Ideju za svoj video razvili su posmatrajući svakodnevne primjere zagađenja u okolini rijeke Željeznice, želeći da ukažu na potrebu većeg ekološkog osvješćivanja među mladima i odgovornijeg odnosa prema prirodnom okruženju.

Zapažen rezultat ostvarila je i učenica Laura Lukić sa radom „Gladna zemlja pod suncem Bara“, u kojem je predstavila prirodne ljepote Bara, ali i ukazala na njihovu zapostavljenost i sve izraženiji uticaj klimatskih promjena.

“Ova dva rada ušla su u krug superfinalista međunarodnog takmičenja „Young Reporters for the Environment“ koje je održano u Kopenhagenu, gdje je odabrano svega 85 najboljih radova iz cijelog svijeta, što predstavlja značajan uspjeh kako za učenike, tako i za školu”, kazala je direktorka Milena Bajagić.

Cijeli projekat realizovan je uz podršku mentorke, profesorice biologije Jadranke Tršić, čije su stručno vođenje i podrška doprinijeli da ideje učenika budu oblikovane u kvalitetne i angažovane ekološke priče.

Iz gimnazije su naveli da se za radove učenika može glasati na sajtu: yrecompetition.exposure.co/montenegro, čime se može podržati njihov dalji plasman u takmičenju.

The post Barska gimnazija u superfinalu međunarodnog takmičenja iz ekologije first appeared on BARinfo.

“Moramo djelovati sada, jer naša i budućnost narednih generacija, zavisi od naših postupaka, a priroda vapi za drugačijim tretmanom i odnosom”, naglašavaju ove pametne, mlade gimnazijalke, koje ulivaju povjerenje i nadu da ovaj svijet, ipak, može da krene u dobrom pravcu, iako često to ne izgleda tako. Najveći podsticaj dobijaju od svoje profesorice Jadranke Tršić. Činjenica da se takmičenje održava po sedamnaesti put, a da je Gimnazija “ Niko Rolović” učestvovala čak 16 puta i gotovo uvijek osvajala nagrade, dovoljno govori o posvećenosti ovoj problematici i kontinuiranoj ekološkoj edukaciji u renomiranoj barskoj obrazovnoj ustanovi.

Rejhana Zejnilović osvojila je prvo mjesto za fotografiju “Žedna zemlja”, sa kojom će se predstaviti i na međunarodnom takmičenju u Kopenhagenu.

“Do sada sam bila učesnica državnog takmičenja iz biologije, a po prvi put sam se prijavila na konkurs za mlade ekoreportere. Ideju mi je dala profesorica Jadranka Tršić, i mogu reći, da smo zajedno došle do dobrog rezultata. Fotografija ‘Žedna zemlja’ je upečatljiva i alarmantna. Prikazuje zemlju koja je ispucala, što je, nažalost, sve učestalija pojava, i to na zemljištu koje je močvarno, u ulcinjskoj solani, prostoru na Ramsar listi zaštićenih područja Crne Gore. Drastične promjene temperature isušuju zemljište, što prouzrokuje njegovo sušenje i pucanje. Mislila sam da je konkurs savršena prilika da skrenemo pažnju na ovaj, sve izraženiji problem”, kazala je Rejhana.

Treće mjesto osvojili su Anja Milić i Nikola Đenđinović za eko film “Mlinovi melju plastiku”.

“Ideja je, takođe, potekla od profesorice Jadranke Tršić, koja nam je ispričala da su ovi mlinovi u XIX vijeku mljeli žito, a danas plastiku. Malo građana za to zna i naša namjera je bila da pokušamo da riješimo ekološki problem, mlinovima povratimo pređašnju funkciju i valorizujemo ih u turističke svrhe. Obradili smo sva tri mlina, koji se nalaze na rijeci Vranštici, a film smo Nikola i ja sami snimili. Bilo bi lijepo da se u njihovoj neposrednoj blizini otvori restoran, u kojem bi se služila tradicionalna jela stanovnika Brce, napravljena od brašna samljevenog u starim mlinovima. Da našu zamisao zaista želimo da sprovedemo u djelo, potvrđuje i to što smo se obratili Upravi za zaštitu kulturnih dobara, sa zahtjevom da mlinovi budu proglašeni za kulturno dobro, što je prvi korak ka ostvarenju tog cilja”, objasnila je Anja.

Andrea Karanikić, koja je sakupila 50 kg PET plastike na Volujici, nagrađena je za ekološki aktivizam.

“Od najranijeg djetinstva, sa roditeljima i bratom, svaki vikend provodim u prirodi. Vidjela sam da je naša okolina zatrpana smećem, što me je podstaklo da svaki put kada odemo na izlet, ponesem i kese kako bih sakupila smeće na koje naiđemo. Očito da izletnici flaše od sokova, vode i svega ostalog što ponesu sa sobom, nakon upotrebe, bace i ostave u prirodi. Najčešće se radi o materijalima koji ne mogu da se razgrade i postanu, eventualno, prirodno đubrivo već naprotiv, zagađuju okolinu. Drugi problem jeste, kada već sakupimo, gdje odložiti otpad. Ove godine, NVO ‘Zeleni talas’ organizovala je akciju ‘Ulazimo u čistiju 2024’, a poziv je vidjela naša profesorica Jadranka Tršić, čime nam je cijeli posao bio olakšan, jer smo tačno znali gdje i kako da smjestimo smeće koje sakupimo”, kazala je Andrea Karanikić, koja je, uz podršku brata i roditelja, danima, po nekoliko časova, sakupljala plastični otpad na Volujici, sortirajući ga prema pravilima koje su diktirali uslovi konkursa. Ono što je uočljivo, naglasila je Andrea, jeste da otpada ima mnogo, posebno na uvali Bigovica, koja je veoma atraktivna za posjetioce.

“Gostovanje u vašem programu, dobra je prilika da uputimo apel sugrađanima, ali i turistima, da što više šetaju i upoznaju našu okolinu, uživaju, ali i pokupe smeće za sobom,” istakla je Andrea.

Da je naša sredina ozbiljno ekološki narušena, slažu se i Anja Milić i Rejhana Zejnilović.

Anja Milić je ekologijom počela da se bavi u devetom razredu osnovne škole, kada je, uz mentorstvo profesorice Jelene Barjaktarović svoj ekološki rad posvetila Golom brdu, koji je osvojio peto mjesto na takmičenju u Kopenhagenu.

“Tada sam shvatila koliko je ekologija važna i kakva nam opasnost prijeti ako ne promijenimo svijest. Mi sebe nazivamo ‘ekološkom državom’, a postavlja se pitanje da li to zaista jesmo. Nadam se da će Andrein, Rejhanin rad, na kraju moj Nikolin, podstaći ljude na razmišljanje i drugačiji odnos prema okolini. Takođe, da će se pridružiti aktivistima u brojnim akcijama, koje zahtijevaju i vrijeme i rad, ali donose ličnu satisfakciju i zadovoljstvo. Kada sam počela sa ekološkim aktivnostima, osjetila sam čar tog angažmana, ali i neodoljivu potrebu da nešto promijenim na tom planu, da se čuje i moj glas. Ako jedan čovjek pokrene nešto, mislim da to može uticati i na druge da bude začet sveopšti talas promjena, pozitivnog razmišljanja i akcije. To je ekološki patriotizam, i ako u tom smislu čuvamo svoju državu, čuvaćemo je i na svaki drugi način”, poručuje Anja Milić.

 Ona je, kao i njene drugarice, odlična učenica, aktivna i na drugim poljima, a posebno ističe ljubav prema umjetnosti i ono što je naučila u slikarskom ateljeu Dalibora Dada Ćetkovića i njegove supruge Jasmine, što joj je koristilo i kada je riječ o ekološkom aktivizmu i izradi ekoloških filmova.

Za sada, još uvijek, mladi ljudi, njihovi drugari, nijesu u dovoljnoj mjeri zainteresovani da im se pridruže jer, kako ističe Andrea, njih je sramota da se sagnu i pokupe smeće.

“Međutim, nikad nije kasno da krenemo, počev od čišćenja svog dvorišta, školskog, a zatim plaža i uopšte, kompletne naše okoline, jer moramo biti svjesni da to činimo zbog sebe, da bi živjeli u zdravoj sredini, ali i za buduće generacije prema kojima imamo odgovornost”, upozorava Andrea.

Rejhana, koja takođe, od najranijeg djetinjstva puno vremena provodi u prirodi, vrlo brzo je uvidjela da odnos ljudi prema okolini nije adekvatan.

“Klimatske promjene su dokaz da se ne odnosimo s pažnjom prema prirodi. Dovoljno je to vidjeti i uvjeriti se kod drastičnih vremenskih promjena, koje utiču na naš svakodnevni život. Moramo djelovati u sadašnjosti da bi poboljšali budućnost, jer ona zavisi od naših trenutnih postupaka. Moramo djelovati sada, a ne samo praviti planove za neko buduće vrijeme”, zaključuje Rejhana Zejnilović, čiji će se prvoplasirani rad na državnom nivou, takmičiti u veoma jakoj konkurenciji na svjetskoj smotri mladih ekologa u Kopenhagenu, kao i eko film koji su uradili Anja Milić i Nikola Đenđinović.

Sve tri su složne da je uloga profesora i pedagoga u svemu, pa i u ekološkoj tematici veoma važna. Za sve njihove uspjehe zaslužna je profesorica Jadranka Tršić, bez čije energije, posvećenosti i dostupnosti za njih – 24 sata, kako naglašavaju, ne bi postigle ovako značajne rezultate.

The post Mladi ekoreporteri ukazuju da je potreban odgovorniji odnos prema prirodi first appeared on BARinfo.

RB/BI: Sa zadovoljstvom želim dobrodošlicu našoj dragoj gošći Anji Milić, talentovanoj učenici prvog razreda gimnazije „Niko Rolović“. Anja je sada učenica Gimnazije, a nekada je dolazila u Radio Bar da snima emisiju „Školsko zvonce“, kao učenica osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“. Kakav je sada tvoj osjećaj kada dođeš u Radio posle toliko vremena. Vjerujem da si još tada „razbila“ tremu što se tiče mikrofona i snimanja.

Milić: Prije svega, čast mi je da sam opet na sličnom mjestu, kažem sličnom, s obzirom da se „Školsko zvonce“ snimalo u pomoćnom studiju. Ali, svakako da to je bilo divno iskustvo i, baš kao što ste rekli, razbila se tad trema.

RB/BI: NVO “EKOM”, kao nacionalni operater programa “Mladi eko-reporteri”, odredila je devet radova za međunarodni konkurs “YOUNG REPORTERS FOR THE ENVIRONMENT 2023”, koji će tokom maja biti poslati na žiriranje u Kopenhagen. Ti si osvojila drugo mjesto na državnom takmičenju i bićeš jedan od predstavnika naše zemlje u kategoriji 15-18 godina. Reci nam nešto više o filmu sa kojim si konkurisala?

Milić: Riječ je o filmu „Masline u plamenu“. Odnosno, za Kopenhagen prevedena verzija „The Olive Tree in flame“. U pitanju je film koji se bavi temom u požaru stradalih maslinjaka na teritoriji naše opštine. Znamo da maslina predstavlja jedan simbol vječnosti Bara, da je Stara maslina na Mirovici jedna od najstarijih u svijetu. Kad već imamo mogućnost da zaštitimo maslinjake, mislim da i te kako to treba da uradimo, a upravo o tome se i radi u ovom filmu.

RB/BI: Podsjetmo da je u požaru 2017. godine izgorjelo više od 300 stabala maslina, potom 2021. u Mrkojevićima skoro 750 stabala maslina. Ti i Matija Fatić, koji je učestvovao u realizaciji filma, pošli ste tamo zajedno sa mentorkom profesoricom mr Ja drankom Tršić. Kakav je osjećaj bio kada ste vidjeli ta mjesta, gdje je bukvalno zgarište maslina?

Milić: Baš tako. Vjerujte mi, zgranuti smo bili kada smo gledali svo to prostranstvo, gdje je bukvalno sve uništeno. Na snimanju je bio Matija Fatić koji nam je izuzetno pomogao. Imamo snimke sa dronom i sa nama je išla profesorica Jadranka Tršić. Ima jedan dio snimka gdje možete da vidite ozelenjenu površinu sa svim maslinama a na drugoj strani je opožarana površina, pa uporedite. Mislim da nas je taj prizor podstakao da još predanije radimo na ovom filmu i da je to problem o kom se mora pričati, zaista.

RB/BI: Pomenuli smo profesoricu mr Jadranku Tršić. Koliko vam je značila njena podrška u izradi ovog filma i oko scenarija uopšte?

Milić: Prof. Jadranka je sjajan mentor i bez nje ovaj film ne bi ispao ovakav kakav jeste i sigurna sam ne bi bio nagrađen. Dala nam je mnogo prostora da možemo da iskažemo svoje mišljenja i da predložimo način kako da spriječimo požare. Savjetovala nas je, davala nam je vrlo značajne informacije uz pomoć kojih smo naravno i stvorili ovaj film. Veoma smo zahvalni na tome.

RB/BI: Meni je bila zanimljiva i ilustracija u filmu, gdje vi na crtežu pokazujete što bi moglo da se uradi kako bi se spriječio požar. Kako ste obradili taj dio?

Milić: Ideja za to je došla spontano, s obzirom da inače volim da crtam (pohađam školu slikanja u Umjetničkom ateljeu „Dalijas“ koji vode Dalibor i Jasmina Ćetković). Došla sam naideju da spojim dvije moje ljubavi, ekologiju i umjetnost. Prije svega, postavljanjem buradi sa vodom na obodima maslinjaka, uštedilo bi se na vremenu ukoliko izbije požar. Jer, da ne bi vi trčali da zovete vatrogase dok oni stignu, ovako vam je bukvalno voda na dohvat ruke. Možete da spriječite rasplamsavanje požara ili da ga smanjite. Takođe, jedan od načina je i povezivanje kamerama sa detektorima požara. Tako bi se spriječilo izbijanje požara ili u krajnjem uočio bi se pojedinac koji ga je izazvao i koji bi bio kasnije uhvaćen.

RB/BI: Koliko su, po tvom mišljenju, ljudi nemarni prema prirodi?

Milić: Vrlo. I to dokazuju podaci svakodnevno. Zaista mislim da bi trebalo da podignemo svijest o ekologiji, jer mislim da dosta nas nema izgrađenu tu svijest. I da zapravo ne znamo koliko štetu požari predstavljaju i koliko će tek predstavljati. Jer, klimatske promjene su usko povezane sa ovom temom. Tek kasnije ćemo vidjeti kakve će zapravo biti posljedice.

RB/BI: Povodom „Dana planete Zemlje“ nedavno smo pratili ekološku akciju na obali. Bilo je dosta mladih i moje pitanje je bilo koliko su danas danas mladi generalno zainteresovani za ekologiju i zaštitu životne sredine. Da čujemo i tvoje mišljenje.

Milić: Vrlo slabo. Od dosta ljudi ćete čuti da to nije svojstveno nama mladima, da smo prilično nemarni za to. Ali upravo mislim da je ova akcija i konkurs „Mladi eko-reporteri“ način da ih zainteresujemo da podignu svijest o ekologiji. Na ovom takmičenju osim mene učestvovalo je i nagrađeno još takmičara iz Bara, gimnazijalaca kojima je mentorka bila prof. mr Jadranka Tršić, kao i učenika Srednje stručne škole pod mentorstvom prof. Tanje Kragulj i prof. Milice Nikočević. U kategoriji “Ekološki članci”, drugo mjesto je za rad “Dva lica primorskog mjesta” osvojila Sofija Roknić (Gimnazija “Niko Rolović”), dok je treće mjesto pripalo članku “Voda ili šljunak” Jovana Joksimovića i Nikolete Stanković (Srednja stručna škola). U istoj kategoriji pohvaljen je članak “Crno zlato Crne Gore” Teodore Despotović i Andrije Drobnjaka (Gimnazija “Niko Rolović”). U kategoriji “video radovi”, uzrast 14-19 godina, drugo mjesto pripalo je meni za rad “Masline u plamenu”, a treće Jovanu Lekiću za “Kako je brdo nestalo”. U kategoriji “ekološke foto priče” drugo mjesto su osvojili Anja Šljivić i Strahinja Striković (Gimnazija ”Niko Rolović”) za rad “Plastika putuje svijetom”. Oni su takođe posvetili svoje vrijeme i uložili veliki trud.

RB/BI: A konkurencija jeste bila jaka. Da podsjetimo da je na konkurs stiglo preko 270 radova iz 12 srednjih i 18 osnovnih škola. U pripremi radova učestvovalo je oko 290 učenika i 36 profesora mentora. Odobranih 97 radova je početkom aprila vrednovao 13 člani nacionalni žiri i odabrao najbolje u 12 tematskih kategorija. Barska gimnazija „Niko Rolović“ je imala najviše visokih plasmana od prvog do trećeg mjesta, uz pohvale, čak pet. Kakve su tvoje očekivanja što se tiče Kopenhagena? Da li si se informisala o konkurenciji na tom takmičenju?

Milić: Imala sam čast da je prošle godine moj rad „Golo brdo“ bio poslat na međunarodno takmičenju u Kopenhagenu. I bio je među pet najboljih. Konkurencija, makar kakva je prošle godine bila, je zaista vrlo jaka. S obzirom da radove šalju mladi ljudi iz različitih dijelova svijeta. Bilo je učesnika i iz Kine, iz Indije takođe…

RB/BI: To je zaista veliki uspjeh.

Milić: Zaista jeste. I stvarno sam počastovana što se među tom gomilom radova moj „Golo brdo“ istakao. I tako da se nadam tome i za ovu godinu. Očekivanja su skromna.

RB/BI: Kada uporediš ta dva filma „Golo brdo“ i „Masline u plamenu“, kojim si zadovoljnija?

Milić: Svaki rad je karakterističan za sebe. „Golo brdo“, koje sam radila pod, da kažemo, mentorskom palicom profesorice Jelena Bajraktarović iz OŠ „Blažo Jokov Orlandić“ bio je na svoj način poseban i vrlo sam zadovoljna tim radom. Opet, ovo je druga tema. Ali svakako da sam zadovoljna sa oba filma.

RB/BI: Želimo ti puno uspjeha i sa ovim radom na takmičenju u Kopenhagenu. A ja bih ovom prilikom željela da pomenem i još neke tvoje aktivnosti, s obzirom da si svestrana. Rekla si, umjetnost si spojila sa ekologijom, konkretno u ovom filmu. Vidjele smo se i na izložbi „Talenti grada Bara“ umjetničkog ateljea „Dalijas“. Tada smo pričale o tome koliko ti znači zapravo da budeš dio te priče, jer se pronalaziš u tom umjetničkom miljeu, ne samo što se tiče slikarstva, već i fotografija je tvoja ljubav. Na izložbi si bila i učesnik i oficijelni fotograf događaja. Kakvo je to bilo iskustvo za tebe?

Milić: Sve te aktivnosti u kojima učestvujem predstavljaju za mene nova iskustva. Kako u slikarstvu, ekologiji, fotografiji pa i plesu sa druge strane – uvijek naučim nešto novo, i zbog toga su mi vrlo značajne. Što se izložbe tiče, Dado Ćetković je htio da budem oficijelni fotograf, pošto je cijela ta izložba bila tematski namiljena mladima. Mislim da je to sjajna prilika bila za sve da se prikažu u najboljem mogućem svjetlu. Dado i Jasmina su mi pružili veliku čast i šansu, da se tu i ja tu dokažem na polju fotografije. Nadam se da sam opravdala njihovo očekivanje. A sudeći po komentarima publike taj događaj je ostavio sjajne utiske.

RB/BI: Da pomenemo da se baviš i plesom. Dugo si bila član Plesnog kluba „Habanera“, sad si malo prešla na folkor. Igraš u FA „Rumija“…koliko te ta aktivnost ispunjava?

Milić: Tako je. Ples je sjajan. Ja sam neko ko obožava muziku i zaista se vodim time da kroz sve što radim uvijek bude prožeta muzika. Bilo je sjajno u plesnom klubu „Habanera“ kod Ljiljane i Dejana Nikolića, kada sam trenirala latino plesove. A sad folklor jeste s druge strane, ali vjerujte, i ta energija je nešto što pokreće. U FA „Rumija“ je fenomenalna atmosfera i koreograf i rukovodilac Dražan Kaljević je stvarno divan.

RB/BI: Da podsjetimo slušaoce i čitaoce da si talentovana i za literalno stvaralaštvo, još u osnovnoj školi napisala si roman „Avanture porodice Mimić“. Pisali smo na Bar Infu o tome. Dakle, ima te na svim poljima. Da li sad već imaš neku viziju nastavka posle srednje škole, šta ćeš da upišeš ili još uvijek razmišljaš?

Milić: Pa još uvijek dosta razmišljam o tome. S obzirom da sam tek prvi razred, ima vremena za konačnu odluku. Nekad je problem kad ne znate šta ćete, kad nemate interesovanja, a nekad je i ovo problem kad je previše interesovanja pa ne znate šta da izaberete. Svakako, mislim da će se i to iskristalisati na kraju.

RB/BI: Koliko ima mogućnosti za mlade u našem gradu da iskažu svoja interesovanja i koja bi bila poruka tvojim vršnjacima?

Milić: Što se tiče mogućnosti, moglo bi da ih bude više, iskreno, ali ima ih. Uvijek možete da se pronađete i što se tiče umjetnosti ali i sporta i drugih aktivnosti. Ja zaista mislim da Bar ima potencijala da bude pravi reprezent grada mladih. A mladima bih, prije svega, poručila da budu svoji što više mogu. Jer, to je nešto što nas čini zaista jedinstvenim, što nas tjera da preživljavamo u ovom vremenu kakvo je danas. Eto, sve nas je šokirala vijest o događaju u školi u centru Beograda. Mislim da bi roditelji trebalo više da razgovaraju sa svojim djecom ali i da djeca sama spoznaju koji su njihovi kvaliteti i interesovanja, da se usmjere da kreativno i korisno iskoriste svoje slobodno vrijeme i prepoznaju prave vrijednosti.

The post Anja Milić predstavlja Crnu Goru u Kopenhagenu first appeared on BARinfo.

Svečana dodjela diploma najboljim ekoreporterima, povodom Dana planete Zemlje, održana je u ponedjeljak, 24. aprila, u Zavodu za školstvo Crne Gore.

Na konkurs je stiglo preko 270 radova iz 12 srednjih i 18 osnovnih škola. U pripremi je učestvovalo oko 290 učenika i 36 profesora mentora. Nakon selekcije, u konkurenciji za nagrade je ostalo 26 tekstova, 22 foto priče, 42 fotografije i 7 video klipova. Odabranih 97 radova je početkom aprila 2023. vrednovao trinaestočlani nacionalni žiri i odabrao najbolje u 12 tematskih kategorija.

Kako ističu organizatori, barska Gimnazija “Niko Rolović” je na kraju imala najviše visokih plasmana (od prvog do treće mjesta, uz pohvale) – čak pet.

U kategoriji “Ekološki članci”, drugo mjesto je za rad “Dva lica primorskog mjesta” osvojila Sofija Roknić (Gimnazija “Niko Rolović”), dok je treće mjesto pripalo članku “Voda ili šljunak” Jovana Joksimovića i Nikolete Stanković (Srednja stručna škola). U istoj kategoriji pohvaljen je članak “Crno zlato Crne Gore” Teodore Despotović i Andrije Drobnjaka (Gimnazija “Niko Rolović”). Mentor je bila prof. Jadranka Tršić.

U kategoriji “video radovi”, uzrast 14-19 godina, drugo mjesto je pripalo Anji Milić za rad “Masline u plamenu”, a treće Jovanu Lekiću za “Kako je brdo nestalo”. Oba učenika su iz Gimnazije “Niko Rolović”, a mentorka je bila prof. Jadranka Tršić.

U kategoriji “ekološke foto priče”, uzrast 14-20 godina, drugo mjesto su osvojili Anja Šljivić i Strahinja Striković (Gimnazija ”Niko Rolović”) za rad “Plastika putuje svijetom”. Mentori: prof. Tanja Kragulj i prof. Milica Nikočević.

Od 22. aprila na web stranici www.mladi-ekoreporteri.org.me, mogu se pogledati odabrani radovi ovogodišnje produkcije, a on-line glasanje traje do 4. juna (u ponoć), da bi na Svjetski dan zaštite životne sredine bili proglašeni najbolji radovi po mišljenju publike. Ovi rezultati neće imati uticaj kod određivanja radova za međunarodno takmičenje “Young reporters for the environment 2023” jer će na njega biti poslati najbolje ocijenjeni radovi od strane žirija, uvažavajući i tematiku kojom se bave, ispunjenosti kriterijuma i godišta autora.

The post Barski učenici ponovo među najboljim eko-reporterima Crne Gore first appeared on BARinfo.

Iz Crne Gore plasman u finale konkursa ostvarili su slijedeći radovi i autori:

ČLANAK (11-14)

„Put ili prepreka“ – Anđela Vuković i Anja Čabarkapa

(mentorke: Danka Odalović i Miluša Bakrač, Osnovna škola “Dr Dragiša Ivanović“, Podgorica)

ČLANAK (15-18)

„Kraljice biodiverziteta – naša sigurnost za zdravlje“ – Emir Idrizović i Benjamin Mahmutović

(mentorka: Ivana Kljajić, Srednja medicinska škola ,,Dr Branko Zogović“, Berane)

ČLANAK (19-25)

“Gume mrčene” – Iman Zejnilović

(mentorka: Jadranka Tršić, Gimnazija ,,Niko Rolović“, Bar)

VIDEO (11-14)

„Golo brdo“ – Anja Milić

(mentorka: Jelena Barjaktarović, Osnovna škola „Blažo Jokov Orlandić“, Bar)

POJEDINAČNA FOTOGRAFIJA – REPORTAŽA

„Užasavajuća svjetlost“ – Arijana Adrović

(mentorka: Marijana Barjaktarović, Srednja mješovita škola, Petnjica)

FOTO PRIČA (3-5 FOTOGRAFIJA)

“Maskirani Kotor” – Nikola Kovač

(mentorka: Fikreta Adrović, Gimnazija Kotor)

Kompletnu listu 70 selektovanih radova (po abecednom redu zemalja) možete pogledati na linku: https://www.yre.global/stories-news/2022/5/18/yre-competition-vote-for-your-favourite-work

Jednostavnim klikom na “Enjoy” u gornjem desnom uglu može se dati podrška nekom od selektovanih radova. Za svaki od radova može se “glasati” maksimalno 5 puta. Ovo glasanje neće uticati na odluku žirija.

The post Među šest odabranih radova za finale međunarodnog takmičenja, dva iz Bara first appeared on BARinfo.

Učenici Gimnazije “Niko Rolović” Sara Kovačević i Matija Fatić osvojili su prvo mjesto na ekološkom takmičenju „Mladi eko-reporteri 2022“ u kategoriji srednjoškolaca – video. Tematski rad “Mimezis” talentovanih Barana rađen je pod mentorstvom profesorice Jadranke Tršić.

Svestrana tinejdžerka iz Bara, Sara Kovačević, osim što je odlična učenica Gimnazije “Niko Rolović”, talenat je još od ranog djetinjstva pokazala u mnogim sferama. Kao učenica ŠOMO “Petar II Petrović Njegoš” dobitnik je više vrijednih nagrada na muzičkim takmičenjima u zemlji i inostranstvu. Sara je prije dvije godine, na početku pandemije koronavirusa, svake večeri, svirajući violinu na svom balkonu, davala podršku medicinskim radnicima, ali i građanima, pokušavajući na taj način da im olakša izolaciju i dane neizvjesnosti zbog potpuno nepoznatog virusa.

Video „Mimesis“ snimao je i montirao Matija Fatić, učenik I razreda Gimnazije „Niko Rolović“

Ljubav prema astronomiji ovog mladog srednjoškolca je 2020. godine odvela na međunarodno takmičenje koje je organizovala NASA – najpoznatija svjetska svemirska agencija, gdje je sa svojim timom postigao odlične rezultate i dobio sertifikat. Od 2016. godine je aktivni član Izviđačkog odreda “24. novembar“. Upravo je njegovo učešće na ovom takmičenju navelo članove Odreda da povodom obilježavanja četrdeset pete godišnjice postojanja, kupe teleskop, kako bi izviđači, ali i svi ostali zaljubljenici u nebo, mogli da ga koriste. Matija trenutno ima i neka posve nova interesovanja, ali je jednako posvećen i učenju. Oboje su pohađali Ljetnju naučnu školu u Istraživačkom centru u Petnici kod Valjeva, koja se profesionalno bavi podrškom i obrazovanjem mladih koji prevazilaze nivo regularnih školskih programa, po čemu je jedinstvena na teritoriji srednje i jugoistočne Evrope.

I rad učenice Iman Zejnilović iz Gimnazije “Niko Rolović” u kategoriji srednjoškolaca – ekološki članci, pod nazivom “Gume mrčene” zavrijedio je učešće u Kopenhagenu. I njena mentorka je bila profesorica Jadranka Tršić. Ova talentovana gimnazijalka je prošle godine bila autorka najboljeg članka na konkursu “Mladi ekoreporteri”, kada je pisala o Covid-19 otpadu.

Iman  je još u osnovnoj školi učestvovala i osvajala vrijedne nagrade na republičkim takmičenjima u više oblasti. Uspješna je sportiskinja. Na nedavno održanom 28. Ekipnom prvenstvu Crne Gore za juniore i juniorke u atletici, koje je održano u Baru, ova multitalentovana učenica, članica AK “Mornar”, bila je najbolja u bacanju kladiva.

Prvu nagradu je u konkurenciji osnovaca za video prilog “Golo brdo” osvojila Anja Milić, učenica IX razreda OŠ “Blažo Jokov Orlandić”. Njen mentor je bila nastavnica Jelena Barjaktarović. Anja se uspješno bavi literarnim radom. Napisala je roman “Avanture porodice Mimić”.

Na literarnom takmičenju u Budvi prije dvije godine, pod mentorstvom nastavnice Maje Simović, osvojila je treće mjesto za rad na temu “Moje zamišljeno putovanje”. Pohađa muzičku školu “Petar II Petrović Njegoš”,recituje, crta, pleše… Na nedavno održanom “Street Artu” priređena je izložba njenih fotografija.

***

Na konkurs, koji je po petnaesti put, organizovala NVO „EKOM” u sklopu programa Fondacije za ekološku edukaciju (FEE)  je stiglo 340 radova iz 31 osnovne i 15 srednjih škola iz Crne Gore

Na osnovu preporuka međunarodne koordinacije Mladih ekoreportera, plasmana, tematike kojom se bave, ispunjenosti kriterijuma i godišta autora, NVO “Ekom”, kao nacionalni operater programa, odredila je devet radova koji konkurišu na međunarodnom konkursu “Young Reporters For The Environment 2022”, koji će tokom maja biti poslati na žiriranje u Kopenhagen. Rezultati će biti objavljeni početkom jula ove godine.

Inače, od Dana planete Zemlje, tradicionalno, na web stranici http://mladi-ekoreporteri.org.me/pocinje-online-glasanje-za-najbolje-radove-mladih-ekoreportera-u-2022-godini/ se može pogledati selekcija 108 najboljih od preko 350 radova pristiglih do 15. marta 2022. godine.

Za odabrane radove iz ovogodišnje produkcije u deset kategorija moguće je online glasanje koje traje do 4. juna (u ponoć), kako bi na Svjetski dan zaštite životne sredine bili proglašeni pobjednici po mišljenju publike.

Ovi rezultati glasanja neće imati nikakav uticaj kod određivanja radova za međunarodno takmičenje “Young reporters for the environment 2022”, jer će na njega biti poslati radovi nagrađeni od strane žirija.

The post Predstavljamo učenike iz Bara sa međunarodnog konkursa YRE 2022 u Kopenhagenu first appeared on BARinfo.

Iz Bara čak tri rada naći će se u konkurenciji za nagrade. Kako, shodno propozicijama, svi moraju biti istaknuti u lokalnim medijima, Bar Info će ih danas sa zadovoljtsvom prezentovati javnosti:

VIDEO (11-14 god.)

“Golo brdo” – Anja Milić

(mentor: Jelena Barjaktarović, Osnovna škola „Blažo Jokov Orlandić“, Bar)

VIDEO (15-18 god.)

“Mimesis” – Sara Kovačević i Matija Fatić

(mentor: Jadranka Tršić, Gimnazija „Niko Rolović“, Bar)

ČLANAK (19-25)

“Gume mrčene” – Iman Zejnilović

(mentor: Jadranka Tršić, Gimnazija ,,Niko Rolović“, Bar)

GUME MRČENE

Koliko štete načini ta velika „crna rupa“ bez koje gotovo da ne možemo, a ubrzo će nam zamijeniti odžake? Koliko je lako uvući nas u začarani, crni krug? Možemo li za svoju planetu reći da je vreća koja se samo puni, koja samo trpi i koja se ne žali?

Dolaskom modernog društva i razmišljanja otpočete su drastične promene u načinu življenja, navikama i potrebama ljudi što je dovelo do toga da generisanje otpada neprekidno raste. Povećanom količinom otpada za direktnu posljedicu ima ubrzani industrijski razvoj i povećanje broja stanovnika. Kroz godine sastav otpada se mijenjao, što je značajno uticalo na ekosistem.

Prema izvještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore, upravljanje otpadom(komunalnim, medicinskim, industrijskim) je jedan od prioriteta Crne Gore. Kada je u pitanju reciklaža guma i odlaganje guma, Crna Gora još uvijek nema zakonski regulisan metod deponovanja automobilskih guma. Veliki problem je što se gume, i pored mjesta koja su predviđena za odlaganje, lageruju i na drugim lokacijama, pa i blizu kuća

ŠTA DALJE?

Strateškim master planom upravljanja otpadom na nivou Crne Gore deponija „Livade“ u Podgorici određena je kao regionalna deponija komunalnog otpada za Glavni grad Podgoricu, Prijestonicu Cetinje i Opštinu Danilovgrad. Decenijama (skoro 50 godina) otpadi kao što su: medicinski, kućanski aparati, olupine automobila, gume, nekontrolisano su odlagani kao neselektirani otpad na lokaciji „Livade“ (Ćemovsko polje) u Podgorici,  što je predstavljalo jedan od najvećih komunalnih i ekoloških problema Glavnog grada. Takvim nekontrolisanim odlaganjem neselektiranog otpada stvoreno je smetlište koje je zauzelo prostor od oko 574.000 m² i predstavljalo je potencijalno opasnog zagađivača vazduha, podzemnih voda i zemljišta.

ZAŠTO BAŠ RECIKLAŽA GUMA?

Metode recikliranja guma se primenjuju u velikom broju zemalja. Procenjuje se da u zemljama EU svake godine nastaje oko 250 000 000 otpadnih pneumatika. Istrošeni pneumatici se često odlažu na velikim gomilama u životnoj sredini, te je zbog toga životna sredina izložena dugoročnom uticaju na njen izgled i potencijalnom riziku od nekontrolisanih požara.

Reciklažom guma dobija se gumeni granulat ili aktivni prah (ActiMeWa) sa specifičnom veličinom zrna i čistoćom materijala. Materijal dobijen reciklažom guma se sve češče upotrebljava kao vrijedna sirovina i njegovom upotrebom doprinosi se postizanju održivog razvoja. Nedavna istraživanja su doprinela pronalaženju mnoštva novih proizvoda koji se dobijaju reciklažom pneumatika.

Reciklaža guma spada u delatnosti održivog razvoja jer od upotrebljenih proizvoda stvara proizvode s novom vrijednošću. Proizvodi dobijeni reciklažom korišćenih guma mogu se koristiti u proizvodnji velikog broja novih proizvoda. Korišćene gume mogu u potpunosti reciklirati, a njihove hemijske i fizičke osobine čine ih vrijednim sirovinama.

U svakom obliku guma zadržava svoje inherentne karakteristike uključujući usporen razvoj bakterija, otpornost na pritisak, toplotu i vlagu, sunčanu svetlost i UV zračenje, kao i na razne vrste mineralnih ulja. Fizičke osobine korišćenih guma imaju veliku vrednost jer nisu toksične, nisu bio-razgradive.

Postupkom mehaničke reciklaže gume se sijeku na komade te postupnim usitnjavanjem prolaze proces separacije u kojem se zasebno odvajaju gumeni djelovi, čelik i tekstil, što su osnovne komponente sastava svake gume. U postupku takve reciklaže ne stvara se nikakva dalja otpadna supstanca, sve je ”upotrebljivo”, a izuzetno je važno da nema nikakvih propratnih ”emisija u okolinu” – u vazduh, vodu ili zemljište! Istraživanja su pokazala da je mehanički postupak reciklaže otpadnih guma daleko povoljniji za okolinu i prirodu od spaljivanja u energetske svrhe. Upravo reciklažom kroz gumeni granulat koji ulazi u ponovni ciklus upotrebe, čuvaju se prirodni resursi.

Broj komada plastičnih boca proizvedenih protekle godine je oko 500 biliona, dok je broj proizvedenih guma oko 20 miliona tona. Upoređujući količine proizvedenih plastičnih boca i guma u Evropi u protekloj godini dokazujemo zašto su gume tiha prijetnja, nama i zemlji.

Crna Gora ima problem.

Sve je više guma, a malo mjesta za odlaganje. Kako mi, Crnogorci, rješavamo nagomilavanje guma?

PNEUMATICI-FUMI CAUSA VENEFICII

Baš ovako, na Praznik rada, 01.05. kada je običaj da se pale gume, višak spalimo ali oslobodimo gasove koji su izuzetno toksični po zdravlje i ekosistem. Vrlo lako i jednostavno dobijemo naše MRČENE GUME.

U manjku reciklažnih mjesta došlo je do incidenata gdje je tužena Deponija zbog paljenja otpadnih guma, što smatram da je greška koliko države toliko i deponije – zar su imali drugog izbora?

 A šta se desi sa onim ostacima zapaljenih guma, šta se desi sa onim parčićima koji samo ostanu onakvi crni i štetni? Šta ako, putovanjem od jedne do druge životinje, ošteti ekosistem? Zašto tada guma postaje „žvakaća guma“?

Smatram da bi trebale da se uvedu kazne za paljenje guma, jer taj dim koji se prostire vazduhom uđe u naša pluća i od zdravog organizma načini pravi plamen, bez namjere da se ugasi.

Novčana kazna, društveno-koristan rad, zatvorska kazna samo su jedni od prijedloga načina kažnjavanja, a i dalje su malo zarad uništavanja tuđeg zdravlja, i onoga što nam je dom.

Šta raditi sa starim gumama koje više nisu sigurne? Postoji toliko načina da se iskoriste stare gume, a da ne ugroze nikoga. Pravljenje saksija ne samo da je estetski lijepo, nego je i divna zabava i relaksacija, a to je upravo ono što nam treba ovih dana.

Šta je ljepše od uspješne misije zabavljanja onih sa najljepšim osmjehom na njihovoj gumenoj ljuljašci?

ZAJEDNO SMO JAČI

Bolje je iskoristiti je nego da je ostaviš tu, pa je baciš tamo i tako ugroziš ne samo sebe, svoju planetu već i onog koji to nije zaslužio.

Šta bi bilo kad bi i ti i ja poželjeli da udahnemo čist vazduh  i da prošetamo pokraj čiste vode, da li bi došlo do promjene? Vjerovatno ne bi. Ali, hajde da svi odustanemo od tog trenda, hajde da se potrudimo da ono što nam je poklonjeno i dato na čuvanje sačuvamo, jer nije potrebno samo nama.  Hajde da ono što je staro ne bacamo. Jer nije sve što je staro – za bacanje.

(fotografije sa sajtova deponija.me, vijesti.me, literatura sa sajtova nasareciklaza.rs, zerowastemontenegro.me, ekapija.com)

***

Inače, od Dana planete Zemlje, tradicionalno, na web stranici http://mladi-ekoreporteri.org.me/pocinje-online-glasanje-za-najbolje-radove-mladih-ekoreportera-u-2022-godini/ se može pogledati selekcija 108 najboljih od preko 350 radova pristiglih do 15. marta 2022. godine.

Za odabrane radove iz ovogodišnje produkcije u deset kategorija moguće je online glasanje koje traje do 4. juna (u ponoć), kako bi na Svjetski dan zaštite životne sredine bili proglašeni pobjednici po mišljenju publike.

Ovi rezultati glasanja neće imati nikakav uticaj kod određivanja radova za međunarodno takmičenje “Young reporters for the environment 2022”, jer će na njega biti poslati radovi nagrađeni od strane žirija.

The post Tri eko-rada iz Bara odlaze na konkurs u Kopenhagen first appeared on BARinfo.

Na konkurs je do 15. marta 2022. stiglo 340 radova iz 31 osnovne i 15 srednjih škola. Na pripremi je radilo oko 350 učenika i pomagalo 57 profesora mentora. Nakon selekcije, u konkurenciji za plasmane bilo je ukupno 108 radova i to: 36 članaka, 40 fotograflja, 22 fotopriče i 10 video klipova.

Odabrane radove je tokom aprila 2022. vrednovao petnaesetočlani nacionalni žiri i odabrao najbolje u šest tematskih i dvije starosne kategorije – srednjoškolci i osnovci.

Barani su, shodno tradiciji, bili odlično plasirani na ovom konkursu.

Kod učenika osnovnih škola, u kategoriji “Video”, prvo mjesto je osvojila Anja Milić (OŠ “Blažo Jokov Orlandić”) za rad “Golo brdo”, a u kategoriji “Fotografije biodiverziteta i predjela” drugo mjesto pripalo je Andrei Marljukić (OŠ “Jugoslavija”) za rad “Zvukovi prirode”.

Kod srednjoškolaca, u kategoriji “Foto priče biodiverziteta i predjela”, prvo mjesto pripalo je Jovani Radojević i Ajli Zeković (Srednja stručna škola) za rad “Volujica jedna priča”, a drugo Nikoliji Đokić iz iste škole za rad “Nekada izvor života, a danas prirodna ljepota”.

U kategoriji “Video”, prvo mjesto je osvojila Sara Kovačević (Gimnazija “Niko Rolović”) za rad “Mimesis”, a drugo Anja Šljivić i Elena Dacić iz iste škole za rad “Sad je stvarno više dosta”.

U kategoriji “Ekološki članci”, drugo mjesto za tekst “Pucanj, u zaštićenu divljač!” osvojili su Jovan Joksimović i Sara Arap (Srednja stručna škola), a treće za “Gume mrčene” Iman Zejnilović (Gimnazija “Niko Rolović”). Pohvaljeni su Teodora Despotović i Andrija Drobnjak (Gimnazija “Niko Rolović”).

U kategoriji “Ekološke foto priče”, drugo mjesto je pripalo Jovanu Lekiću (Gimnazija “Niko Rolović”) za rad “Nemamo Amazoniju, čuvajmo Posedoniju”.

U kategoriji “Kratke forme – do 500 riječi”, pohvaljen je Andrija Perović (Srednja stručna škola, Bar) za rad “Vode u Nikšiću – izvor zdravlja ili izvor zagađenosti”.

Na web stranici EKOM-a (https://mladi-ekoreporteri.org.me/pocinje-online-glasanje-za-najbolje-radove-mladih-ekoreportera-u-2022-godini/) započelo je i online glasanje koje traje do 4. juna (u ponoć), kako bi na Svjetski dan zaštite životne sredine bili proglašeni pobjednici po mišljenju publike.

Na istom sajtu se može pogledati selekcija 108 najboljih od preko 350 radova.

The post Barani ponovo među najboljim mladim ekoreporterima u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

Na konkurs je stiglo preko 350 radova iz 30 osnovnih i 13 srednjih škola. Na pripremi je radilo preko 350 učenika i pomagalo 60 profesora mentora.

Nakon selekcije, u konkurenciji za nagrade bilo je ukupno 100 radova i to: 20 članaka, 35 fotografija, 25 fotopriča i 20 video klipova.

Odabrane radove je tokom aprila 2021. vrednovao četrnaesetočlani nacionalni žiri i odabrao najbolje u šest tematskih i dvije starosne kategorije – srednjoškolci i osnovci.

Među nagrađenima su i učenici iz Bara.

Za najbolji članak proglašen je “Covid19 otpad- još jedan izazov pandemije” Iman Zejnilović (Gimnazija “Niko Rolović”).

Najbolja ekološku foto priča “More vraća svoju teritoriju!” djelo je Marije Vuksanović (Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola).

Drugo mjesto sa člankom “Ekološka svijest –  iznad profita” pripalo je Hristini i Heleni Krgović (Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola).

U kategoriji ekološke fotografije treća je “Varalica” Lejle Hasanović (Gimnazija “Niko Rolović”)

U kategoriji ekološke foto-priče biodiverziteta i predjela za “Čari kestenove šume – kuća mojih predaka” pohvaljena je Antoneta Pepđonović (Srednja stručna škola).

U kategoriji „video“ pohvaljene su Diana Zabijako i Divna Ratković (Gimnazija “Niko Rolović”) za rad “Od izvora do ušća”.

U kategoriji ekološke foto-priče pohvaljen je Aleksa Knežević (Gimnazija “Niko Rolović”) za rad “Ekološka (ne)kultura”.

Posebne pohvale za radove o aktivizmu i eko školama pripale su OŠ “Jugoslavija”, a za radove o biodiverzitetu za foto priču “Jesen u dvorištu škole (očima djeteta)” Mini Lukač i Adini Huko (OŠ „Mrkojevići“) i za video “Nestanak pčela” Amiru Čuturiću (Gimnazija “Niko Rolović”).

Na sajtu www.mladi-ekoreporteri.org.me može se pogledati kompletna lista i katalog najbolje plasiranih radova i učenika.

Diplome nagrađenih učesnika, kao i sertifikati mentora, biće dostavljeni poštom tokom juna.

Žiri je radio u sastavu: Dragica Šaković, novinarka; Željko Milović, novinar i publicista; Jelena Vukasović, profesorka književnosti; biolozi: mr Vasilije Bušković, mr Izeta Trubljanin; mr Aleksandra Ivanović i Nemanja Malovrazić; Anto Baković, fotograf; Radmila Beća Radulović, grafička dizajnera te nekadašnji učesnici i pobjednici konkursa (YRE alumni): Ivan Čojbašić, direktor fotografije, Tatjana Đurović, turizmolog; Sara Đurović, grafička dizajnerka, Đorđe Kalezić, softver inženjer i Katarina Pašić, arhitekta.

Osnovna škola “Jugoslavija” iz Bara je na konkurs poslala preko 50 radova, a više od 20 radova: osnovne škole „Aleksa Bećo Đilas” iz Mojkovca (36) i “Dušan Obradović” sa Žabljaka (25) te Srednja ekonomska-ugostiteljska škola iz Nikšića (21). Najveći broj selektovanih radova imale su osnovne škole “Dušan Obradović” sa Žabljaka (8) i „Dr Dragiša Ivanović” iz Podgorice te Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola iz Nikšića (6).

”EKOM”, kao organizator konkursa, dodjelio je posebne pohvale i priznanja za radove o ekološkom aktivizmu i eko-školama: Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi iz Nikšića, Gimnaziji „Tanasije Pejatović” iz Pljevalja te osnovnim školama: „Dr Dragiša Ivanović” iz Podgorice, „Jugoslavija” iz Bara i „Radomir Mitrović” iz Berana.

“Od 22. aprila na web stranici www.mladi-ekoreporteri.org.me, mogu se pogledati odabrani radovi ovogodišnje produkcije, a on-line glasanje traje do 5. juna, kada će na Svjetski dan zaštite životne sredine biti proglašeni najbolji radovi po mišljenju publike. Ovi rezultati neće imati uticaj kod određivanja radova za međunarodno takmičenje “Young reporters for the environment 2021” jer će na njega biti poslati radovi nagrađeni od strane žirija, uvažavajući i tematiku kojom se bave, ispunjenosti kriterijuma i godišta autora,” saopštio je Saša Karajović, izvršni direktor EKOM-a I nacionalni koordinator Mladih ekoreportera.

U periodu od 2008. do 2020. godine najbolji mladi ekoreporteri Crne Gore osvojili su ukupno 28 međunarodnih nagrada, a zahvaljujući trogodišnjoj kampanji „Manje smeća” (“Litter less”) učestvovali su i u ekološkim misijama u Kopenhagenu, Stokholmu i Nikoziji.

“Učešće u programu ‘Mladi ekoreporteri’ u Crnoj Gori je raslo sa dvije pilot škole u Kotoru u 2008. godini, da bi do danas učestvovalo preko 100 obrazovnih institucija, sa preko 3.000 učenika i 100 profesora mentora, a u konkurenciji za nagrade je u do sada je bilo blizu 4.000 radova” – istakao je Karajović.

The post Barski srednjoškolci među najboljim ekoreporterima u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

Tarin članak, “Crna Gora ima svog predstavnika u TOP 10”, potencira problem zagađanje vazduha u Pljevljima i povlači paralelu sa situacijom u Baru.

Na konkurs NVO “EKOM” je stiglo preko 520 radova iz 37 osnovnih i 15 srednjih škola. Na pripremi je radilo preko 400 učenika i pomagalo 72 profesora mentora.

Nakon selekcije, u konkurenciji za nagrade bilo je ukupno: 46 tekstova, 55 fotografija, 14 fotopriča  i 25 video klipova. Posebnu grupu čini 20 radova na temu ekološkog i građanskog aktivizma (eko škole).

Pristigle radove je tokom aprila 2020. vrednovao dvanaesetočlani nacionalni žiri i odabrao najbolje u pet tematskih i dvije starosne kategorije 12-15 godina i 16-19 godina.

The post Tari Miranović prva nagrada na konkursu Mladi ekoreporteri first appeared on BARinfo.