“Posljednjih godina turističke sezone u Mrkojevićima međusobno veoma liče. Broj gostiju i smještajnih kapaciteta kontinuirano raste, posebno me raduje činjenica da je i ove godine prisutan veliki broj ljudi iz dijaspore koja inače nije samo turistički potencijal, već i važan  partner lokalnoj zajednici, jer često pomaže realizaciju različitih projekata i inicijativa. Iako se broj posjetilaca povećava, najveći dio problema koji su postojali prošle godine ostao je prisutan i ove, samo su pojedini izazovi sada izraženiji nego ranije”, kazao je Arabelović.

Govoreći o posjećenosti, ukazao je da podaci Turističke organizacije Bar potvrđuju rast broja gostiju, “što se može primijetiti i na terenu”. Arabelović ocjenjuje da su pripreme za sezonu ove godine bile kvalitetnije nego prethodne, a tu je posebno pohvalio rad DOO Komunalne djelatnosti.

“Uradili su dobar posao kako u priobalnom, tako i u kontinentalnom dijelu Mjesne zajednice-košenja zelenih površina, proširen sistem prikupljanja otpada ‘od vrata do vrata’, unaprijedili su brojne komunalne aktivnosti. Posebno bih naglasio angažovanje radnika na terenu, ali i menadžmenta preduzeća koji pravovremeno odgovara na zahtjeve Mjesne zajednice. Kao pozitivan primjer navodim prije svega uređenje vidikovca između dva tunela, mjesta koje svakodnevno privlači veliki broj turista i prolaznika. S druge strane, tu je problem manjih nelegalnih odlagališta zemlje i građevinskog materijala uz put, ali, i taj problem se postepeno rješava uz podršku opštine”, dodaje Arabelović.

Kada je riječ o otpadu, on je skrenuo pažnju na odlaganje kabastog otpada pored kontejnera.

“Podsjećam da građani mogu legalno odložiti kabasti ili zeleni otpad na deponiji Možura po vrlo povoljnoj cijeni od tri centa po kilogramu, zbog čega ne vidim opravdanje za nelegalno odlaganje otpada i rizikovanje visokih kazni i od po 500 eura”, kazao je.

Jedan od najvećih problema tokom sezone ostaje saobraćaj. Arabelović upozorava na veliki broj saobraćajnih nezgoda na potezu od tunela Ćafe do Vidikovca, uključujući i nesreće sa smrtnim ishodom, navodeći da su najčešći uzroci nestrpljenje vozača, neprilagođena brzina i rizična preticanja.

“Mjesna zajednica je zbog toga uputila zahtjeve Ministarstvu unutrašnjih poslova i lokalnoj policiji kako bi se određene raskrsnice i skretanja dodatno regulisale, problem će biti teško riješiti bez video-nadzora ili drugih sistema kontrole saobraćaja. Iako je magistrala široka i kvalitetno izgrađena, pojedine tačke predstavljaju ozbiljna uska grla, posebno skretanje prema plaži u Dubravi i prvi ulaz u Dobru Vodu, gdje se zbog velikog broja objekata, lokala i pješaka stvaraju gužve. Ipak, paradoksalno, najveći broj nezgoda ne događa se na tim mjestima, već na otvorenim dionicama gdje vozači ne poštuju punu liniju i nepropisno pretiču, a da paradoks bude još veći, najviše udesa prave vozači iz Bara i Ulcinja”, naglašava gost “Promenade četvrtkom”.

Govoreći o problemu parkiranja, Arabelović ističe da je riječ o izazovu koji pogađa gotovo cijelu Crnu Goru. Na području Utjehe postoje kapaciteti za parkiranje koji nisu dovoljno iskorišćeni, dok je situacija na Velikom Pijesku mnogo složenija zbog intenzivne gradnje i velikog broja turista. Pohvalio je rad Komunalne policije koja redovno kontroliše nepropisno parkiranje i sankcioniše prekršioce.

Kada je riječ o vodosnabdijevanju, ocjenio je da je situacija značajno poboljšana-dio mreže ispod magistrale završen je prije nekoliko godina, a očekuje da će tokom godine započeti priključenje Uvale Maslina na vodovodnu mrežu. Međutim, pitanje otpadnih voda ostaje mnogo ozbiljniji problem od samog vodosnabdijevanja.

“Iako postoje studije i projektna rješenja, konkretna realizacija kanalizacionog sistema još uvijek se čeka”.

Arabelović je ovom prilikom posebno istakao razvoj Hladne Uvale, koja je od nekada manje poznate lokacije postala izuzetno popularna turistička destinacija. Smatra da je riječ o jednom od najljepših dijelova obale, ali, upozorava da bi pretjerana popularizacija mogla dovesti do preopterećenosti prostora. On je podsjetio na raniju inicijativu Mjesne zajednice prema Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom za izgradnju šetališta “lungomare” u ovom dijelu priobalja Mrkojevića.

Za odvoz otpada tokom sezone ocijenio je da sistem funkcioniše dobro i da se otpad iz turističkih zona uklanja svakodnevno, te da nema većih problema sa prepunim kontejnerima ili stvaranjem improvizovanih deponija pored plaža. Takođe je naglasio značaj redovnog pranja ulica, koje doprinosi higijeni i ukupnom utisku čistoće destinacije.

“Što se buke  tiče, ove godine nije bilo značajnijih primjedbi građana. Potrebno je pronaći balans između turističke zabave i prava stanovnika na miran odmor, mislim da je sada takav kompromis uglavnom postignut”, objasnio je.

U osvrtu na rekonstrukciju puta kroz Mrkojeviće. Arabelović je kazao da je lokalno stanovništvo veoma zadovoljno što su radovi konačno započeti nakon dugog čekanja, te da današnja trasa već sada izgleda potpuno drugačije od stare saobraćajnice koju su generacije koristile decenijama.

“Ipak, projekat je donio i određene probleme. Bilo je primjedbi građana zbog promjene nivelete puta, otežanog pristupa pojedinim parcelama i neriješenih pitanja eksproprijacije na pojedinim lokacijama. Uprkos tome, očekujem da će svi problemi biti riješeni i da će radovi biti završeni u razumnom roku. Ovaj put nije važan samo za Mrkojeviće, već predstavlja značajnu državnu saobraćajnicu prema granici sa Albanijom. Tokom radova povećano je opterećenje lokalnih seoskih puteva, posebno u situacijama kada se saobraćaj preusmjerava zbog nezgoda na magistrali, što dodatno komplikuje svakodnevni život stanovnika”, naveo je Arabelović.

Iz ugla direktora Deponije Možura, Arabelović se osvrnuo i na dugogodišnje žalbe stanovnika i vlasnika turističkih objekata u Hladnoj Uvali i okolnim područjima zbog neprijatnih mirisa koji se šire sa deponije.

“Proces odlaganja otpada odvija se u skladu sa strogim procedurama definisanim integrisanom dozvolom, redovno se vrši prekrivanje otpada, kontrola deponijskog gasa i monitoring kvaliteta vazduha. U nadzoru učestvuju i ekološka inspekcija i Centar za ekotoksikološka ispitivanja. Ipak, u određenim meteorološkim uslovima širenje neprijatnih mirisa ne može se potpuno spriječiti. Moram reći i da građani često svaku pojavu dima ili neprijatnih mirisa automatski povezuju sa deponijom, imamo tu primjer nedavnog požara u Maloj Gorani koji je izazvao pogrešne prijave da gori deponija Možura. Očekujem da će izgradnja novih deponijskih kada, koje će biti udaljenije od naseljenih zona, dodatno smanjiti ove negativne uticaje”, napomenuo je Arabelović.

Govoreći o kulturno-zabavnom programu u ovoj MZ tokom sezone, Arabelović je potvrdio da će tradicionalne Sportske igre Mrkojevića biti održane i ove godine, ističući da su one postale važan dio identiteta kraja i da okupljaju učesnike koji “godinama dolaze i odrastaju uz ovu manifestaciju”.

“Međutim, nedostaje nam veća i prepoznatljivija turistička manifestacija koja bi imala institucionalnu podršku i dugoročnu tradiciju. Problem tu nije samo finansiranje, već i nedostatak organizacionog angažmana. Turistička organizacija pokazuje spremnost da podrži takve događaje, ali među ugostiteljima i zakupcima plaža ne postoji dovoljno inicijative da se projekti pokrenu. Što se  saradnje Mjesne zajednice sa turističkim privrednicima tiče, ona je dobra, ali, uvijek postoji prostor za napredak.  Savjet Mjesne zajednice otvoren je za sve građane i privrednike, i redovno prosljeđuje njihove zahtjeve nadležnim institucijama. Posebno bih naglasio da su plaže ove godine bile spremne znatno ranije nego prethodne, iako i dalje postoje uobičajene tenzije između zakupaca plaža, koji žele proširiti svoje kapacitete, i turista koji traže više slobodnog prostora na obali”, zaključio je Arabelović.

The post Arabelović: Turistička sezona u Mrkojevićima u skladu sa očekivanjima first appeared on BARinfo.

Novi plemeniti gest Rašketića za Radio Bar i Bar info predstavio je predsjednik Džematskog odbora Dobra Voda Ermin Bošković:

“Došli smo u džematu  na ideju da uredimo groblje u Dobroj Vodi staro preko 300 godina, koje je bilo u jako lošem stanju. Na našu molbu da uredi groblje, Emir Rašketić je odgovorio pozitivno, bez razmišljanja. Radi se o ukupno 130 grobnih mjesta, Rašketić je sam finansirao njihovo vraćanje u prvobitno stanje, sa preko 40.000 eura, i ovom prilikom mu se javno zahvaljujemo. To je ugled čitavog sela, a ne samo njegov, naši stari kažu ‘kakvo groblje- takvo i selo'”, izjavio je Bošković. 

U obnovi groblja, koja je trajala mjesec i po, dodaje Bošković, bilo je angažovano osam radnika.

Emir Rašketić je inače sopstvenim sredstvima do sada u Džematu Dobra Voda napravio parking ispred gasulhane, te proširio džamiju i gasulhanu.

The post Plemeniti gest Emira Rašketića first appeared on BARinfo.

Od magistrale pa sve do obale kroz doskorašnju makiju probijena je široka trasa.

Ovim povodom, nekoliko mještana je sem resornih inspekcija kontaktiralo i naše medije, iskazujući sumnju da se dobar dio zemljišta, zahvaćen ovim radovima, nalazi u državnom vlasništvu.

Kontaktirali smo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, iz kojeg su odgovorili da su nakon interesovanja novinara  izvršili provjeru stanja na predmetnim katastarskim parcelama.

“Terenskim obilaskom utvrđeno je da se na državnoj katastarskoj parceli br. 4107/23 KO Kunje, u opštini Bar, izvode grubi zemljani radovi na kosini, uključujući rušenje stjenovite obale i formiranje kaskadnih nivoa do obalne linije.

Takođe je konstatovano da se određeni radovi izvode i na katastarskoj parceli br. 4107/1 KO Kunje, koja se nalazi van obuhvata zone morskog dobra.

S obzirom na to da se radovi izvode bez odgovarajućih dozvola i odobrenja, Javno preduzeće je bez odlaganja uputilo zahtjev za hitno vršenje inspekcijskog nadzora Ekološkoj inspekciji u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Komunalnoj policiji Opštine Bar, kako bi u okviru svojih nadležnosti sproveli kontrolu i preduzeli zakonom propisane mjere, te o preuzetim mjerama pisano informisali Javno preduzeće”, navodi se u odgovoru iz Morskog dobra.

“Podsjećamo da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nema ovlašćenja za sprovođenje inspekcijskog nadzora niti za vođenje upravnih ili prekršajnih postupaka, ali je u obavezi da sve uočene nepravilnosti u zoni morskog dobra odmah prijavi nadležnim inspekcijskim organima, što je u ovom slučaju i učinjeno bez odlaganja”, zaključuje se u saopštenju.

The post Devastacija obale na Vidikovcu: Radovi na državnoj zemlji bez dozvole first appeared on BARinfo.

U sklopu serije tematskih susreta pod nazivom Montenegro Experten Talk koje za sve brojniju njemačku koloniju na krajnjem jugu crnogorskog primorja organizuje Fondacija Budućnost crnogorskog turizma, večeras je u mjestu Ravanj gost bio čelni čovjek Opštine Bar.

Shodno karakteru ovih susreta koji se od prošlog oktobra u Mrkojevićima održavaju svake prve srijede u mjesecu-ne samo društveno okupljanje, već i informativno–edukativni događaji za njemačke doseljenike, tako je večerašnji skup protekao u živoj jednoiposatnoj interakciji.

Nakon pozdravnog govora pokretača ovih susreta, predsjednika Fondacije Budućnost crnogorskog turizma Mihaela Badera i projekcije dokumentarnog filma iz fundusa Crnogorske kinoteke o Baru sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, Raičević je pozdravio posjetioce tribine i zahvalio njemačkoj zajednici u Baru na, kako je istakao, velikom doprinosu kosmopolitskom karakteru Bara, te na svemu što su do sada uradili za lokalnu zajednicu.

Raičević je predstavio aktuelni trenutak Bara iz ekonomskog ugla, naglasivši da se naš grad sada nalazi u fazi intenzivnog investicionog razvoja.

“Sada smo turistički i transportni centar, Budžet Opštine je sa 21 miliona eura u 2019. stigao na 66 miliona ove godine, što dovoljno ilustruje privredni zamah. Za dalji razvoj se mora unaprijediti saobraćajna infrastruktura, najaktuelnija tema na tom polju je izgradnja trase autoputa Virpazar-Bar duge 23 km, koja treba da precizno definiše budućnost našeg grada”, kazao je pored ostalog Raičević, i nakon toga nabrojao ključne razvojne projekte:

“Prošle sedmice smo imali prvu prezentaciju projekata bulevara od Sutomora do Šušanja i od kružnog toka na Biskupadi do tunela Ćafe, to su saobraćajnice koje i vama izazivaju najviše nervoze ljeti. Nacionalni Akvatik centar sa olimpijskim zatvorenim i otvorenim bazenom je velika investicija, očekujemo da do kraja godine bude položen kamen temeljac. Gradnja dječijeg vrtića je u planiranoj dinamici, radujem se što rekonstrukcija puta kroz Mrkojeviće takođe ide planiranom dinamikom, nadamo se i skorom nastavku radova na sportskoj sali u školi u Pečuricama”, rekao je Raičević.

Predsjednik Opštine Bar je akcentovao projekat panoramske žičare koja bi povezala obale Jadranskog mora i Skadarskog jezera:

“Svjesni smo svih prepreka koje su na putu ostvarenja tog projekta, ali, to bi svakako bila jedna od najvećih atrakcija u Crnoj Gori. Naši prioriteti su jasni, pratiti dobro trasiranu magistralu urbanog razvoja postavljenu nakon zemljotresa 1979, za to nam trebaju znanja i iskustva drugih koji su kroz sve to ranije prošli. Na pragu smo ulaska u EU, i zato sam vam zahvalan što doprinosite razvoju grada, ali i što utičete svojim primjerima i ponašanjem potencijalno i na promjenu svijesti naših građana na tom putu”, naglasio je Raičević.

Povodom pitanja iz publike šta će u bliskoj budućnosti biti sa parking mjestima, Raičević je replicirao da Bar ima 6.500, a Podgorica kao glavni grad 7.500 parking mjesta:

“Gradimo i garažu sa još 450 mjesta, tako da će parkinga u Baru biti dovoljno”.

Na primjedbu da su mini deponije smeća česta pojava u ovom dijelu opštine, Raičević je prokomentarisao da je to ujedno najveća problematika “i cijele Crne Gore, a ne samo Bara”.

“Zato je i Delegacija EU u Crnoj Gori sa Johanom Satlerom na čelu pokrenula kampanju ‘Čuvaj me’ kroz koju ćemo sankcionisati sve one koji nepropisno odlažu otpad i tu neće biti kompromisa. Kazne za taj prekršaj su do 500 eura, smatram da to nikome ne odgovara”, rekao je Raičević.

Prema njegovim riječima, još se istražuje potencijalna trasa žičare, “od centra grada do, moguće, plaže Murići”.

Učesnici tribine su večeras zamjerili i što je trasa od Dubrave do škole u Pečuricama zatrpana komunalnim otpadom.

“I mene čudi zašto ljudi neće da promijene svoje navike, iako smo manje-više u svim dijelovima grada uspješno sproveli odvoz smeća po principu od vrata do vrata. Taj komunalni servis je pravovremen, tačan, na usluzi svim građanima. No, i pored svih apela, problematiku otpada u Dubravi još nismo uspjeli da riješimo. Tu su prisutni loše navike i lose prakse, takođe i pogrešna svijest o značaju zaštite životne sredine”, replicirao je Raičević.

Do kraja tribine, predsjednik barske opštine je novim sugrađanima pored ostalog najavio i rekonstrukciju saobraćajnice kroz Dubravu, koja treba dobije i trotoarske površine.

The post Dušan Raičević gost njemačke tribine u Mrkojevićima first appeared on BARinfo.

Svoju sportsku priču ova skromna djevojčica ispričala je za slušaoce Radio Bara u emisiji “Promenada četvrtkom”. Kako je istakla, interesovanje za fudbal joj je došlo tako što je počela da dolazi u balon-salu u Vladimiru, koju drži rođak njene majke Elmire.

“Kako smo išli kod njega, pozvao me da dođem u balon-salu da gledam kako dječaci iz Vladimira treniraju. Svidjelo mi se, pa sam im se priključila. Od tada mi se sviđa fudbal. Počela sam da treniram 2019, kada sam imala sedam godina”, priča Samra.

U početku je sve bilo u skladu sa fudbalskom azbukom – prvo baratanje loptom, dodavanja, pa šutevi… Nedugo nakon toga prelazi u ulcinski Otrant, gdje iz balon-sale izlazi na veliki teren, i to kao jedina djevojčica u timu.

“Igrala sam lijevog beka, stvarno su me dobro primili, nije bilo nikakve razlike što sam djevojčica. Na tome sam im zahvalna”, nastavlja Samra, koja je od prošlog septembra članica FK Akademija Berane.

Način na koji je stigla do ovog ženskog fudbalskog kluba je u potpunosti usklađen sa cijelom pričom – van šablona i uobičajenih protokola.

“Trenirala sam u balon-sali kod Edmira Like, izbacivala sam na Instagramu videa sa treninga, slučajno sam zapratila Akademiju. Oni su vidjeli ono što sam postavljala sa treninga na Instagramu, kontaktirali su me i pitali da li bih željela da igram za njih. Pristala sam”, otkriva Samra.

Samra je ujutro u školi, popodne na treningu u Ulcinju, gdje i dalje trenira sa dječacima iz Otranta, a vikendom igra utakmice za Akademiju. Njena dnevna agenda je za primjer, ne samo vršnjacima.

“Prije podne sam u školi, do 13.15 mi se završavaju časovi, do 14 sati stignem kući u Pelinkoviće. Poslije toga, zavisi koji je dan, trening nam je u Ulcinju nekad u 15 sati, nekad u 16, nekad u 17. Čim završim trening, vraćam se kući da učim, i tako svaki dan”, kaže Samra.

Otac Isljam ističe da su dobri rezultati u školi uslov Samri za bavljenje sportom i dodaje da je“za sada sve kako treba”. Na pitanje kako uspijevaju sve da iskoordinišu, zbog utakmica Akademije koje su uvijek daleko od Bara, u šali kaže da je vikend “rezervisan za auto”. A za fudbal je u kući Pelinkovića rezervisan svaki dan, dodaje Isljam: “Samra kad nije na treningu ili ne uči, po cijeli dan, gleda utakmice na TV-u”.

Nedavni duel protiv Crvene zvezde, protiv starijih djevojčica, Samra neće zabopraviti.

“Počela je utakmica, krenule smo u prvi napad, ja inače od prelaska u Akademiju igram veznog, izašla sam naprijed, ukazala mi se šansa, nisam čekala, odmah sam šutnula i lopta je ušla u mrežu!”.

Na pitanje ko joj je fudbalski idol, odgovara kao iz topa- Lionel Mesi. Omiljeni klub, naravno, Barselona.

Bez razmišljanja odgovara i na pitanje kako vidi sebe u godinama koje dolaze, da li će joj fudbal biti samo hobi?

“Fudbal je moj san i ja ću ga  ostvariti”, ističe Samra.

Tokom minulog zimskog raspusta nije odmarala od lopte, bila je učesnica Kampa FSCG u Igalu za talentovane fudbalerke. Bilo je zanimljivo i moglo se mnogo toga naučiti.

“Treninzi su bili dva puta na dan, prije podne smo više radili na tehnici, poslije podne smo igrali utakmice. Ta ttri dana nam je bilo baš lijepo”.

U školi u Pečuricama Samra je u odjeljenju čiji je razredni starješina Aleksandar Jelenić. Podijelila je sa nama i kako školski drugovi gledaju na njen sportski angažman?.

“Pa, djevojčice su super, a kod dječaka možda ima malo ljubomore”, odgovara u šali Samra. 

A ko su najvjerniji navijači?

“Mama i tata, naravno!”. 

Na kraju razgovora, Samra je poželjela da se javno zahvali svima koji su joj do sada pomogli u fudbalskom razvoju:

“To su moji prvi treneri Edi Lika i Agron Tahiri, pa Dali Truma, Herodit Sinani, Mili Čaušević i Igor Matunović. Hvala FK Otrant, koji mi i dalje dozvoljava da treniram kod njih. Veliko hvala mojim saigračicama iz Akademije, prihvatile su me kao da sam Beranka, a ne Baranka, zatim treneru Igoru Vučeviću i na kraju, ali ne na posljednjem mjestu, treneru Akademije Aleksandru Rakoviću, što je prepoznao moj talent i pozvao me u klub”, zaključila je mlada fudbalerka iz Mrkojevića, kojoj želimo da ostvari sve sportske snove. 

The post Fudbalerka iz Mrkojevića: Samra Pelinković first appeared on BARinfo.

Nadležne ekipe CEDIS-a nalazile su se na terenu od trenutka kvara i, uprkos jakom vjetru i otežanim uslovima, uspjele su da otklone oštećenje na dalekovodu i vrate električnu energiju svim potrošačima.

CEDIS podsjeća potrošače da, i pored stabilizacije snabdijevanja, budu oprezni u slučaju nastavka nepovoljnih vremenskih prilika i da prijave eventualne kvarove putem kontakt centra.

The post Svi potrošači u Mrkojevićima dobili električnu energiju first appeared on BARinfo.

Nadležne ekipe CEDIS-a nalaze se na terenu od trenutka prekida napajanja i aktivno rade na lociranju i sanaciji nastalog oštećenja. Iz kompanije naglašavaju da nepovoljni meteo uslovi i jačina vjetra u velikoj mjeri otežavaju rad radnika na mreži i usporavaju proces otklanjanja kvara. Normalizacija snabdijevanja električnom energijom na ovom području očekuje se po završetku interventnih radova na dalekovodu.

Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, područje Bara i južnog Jadrana trenutno je pod uticajem ciklona koji uslovljava udare vjetra sjevernih smjerova brzine od 30 do 60 čvorova.

Iako su tokom dana zabilježene intenzivne padavine, meteorolozi za večeras i tokom noći najavljuju postepen prestanak kiše i smanjenje oblačnosti. Stabilizacija vremenskih prilika uz slabljenje vjetra očekuje se u srijedu ujutru, što bi trebalo da značajno olakša rad ekipa na održavanju energetske mreže.

The post Olujni vjetar ostavio Mrkojeviće bez struje first appeared on BARinfo.

Prvo mjesto pripalo je učenicima “BJO” (Jovan Barjaktarović, Anđela Lekić i Zoja Đakonović), druga je bila OŠ “Mrkojevići“ (Naila Dapčević, Kenan Škrielj i Velid Ajdarpašić), dok je treće mjesto zauzela OŠ „Jovan Tomašević“ (Petar Jovanović, Zoran Krekun i Dragana Vujačić). Četvrto mjesto pripalo je OŠ “Kekec“ (Maša Milovanović, Sofija Stanković i Sofija Joksimović).

Osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“ i „Mrkojevići“ plasirale su se na državno takmičenje, koje će biti održano 22. novembra u Kolašinu.

Od srednjih škola, prijavila se Srednja stručna škola Bar, koja se samim tim direktno plasirala na nacionalno takmičenje zakazano za 22. novembar u Kolašinu.

Kviz obuhvata pitanja iz svih epoha crnogorske istorije – od praistorije i kamenog doba, preko srednjeg vijeka i perioda Narodnooslobodilačke borbe, pa sve do savremenog. Cilj manifestacije je da kod mladih razvije interesovanje za istoriju, kao i da ih podstakne na njegovanje vrijednosti slobode, patriotizma i antifašizma.

Iz Udruženja boraca NOR-a i antifašista Bara poručuju da je neophodno podsticati mlade da kroz ovakve aktivnosti produbljuju znanje o istoriji i nauci. „Kroz kvizove i slične programe, mladi uče da rade timski, razvijaju kritičko razmišljanje i usvajaju vještine koje su dragocjene za njihov budući razvoj“, istakao je predsjednik UBNORA Bar Đuro Marković, dodajući da se u obrazovnom sistemu i dalje nedovoljno pažnje posvećuje istoriji Crne Gore, naročito periodu Narodnooslobodilačke borbe, na čijim temeljima je izgrađena savremena Crna Gora.

The post Na kvizu znanja o Crnoj Gori najbolje škole BJO i Mrkojevići first appeared on BARinfo.

Dabezić Musta Ramo, rođen 1924. u selu Dobra Voda, zemljoradnik, borac 1. čete 2. bataljona, teško je ranjen na Gradini u Gornjem Polju (okolina Nikšića) i podlegao ranama 11. septembra 1944. u Stubi kod Nikšića.

Prema detaljnijim podacima, rođen je 10. maja 1924. godine. Bio je po zanimanju zemljoradnik i neoženjen. Iz Dobre Vode je i bio je član SKOJ-a. Uhapšen je početkom 1943. godine, te je iz koncentracionog logora u Baru interniran u Italiju. Iz italijanskog logora je uspio pobjeći septembra 1943. godine i sa Prekomorskom brigadom se zatim vratio u domovinu. Prema podacima, iz drugog izvora, poginuo je 1. septembra 1944. godine, a naznačuje se, kako je već rečeno, da se to zbilo na Stubi kod Nikšića. Isto se, takođe, potvrđuje da je bio pripadnik 1. čete 2. bataljona VI (Šeste) Crnogorske udarne brigade. Dužni smo navesti unekoliko različite podatke oko datuma njegove pogibije. 

U knjizi “Šesta crnogorska narodnooslobodilačka udarna brigada” (“Pobjeda”, Titograd, 1983), koja predstavlja zbornik sjećanja, objavljen je tekst Dušana Bojanića, koji je trajna uspomena na Rama M. Dabezića, skojevca, partizana borca, ratnog zarobljenika… Taj tekst nosi naslov “Skojevac Ramo” i zbog posebnog značaja prenosimo ga integralno:

“Poslije kapitulacije Italije, dobar broj političkih zatvorenika iz Crne Gore, koji su se nalazili u italijanskim zatvorima i logorima, uspio je da izbjegne njemačko zarobljavanje i povezao se sa italijanskim partizanima. Neki su prešli u Jugoslaviju i odmah se povezali sa partizanskim jedinicama, da bi nastavili borbu do oslobođenja, ali mnogi od njih nijesu dočekali toliko željenu slobodu, jer su poginuli na ratištima širom naše zemlje. Jedan od takvih palih boraca bio je i Ramo Dabezić, borac Šeste crnogorske narodnooslobodilačke udarne brigade.

Ramo Dabezić je u Šestu crnogorsku brigadu stupio po povratku iz italijanskog zarobljeništva. U Crnu Goru se vratio preko Drvara. Pričao je da je po italijanskim zakonima bio osuđen na 30 godina zatvora. U optužnici koja ga je teretila, stajalo je da se kao pripadnik partizanskog pokreta borio protiv italijanskih oružanih snaga. U stvari, ovaj patriota je bio suđen od okupatorskog suda zato što je bio napredan omladinac i patriota svoje zemlje.

Ramo je bio u sastavu Prve čete Drugog bataljona. Ubrzo po dolasku u jedinicu počeo je da se ističe ličnim primjerom, hrabrošću i nadasve druželjubljem tako da je za kratko vrijeme postao vrlo omiljen među borcima Prve čete. Bio je puškomitraljezac. To je u to vrijeme bila osobita čast svakom borcu, jer automatskih oruđa nije bilo dovoljno, a puškomitraljesci su mogli biti samo provjereni i hrabri borci. Ramo je uvijek bio jedan od dobrovoljaca koji je želio da prati svojim puškomitraljezom borce bombaše. Povjerenje između bombaša i puškomitraljezaca, njihovih pratilaca, pri povlačenju poslije izbačenih ručnih bombi moralo je biti beskrajno. Životi boraca – bombaša ovisili su, u neku ruku, od puškomitraljesca koji ih je štitio. U tom pogledu Ramo je uživao veliko povjerenje svih, jer je ubrzo pokazao da uspješno obavlja svaki povjereni mu zadatak. Takav je bio i tako su ga prihvatili svi borci 1. čete.

Noću, 31. avgusta na 1. septembra 1944. godine, 2. bataljon se zabacio iza ledja njemačkih jedinica koje su se utvrdile na položaju Gradina kod sela Rastovci. Sa Njemcima je bilo i crnokošuljaša – italijanskih fašista, koji su se poslije kapitulacije Italije priključili njemačkim jedinicama. Ostali bataljoni i brigade napadali su neprijatelje u reonu sela Vidrovan. Drugi bataljon došao je na izvršenje zadatka iz sela Stuba. Neopažljivo se prebacio ispod Uzdomira, a zatim pregazio rijeku Zetu između sela Miločana i sela Malog Brezovika i neopaženo se zabacio okupatorskim jedinicama iza leđa. Pošli su bombaši. Pošao je i Ramo sa puškomitraljezom, da ih, po ustaljenom običaju, štiti. Bombaši su izvršili zadatak ubacivši bombe u neprijateljske bunkere. Ramo je svojim puškomitraljezom štitio njihov povratak kojom prilikom se izložio ubitačnoj vatri neprijatelja i bio smrtno ranjen.

Ubrzo se među borcima pronijela vijest da je u ovoj borbi teško ranjeno više boraca, među kojima i Ramo Dabezić. Drug Ramo Dabezić spadao je među hrabrije borce 1. čete, ali, tješili smo se da će drug Ramo preboljeti zadobijene rane. Odmah je organizovano njegovo izvlačenje, napravljena su nosila i otpremljen je u bolnicu Primorske operativne grupe, koja se nalazila na prostoru Banjana.

Iako smrtno ranjen kroz grudni koš, zbog čega je jedva govorio, Ramo se sa nosila raspitivao o ishodu borbe – koliki su naši, a koliki neprijateljski gubici i što je od oružja zaplijenjeno. Drugovi su mu sve ispričali noseći ga ka bolnici. Međutim, Ramove rane su bile smrtonosne, nije izdržao. Na putu za bolnicu Ramo je na nosilima izdahnuo. Prije umiranja, posljednje su mu riječi bile: ‘Kad smo tako udesili njemačke i italijanske fašiste, sad ne žalim što umirem’.

Kolona sa ranjenicima je zastala. Pustila je nosila na zemlju, ali Rama više nije bilo među živima. Zamjenik komandira čete Vukota Golubović, i sam teško ranjen, zamolio je drugove da njegova nosila prenesu do Ramovih. Teško je mogao da pokreće glavu, ali je to uradio krajnjim naporom, želeći da se tako svojim bliskim prisustvom oprosti od druga Rama Dabezića. Plakali su Ramovi drugovi, ali što se tu može, rat je, a rat ne bira žrtve.

Ramo je bio veoma vedre naravi, do kraja odan ciljevima NOB-a druželjubiv, disciplinovan i ozbiljan. Iako je proveo vrlo kratko vrijeme u 1. četi, brzo se uklopio u kolektiv i kao takav postao veoma zapažen, zbog čega su ga svi drugovi podjednako voljeli.

Drug Dabezić je sahranjen u selu Stuba, iznad izvorišta rijeke Krupac (sada Krupačko jezero). Sahranjen je na maloj zaravni u hladu jasena pored ranije sahranjenih drugova. Do oktobra 1947. godine drug Ramo je mirno počivao među svojim drugovima. Oktobra 1947, njegov stari otac iskopao je posmrtne ostatke svoga sina i odnio ih i sahranio u Ramovom rodnom mjestu na padinama planine Rumije. Prilikom sahranjivanja drugovi su zajedno sa njim zakopali brošuru iz koje su Skojevci učili i savlađivali gradivo iz marksizma. Prilikom iskopavanja Ramovih ostataka, brošura je poslužila za identifikaciju.

U znak sjećanja na poginulog sina, Ramov stari otac podigao je svojim sredstvima spomen-česmu na jednom od puteva planine Rumije, čime je trajno obilježio uspomenu na njega i sve one koji su ugradili svoje živote na oltaru slobode i bratstva i jedinstva jugoslovenskih naroda i narodnosti”.

The post Mr Novak Adžić: Iz barske baštine (19) first appeared on BARinfo.

Za Radio Bar i Bar info Bader je predstavio povode i svrhu ovih sesija:

„U ‘Tower Montenegro’ u mjestu Ravanj održali smo prvi susret. Ideja je da se ovakvi skupovi održavaju svake prve srijede u mjesecu, a ovi mjesečni susreti nijesu zamišljeni samo kao društvena okupljanja, već i kao informativno–edukativni događaji. Namjera je da se okupe svi Njemci koji žive na teritoriji opština Bar i Ulcinj, ali i šire u Crnoj Gori.

Na skupovima učesnici mogu predstavljati svoje poslovne aktivnosti, gledati filmove, razmjenjivati iskustva i, generalno, graditi osjećaj zajedništva i saradnje.

Prva tema bila je legalizacija bespravnih objekata, tema od velikog značaja za mnoge strance u Crnoj Gori. Ministarstvu urbanizma i planiranja prostora dostavili smo pitanja i dobili konkretne odgovore koje smo podijelili sa posjetiocima. Prezentacija je uključivala detalje o zakonu, troškovima komunalnih naknada i procedurama sanacije, kako bi svi prisutni imali jasnu sliku o procesu“, kaže Bader.

Naš sagovornik ističe da je veliki broj Njemaca, naročito na području Mrkojevića, izgradio objekte bez građevinske dozvole, što sada predstavlja ozbiljan problem, jer po zakonu moraju hitno sprovesti legalizaciju kako im objekti ne bi bili srušeni.

„Posebno tešku situaciju imaju oni koji su gradili na trasi planiranog autoputa, jer se takvi objekti vjerovatno neće moći legalizovati. Postoje i slučajevi izgradnje u zaštićenim zonama, poput morskog dobra, gdje je potrebna posebna saglasnost, čije dobijanje je neizvjesno.

Mi smo jedini koji su otvoreno govorili o ovim problemima, bez ‘šminkanja istine’. Učesnici su bili zadovoljni našim iskrenim pristupom, a u narednom periodu gostovaće i predstavnik Ministarstva, kako bi odgovorio na dodatna pitanja i pružio konkretnu pomoć“, dodaje Bader.

Naredni susret zakazan je za 5. novembar, a gost će biti Dritan Abazović, koji ‘e govoriti na temu: „Crna Gora — tada, sada i u budućnosti“. Takođe, 3. decembra planirana je „Solana Night“, posvećena filmu o ulcinjskoj Solani, uz gostovanje Zenepe Like, poznate aktivistkinje za zaštitu Solane“.

Prema Baderovim riječima, na prvom događaju okupilo se oko 150 učesnika.

„Prvi put, njemačka zajednica u Crnoj Gori organizuje tematske susrete koji spajaju društveno povezivanje s edukacijom. Cilj je da se poboljša kvalitet života stranaca u Crnoj Gori i da se problemi rješavaju institucionalno, kroz saradnju sa nadležnim organima i poštovanje zakona. Pogrešno je uvjerenje da ‘sve može da se legalizuje’, zakon jasno propisuje koje objekte je moguće, a koje nije moguće legalizovati. Mnogi vlasnici bili su šokirani, a pojedini su i plakali, poput žene iz Zaljeva, čija se kuća nalazi tačno na planiranoj trasi autoputa.

Tu su i posljedični problemi, vlasnici nelegalnih objekata više ne mogu prodavati svoje nekretnine, jer one nijesu uknjižene ni pravno priznate. Zbog toga je važno da se postupci legalizacije pokrenu što prije.

Posebno planiramo obraditi temu novog zakona o strancima, kako bi ljudi mogli dobiti pouzdane i provjerene informacije iz prve ruke, umjesto da se oslanjaju na neprovjerene glasine.

Inače, zvaničan podatak MUP-a pokazuje da u Crnoj Gori trenutno živi oko 1.180 njemačkih državljana, od kojih više od 400 u Baru i oko 130 u Ulcinju, dok je ostatak raspoređen po drugim opštinama“, zaključio je Bader.

The post Njemačka zajednica pokrenula seriju tematskih susreta u Mrkojevićima first appeared on BARinfo.