Premijera filma predstavlja jedan od završnih činova višemjesečnog projekta „Izrada monografije i dokumentarnog filma o potonuloj jahti Rumija“, koji je priveden kraju u decembru prošle godine. Iz projekta su proistekla tri zasebna proizvoda – dokumentarni film, knjiga „Potapanje kraljeve jahte Rumija“ autora istoričara Milana Šćekića i reljefni prikaz boka jahte Rumija, rad vajara Ivana Kapičića.

U dokumentarnom filmu narator je autor Goran Pajović, dok o jahti Rumija i njenom istorijskom i kulturnom značaju govore arheološkinje Petra Zdravković i Marija Jabučanin, kustoskinja i istoričarka Draginja Radonjić, publicista Željko Milović, istoričari Miloš Vukanović i Milan Šćekić, kao i Vukan Ražnatović, rukovodilac Muzeja kralja Nikole.

Prije prikazivanja filma, profesor harmonike Safet Drljan izveo je numeru „Tajne mora“, koja je posebno i namjenski pisana za ovaj dokumentarni film, čime je publika simbolično uvedena u priču o jednom od najznačajnijih podvodnih lokaliteta crnogorske obale.

Autor filma Goran Pajović, obratio se publici nakon projekcije, istakavši da ostvarenje predstavlja samo dio mnogo šire i slojevitije priče.

„Večeras ste imali priliku da vidite dokumentarni film o jahti ‘Rumija’, koji je u stvari dio mnogo većeg projekta podržanog od strane Turističke organizacije Bar, kojoj se ovom prilikom srdačno zahvaljujem. Pored filma, zamislili smo i da publikujemo knjigu našeg dragog Baranina Milana Šćekića, kao još jedan proizvod izašao iz cijele ove priče, i kao zaseban umjetnički rad, jedan plitki reljef koji imate priliku da vidite na ulazu u bioskopsku salu“, kazao je Pajović.

Najavio je i da je u planu izlivanje tri ili četiri kopije reljefa. One će biti poslate u institucije koje se na različite načine bave jahtom Rumija ili pomorstvom u Crnoj Gori.

Govoreći o suštini projekta, autor je naglasio da film ne tretira samo sudbinu potonule jahte.

„Ovo nije bila samo priča o jahti koja je na nekoliko stotina metara od naše obale. Ovo je bila priča o Balkanskim ratovima, o Prvom svjetskom ratu, o crnogorskoj vojsci, o našim podvodnim lokalitetima, ali i o nekom trajanju koje svi možemo da doživimo i da živimo zajedno sa našim podvodnim lokalitetima, u ovom slučaju, za dobar dio nas nedostupnim“, rekao je Pajović.

The post Jahta Rumija kroz vrijeme i prostor first appeared on BARinfo.

„Andrea Pavlović VI kategorija, koja časove harmnonike pohađa u klasi profesora Safeta Drljana, osvojila je I nagradu. Najsjajnijim odličjem okitili su se i Jovan Joksimović I kategorija, učenik profesora mr Jakupa Mehmedovića i Bogdan Koprivica I kategorija, učenik u klasi profesorice Sanje Hajduković“, navodi direktorica ŠOMO, Danka Popović.

I na 15. Internacionalnom festivalu harmonike ,,Akordeon Art plus“, dodaje Popović, održanom krajem maja u Sarajevu, Jovan Joksimović je osvojio prvu, a Andrea Pavlović drugu nagradu.

„Oba takmičenja su okupila brojne mlade muzičke talente iz različitih krajeva zemlje i regiona. Učestvovalo je preko 200 takmičara, raspoređenih u više kategorija prema uzrastu i nivou muzičkog obrazovanja. Učenici i profesori su imali priliku da uživaju u koncertima i majstorskim kursevima poznatih pedagoga i profesora. Ovo su mjesta gdje se njeguje razvoj kulture, promoviše klasična harmonika i podržavaju mladi umjetnici, kroz bogat program nastupa, takmičenja, panel diskusija i radionica. Stručni žiri je sastavljen od uglednih profesora harmonike i izvođača, koji su pažljivo slušali svako izvođenje i ocijenili tehničku preciznost, muzičku izražajnost i umjetnički dojam”, sa ponosom prenosi utiske Popović.

Uz iskrene čestitke kolektiva barske ŠOMO nagrađenim učenicima i njihovim mentorima, koji su pokazali trud, posvećenost i ljubav prema muzici, Popović poručuje da mladi talenti treba da nastave da sviraju i napreduju, jer su “ove nagrade samo jedna stepenica na umjetničkom putu”.

“Želimo vam još mnogo uspjeha, muzike i aplauza”, zaključuje direktorica ŠOMO.  

The post Mladi harmonikaši se okitili najsjajnijim odličjima first appeared on BARinfo.

Podsjetili smo se kako je nastao ovaj atraktivan muzički projekat, koji je premijerno izveden u završnici prošlogodišnjeg Barskog ljetopisa (u okviru segmenta bARS), kako danas živi i što je predviđeno u njegovoj drugoj fazi kada bi trebalo da bude obogaćen novim sadržajima i kompozicijama iz naše kulturne istorije, davno zaboravljenim.

RB/BI: Publika Vas je stojeći, sa gromoglasnim aplauzima, ispratila sa premijernog izvođenja „Muzike sa knjaževog dvora” na Barskom ljetopisu, a zatim ste svojevrstan muzički ugođaj priredili i u drugim gradovima Crne Gore i bivše Jugoslavije. Kako je nastao ovaj jedinstveni program, jedinstven, prije svega zbog toga, jer ste nam otkrili što se slušalo i koje su omiljene kompozicije bile crnogorskog kralja i knjaza, kao i njegovih kćerki, a zatim i zbog činjenice da ste nam virtuoznim izvođenjem pokazali mogućnosti i čari harmonike kao instrumenta?

S: Drljan: Ovo jeste atraktivan program, jer nam nudi da uživamo u muzici koja nam dolazi iz epohe kralja Nikole i njegove vladavine u Crnoj Gori. Bilo je dosta kompozitora koji su stvarali muziku i posvećivali je njegovim kćerkama. Jedan dio te zaostavštine je profesor Senad Gačević obradio za harmoniku, i to je bilo premijerno izvođenje za solo instrument.

RB/BI: Kako se došlo do ideje za ovaj program, kako ste pronašli muziku, note, i koji kompozitori su zastupljeni ?

S. Drljan: Profesor Gačević je bio gost na pretprošlom Barskom ljetopisu, kada je predstavio svoju knjigu koja se bavi ovom tematikom. Čuli smo se, i nekako je spontano došlo do ideje, a kao rezultat dobili smo program u kojem, moram reći, i ja posebno uživam izvodeći ga, jer sama ideja i stilski sadržaj kompozicija, vraća nas u prošla vremena. Upravo se ja, a vjerujem i publika, osjeća kao da smo na trenutak zakoračili u kraljevski dvor i boravili tamo. Ta muzika izvodila se na dvorskim balovima, a mi danas možemo, oživljavajući je, osjetiti se dijelom tog kraljevskog života.

RB/BI: Koju muziku je crnogorski suveren preferirao i slušao ?

S. Drljan: Mogu navesti neke kompozitore – Šlepinger, Ognjenović, Minkus, čije je notne zapise pronašao i obradio profesor Gačević, jer pojedini su oštećeni i trebalo je ozbiljno pristupiti tom materijalu. Harmonika je, sa druge strane, orkestar u malom, neophodno je napraviti dobar i kvalitetan aranžman, koji će lijepo zvučati. Radi se o klasičnoj muzici, koju slušajući, možemo vrlo lako da osjetimo i doživimo stil baroka ili romantizma. Svaka epoha je nadograđivala narednu, kao što je barok najavio klasicizam, ili klasicizam romantizam, ali svi su se oslanjali jedni na druge. Tako smo došli do toga da je danas muzička umjetnost na vrlo visokom nivou.

RB/BI: Međutim, ono što je, kao što sam kazala, takođe, zanimljivo, jeste činjenica da ste takav program izveli na harmonici, koja se u širem auditorijumu percipira kao instrument na kojem se izvodi, pretežno, narodna muzika. Slažete li se sa tim?

S. Drljan: Apsolutno to nije tako. Harmonika jeste mlad instrument, ali u svijetu je veoma afirmisana, popularna, i rade se kompozicije koje pripadaju klasičnoj muzici, na primjer, barokna muzika prelijepo zvuči na harmonici, čak dijelom, mogu da se izvode i numere iz romantizma, pa klasicizma i drugih pravaca. Moram naglasiti, da je potrebno napraviti transkripcije, ali na veoma kvalitetan način. Moderni kompozitori XX i XXI vijeka se veoma hrabro odlučuju da se posvete ovom instrumentu, u aranžmanu za simfonijski orkestar, kao i kamerni. Harmonika mnogo toga nudi.

RB/BI: Nakon Ljetopisa, gdje ste gostovali i kako je program prihvaćen u drugim sredinama i gradovima?

S. Drljan: Bazirao sam se na mješovitom konceptu. Želio sam da publici ponudim i kompozicije XX vijeka i vremena romantizma, dva sadržaja u jednom programu, pa publika može da čuje Sen Sansa, Romansu od Anđelisa, Tango Ričarda Galijana, što je veoma interesantno i slušljivo. Prezentirao sam i svoju obradu izvorne crnogorske pjesme „Još ne sviće rujna zora”, u kojoj sam zadržao narodni motiv, uz moderne muzičke varijacije. To je vrlo efektno, očekivao sam dobar prijem kod publike, ali moram reći da uvijek doživim iznenađenja, jer ljudi reaguju i izvan tih mojih očekivanja, krajnje pozitivno, i sa oduševljenjem. Što se tiče gostovanja, bili smo u Petnjici i Plavu, zatim Prijepolju, započeli i regionalnu turneju, koncertima u Kranju, na Akademiji u Sarajevu, Osijeku… Naša dijaspora je posebno zainteresovana za programe iz Crne Gore, ali kod ovakvih projekata, ostanu zatečeni, jer ne mogu da vjeruju da na ovaj način obrađena muzika, može biti tako slušljiva i atraktivna. Zato su dodatno upečatljive impresije, a ja sam veoma zadovoljan, jer sam ostvario, višestruko, svoju ideju – da doprinesem edukaciji, promovišem instrument za koji sam se opredijelio i uzdignem muziciranje na harmonici na visoki umjetnički nivo. Najveću energiju daje mi činjenica da Crna Gora ima dosta toga u svojoj muzičkoj baštini, ne samo ono što se ogleda u ovom projektu. Potrebno je samo malo volje, mnogo ljubavi i posvećenosti kako bismo to otkrili i pokazali.

RB/BI: Upravo, Vaš saradnik na ovom projektu, profesor, muzikolog, Senad Gačević, bavi se time, čuva i afirmiše, kroz razne projekte, naše muzičko nasljeđe na ovakav prijemčiv način. Kakva je bila ta saradnja?

S. Drljan: Nije dobro kada nešto ode u zaborav. Radeći ovakve projekte, znamo da ostavljamo neki trag u vremenu, i možda, će neko poslije nas reći, evo Safet i Senad su uradili nešto, trebalo bi da vidimo što dalje. Potrudićemo se da ostavimo audio zapis, a profesor Gačević će napisati knjigu sa ovim kompozicijama, kako bi možda, bile uvrštene i u nastavni proces, tim prije što mi nemamo domaćih kompozitora za harmoniku. Ovo je prilika da naši učenici i studenti, kada odu na međunarodna takmičenja, koja zahtijevaju uvijek od izvođača jednu autentičnu kompoziciju iz zemlje iz koje dolaze, ponude upravo to. Često smo prinuđeni da koristimo numere, na primjer, Marka Tajčevića iz Srbije, ili nekih drugih autora, iz drugih zemalja, što je sve u redu, pripada Balkanu, ali moramo da imamo nešto autohtono, novo, što predstavlja našu muzičku baštinu. Tome profesor Gačević daje izuzetan doprinos.

RB/BI: Koliko je, kada je riječ o izvođenju, za Vas ovo bio zahtjevan program, jer nastupate samostalno, koncert, traje gotovo jedan sat, i što je, takođe, karakteristično, nastupate bez partiture, nota, sve držite u glavi?

S. Drljan: Nije lako, treba dosta da se radi i neophodno je u potpunosti posvetiti sebe ovakvim projektima. Mora se biti disciplinovan, ne dozvoliti odgađanje, kontinuirano vježbati i biti stalno u komunikaciji sa profesorom. Jer, dešava se kada počnem da vježbam i radim na kompoziciji, da nešto ne zazvuči kako smo očekivali. Tada zovnem profesora Gačevića i zajedno dolazimo do rješenja, kako bi instrument odreagovao kako treba i kako bi to zvučalo dobro.

RB/BI: Na nastupima u Petnjici i Plavu, pridružio Vam se naš poznati umjetnik na violini, Vili Ferdinandi. Kako je došlo do te saradnje, je li to dodatni pokušaj da program učinite još atraktivnijim?

S. Drljan: On je profesor, dobar čovjek i veoma otvoren za saradnju. Drago mi je zbog toga, jer imamo zajednički cilj da nešto što je veoma vrijedno iznesemo na najbolji mogući način.

RB/BI: Dakle, nastupali ste u našoj zemlji i u regionu. Imate li zakazanih koncerata u ovoj godini?

S. Drljan: Naravno, obići ćemo još neke gradove na sjeveru Crne Gore, Rožaje i Bijelo Polje, zatim nekoliko mjesta u Hrvatskoj, za sada su izvjesni Makarska i Split, odakle smo već dobili poziv. Naši ljudi u dijaspori, kao što sam kazao, željni su ovakvih, novih projekata, koji kasnije budu uvršteni u našu turističku ponudu, a redovni gosti na koncertu su i ljudi iz naše, i zemlje domaćina, diplomatskog kora, javnog i političkog života. Organizacija koncerta, od strane domaćina, u svim zemljama u kojima gostujemo, uvijek je perfektna, što je dodatna motivacija i satisfakcija.

RB/BI: Pomenuli smo, planirate drugu fazu projekta. Prvenstveno, moramo naglasiti, da je došlo do njegove realizacije zahvaljujući podršci Ministarstva za kulturu i medije, a sada ste se ponovo prijavili na konkurs za podršku projektima iz kulture. Očekujete li je i što je predviđeno u drugoj fazi?

S. Drljan: Planirali smo obradu još nekih kompozicija, kao što sam kazao, audio zapis na CD-u, a radimo i na tome da sve numere za harmoniku objedinimo u jednoj knjizi, koja bi trebalo da bude uvrštena u program za osnovne ili srednje škole.

RB/BI: Da se vratimo barskoj muzičkoj školi, u kojoj ste profesor. Koliko su djeca zainteresovana za harmoniku, jer, ponoviću, ona se doživljava, prvenstveno, kao instrument za izvođenje narodne muzike, i možda, nije toliko popularna, kao recimo, gitara, klavir, violina. Nije lako za djecu ni nositi harmoniku..

S. Drljan: U 2025. napuniću dvadeset godina radnog staža. Kada sam se vratio u Bar sa Akademije iz Kragujevca, u Crnoj Gori je bilo četiri profesora harmonike – Goran Ševaljević, Irena Merdović, Peđa Janković i ja. Sada nas je mnogo više, jer smo svojom energijom i posvećenošću proširili taj krug, a harmonika je već afirmisana, djeca su zainteresovana, i prepoznaju je kao instrument na kojoj mogu da se uče zanatu, ali i vrhunskom muziciranju.

RB/BI: Potvrda za to su i sjajni uspjesi učenika Muzičke škole na svim međunarodnim takmičenjima, među kojima su i maleni harmonikaši, je li tako?

S.Drljan: Da, naravno, moji đaci, kao i drugih kolega, osvajaju brojne nagrade. Moja učenica je prošle godine u Tivtu i u Beogradu dobila visoka priznanja.

RB/BI: Na redovnim godišnjim koncertima Muzičke škole, u prilici smo da vidimo i čujemo sve te talentovane učenike, ali i orkestar škole, u kojem maleni harmonikaši uvijek izazovu posebne simpatije. Čini se da svi radite sa posebnim entuzijazmom, zar ne?

S. Drljan: Da, neumorni smo. Imamo puno elana i energije, tako da rezultati ne izostaju.

RB/BI: Nadam se da će i druga faza projekta „Muzika sa knjaževog Dvora”, dobiti podršku Ministarstva kulture, ukoliko ne, kakva je njegova dalja sudbina?

S.Drljan: Potrudićemo se da iznađemo način da ga realizujemo do kraja, jer sada, kada je već zaživio na ovakav način, možda će taj put biti mnogo lakši.

The post Muzika sa knjaževog Dvora – iskorak u prošla vremena, uskoro u novom ruhu first appeared on BARinfo.

Promociju je realizovalo NVO „Manoveki“ kao dio projekta „Promocija svih barskih tradicionalnih nošnji kroz dokumentarni film, monografiju i replike odjevnih predmeta“, podržanog od strane Turističke organizacije Bar i uz veliku pomoć i logistiku Kulturnog centra Bar. Dok im je muzejsku građu srdačno ustupio Narodni muzej Crne Gore/Muzej kralja Nikole.

Glavni saradnici projekta su Draginja Radonjić, Neđeljko Necko Đurović, a autor i nosilac projekta je Goran Pajović.

U razgovoru za Radio Bar i Bar info, Pajović je kazao da ovaj film reflektuje jedan mali krug, jer posjetioci su imali priliku da vide da je cijela priča krenula iz Šestana, preko Crmnice, Spiča, Bara, Zubaca i, na kraju, film je završen sa Mrkojevićima.

„Film je svojevrsno podijeljen u nekoliko segmenata i svi prikazani krajevi imaju sličnu minutažu, a svaki se segment završava bez naracije, ali ga prati izuzetno jaka muzika našeg profesora harmonike Safeta Drljana iz Bara, čija je muzika izuzetno važna za pun utisak,“ objasnio je Pajović.

Profesor Neđeljko Necko Đurović smatra da je film na teorijski prikladan način reprezentovao nematerijalnu i kulturnu baštinu našeg grada i okoline koja se odnosi na rukotvorenje, odnosno na ženske narodne nošnje.

„Kada uzmemo u obzir sve ostale istorijske i civilizacijske inpute, ovo je veoma interesantno obilježje našeg podneblja. Reakcije publike su bile na zadovoljavajućem nivou, imajući u vidu da smo za projekat odvojili samo osam mjeseci i imali limitirane uslove za rad, a samim tim i manje mogućnosti za neko dublje terensko istraživanje“, istakao je Đurović.

The post Barske narodne niti vjerodostojno prikazale bezvremenu ljepotu ovdašnje narodne nošnje first appeared on BARinfo.

Na repertoaru su se našli muzički komadi “Marš kralja Nikole” R. Slepingera, “Gloria al Montenegro” L. Tabakče, “Roksana” L. Minkusa i “Crnogorka” Š. Ognjenovića izvođene na dvoru crnogorskog knjaza Nikole, koje je sarajevska publika mogla čuti u aranžmanu kompozitora Senada Gačevića, nakon čega je Drljan izveo i vlastitu obradu crnogorske narodne pjesme “Još ne sviće rujna zora”.

Drugi dio programa uključio je i prepoznatljive kompozicije “Romance” F. Angelisa, “Asturias” I. Albéniza, “Tango pour Claude” R. Galliana i “Introduction et Rondo capriccioso” op. 28 C. Saint-Saënsa.

Koncertni program “Muzika sa knjaževog dvora” premijerno je predstavljen u okviru IV selekcije “bARS” ovogodišnjeg “Barskog ljetopisa”.

The post Prof. Safet Drljan održao u Sarajevu koncert Muzika s knjaževog dvora first appeared on BARinfo.

Drljan je svirao kompozicije koje su se izvodile na dvoru Knjaza Nikole, u obradi profesora Senada Gačevića, zatim sopstvenu obradu čuvene izvorne pjesme „Još ne sviće rujna zora“, a na repertoaru su bila i djela Šostakoviča, Angelisa, Albeniza, Galiana i Sen-Sansa, u originalu pisana za harmoniku. Publika koja je gledalište Male scene u Starom gradu ispunila skoro do posljednjeg mjesta, barskog umjetnika je nagradila gromoglasnim aplauzom pozivajući ga čak četiri puta na bis.

Selektor bARSa Željko Milović je kazao da je Safet Drljan dobro poznat Baranima jer je sviranju harmonike za koju se, načelno, smatralo da je instrument za narodnu muziku, dao potpuno novu dimenziju.

„Tri kompozicije, koje je pred publikom ‘Barskog ljetopisa’ sinoć premijerno izveo profesor Safet Drljan, žive zahvaljujući Senadu Gačeviću, kompozitoru, muzikologu, čovjeku koji je mnogo uradio na zaštiti i valorizaciji muzičke baštine Crne Gore. Riječ je o djelima Šlepingera, Ognjenovića, Minkusa koje su se izvodile na dvoru našeg posljednjeg knjaza i kralja Nikole Petrovića, a čije je notne zapise Gačević pronašao i prearanžirao, u ovom slučaju, za harmoniku“, kazao je Milović. Podsjetio je da je Safet Drljan nižu i srednju muzičku školu završio u Baru i Podgorici, a Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu – nastavno odjeljenje Kragujevac, u klasi profesora Radomira Tomića.

„Osvajao je brojne nagrade, svirao u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Albaniji, Turskoj, na Kipru… Osim izvođenja klasičnih djela, bavi se obradama izvornih narodnih pjesama, unoseći u aranžmane lični pečat, a ko god da je jednom čuo kako to radi, nije zaboravio“, istakao je Milović podsjećajući da prof. Drljan radi u Muzičkoj školi u Baru, te da sa učenicima postiže veoma zapažene rezultate.

Profesora Drljana je, kazao je, nosila sjajna energija koja je vladala na sceni u Starom Baru, te se trudio da pruži maksimum kako bi na publiku ostavio što snažniji utisak. Izrazio je posebno zadovoljstvo što u prvom redu vidi profesora Senada Gačevića.

„Osjetio sam veliku odgovornost jer je profesor Gačević veoma zahtjevan kad je u pitanju interpretacija djela koja je on obradio. Početak naše saradnje mi je podstrek i motiv više da nastavimo sa istraživanjem na polju muzičke baštine u Crnoj Gori i ostavimo i neki zapis o tome budućim generacijama. Harmonika je instrument u usponu, nemamo domaćih autora, pa bi obrade i aranžmani koje radi prof. Gačević mogle da budu u kategoriji obaveznih kompozicija na međunarodnim muzičkim takmičenjima koja se organizuju u Crnoj Gori, u cilju prepoznavanja i promocije naše umjetnosti i kulture“, smatra Drljan.

Lako uočljiva specifičnost u muziciranju Safeta Drljana je to što ne koristi note. Drljan pojašnjava da tu naviku ima još od takmičenja organizovanih tokom pohađanja niže i srednje muzičke škole, kao i akademije, kada su programe koje izvode morali znati napamet.

„Kandidati su tada morali biti dobro pripremljeni jer se nije ocjenjivala samo vještina, već i memorija, sve ono na čemu se gradi budući umjetnik. Meni note smetaju jer sam navikao na kontakt sa publikom, neophodno mi je da vidim kako reaguje, da bi došlo do povratne reakcije, takav je moj koncept“, pojasnio je prof. Drljan dodajući i da se do te mjere srodio sa svojim instrumentom da su mu note višak.

Nakon premijere na bARSu i „Barskom ljetopisu“, „Muziku sa knjaževog dvora“, imaće priliku da čuju građani Plava i Petnjice, a nakon toga slijede nastupi u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Projekat je podržan od Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

The post Barski ljetopis: Četiri bisa za Muziku sa knjaževog dvora first appeared on BARinfo.

Program sačinjen od djela slavnih svjetskih kompozitora, kao i profesora Senada Gačevića i Safeta Drljana, premijerno se izvodi na ovogodišnjem Ljetopisu.

Prof. Safet Drljan (Bar, 1981) nižu i srednju muzičku školu završio je u Baru i Podgorici, a Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu – nastavno odjeljenje Kragujevac, u klasi profesora Radomira Tomića. Tokom školovanja nastupao je na mnogim takmičenjima i osvajao brojne nagrade, među kojima je više prvih i specijalnih nagrada u Crnoj Gori i Srbiji. Nastupio je na takmičenju u Njemačkoj, 2002. godine, gdje ulazi u prvih petnaest kandidata za nagradu. Bio je polaznik više ljetnjih škola u Kragujevcu i Podgorici, gdje je imao priliku da radi sa najeminentnijim profesorima u svijetu harmonike (Juri Šiškin, Vječeslav Semjonov, Peter Gerter, Mika Vairinen, Vojin Vasović i drugi). Trenutno radi u muzičkoj školi u Baru, gdje sa učenicima postiže veoma zapažene rezultate.

Pored pedagoškog rada, veoma je prepoznat po koncertnim nastupima, u Crnoj Gori i inostranstvu (Hrvatska, Slovenija, Albanija, Srbija, Makedonija, Turska, Kipar). Daje poseban pečat izvođenju klasičnih dijela iz vremena baroka, klasicizma, romantizma i muzike XX vijeka, uzdižući harmoniku na veći umjetnički nivo. Jedan je od osnivača kulturne manifestacije „Veče sevdaha“ u Baru i nezaobilazni umjetnik koji učestvuje u programima u organizaciji Centra za kulturu manjinskih naroda u Crnoj Gori. Osim izvođenja klasičnih dijela, bavi se obradama izvornih narodnih pjesama, unoseći u aranžmane lični pečat, na koji publika nikad ne ostane ravnodušna.

Ulaz je besplatan.

The post Večeras u Starom Baru koncert prof. Safeta Drljana first appeared on BARinfo.

Na 10. Internacionalnom festivalu harmonike ,,Mehvest“ održanom u Muzičkoj školi ,,Stanislav Binički“ na Novom Beogradu, Andrea Pavlović je u V kategoriji osvojila Prvu nagradu. Ova talentovana djevojčica časove pohađa u klasi profesora Safeta Drljana.

Jovan Joksimović je bio najbolji učesnik 14. Internacionalnog festivala harmonike „Akordeon Art plus“ koje je održano krajem maja u Sarajevu. Joksimović je izvrsni učenik u klasi profesora mr Jakupa Mehmedovića.

„Oba festivala imaju dugu tradiciju i spadaju među najprestižnija internacionalna takmičenja za solo harmoniku. Osim promocije talenta i znanja, učenici, ali i profesori  imaju mogućnost da učešćem na radionicama i seminarima stiču nova iskustva“, saopštila je, uz čestitke na uspjehu, direktorica barske Muzičke škole, Danka Popović.

The post Harmonikaši iz Bara na dva takmičenja osvojili prve nagrade first appeared on BARinfo.

U programu „Noć filmske muzike“ izveli su neke od najpoznatijih filmskih muzičkih tema u aranžmanima prilagođenim za ove instrumente.

„Ovaj projekat je realizovan uz podršku Ministarstva kulture i medija, na čemu smo posebno zahvalni. Zahvaljujemo i domaćinima Centru za kulturu iz Bijelog Polja i ‘Nenad Rakočević’ iz Mojkovca“, kazala je za Radio Bar i Bar Info, mr Dina Kukalj.

Godinu na izmaku ocjenjuje uspješnom.

„Iza nas je uspješna godina sa važnim nastupima. Posebno bih, između ostalih, istakla koncerte na Žabljaku u okviru festivala ‘Wild beauty art’ i na Luštici u sklopu ‘Kotor Art’-a. Sljedeće godine proslavićemo jubilej – 10 godina rada“, zaključuje mr Kukalj.

The post Uspješna godina za Duo Classico first appeared on BARinfo.

Ipak, vrhunac večeri je bio kada su pozvani na bis i kada su krenuli prvi taktovi iznova planetarno popularne numere “Bella Ciao”.

“Divno nam je zaista ovdje na Žabljaku, drugi put se već predstavljamo na WBA festivalu. Kada ovakvu prirodu pozlatite umjetnošću, onda se čini da ste zaista privilegovani što stvarate pod ovim nebom. Mi smo se večeras predstavili sa novim projektom, a to je veče filmske muzike. Dosta je neobično i zahtjevno sa dva instrumenta zamijeniti sve one orkestarske partiture koje su inače predviđene u takvim djelima i čini mi se, bar po reakcijama publike, da smo uspjeli u našoj misiji. Trudili smo se da to negdje budu čuvena ostvarenje filmske umjetnosti, ali isto tako i čuvena djela iz ugla kompozitora. Ovim putem bih zahvalila organizatorima što su nas opet pozvali i jedva čekam da se opet družimo”,  izjavila je Dina Kukalj nakon nastupa.

Njen kolega Safet Drljan, sa kojim sarađuje već čitavu deceniju takođe je zadovoljan reakcijom publike:  

“’Duo Clasicco’ je u svoj repertoar uvrstio neke teme iz poznatih filmskih žanrova, koje praktično sve generacije znaju, a gdje su te filmske teme, a pogotovo muzika dali jednu nit i utkali se u pojedinca. Konekcija sa publikom je bila jako dobra, i drago mi je što na publiku uvijek ostavimo lijep utisak i iznesemo naš repertoar na jedan lijepo način. Ovakve manifestacije su bitne i za razvoj sjevera, a i za razvoj samog turizma. Bitno je da turista nosi jedan lijep utisak iz naše zemlje“, kazao je Drljan.

WBA festival poziva ljubitelje teatra da prisustvuju „pravoj senzaciji, Brodvej na Durmitoru“, predstavi „Balkan Bordello“, koja je rađena u koprodukciji  čuvenog teatra “La MaMa” sa Brodveja, Ateljea 212 iz Beograda,”Ćendra produkcije” iz Prištine i fondacije “My Balkans” iz Njujorka, u subotu, 13.avgusta na Crnom jezeru. To će ujedno biti i ulazak u posljednju fazu programa festivala.

Nakon Brodveja slijedi i svečano zatvaranje koncertom proslavljenog crnogorskog gitariste Miloša Karadaglića, u ponedjeljak, 15. avgusta na Crnom jezeru, u 19 sati.

Pokrovitelj Wild Beauty Art festivala je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Generalni sponzor ONE Crna Gora, dok su partneri Opština Žabljak, TO Žabljak, restoran “Crno jezero” i Nacionalni parkovi Crne Gore.

Ulaz na sve programe je slobodan.

The post VIDEO: Duo Classico obradovao publiku na Crnom jezeru poznatim filmskim muzičkim temama first appeared on BARinfo.