Predloženim zakonom uređuju se uslovi rada, prava i obaveze ribara i vlasnika ribarskih brodova, kao i pitanja zaštite zdravlja i bezbjednosti na radu na brodovima koji plove u komercijalnom ribolovu pod zastavom Crne Gore.

“Zakon će se primjenjivati na sve ribare zaposlene na ribarskim brodovima crnogorske državne pripadnosti, ali i na sva lica koja se nalaze na brodu kada su u pitanju uslovi smještaja i zaštite na radu”, piše u predlogu zakona.

Prijedlog propisuje obaveze vlasnika broda, koji je dužan da obezbijedi dovoljan broj članova posade, vodi evidenciju o ugovorima o radu, omogući normalne životne i radne uslove na brodu, kao i zdravstvenu zaštitu, medicinsku pomoć i socijalnu sigurnost za ribare.

“Zapovjednik broda bi bio odgovoran za organizaciju rada na brodu, kontrolu primjene mjera zaštite na radu i osposobljavanje posade za bezbjedan rad, dok ribari imaju obavezu da postupaju po njegovim naredbama i prijave sve vanredne situacije koje mogu ugroziti bezbjednost broda ili životnu sredinu. Predviđeno je i da svaki ribarski brod mora imati minimalan broj članova posade sa odgovarajućim kvalifikacijama, kao i obavezan spisak posade koji se dostavlja nadležnoj lučkoj kapetaniji”, navodi se u dokumentu.

Ovim zakonom uvode se pravila o radnom vremenu.

“Prosječno radno vrijeme ribara ne smije biti duže od 48 sati sedmično u okviru perioda od 12 mjeseci. Dnevno radno vrijeme ne može biti duže od 14 sati, dok sedmično ne smije prelaziti 72 sata. Noćni rad definisan je kao rad između 22 i šest sati narednog dana. Posebna zaštita predviđena je za mlađe od 18 godina, koji ne mogu raditi noću, a njihovo radno vrijeme ograničeno je na osam sati dnevno, odnosno 40 sati sedmično”, naglašeno je u Predlogu zakona.

Predlog zakona uređuje i uslove života na brodu.

“Vlasnik broda mora obezbijediti adekvatan smještaj i prostorije za odmor, besplatnu hranu i pitku vodu odgovarajućeg kvaliteta, kao i ličnu zaštitnu opremu za ribare. Predviđena je i obaveza stalnog pristupa internetu na brodu u razumnim okvirima”, piše u Vladinom predlogu.

Ribarima se garantuje i zdravstvena zaštita, uključujući hitan pristup ljekovima, medicinskoj opremi i savjetima ljekara sa kopna putem radio ili satelitske veze, kao i pravo na liječenje i stomatološku pomoć u lukama pristajanja.

“U slučaju povrede ili bolesti na radu, vlasnik broda snosi troškove liječenja, a dužan je i da obezbijedi osiguranje za slučaj smrti ili gubitka radne sposobnosti ribara. Predlog zakona propisuje i pravo ribara na repatrijaciju, odnosno povratak u mjesto prebivališta ako se iskrcaju sa broda van luke ukrcaja. Za kršenje zakona predviđene su novčane kazne od 2.000 do 20.000 eura za pravna lica, dok odgovorna lica mogu biti kažnjena iznosima od 200 do 2.000 eura”, naglašeno je između ostalog u Predlogu zakona.

Iz Vlade navode da je osnovni razlog donošenja zakona usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije u okviru pregovaračkog Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.

The post Predložen Zakon o radu na ribarskim brodovima: Maksimalno 48 sati sedmično first appeared on BARinfo.

“Kroz Projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene biće finansirana izgradnja prve moderne ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran/ Velikoj plaži u opštini Ulcinj, južnoj turističkoj luci zemlje. Luka će biti opremljena pratećim uslugama koje će unaprijediti konkurentnost i otpornost ribarstva, uključujući hladnjače i rashladne jedinice, usluge pakovanja i distribucije, osnovne usluge održavanja i popravke, kao Svjetska banka odobrila kredit od koga će se graditi i prva moderna ribarska luka na rtu Đerdan u opštini Ulcinj i sisteme za snabdijevanje ledom, koji su ključni za smanjenje gubitaka nakon ulova, poboljšanje kvaliteta proizvoda i omogućavanje ribarima pristup tržištima više vrijednosti”, saopštila je Svjetska banka.

Kroz projekat će se takođe finansirati uspostavljanje regionalne kancelarije Agencije za plaćanja radi jačanja institucionalnih kapaciteta zemlje za sprovođenje zahtjeva Zajedničke poljoprivredne politike EU i obezbjeđivanje usklađenosti sa direktivama EU o šemama direktne podrške poljoprivredi i mjerama ruralnog razvoja. “Agencija za plaćanja će približiti pružanje usluga poljoprivrednicima, unaprijediti efikasnost obrade plaćanja i podržati implementaciju integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema, koji je ključan za upravljanje poljoprivrednim subvencijama i praćenje usklađenosti”, dodaje se.

Uz to, projekat će pomoći Crnoj Gori da uspostavi sveobuhvatan i ekološki održiv sistem za bezbjedno prikupljanje, odlaganje i/ili preradu nusproizvoda životinjskog porijekla u skladu sa regulativom EU i domaćim zakonodavstvom, ističu iz Svjetske banke. Kazali su da će te investicije pratiti institucionalne reforme i programe izgradnje kapaciteta radi jačanja upravljanja i pružanja usluga.

“Investicije u ribarstvo i poljoprivredno-prehrambeni sektor su od suštinskog značaja za ruralna domaćinstva i napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU. Modernizacijom ključne javne infrastrukture i jačanjem institucija, ovaj projekat će pomoći u izgradnji otpornije i konkurentnije ekonomije”, rekao je Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Projekat podržava nacionalne prioritete Crne Gore i usklađen je sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, Strategijom razvoja turizma 2022-2025, kao i Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023-2028.

The post Ribarima zajam 33 miliona eura od Svjetske banke first appeared on BARinfo.

Iako Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede do kraja ove godine planira zatvaranje pregovaračkog poglavlja 13 – Ribarstvo, domaća obala još nema spremno nijedno od 46 mjesta za prvi iskrcaj ribe (pristaništa sa kontrolom brodova), dok u administraciji za ovaj sektor radi svega 11 zaposlenih…

To između ostalog piše u Vladinoj Informaciji o potrebama jačanja mehanizama kontrole i primjene nove ribarske politike sa predlogom mjera.

U dokumentu se ističe da Crna Gora mora osnovati i Ribarski monitoring centar, koji je jedan od ključnih elemenata Zajedničke ribarske politike (ZRP) Evropske unije (EU) za borbu protiv nelegalnog ribolova, kontrole i nadzora. Piše i da će se taj centar djelimično opremati iz Instrumenta EU za pretpristupnu podršku (IPA III) za ribarstvo.

“Budući da je Ribarski monitoring centar izuzetno važan mehanizam za sprovođenje novog zakonodavnog okvira i kontrolu ribolovnih aktivnosti, a činjenica da u okviru postojećih poslovnih prostorija Ministarstva ne postoji kapacitet za prihvat i opremanje ovakvog centra, Ministarstvo je u saradnji sa ekspertskim timom IPA III projekta sagledalo najefikasnija rješenja i došlo do zaključka da je za ove namjene najbolje iskoristiti poslovne prostorije Vlade Crne Gore koje se nalaze u Baru, u Ulici Maršala Tita. Ministarstvo predlaže Vladi da ustupi na korišćenje i privođenje namjeni poslovne prostorije upisane u listu nepokretnosti katastrarska opština Novi Bar, da Ministarstvo izvrši adaptaciju i opremanje prostorija koristeći finansijska sredstva MIDAS 2 i IPA III projekta i drugih donatorskih projekata”, ističe se u dokumentu.

Po Informaciji Crna Gora ima 46 planiranih lokacija za prvi iskrcaj ribe koje tek treba privesti namjeni, dok je Ministarstvo poljoprivrede kroz kredite kod Svjetske banke, na međunarodnom tenderu ugovorilo izgradnju i isporuku prvih deset elektronskih uređaja za vaganje ribe, proizvodnju leda i elektronsko izvještavanje o ribolovnim aktivnostima.

Piše da je Vlada zato u julu prošle godine obavezala sve institucije da hitno obezbijede saglasnosti i pripremne radove za dovođenje elektro i vodovodnih priključaka na deset lokacija za iskrcaj, ali da nadležni ove priključke Ministarstvu poljoprivrede – nisu obezbijedili.

“Na lokaciji Marina Budva nije dozvoljen prolaz neophodne mehanizacije za postavljanje fabrikovane betonske podloge, te je lokacija jako upitna za realizaciju, iako je prepoznata u svim nacionalnim dokumentima i od strane Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom dobijena saglasnost za privođenje namjeni. Na svim lokacijama nema izvođenja građevinskih radova, već se isključivo radi na postavljanju fabrikovanih elemenata koji po ugradnji čine jednu cjelinu. Ministarstvo je radilo na određivanju lokacije na rijeci Bojani koja bi bila pogodna, budući da na ovom području Opštine Ulcinj ribolov obavlja veliki broj malih privrednih ribolovaca sa čamcima dužine do 10 metara bez adekvatnih uslova, s toga je Morsko dobro Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata, u zoni desni rukavac rijeke Bojane Gornji Štoj, utvrdilo i namijenilo za potrebe ribarstva, čime je predviđena izgradnja privremenog montažno-demontažnog objekta za potrebe ribarstva”, ističe se u informaciji.

Ministarstvo poljoprivrede je zatražilo da im Vlada ovo mjesto dodijeli bez naknade za korišćenje, dok bi prava i obavaze uredili sporazumom sa Morskim dobrom. Oni navode da Crna Gora u procesu EU integracija, do kraja godine planira zatvaranje najmanje šest pregovaračkih poglavlja, među kojima je i ono vezano za ribarstvo te da je u tom sektoru zabilježen izuzetan napredak zbog donošenja Strategije razvoja sektora ribarstva 2024 – 2029. godine, uz akcione planove za sprovođenje Zakona o morskom ribarstvu, akvakulturi i strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi…

Navodi se da za puno stupanje na snagu ovih zakona i primjenu mehanizama ZRP, Crna Gora mora obezbijediti neophodnu i nedostajuću infrastrukturu, implementirati nove mehanizme, omogućiti primjenu zakona i novih pravila ribolova, monitoringa, kontrole, stavljanja na tržište, tj. pripremiti se u najkraćem roku.

“U administrativnom dijelu sektora ribarstva trenutno posao obavlja ukupno 11 zaposlenih, od kojih su tri inspektora za morsko ribarstvo, što predstavlja veliku opterećenost zaposlenih i evidentan nedostatak administrativnih i tehničkih kapaciteta za sprovođenje politika u sektoru ribarstva i implementaciju svih započetih aktivnosti. S toga Crna Gora mora u što kraćem roku posvetiti posebnu pažnju jačanju administrativnih kapaciteta za primjenu novog zakonodavnog okvira, obezbijediti nedostajući prostor i drugu tehničku opremu kako bi se osigurala puna primjena novog zakonodavnog okvira u sektoru ribarstva”, ističe se u informaciji.

Da problemi u ovom sektoru postoje, proljetos je iskazalo i 119 ribara u dopisu Vladi i više institucija, kojim su najavili da planiraju da blokiraju morski saobraćaj kroz Boku Kotorsku jer im je poslovanje ugroženo. Do blokade nije došlo jer su predstavnici ribara i ministar poljoprivrede Vladimir Joković imali sastanak početkom septembra, kada im je obećano da će se formirati radna grupa od Ministarstava pomorstva, finansija, ekonomskog razvoja i Morskog dobra, kako bi se njihovi problemi riješili.

Ribari su tražili i poreske olakšice i novčanu pomoć, ali je predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Marko Kise sredinom novembra kazao da radna grupa još uvijek nije formirana, pa će tražiti od EU da ne zatvaraju poglavlje 13 – dok im država ne riješi sve probleme.

Prosječna starost ribarskih brodova u Crnoj Gori je gotovo 32 godine, na njima je nedovoljan nivo bezbjednosti dok na obali postoji manjak infrastrukture za iskrcaj i nizak nivo prerade ribe, neorganizovano tržište, neobučene posade i radna snaga, visoke cijene ribe, pad potražnje van turističke sezone, ugrožavanje kvaliteta vodene životne sredine, krivolov, nedostatak strategije razvoja, stručnjaka i investicija…

To su samo neki od problema ribarskog sektora koje Vlada pokušava da ispravi Strategijom razvoja sektora ribarstva od 2024. do 2029. godine, koja je usvojena prošle godine. Sprovođenje ovog dokumenta u narednih pet godina koštaće 26.515.000 eura.

U njemu piše i da ne postoji cjeloviti nadzor i kontrola, pa se osim domaćeg krivolova, bilježe i ulasci stranih ribarskih brodova u teritorijalno more države.

Dodaje se i da ribarstvo nije veliko niti po broju plovila, ribara, uzgajivača ili prerađivača, a ni po broju zaposlenih, dok je udio tog sektora u ukupnom BDP-u manji od 0,5 odsto, odnosno do 12 miliona eura godišnje.

The post Ribarski centar planiran u Baru, iskrcaja još nema first appeared on BARinfo.

Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, predstavnici više ribarskih udruženja i primorskih opština prisustvovali su danas konsultacijama o pregovaračkom poglavlju 13 – Ribarstvo, gdje su sa predstavnicima državnih institucija i stručnjacima razmijenili stavove o značaju usklađivanja sa evropskom politikom u toj oblasti.

Papović je podsjetila da pregovaračko poglavlje 13 uređuje oblast ribarstva i usklađivanje sa Zajedničkom ribarskom politikom EU (ZRP).

Kako je kazala, u cilju privremenog zatvaranja ovog poglavlja, Crna Gora je ispunila dva završna mjerila, koja se odnose na unapređenje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta, kao i usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU.

Papović je istakla da je Vlada Crne Gore usvojila Akcioni plan za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom.

„Mnogo je važnog posla odrađeno u prethodnom periodu, kako bismo ispunili uslove za privremeno zatvaranje ovog poglavlja“, navela je Papović.

Ona je naglasila da ti rezultati nijesu samo tehnički.

„Oni su suštinski za politiku ribarstva jer, osim što pružaju garanciju da će građani imati bezbjednu ribu na trpezi, uvode i mjere za zaštitu mora i ribljeg fonda, kako bi ribe i morskih plodova bilo dovoljno i za naredne generacije“, pojasnila je Papović.

Prema njenim riječima, članstvom u EU crnogorski proizvodi iz mora dobijaju ulaznicu za tržište EU, uz državnu podršku ribarima i zajedničko upravljanje morem sa evropskim partnerima.

„Uz sve to, članstvo će donijeti bolje uslove za rad ribara i veći pristup EU fondovima“, kazala je Papović.

Šefica Pregovaračke radne grupe Katarina Burzanović istakla je da je poseban akcenat stavljen na zakonodavni okvir.

„Usvojeni su Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi, Zakon o strukturnim mjerama i dodjeli državne pomoći u ribarstvu i akvakulturi, kao i Zakon o organizaciji tržišta u ribarstvu i akvakulturi”, rekla je Burzanović.

Ti propisi, kako je kazala, u velikoj mjeri usklađeni su sa regulativama EU i predviđaju donošenje obimnog seta podzakonskih akata, koji će do 2027. godine omogućiti punu primjenu pravne tekovine.

Burzanović je istakla da je, u oblasti upravljanja resursima i flotom, Crna Gora uvela elektronske sisteme za izdavanje dozvola i evidentiranje ulova, kao i da se, u saradnji sa Institutom za biologiju mora definišu mjere zaštite resursa i planovi upravljanja.

Naučni savjetnik u Institutu za biologiju mora Aleksandar Joksimović ukazao je na važnost zajedničkog plana upravljanja resursima u Jadranu, i u tom kontekstu istakao značaj doprinosa nauke procesu pregovora i približavanja EU.

„Ulaskom u EU otvaraju se značajne mogućnosti za finansijsku podršku iz evropskih fondova, a do tada ribari moraju da budu strpljivi. Važno je dodatno osnažiti sektor ribarstva kako bi položaj ribara u Crnoj Gori bio unaprijeđen”, istakao je Joksimović.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, predstavnici ribarskih udruženja ukazali su na svakodnevne probleme sa kojima se suočavaju, naglašavajući da nemaju osnovne uslove za rad i opstanak ove privredne grane.

„Imamo nelojalnu konkurenciju u cijenama otkupa ribarskih proizvoda i predlažemo da država odredi zaštitne otkupne cijene ispod kojih ne bi mogla da se obavlja prodaja ribarskih proizvoda. Osim toga, problem je i krivolov i nedovoljan inspekcijski nadzor“, naglasili su iz ribarskih udruženja.

Predstavnici ribarskih udruženja posebno su istakli nedostatak vezova za svoje brodove, naročito u Boki kotorskoj.

„Nemamo osnovne uslove za opstanak ribarstva. Mi u Boki držimo brodove na vez ili u neki mandrać“, naglašavaju bokeški ribari.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, ribari su akcentirali da, i pored dobro usklađenog crnogorskog sa EU zakonodavstvom, ostaju nezadovoljni.

„Problemu ribara se mora prići ozbiljno i ne samo administrativno. Imaćemo more, a nećemo imati ribare“, zaključuju iz udruženja.

Iz Ministarstva su kazali da su sastanku, u ime udruženja ribara, prisustvovali predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, Udruženja plivaričara Crne Gore, Udruženja profesionalnih ribara „Sveti Nikola“, NVO „Mladi ribari Crne Gore, Udruženja ribara Ulcinj i Sidro, kao i predstavnici opština Bar i Ulcinj.

The post Održane konsultacije sa ribarima, članstvo u EU donijeće bolje uslove za rad i veći pristup fondovima first appeared on BARinfo.

U cilju boljeg informisanja privrednih i sportsko-rekreativnih ribara, kao i drugih ljudi koji vrijeme provode na moru, izradili su Vodič za postupanje prilikom slučajnog ulova ranjivih vrsta ajkula i raža. Između ostalog, u vodiču možete pronaći informacije o:

-najčešćim ranjivim vrstama iz ove grupe riba u našim vodama;

-važnosti podataka o slučajnom ulovu ovih vrsta i načinu na koji ih možete dostaviti;

-važećem zakonskom okviru o zaštiti ovih vrsta u Crnoj Gori;

-dobrim praksama prilikom rukovanja sa živim jedinkama;

-delfinima, kitovima i morskim kornjačama južnog Jadrana u dodacima I i II.

Kako su kazali, ova aktivnost ima za cilj da doprinese boljem poznavanju ranjivih vrsta ajkula i raža, kao i najboljih praksi za rukovanje jedinkama koje se slučajno ulove. Vodič je dostupan u onlajn verziji na crnogorskom i engleskom jeziku, kao i u štampanom formatu, radi šire upotrebe. Možete ga preuzeti klikom ovdje.

„Tačna identifikacija vrsta je od ključnog značaja za podatke o ribarstvu i njihovu kasniju analizu. Stoga će ova inicijativa doprinijeti unaprjeđenju kvaliteta podataka unijetih u dnevnike ulova i omogućiti ribarima da se, radi pomoći u identifikaciji vrsta, direktno obrate osoblju Instituta.

S obzirom na rijetkost većine ranjivih vrsta ajkula i raža u Jadranu i izazove koje to nosi u sprovođenju terenskih istraživanja, građanska nauka igra ključnu ulogu i u prikupljanju podataka i u podizanju svijesti. Vodič će podržati i ojačati postojeće napore građanske nauke u zemlji i unaprijediti komunikaciju između ribara i naučnika“, kazali su iz Instituta za biologiju mora Kotor.

Projekat je podržan od strane SPA RAC Regionalnog centra aktivnosti posebno zaštićenih područja (Specially Protected Areas Regional Activity Centre of UNEP/MAP), GEF-FishEBM Med projekta i Ministarstva za životnu sredinu i energetsku bezbjednost Republike Italije (Italian Ministry of the Environment and Energy Security – MASE) kroz poziv za male projekte za sprovođenje komunikacionih inicijativa za očuvanje hrskavičavih riba u Jadranskom regionu.

The post Institut za biologiju mora izdao Vodič za postupanje prilikom slučajnog ulova ranjivih vrsta first appeared on BARinfo.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u saradnji sa Vladom Crne Gore, preduzima odlučne korake ka rješavanju problema sa kojima se suočavaju ribari. Na sjednici Vlade održanoj 11. septembra 2025. godine razmatrana je i usvojena Informacija o potrebi formiranja međuinstitucionalne radne grupe za ribarstvo koju je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede”, ističe se u saopštenju MPŠV na čijem je čelu Vladimir Joković.

Oni su dodali da će radna grupa biti obrazovana uz učešće svih relevantnih institucija – među kojima su Ministarstvo finansija, Ministarstvo pomorstva, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

“Njen cilj je da, kroz zajednički i koordinisan pristup, pronađe najbolja rješenja za prevazilaženje izazova i rješavanje ključnih pitanja u oblasti ribarstva, koja se nalaze u nadležnosti drugih resora. Ministarstvo izražava punu posvećenost dijalogu i saradnji sa predstavnicima ribara i nadležnim institucijama, vjerujući da se jedino zajedničkim djelovanjem mogu razviti najbolji modeli podrške i unapređenja ribarstva”, kazali su iz MPŠV.

Epilog sastanka predstavnika MPŠV i Nacionalnog udruženja proizvođača ribe, koji je održan 8. septembra, bio je da će Joković tražiti formiranje radne grupe od predstavnika ministarstava pomorstva, finansija, ekonomskog razvoja i Morskog dobra, kako bi se riješili problemi ribara u Boki Kotorskoj.

Nacionalno udruženje proizvođača ribe i ribari, njih 119, su sredinom avgusta uputili Vladi više zahtjeva u kojima su naveli da nemaju dovoljnu podršku MPŠV, luke za pristajanje i vezivanje brodova, ukrcavanje i čuvanje teške opreme. Oni su zatražili i formiranje ribarske luke u Meljinama uz marinu “Lazure”, kao i naknade po osnovu kruzera i glisera koji u Boki godinama unazad tjeraju ribu.

Oni su prethodno najavljivali i blokadu Boke Kotorske, ali su zbog najave ovog sastanka od toga odustali. Ribari od Ministarstva traže da ih povežu sa svim institucijama, kako bi dobili novčanu pomoć, niže cijene goriva, manji PDV na opremu, obnovu flote, vezove…

The post MPŠV: Usvojena Informacija o potrebi formiranja međuinstitucionalne radne grupe za ribarstvo first appeared on BARinfo.

Joković je istakao da će Ministarstvo, u hitnom postupku uputiti sve zahtjeve na relevantne adrese, i informisati ih o povratnim informacijama.

“Teme razgovora bile su akcize na gorivo, vezovi za ribarska plovila, nedostatak mogućnosti remonta  brodova, obnova komercijalne flote, osnivanje garantnog fonda, naplaćivanje kruzerima i gliserima ulaske u Boku kako bi se nadoknadila šteta ribarima, finansijska pomoć, povećanje iznosa za ulazak u PDV, povećanje Agrobudžeta za tu privrednu granu”, navode u saopštenju.

On je naglasio je da će posredovati između ribara i institucija koje su adrese za ove zahtjeve, i najavio da će obavezno razmotriti i formiranje garantnog fonda, komisije, i poljoprivrednog fonda čiji bi članovi bili predstavnici svih poljoprivrednih grana, kao i ribarstva.

“Na taj način bi legitimni predstavnici zastupali interese grupa”, navodi Joković.

Podsjetio je da je Ministarstvo uvijek na strani svojih korisnika, te da je Direktorat za ribarstvo pokazao izuzetne rezultate u saradnji sa ribarima, kao i privremenom zatvaranju Poglavlja 13, koje će biti ove jeseni. 

The post Joković: Zahtjeve ribara u hitnom postupku uputićemo na relevantne adrese first appeared on BARinfo.

Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali da je usvojen je Zakon o morskom ribarstvu, koji uvodi savremeni pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.

„Tim zakonom se reguliše privredni, sportsko-rekreativni i naučno-istraživački ribolov. Jačaju se mehanizmi kontrole i zaštite morskih organizama, definišu selektivne ribolovne tehnike i stvaraju preduslovi za zaštitu morskog ekosistema i jačanje konkurentnosti sektora“, navodi se u saopštenju.

Usvojen je i Zakon o akvakulturi, kojim se po prvi put na jedinstven način uređuje ta oblast u Crnoj Gori.

„Zakon omogućava efikasno i održivo obavljanje djelatnosti akvakulture, uspostavljanje nacionalnog strateškog plana, regulisanje tržišta i sledljivosti proizvoda, kao i jačanje institucionalne i naučne podrške“, rekli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Skupština je usvojila i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi, kojim se po prvi put uređuju način i uslovi za dodjelu sredstava podrške korisnicima kroz strukturne mjere i državnu pomoć u sektoru ribarstva i akvakulture.

„Ovaj Zakon omogućava uvođenje sistema finansijske podrške zasnovanog na pravilima EU, uključujući sistem upravljanja, kontrole i evidencije, te podstiče razvoj konkurentnog, održivog i društveno odgovornog sektora. Zakon je zasnovan na regulativi EU 2021/1139 o uspostavljanju Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, i biće primjenjivan od momenta pristupanja Crne Gore EU“, saopštili su iz Ministarstva.

Oni su dodali d sva tri zakona predstavljaju važan korak ka jačanju konkurentnosti crnogorske poljoprivrede i ribarstva, očuvanju prirodnih resursa i napretku u procesu evropskih integracija.

The post Skupština usvojila tri zakona koja se tiču ribarstva i akvakulture first appeared on BARinfo.

Pobjednik takmičenja, koje se održava u sklopu proslave Dana Bara, je Ahmet Senadović iz KSR „Grand prix 1“ Kotor, drugo mjesto je osvojio Jovan Bigović iz KSR „Delfin“ Budva, dok je treći bio Zdravko Damjanović iz KSR „Ribar“ Baošići. On je imao i najbolji pojedinačni ulov ribe od čak 10,44 kg.

U ekipnom plasmanu pobijedila je ekipa KSR „Igalo“, drugi su bili takmičari KSR „Ribar“, treći „Grand prix 1“, a obraz domaćina je osvjetlala ekipa „Rumije“ sa četvrtim mjestom.

Od Barana, najbolji rezultat je ostvario Žarko Đinović iz RSK „Rumija“, koji je osvojio sedmo mjesto, zatim Ismet Alković (RSK „Lampuga“) deveto, Filip Junković (RSK „Rumija“) je bio deseti, itd.

Ulov je većinom sačinjavala bukva i gira, nešto orade, arbuna i fratara. U odnosu na prošlu godinu, kada je upecano preko 150 kilograma ribe, ulov je bio nešto siromašniji, ali je tada bilo i skoro dvostruko više takmičara – čak 66.  

Organizatori takmičenja su četiri barska kluba sportskih ribolovaca – „Rumija“, „Pristan“, „Lampuga“ i „Free Divers“, dok su pokrovitelji Opština Bar i Turistička organizacija Bara.

Domaćin dodjele priznanja i ručka za ribolovce je bio restoran XXL na Velikom pijesku.

The post Skoro pa rekordan ulov na Međunarodnom kupu Bara u ribolovu first appeared on BARinfo.

Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, Udruženja profesionalnih ribara na moru CG – Škver i barskog Udruženje ribara Bar kazali su da u taj projekat niko nije uključio mišljenje ribara, jer bi i ta fabrika uvozila ribu, što je navika i pravilo godinama unazad.

“Projekat Crnogorski REGROW je zajednički projekat Vlade, ministarstava ekonomije i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Instituta za biologiju mora iz Kotora sa partnerima iz Norveške. U taj projekat niko nije uključio mišljenje ribara jer im, izgleda, to nije ni potrebno”, navodi se u saopštenju.

Oni smatraju da je najveći i jedini cilj kako novac MIDAS-a 2 i IPARD-a 2 preusmjeriti u izgradnju fabrike, a ne investirati u obnavljanje i kupovinu većih i boljih brodova za izlov ribljih resursa, kao i izgradnju ribarskih luka i mjesta za prvi iskrcaj ribe i razvoja kompletne infrastrukture koja prati ribarski sektor.

“MIDAS 2 koji se pominje kao oporavak ribarske flote u iznosu od tri miliona EUR je najveća prevara ribara od prošle Vlade i sadašnje ekspertske, odnosno tehničke Vlade uz asistenciju resornog ministra Aleksandra Stijovića”, dodaje se u saopštenju.

Oni su ciklus od ulova ribljih resursa iz mora do prerade ribe u fabrikama uporedili sa izgradnjom kuće, za šta je potrebno imati plac za gradnju, što su riblji resursi u moru, temelje kuće – ribarsku luku i prvi iskrcaj robe, prizemlje – ribarsku komercijalnu flotu, spratove kuće – stručne ribare i posadu, uslužnu infrastrukturu i raznu pomoćnu opremu, kao i krov kuće – fabriku za preradu ribe i magacine za njen izvoz u zemlje EU.

“Od svega ovoga, imamo samo riblje resurse koji su upitni, jer uskoro nećemo imati ni kvote za izvoz plave ribe pošto sada ne uspijevamo izloviti dozvoljene količine i dokazati Evropi da smo sposobni za to. Razlog je što nemamo modernu ribarsku flotu za komercijalni lov”, rekli su iz ribarskih udruženja.

Oni su dodali da država nema ribarske luke ni mjesto za prvi iskrcaj ribe.

“Pitamo se zašto Vlada ne uzme svoj dio vezova i ustupi ih ribarima koji im pripadaju prema ugovoru sa ruskim investitorom koji je izgradio luku nautičkog turizma i ribarsku luku Lazure u Meljinama”, dodaje se u saopštenju.

Takođe, postoji stara, zaostala i oronula komercijalna ribarska flota, bez vizije države kako je obnoviti.

“Ribari stalno predlažu da se stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) na uvoz novih ili polovnih brodova i čamaca smanji na nula odsto, a za opremu i ribomaterijal kada se uvozi putem carinske deklaracije, kao i na svježu ulovljenu ribu u Crnoj Gori smanji na sedam odsto. Ovo je jedini način stimulacije da se ojača i obnovi ribarska flota i ribarstvo u cjelini”, smatraju u tim ribarskim udruženjima.

Vlada, kako su objasnili gradi “kuću”- počevši od krova, bez temelja, prizemlja i spratova, a upitan je i plac odnosno resursi ako izgubimo kvote za izlov ribe.

“Ribari već pet mjeseci zbog lošeg ulova i loših vremenskih prilika ribaju sa deset odsto kapaciteta. Zbog rata u Ukrajini i naglog skoka cijene nafte od 1,75 EUR po litru je paralisano crnogorsko ribarstvo. Uporno tražimo sastanak kod Stijovića da se iznađe rješenje ali on to uopšte ne konstatuje”, dodaje se u saopštenju.

Ribari, kako se navodi, nijesu protiv gradnje fabrika , ali fabrika se ne može graditi bez temelja i spratova samo na osnovu ribljih resursa.

“Mi nemamo više kome da se obratimo u Crnoj Gori, zato ćemo dopis poslati direktno u Brisel Evropskoj komisiji”, zaključuje se u saopštenju.

The post Ribari nijesu konsultovani u vezi sa projektom gradnje fabrike ribe first appeared on BARinfo.