokove i unaprijedili ste sistem za prijavu kvarova, aplikacije, online servise. Jeste li zadovoljni rezultatima?

Đuričić: Da, možemo reći da smo u potpunosti zadovoljni dosadašnjim rezultatima, posebno imajući u vidu da je riječ o značajnom iskoraku u digitalizaciji usluga. Posebno je važno istaći da su ovi sistemi doveli do veće transparentnosti i bolje kontrole prijava, kao i do smanjenja administrativnih procedura. Povratne informacije korisnika su uglavnom veoma pozitivne, što potvrđuje da je pravac razvoja ispravan.

RB/BI: Koliko se vodi računa o zaštiti izvorišta?

Đuričić: Zaštiti izvorišta se posvećuje izuzetna pažnja, s posebnim akcentom na zone neposredne zaštite, jer je to osnovni preduslov za kvalitetno i sigurno vodosnabdijevanje. Kontinuirano se sprovode redovne kontrole i obilasci zona zaštite, uz redovno održavanje kompletnog prostora. Na izvorištima su 24/7 prisutna lica koja vode brigu o stanju prostora, objekta i opreme, a na najznačajnijim objektima je postavljem i sistem video nadzora, kako bi se svi eventualni rizici sveli na minimum. Ovakvim pristupom, koji je prije svega odgovoran i preventivan, cilj nam je da se potencijalni problemi preduprijede, a ne da se kasnije saniraju posljedice. Time se obezbjeđuje stabilan kvalitet vode i sigurnost za sve korisnike.

RB/BI: Kako Vodovod doprinosi očuvanju životne sredine?

Đuričić: Posebna pažnja posvećena je upravo zaštiti životne sredine kroz sve aktivnosti koje sprovodimo, a koje su usmjerene na dodatno jačanje kontrole kvaliteta vode, zaštitu izvorišta i modernizaciji infrastrukture kako bi se spriječilo zagađenje zemljišta i vodotokova. Zaštita izvorišta, odnosno održavanje zona zaštite, dezinfekcija vode čime obezbjeđujemo da voda bude bezbjedna za ljude i time smanjujemo potrebu za flaširanom vodom u plastičnim ambalažama, kao jednim od većih izvora mikroplastike koja ozbiljno narušava zdravlje čovjeka, svakodnevno održavanje mreže i sanacija kvarova kako se ne bi gubile velike količine vode kao osnovnog resursa, redovno održavanje i intervencije na kanalizacionoj mreži, apeli na racionalno korištenje vode iz gradskog sistema, naročito u toku ljetnjeg perioda, bezbjedno skladištenje hemikalija, postrojenja za neutralizaciju hlora koja smo obezbijedili u prethodnom periodu i čime smo smanjili rizik od zagađenja u slučaju nekog ozbiljnijeg kvara na opremi za hlorisanje ili na samim spremnicima za hlor, deratizacija kanalizacione mreže u saradnji sa nadležnim insititucijama… Sve ovo su aktivnosti koje sprovodimo na dnevnom nivou sa značajnom pažnjom, a koje na direktan način daju doprinos očuvanju prirodnih resursa, odnosno životne sredine i time održivom razvoju lokalne zajednice kojoj pripadamo.

RB/BI: Kakvo je stanje kanalizacione mreže u Baru?

Đuričić: Stanje kanalizacione mreže u Baru može se ocijeniti kao djelimično razvijeno, ali i dalje infrastrukturno izazovno. Naime, u gradu postoje više odvojenih sistema (Bar, Sutomore, Čanj, Virpazar), ali mreža još uvijek nije u potpunosti zaokružena, niti ravnomjerno razvijena na svim područjima. S druge strane, u kontinuitetu se radi na proširenju i rekonstrukciji mreže, posebno u urbanim i prigradskim zonama, gdje se izvode novi kolektori i priključci, kako bi se poboljšalo sanitarno stanje i spriječilo izlivanje otpadnih voda. Ukratko, sistem funkcioniše i u stalnom je unapređenju, ali je jasno da je riječ o procesu koji zahtijeva velika finansijska ulaganja i fazni razvoj, kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe savremenog grada i turističke opštine kao što je Bar.

RB/BI: Postoje li projekti koje realizujete u saradnji sa međunarodnim organizacijama i dobijate li sredstva iz međunarodnih fondova?

Đuričić: Trenutni fokus je na obukama zaposlenih i unapređenju internih procedura, kako bismo bili u potpunosti spremni za kvalitetnu pripremu i realizaciju projekata koji se finansiraju iz međunarodnih izvora. Naš cilj je da u narednom periodu intenziviramo učešće u ovim programima i ostvarimo konkretne projekte u saradnji sa međunarodnim partnerima, čime bismo dodatno unaprijedili kvalitet usluga i razvoj sistema u cjelini.

RB/BI: Kako ocjenjujete podršku državne i lokalne zajednice?

Đuričić: Svakako da najveći doprinos našem radu ima saradnja sa lokalnom zajednicom, odnosno Opštinom Bar. Ona je kontinuirana, otvorena i zasnovana na svakodnevnoj komunikaciji i razmjeni informacija, što nam omogućava brže reagovanje na potrebe građana i efikasnije rješavanje konkretnih problema. Vjerujem da ste upoznati da je Opština Bar u prethodnom periodu intenzivno radila na pripremi Nacrta Strateškog plana Opštine Bar za naredne četiri godine, i naše privredno društvo je bilo uključeno u dijelu prioriteta koji se odnose na vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Strateškim planom za period 2026-2030. godin je obuhvaćeno oko 25 projekata i to govori o ozbiljnosti prisupa poslu i dugoročnom planiranju unapređenja cjelokupnog sistema. Zahvaljujući takvoj saradnji, konstantno se unapređuje operativnost samog sistema, kao i kvalitet usluga koje pružamo korisnicima. Taman ću ovu priliku iskoristiti i da pomenem jedan od najznačajnijih projekata, koji je bilo neophodno pažljivo planirati, i koji smo predložili u Strateški plan Opštine Bar 2026-2030 – Generalno rješenje razvoja sistema za odvođenje otpadnih voda. Riječ je o jednoj od najvećih i najvažnijih investicija i tu priču smo mi morali već sad pokrenuti. Prvi korak je realizovan, Generalno rješenje postrojenja PPOV je stavljeno kao prioritet u Strateškom planu, krovnom dokumentu razvoja grada za naredni period. Međutim, govorimo o izuzetno kompleksnom i zahtjevnom projektu koji podrazumijeva obimne pripremne aktivnosti i obuhvata širi sistem: Bar, Čanj, Sutomore, Veliki Pijesak/Utjehu i Virpazar. Imajući u vidu značaj i veličinu ove investicije, biće neophodno da sa nivoa ovog Privrednog društva i, svakako, Opštine Bar, kao nosioca aktivnosti, uspostavimo intenzivnu saradnju sa državom, odnosno Vladom Crne Gore, koji će, nadamo se, prepoznati značaj ovog projekta i pružiti institucionalnu i finansijsku podršku za zajedničku realizaciju.

RB/BI: Koliko su građani informisani o radu Vodovoda i kakve su povratne informacije?

Đuričić: Možemo reći da je nivo informisanosti građana na visokom nivou, uz kontinuiran trend rasta povjerenja i zadovoljstva korisnika. Putem mobilnih aplikacija koje smo implementirali, korisničkog portala na web sajtu, call centra, kao i aktivnog prisustva na društvenim mrežama, omogućena je stalna i transparentna komunikacija sa korisnicima. Informacije o radu, planiranim aktivnostima, kvarovima i svim važnim obavještenjima dostupne su u realnom vremenu, što je značajno povećalo nivo informisanosti građana i transparentnosti rada. Povratne informacije korisnika su u najvećoj mjeri pozitivne, posebno kada je riječ o brzini reakcije službi i dostupnosti različitih kanala za prijavu problema i dobijanje informacija. Građani posebno prepoznaju unaprijeđen sistem prijave kvarova i mogućnost da većinu usluga obave online, bez dolaska na šalter.

RB/BI: Koliko je zahtjevno upravljati ovako važnim sistemom i kako reagujete na kritike građana?

Đuričić: Upravljanje sistemom vodosnabdijevanja je izuzetno odgovoran i zahtjevan posao, jer se radi o osnovnoj životnoj potrebi građana i sistemu koji mora funkcionisati 24 sata dnevno. To podrazumijeva stalnu dostupnost, brzu reakciju na terenu i dobru koordinaciju svih službi, kako bi se obezbijedila stabilnost sistema. Kritike građana u potpunosti prihvatam kao legitimne i korisne, jer one često ukazuju na probleme na terenu i pomažu da sistem unaprijedimo. Naš princip rada je da se svaka prijava evidentira, analizira i u skladu sa prioritetima i mogućnostima, što brže rješava. Istovremeno, važno je naglasiti da vodovodni sistem zahtijeva kontinuirana ulaganja i planiranje, pa rješavanje određenih izazova ne može uvijek biti trenutno, ali je uvijek usmjereno ka dugoročnom poboljšanju. Moj pristup je otvoren, odgovoran i usmjeren na rezultate uz stalnu komunikaciju sa građanima i jasnu namjeru da se kvalitet usluge kontinuirano unapređuje.

RB/BI: Koji je najteži, a koji najljepši dio Vašeg posla i kako se, u svojstvu direktora privrednog društva, nosite sa pritiskom javnosti?

Đuričić: Najteži dio posla je odgovornost koja dolazi sa vođenjem sistema koji mora funkcionisati neprekidno, svakog dana i u svakoj situaciji. Posebno je izazovno kada dođe do kvarova ili neplaniranih problema, koji zahtijevaju brzu reakciju i dobru organizaciju na više nivoa. S druge strane, najljepši dio posla je kada se vidi konkretan rezultat zajedničkog rada, kada se problem riješi brzo, kada su građani zadovoljni uslugom i kada se unapređenja koja uvodimo zaista osjete u praksi. U tom kontekstu uvijek ističem da najveća snaga sistema dolazi od zaposlenih, koji svakodnevno, na terenu i u operativi, nose najveći dio posla. Pritisak javnosti je sastavni dio ove funkcije i prihvatam ga kao dio odgovornosti. Ključno je zadržati fokus na rješavanju konkretnih problema i održavati dobru komunikaciju kako sa građanima, tako i unutar Društva. Na taj način se pritisak ne doživljava kao opterećenje, već kao dodatni podsticaj da se usluge stalno unapređuju i da se opravda povjerenje koje građani imaju u nas.

RB/BI:  Zamoliću Vas, na kraju, za poruku građanima.

Đuričić: Građanima želim da poručim da je naš prioritet stabilno, sigurno i kvalitetno pružanje usluga, kao i stalno unapređenje sistema u skladu sa njihovim potrebama. DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar ima jasan plan razvoja i već se realizuju konkretni projekti koji će dati rezultate.

The post Đuričić: Prioriteti Vodovoda stabilno i kvalitetno snabdijevanje i kontinuirano unapređenje sistema first appeared on BARinfo.

Na toj listi prva je Demokratska partija socijalista (DPS), koju u Baru predvodi Mladen Đuričić, a koju sljeduje 5.697 eura svakog mjeseca kao partiju sa najviše odbornika i najboljim rezultatom na posljednjim lokalnim izborima. Tako će barski DPS u ovoj godini, a u skladu sa zakonom koji tretira finansiranje partija, od lokalne uprave dobiti preko 68 hiljada eura.

Prate je Socijaldemokrate (SD), na čelu sa šefom lokalne skupštine Branislavom Nenezićem, kojima Opština Bar mjesečno uplaćuje 2.707 eura. Na godišenjem nivou SD, sa svoja tri odbornika, dobija više nego duplo manje od DPS-a, odnosno 32,5 hiljada eura.

Opoziciona partija Radomira Novakovića Cakana Biram Bar ove godine mjesečno će dobijati 1.259 eura, dok će Demokratskoj Crnoj Gori, koja ima tri odbornika, biti uplaćivano po 1.582 eura.

Isti iznos kao Demokrate dobiće Pokret Evropa sad s tri odbornika, dok će Građanskom pokretu URA s istim brojem odbornika ići 1.695 eura.

Bošnjačku stranku koja u barskom parlamentu ima jednu odbornicu sljeduje 1.527, a Demokratsku narodnu partiju (DNP) 1.259 ura mjesečno. Socijaldemokratska partija (SDP) koja u u Skupštini opštine Bar ima dva odbornika, dobijaće mjesečno nešto manje, odnosno 1.075 eura.

Novoj sprskoj demokratiji Opština Bar će svakog mjeseca uplatiti 967 eura, Ujedinjenoj Crnoj Gori s jednom odbornicom 722 eura, Pokretu za promjene (PZP) s takođe jednim predstavnikom 483 eura, a Liberalnoj partiji, iz koje dolazi potpredsjednik Skupštine opštine Ammar Borančić, 358 eura.

Albanska alternativa od barske uprave ima skromna “primanja” od 105 eura, dok CIVIS-u ide 317 eura na mjesečnom nivou.

Na taj način, troškovi koji su u Opštini Bar zavedeni kao transferi političkim partijama, strankama i udruženjima na mjesečnom nivou čine 21.908 eura mjesečno. U prošloj 2025. godini ti troškovi su na mjesečnom nivou iznosili oko 900 eura manje – 21.059 eura.

Budžet Opštine Bar za 2026. godinu u iznosu od 65.850.000 eura, a kojim se predviđaju sredstva za političke partije, usvojen je na sjednici barske skupštine prošlog decembra, glasovima 19 odbornika vlasti koju čine DPS, SD, Liberalna partija i SDP

The post Opština Bar godišnje isplaćuje političkim partijama 263.000 eura first appeared on BARinfo.

„Pitanje legalizacije bespravno izgrađenih objekata jedno je od najvažnijih i najosjetljivijih pitanja za veliki broj naših građana, naročito nakon donošenja Zakona o legalizaciji bespravnih objekata u julu prethodne godine i satelitskog snimka terena. Mišljenja sam da, do sada, proces legalizacije nije mogao biti sproveden na kvalitetan i sistemski način, jer nije postojao adekvatan zakonski okvir koji bi omogućio njegovo efikasno sprovođenje. Ostaje da praksa pokaže u kojoj mjeri će predložene izmjene Zakona biti u potpunosti primjenjive i da li će dati očekivane rezultate.

U tom kontekstu predlog izmjena Zakona predviđa i produženje roka za upis bespravno izgrađenih objekata za dodatnih šest mjeseci, odnosno do avgusta tekuće godine, čime se građanima daje dodatno vrijeme da ispune zakonske obaveze i uključe se u postupak legalizacije. Želim da vjerujem da će produženje roka biti motiv više i za administraciju  Uprave za katastar da se dosadašnje procedure ovjere elaborata okončaju u što skorijem roku.

Kao odgovorna lokalna uprava, naš cilj je da, u okviru svojih nadležnosti, ovaj proces maksimalno olakšamo građanima, posebno u dijelu koji se odnosi na primjenu zakonskih olakšica u pogledu naknade za urbanu sanaciju. U skladu sa važećim zakonskim rješenjima, Skupštini Opštine predložićemo umanjenje naknade za objekte osnovnog stanovanja u maksimalno dozvoljenom procentu.

Takođe, u skladu sa zakonom, predložićemo i mogućnost plaćanja naknade na rate, čime se dodatno izlazi u susret građanima i omogućava realan i održiv način izmirenja obaveza.

Na ovaj način, Opština Bar bi u punom kapacitetu primijenila sve benefite koje propisuje Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, sa ciljem da proces legalizacije bude pravedan, dostupan i ostvariv za svakog građanina.

Odgovornom politikom stvaramo osnov za planski razvoj teritorije naše Opštine i rješavamo višedecenijski problem, ali ne na teret građana, već uz jasno razumijevanje njihove realne ekonomske situacije i potreba“, zaključuje se u saopštenju.

The post Đuričić (DPS): Uvođenjem zakonskih olakšica u procesu legalizacije pokazujemo odgovornost prema građanima i prostoru first appeared on BARinfo.

* * *

Uvažene građanke i građani Bara,

U svoje lično ime i u ime Opštinskog odbora DPS Bar upućujem vam najsrdačnije čestitke povodom nadolazeće Nove godine.

Godina koja ostaje iza nas bila je intenzivna, ali i godina u kojoj smo još jednom pokazali koliko možemo kada stojimo zajedno. Bila je to godina teških odluka, izazova koji nijesu uvijek bili laki, ali i godina u kojoj se jasno vidjelo da snaga Bara leži u njegovim ljudima, u različitostima koje nas spajaju, vrijednostima koje dijelimo i zajedništvu koje nas čini jačima.

Nova godina pred nama će neminovno donijeti i nove izazove, ali i novu priliku, da budemo još odlučniji, još jedinstveniji i još posvećeniji razvoju našeg grada i boljem životu svakog čovjeka u Baru.

Želim vam da Novu godinu dočekate u miru, zdravlju i okruženi onima koje volite. Srećna Nova godina!

The post Čestitka predsjednika DPS Bar Mladena Đuričića povodom Nove godine first appeared on BARinfo.

RB/BI: Ova godina je praktično na izmaku. Možete li podijeliti sa nama kakva je bila za privredno društvo DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar kojim rukovodite?

Đuričić: Ova godina bila je izuzetno značajna za naše privredno društvo, a obilježena je intenzivnim aktivnostima usmjerenim na unaprijeđenje pouzdanosti sistema vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, modernizaciji infrastrukture i jačanju operativnih kapaciteta. Posebno bih istakao implementaciju SCADA sistema, koji omogućava  efikasnije praćenje i upravljanje vodovodnim sistemom. U okviru dvije faze, ugrađena je i podešena oprema za daljinski nadzor rezervoara Spile, Stari Bar, Zaljevo 1, Gretva, Šušanj i Šušanj 1, kao i kaptaža Kajnak i Zaljevo.

Tokom godine, izvršena je nabavka i ugradnja novih pumpi za vodu i otpadne vode i modernizovana oprema u fekalnoj pumpnoj stanici Virpazar, pumpnim stanicama Suvi Potok, Ratac, Zagrađe, Orahovo polje, Vrelo-Čanj i Stari Bar. Nabavljena je i pumpna stanica za naselje Mandarići, dok je izrada projektne dokumentacije za glavni projekat planirana za narednu godinu.

U skladu sa zakonskim obavezama i našim osnovnim zadatkom da obezbijedimo pouzdano funkcionisanje vodovodne i kanalizacione mreže, tokom godine realizovali smo brojne radove na terenu. Sanirani su cjevovodi ČC DN 400 mm na više lokacija u zonama izvorišta Velje oko i Orahovo polje, kao i ČC DN 300 mm u Zelenom pojasu. Rekonstruisana je vodovodna mreža u Ulici Save Kovačevića u Sutomoru u dužini od 100 metara, Ulici Partizanski put 50 metara, zamijenjena je dotrajala i ugrađena nova cijev u ul. Majora Milovana Mećikukića (110 metara). Realizovani su radovi na izmještanju čeličnog cjevovoda i polaganju polietilenskog, u dužini od 80 metara, u Čanju, kao i uz magistralni put u Zelenom pojasu. U naselju Čeluga smo rekonstruisali cjevovod ukupne dužine 360 metara. Riječ je samo o dijelu ključnih aktivnosti koje su realizovane sa ciljem otklanjanja kritičnih tačaka u sistemu. Paralelno sa tim, svi kvarovi na mreži saniraju se pravovremeno i u kontinuitetu.

Naše Društvo trenutno, uporedo sa radovima na magistralnom cjevovodu Donja Tomba-Popovići, izvodi radove na polaganju politetilenskog cjevovoda dugog oko 830 metara i na postavljanju priključaka. Radovi u Zagrađu privedeni su kraju, a u toku su radovi na zamjeni cjevovoda u dužini od 250 metara, sa izmještanjem priključaka u naselju Rutke. Sve aktivnosti tehničkog sektora usmjerene su ka smanjenju gubitaka na mreži, unaprjeđenju sistema i povećanju kvaliteta usluge za naše korisnike.

Tokom godine, potpisan je i ugovor sa Opštinom Bar o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti i korišćenju komunalne infrastrukture.

U skladu sa važećim zakonskim regulativama, definisane su cijene komunalnih usluga za narednu godinu. Za 2026. godinu predviđeno je smanjenje cijena, kako za isporuku vode, tako i za usluge odvođenja otpadnih voda, što predstavlja značajnu olakšicu za građane u i privredu u uslovima rastuće inflacije, iako će sa druge strane ovo imati direktan uticaj na poslovanje Društva. Uprkos svim izazovima, DOO Vodovod i kanalizacija Bar će i dalje biti pouzdan partner svojim korisnicima, uz obezbjeđenje kontinuiteta i kvaliteta vodosnabdijevanja, kao i redovno i adekvatno održavanje infrastrukture.

Ova godina može se ocijeniti kao uspješna, u najvećem dijelu realizovane su planirane aktivnosti, sistem je očuvan stabilnim, infrastruktura unaprijeđena a efikasnost poslovanja dodatno povećana.

RB/BI:  Koliko smo upoznati, na narednom zasijedanju Skupštine Opštine biće i Programi rada privrednih društava. Možete li nam reći kakav je plan za narednu godinu, naročito u dijelu investicija?

Đuričić: Program rada za 2026. godinu zasniva se na detaljnoj analizi postojećeg stanja, sa ciljem definisanja ključnih pravaca daljeg razvoja i prioriteta u oblasti unaprijeđenja i održavanja vodovodne i kanalizacione mreže. Kao ključni problemi identifikovani su dotrajalost dijela infrastrukture, gubici na mreži, nedovoljna pokrivenost kanalizacionim sistemom, visoki operativni troškovi, kao i sezonsko opterećenje sistema. U tom kontekstu, tokom naredne godine planirani su značajni iskoraci, prvenstveno u dijelu izrade projektno-tehničke dokumentacije za kapitalne projekte. To se odnosi na projekte vodovodne mreže naselja Vitići i Peranovići, Glavni projekat vodovodne i kanalizacione mreže za Tršanjsku, Burtaišku i 192. ulicu, Glavni projekat kolektora fekalne kanalizacione mreže u Ulici Vojvode Maše Vrbice, Glavni projekat pumpne stanice za naselje Mandarići, kao i glavne projekte odvojaka na regionalni vodovodni sistema za naselja Gluhi Do i Utjeha. Ovi projekti predstavljaju temelj i polaznu osnovu za buduće infrastrukturne investicije.

Paralelno s navedenim aktivnostima, nastavićemo sa unaprjeđenjem SCADA sistema, kroz dodatno povezivanje sa već instaliranom opremom. Na taj način će se unaprijediti nadzor i upravljanje kompletnim sistemom vodosnabdijevanja. Daljim razvojem aplikativnih rješenja koja su pokrenuta tokom ove godine, omogućićemo online praćenje i obradu svih zahtjeva, automatsku obradu prijava i radnih naloga, čime će se dodatno unaprijediti transparentnost i efikasnost poslovih procesa.

Jedan od prioriteta biće nabavka i ugradnja opreme za smanjenje gubitaka na mreži. Ovim segmentom smo se aktivno bavili i tokom tekuće godine, a u narednom periodu planirana je dalja implementacija opreme, kao i dodatna obuka zaposlenih, što će, očekujemo, rezultirati još boljim operativnim efektima. Izrađen je detaljan plan aktivnosti po svim mjesnim zajednicama, uz uvažavanje hitnosti pojedinih intervencija, stepena dotrajalosti infrastrukture i konkretnih potreba korisnika.

Naš krajnji cilj je da vodosnabdijevanje u svakom trenutku bude sigurno, pouzdano i kvalitetno, uz kontinuiranu modernizaciju infrastrukture i unaprijeđenje upravljanja mrežom, kako bi se u potpunosti odgovorilo na potrebe svih korisnika.

RB/BI: Čini se da ste naročito fokusirani na komunikaciju sa korisnicima, što je svakako za pohvalu. Kakve olakšice i inovacije ste uveli za svoje potrošače, da li ste zadovoljni stepenom naplate potraživanja i ima li izazova u ovom dijelu?

Đuričić: U cilju unaprijeđenja odnosa sa korisnicima, uspostavili smo Call-centar, koji omogućava direktnu i efikasnu komunikaciju, pravovremeno pružanje informacija i brže rješavanje zahtjeva i prijava. Ova mjera značajno doprinosi poboljšanju iskustva korisnika, naročito u slučajevima htinih intervencija.

Pored toga, razvijene su mobilne aplikacije koje korisnicima nude niz pogodnost – prijavu stanja na vodomjerima, prijavu kvarova, podnošenje reklamacija, preuzimanje i plaćanje računa, te mogućnost uvida u istoriju potrošnje. Ove digitalne inovacije doprinose povećavanju transparentnosti i omogućavaju korisnicima da na jednostavan način prate i izmiruju obaveze, dok nama omogućavaju bržu evidenciju i kontrolu naplate.

Kako bi se olakšalo izmirenje dugovanja korisnicima sa zaostalim obavezama, aktuelan je i reprogram “Na rate lakše do otplate“, koji omogućava lakše izmirenje duga kroz fleksibilne uslove plaćanja. Na taj način smanjuje se finansijski pritisak na korisnike, povećava procenat redovnog izmirenja duga i doprinosi finansijskoj stabilnosti Društva. Zahvaljujući svim sprovedenim mjerama, za jedanaest mjeseci tekuće godine bilježi se rast naplate potraživanja od šest odsto u odnosu na isti period prošle godine, a potraživanja su značajno smanjena, što je ključan pokazatelj napretka. Ipak, naplata potraživanja i dalje nosi određene izazove. Najizraženiji problemi javljaju se kod dugogodišnjih dužnika, u oblicima kolektivnog stanovanja i kod korisnika sa nižom platežnom sposobnošću. Uprkos tome, kontinuirano radimo na jačanju terenskih aktivnosti i podizanju svijesti o značaju reodvnog plaćanja, kako bi se ovaj pozitivan trend nastavio i u narednom periodu.

RB/BI: Ne možemo, a da se na osvrnemo i na vašu drugu funkciju. Od 2021. godine obavljate funkciju predsjednika Opstinskog odbora Demokratske partije socijalista u Baru, a od ove godine ste i član Predsjedništva DPS CG? Koliko je izazovno danas se baviti politikom, a naročito rukovoditi partijom?

Đuričić: Tako je, već četiri godine rukovodim Opštinskom organizacijom u Baru, a od marta tekuće godine sam i član Predsjedništva Demokratske partije socijalista. U potpunosti sam saglasan sa Vašim zapažanjem da je bavljenje politikom izuzetno izazovno. Ipak, smatram da politika prije svega podrazumijeva odgovornost, kako prema sebi, tako i prema zajednici. U politici sam od mladih dana i uvijek sam je doživljavao kao odgovorno i posvećeno djelovanje, sa ciljem da doprinesem, prije svega, razvoju grada u kojem živim. Svoje partijske drugove i kolege poznavao sam i prije preuzimanja funkcije predsjednika Opštinskog odbora, što je svakako olakšalo samu poziciju. Tokom ove četiri godine prošli smo kroz veliki broj izbornih ciklusa, uporedo smo sproveli značajne partijske reforme na lokalnom nivou, što jeste bilo iscrpljujuće, ali i korisno, jer nam je omogućilo da sagledamo šta je urađeno dobro, šta je moglo biti bolje i šta tek treba da se uradi. Svakako, rezultati i uspjesi koje DPS u Baru ostvaruje godinama unazad proizvod su ispravne politike i predanog rada svih naših aktivista i članova, na šta sam posebno ponosan.

Sa druge strane, sa pozicije člana Predsjedništva, smatram važnim da istaknem da na državnom nivou, kada je riječ o vladajućoj većini, ne prepoznajem stepen političke zrelosti koji se očekuje od onih koji snose najveću odgovornost za pitanja od interesa za sve građane Crne Gore. Više su nego očigledni pokušaji promjene strateškog kursa državne politike, uz izraženu prisutnost populizma koji često zamjenjuje ozbiljnu državnu politiku kratkoročnim i neodrživim rješenjima, uz to i izražen nedostatak stručnog znanja i potrebnih vještina. Sve to, u zbiru, ne daje perspektivu koja bi Crnu Goru vodila ka stvarnom napretku i boljitku.

RB/BI: U Baru od 2022. godine vršite koaliciono vlast, ali ste svakako najjača politička partija. Kako ste zadovoljni političkom situacijom na lokalnom nivou?

Đuričić: Drago mi je što je ipak fokus ovog razgovora na lokalnom nivou. Podsjetiću da smo na lokalnim izborima 2022. godine nastupili u predkoaliciji sa Socijaldemokratskom partijom i Liberalnom partijom i tom prilikom ostvarili značajnu podršku birača od 35,57 odsto. Nakon izbora, formirali smo koalicionu vlast sa pomenutim partijama i Socijaldemokratama.

Smatram da neću zvučati pristrasno ukoliko kažem da sam zadovoljan pomacima koji su ostvareni u prethodnom periodu. Naravno, uvijek postoji prostor da se uradi više i bolje, ali mogu odgovorno da tvrdim da je svaki vid komunikacije sa koalicionim partnerima bio usmjeren ka pronalaženju rješenja koja doprinose boljem životnom standardu građana Bara, bio kroz realizaciju kapitalnih projekata, implementaciju mjera socijalne politike, unašrijeđenja javne infrastrukture ili drugih važnih oblasti.

Nasporno je da svaka politička partija ima za cilj osvajanje većinske podrške građana na izborima. Demokratska partija socijalista je uvijek imala jasno definisanu viziju daljeg razvoja Bara,  a to građani kontinuirano prepoznaju. Upravo takav pristup i dosljednost u sprovođenju poltika doprinose očuvanju povjerenja koje imamo među građanima Bara.

RB/BI: Kakvi su dalji planovi Demokratske partije socialista, šta možete podijeliti sa našim slušaocima?

Đuričić: Trenutno smo u procesu reevidencije članstva. Prethodna reevidencija sprovedena je 2021. godine i predstavlja jedan od najvažnijih i polaznih mehanizama za dalji rast i razvoj partije. Uvjeren sam da se snaga Demokratske partije socijalista ogleda u svakom njenom članu, jer su upravo članovi nosioci ideje koja čini osnov našeg političkog djelovanja.

Naše djelovanje fokusirano je na očuvanje državnih interesa, nastavak evropskog i evroatlantskog puta Crne Gore, kao i na stvaranje boljih uslova za život svih građana. U prethodnih pet godina, tokom kojih nijesmo vršili vlast na državnom nivou, ali i kroz iskustvo upravljanja na lokalnom nivou u Baru, imali smo priliku da sagledamo greške i propuste, da uvidimo da prostora za napredak uvijek ima i da svaka promjena mora biti suštinska i realna. Čini mi se da gađani u Demokratskoj partiji socijalista prepoznaju ozbiljne partijske reforme koje smo sproveli, znanje i kapacitet da se odgovorno i kompetentno bavim o ključnim životnim temama, kao i jasnu viziju daljeg razvoja Crne Gore i Bara.

U Baru su naši planovi usmjereni na potpunu realizaciju Izbornog programa DPS-a, koji smo građanima predstavili u oktobru 2022. godine, a koji je do sada već realizovan ili u fazi realizacije preko 85%. Na moderan, odgovoran i održiv način, nastavićemo sa realizacijom svih razvojnih ideja za dalji napredak Bara.

The post Đuričić: Cilj je da vodosnabdijevanje u svakom trenutku bude sigurno, pouzdano i kvalitetno first appeared on BARinfo.

Na skupu koji okuplja stručnjake iz sektora vodoprivrede u regionu Jugoistočne Evrope, upoznali su se sa novitetima i inovativnim rješenjima izlagača iz sektora vodoprivrede, naročito u dijelu digitalnih rješenja za praćenje potrošnje i gubitaka vode, kao i tehnologije za održivo upravljanje resursima.

“Ovu priliku iskoristili smo i da razmijenimo iskustva sa dosadašnjim partnerima i saradnicima, i otvorili prostor za nova poznanstva i potencijalne saradnje. Učešće na ovakvim događajima doprinosi unaprjeđenju rada i jačanju kvaliteta usluga koje DOO Vodovod i kanalizacija pruža građanima Bara”, kaže se u objavi preduzeća Vodovod i kanalizacija.

Uz to, preduzeće je uspješno ispunilo zahtjeve za dobijanje međunarodno priznatih sertifikata izdatih od strane Crnogorskog instituta za sertifikaciju i kvalitet: MEST EN ISO 9001:2016 – EAC 27 / NACE 36.00 (Obim sertifikacije: proizvodnja i distribucija vode iz vodovodne mreže za ljudsku upotrebu), MEST EN ISO 9001:2016 – EAC 27 / NACE 37.00 (Obim sertifikacije: upravljanje komunalnim otpadnim vodama) i MEST ISO/IEC 27001:2023 – EAC 27 / NACE 36.00 (Obim sertifikacije: proizvodnja i distribucija vode iz vodovodne mreže za ljudsku upotrebu i upravljanje komunalnim otpadnim vodama).

“Dobijanje sertifikata ISO 9001 predstavlja značajan korak u daljem unaprjeđenju organizacije, jer potvrđuje da se svi procesi, od proizvodnje i distribucije vode do upravljanja komunalnim otpadnim vodama, sprovode na način koji obezbjeđuje kvalitet, dosljednost, kontrolu i visok nivo operativne pouzdanosti. Sertifikacija prema standardu ISO 27001 potvrđuje da su informacioni sistemi i podaci kojima preduzeće upravlja zaštićeni u skladu sa savremenim principima upravljanja bezbjednošću informacija. DOO ‘Vodovod i kanalizacija’ Bar već posjeduje i HACCP sertifikat/Codex Alimentarius CAC/RCP 1-1969, Rev.5-2020, čime dodatno potvrđujemo posvećenost bezbjednosti i kvalitetu vode za ljudsku upotrebu. Ovi sertifikati predstavljaju i zvaničnu potvrdu usmjerenosti DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar ka stalnom unapređivanju i odgovornom rukovođenju radi pružanja sigurnih i kvalitetnih usluga građanima Bara”, ističu iz ovog preduzeća.

The post Učešće ViK na Sajmu voda u Beogradu, dobijeni međunarodno priznati sertifikati first appeared on BARinfo.

Izvršni direktor, Mladen Đuričić, u obraćanju je istakao da je ovo smanjenje cijena za narednu godinu posebno značajno u trenutku kada su opšti ekonomski uslovi obilježeni inflatornim kretanjima i rastom svih troškova poslovanja. Time, ovo privredno društvo potvrđuje da posluje odgovorno i društveno svjesno, nastojeći da očuva standard građana, uz istovremeno održavanje stabilnosti i kvaliteta vodovodnog sistema.

Za 2026. godinu predviđeno je:

• smanjenje varijabilnog dijela cijene isporučene vode za 1,55%,

• smanjenje cijene usluge odvođenja otpadnih voda za 4,27%,

• ukupno smanjenje cijena komunalnih usluga u rasponu od 1,96% do 2,31%, u zavisnosti od toga da li se radi o objektima priključenim na kanalizacioni sistem,

• smanjenje cijene crpljenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda po m³ za 3,31%.

Izvršni direktor Đuričić je naglasio da će, uprkos smanjenju prihoda od osnovne djelatnosti, DOO Vodovod i kanalizacija “nastaviti da pouzdano i posvećeno obavlja svoju misiju, u obezbijeđenju kontinuiranog i kvalitetnog vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, kao i redovnog održavanja postojeće infrastrukture, kroz djelovanja baziranim na principima transparentnosti, racionalnog poslovanja i zaštite javnog interesa”.

The post ViK: Niže cijene vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda first appeared on BARinfo.