O knjizi su govorili pisac Savo Markoč, književnik i muzičar Mitar Škuletić i autor, dok je moderator večeri bio Amir Arabelović.

Arabelović je istakao da Karađuzovićevo pisanje nosi snažan pečat autentičnosti.

„Neko sam ko mnogo čita i voli da pročita nešto autentično, nešto što pokazuje život i sve oko nas, a Senad to stvarno umije da napiše na svoj poseban i direktan način“, kazao je Arabelović, dodajući da je autorov stil prožet šalom, starobarskom, barskom i crnogorskom: „Ako ste do sada čitali bilo šta njegovo, primijetićete taj specifičan šmek. Meni se lično sviđa, a nadam se da će se i vama svidjeti ono što ćemo vam večeras predstaviti“.

Govoreći o naslovu knjige, naglasio je da će oni koji su poznavali Denisa razumjeti zašto se knjiga tako zove.

Savo Markoč je istakao da se autor i njegovo djelo ne mogu sagledati jednostavno.

„Knjigu sam pročitao tri puta, a sa autorom sam se upoznavao sedam puta. Da nas neko pita kada smo se stvarno upoznali, sumnjam da bi dobio odgovore koji bi se podudarali“, rekao je Markoč.

Naglasio je značaj upornosti i dosljednosti autora.

„Uvijek me je podsjećao na Koju iz ‘Discipline kičme’, njegov rad možete voljeti ili ne, ali morate ga poštovati. Isto je i sa Senadom“, istakao je.

Markoč je okupljenima pročitao pjesmu s početka knjige, posvećenu Denisu, govoreći i o ličnim susretima s poznatim “Deni bojem”.

„Ova knjiga se ne može prepričati. Ona se prvo mora pročitati, a onda, može i sa samim sobom, ali najbolje s nekim drugim o njoj razgovarati“, zaključio je.

Književnik i muzičar Mitar Škuletić akcentovao je da je riječ o „jednoj od najbarskijih knjiga ikada napisanih“.

„Red je da o njoj pričaju Barani“, kazao je Škuletić, dodajući da su možda postojali i pozvaniji sagovornici, ali da su „Senadovi izbori često suviše lični“.

Govoreći o knjizi, istakao je da je u vremenu u kom se u svim umjetnostima dešavaju devijacije ka modernoj tehnologiji, vještačkoj inteligenciji, nano tehnologijama, odluka da se napiše knjiga obojana pastelnim bojama, jedan čin hrabrosti i inata, smatrajući da je autor to učinio na način koji mu i priliči.

„Kapiram da Senad ima misiju, ne znam tačno koja je, ali znam da je dobra“, rekao je Škuletić, ističući i osjećaj odgovornosti kada mu je autor poslao rukopis.

„Osjećao sam se kao osnovac kome nastavnik da dnevnik da odnese u zbornicu, i čast i odgovornost u isto vrijeme“, slikovito je objasnio.

Izlaganje je završio riječima da je „ova promocija zapravo Denijev šou, svi mi smo njegova publika, a Senad je samo dežurni na biletarnici koji je podijelio karte“.

U završnici večeri, i sam autor, Senad M. Karađuzović, obratio se publici, kazavši da je prvobitno želio da piše o epilepsiji kao bolesti i fenomenu, ali je od toga odustao, kao i od klasičnih zahvalnica.

„Na kraju sam došao na ideju da promociju završimo muzikom“, rekao je autor, nakon čega je puštena pjesma „24.000 baci“ Adriana Celentana iz 1961. godine, omiljena numera “Deni boja”, koja je snažno evocirala uspomene kod prisutnih.

U razgovoru za Radio Bar i Bar Info, Senad M. Karađuzović je podsjetio da su prve priče o Denisu nastale još početkom 2000. godine, dok je njegov brat bio živ. Dodaje da su mu tada često sugerisali da počne da piše o Denisu, ali da je on odgovarao: „On piše samog sebe.“

Govoreći o svom bratu, Karađuzović je naglasio razliku između Denisa kakvog je grad poznavao i onog kakav je bio u porodičnom domu.

„Ljudi sada vide njegov portret, a ja sam ga kod kuće gledao u drugačijem izdanju, u bijelim mutandama, dugim čarapama, trik majici, kako igra dječije igrice, imao je neki svoj svijet“, sa sjetom se prisjetio.

Istakao je da je upravo on najduže bio uz Denisa, podsjetivši na obećanje koje je dao ocu još 1997. godine: „Svi mogu da rade šta hoće, ja ću uvijek biti s njim.“

Autor je naglasio da ga je Denisova smrt suočila sa spoznajom koliko je uzroka i prauzroka utkano u jedan život, ali i koliko su svi oko njega bili „istrenirani“ da mu budu oslonac.

„Mi smo svi morali da se prilagodimo njegovom režimu. U gradu je on imao jedno lice, a kod kuće potpuno drugo. Ipak, Denis je u javnosti uvijek bio ono što jeste – ljubazan, bezobrazan ili fin, zavisi kako ga je ko doživio“, podcrtao je.

Karađuzović je iznio i ličnu teoriju o dobroti i prolaznosti: „Ako mu je neko u toku dana rekao ‘dobar dan’, ‘zdravo’ ili mu se samo ljubazno osmijehnuo, to mu je za jednu vremensku jedinicu produžilo život“.

Posebno ga je, kako je rekao, dirnulo to što je na promociji vidio lica ljudi koji su Denisa voljeli.

„Srećan sam što sam živio u porodici koja je tom čovjeku dala krila i rekla: ‘Šibaj, idi, padni, slomi se, pukni, mi ćemo te paziti poslije toga i opet pustiti da letiš’. E, to je poenta ove priče“, zaključio je Senad M. Karađuzović.

The post Promovisana knjiga Senada Karađuzovića o bratu Denisu first appeared on BARinfo.

“Sretan sam što smo stali iza njega, još i više jer smatram da je on trenutno jedan od najznačajnijih i najplodnijih crnogorskih pisaca”, kazao je Vulić na promociji knjige.

Da je veliko zadovoljstvo stajati sa Karađuzovićem i predstavljati njegovo djelo u lijepom prostoru Savjeta muslimanskog naroda, istakao je novinar i publicista Vlatko Simunović. Senad Karađuzović je, dodaje, fascinantno i nedokučivo ljudsko biće.

“Ja nešto slično nijesam sreo. Vjerujte mi da je napravio duboku knjigu. Ne može se dokučiti čudesna mirnoća njegove pjesme. Senad Karađuzović je jedan od nostalgičara Jugoslavije. On je naš čovjek, ali uz njega ne mogu ići prisvojne zamjenice. Senad je svoj i nemjenljiv. Ako ga svojatam, to činim jer je to čovjek iz prohujalih jugoslovenskih vremena koji se više ne može naći”, naveo je Simunović i istakao da se djelo “Ka’ Etehoimnta” mora guštati.

“Njegova djela su goli život. Senad Karađuzović je neponovljiv, a učinio je veliku stvar za kulturu ovog prostora. On ima nesalomiv duh, a najbolje njegovu širinu mogu opisati kroz stihove stare crnogorske pjesme, širok od Ulcinja pa do kraja Boke”, istakao je Simunović.

Urednik knjige, novinar i publicista Vanja Kovačević prisutnima je kazao da je prihvatio da uređuje djelo Karađuzovića jer sa svakom knjigom donese nešto novo, pa nije izuzetak ni sa ovom.

“Ova knjiga mi je potvrdila da Senad Karađuzović opstaje. On ima moć da kroz svoju biografiju ispriča priču i istoriju naroda jednog prostora. Na početku knjige napisao je da je čovjek bez prošlosti. Ja kažem, on je svakako čovjek budućnosti jer će se njegovi stihovi pamtiti”, kazao je Kovačević u Kulturnom centru Savjeta Muslimanskog naroda.

“Karađuzović je i ovim djelom dokazao da piše srcem”, istakao je Kovačević, “a glavu je čuvao za prolazak kroz zid, iako to nije morao. Ali ja ga zbog toga posebno volim. Senad Karađuzović dobro zna da pokaže da je bitan susret čitaoca i autora oko u oko, ali i srcem u srce.  On nas osvješćuje i vraća sebi. Kada ga čitate imate osjećaj da su priče o vama, ili makar pisane za vas”.

Promociji u organizaciji Savjeta Muslimanskog naroda u Crnoj Gori prisustvovao je i autor koji je od prisutnih dočekan i ispraćen aplauzom.

Stihove iz Karađuzovićeve knjige na promociji u Kulturnom centru nacionalnih Muslimana čitao je Amir Arabelović.

The post Promovisana knjiga Senada Karađuzovića first appeared on BARinfo.

„Ovaj autentični stanovnik našeg grada, od šezdesetih naovamo, sa gitarom u ruci, kasnije sa pištaljkom u ustima, bio je neizostavan lik ispred gradskih hotela, kafića, na ulicama, raskrsnicama… Denis je bio drugačiji od ostalih i svi su ga prihvatali i voljeli upravo takvog, znajući da ni u čemu što bi radio nema zlobe, niti ružnih misli. Cijeli grad osjećao je kao svoj, a i grad je njega tako doživljavao, od Sutomora do Velikog Pijeska, od Starog Bara do Topolice“, kazao je selektor bARS-a Željko Milović, otkrivši da nijedna dosadašnja najava murala nije izazvala toliko oduševljenje kao ova za barskog, našeg oriđinala, te da je „naš neobični i dobrodušni sugrađanin namjerno ostavljen za kraj, kao ’šlag na torti’.“

Milović je izrazio zadovoljstvo što će niz od sedam ličnosti prikazanih na muralima krasiti Bar, ali i to da je za njih birao posebne ljude, koji su ostavili trag. Očekuje, kaže, da će sa praksom izrade murala biti nastavljeno.

U ime porodice Karađuzović (brata Emra i sestre Indire iz Amerike), zahvalnost bARS-u, gradu Baru, Davidu Husiću i svima koji su uložili trud da se mural sa Denisovim likom nađe na zidu u centru grada, uputio je njegov brat, pjesnik Senad Karađuzović. Iz džepa je izvadio i čuvenu Denisovu pištaljku, zviznuo tri puta i na najljepši način oživio uspomene na svog brata.

Otkrivanju murala prisustvovale su i predstavnice NVU Žene Bara – Narodne kuhinje čiji je Denis bio korisnik i prijatelj. Sve one, na čelu sa predsjednicom Ljiljanom Vujović, veoma su emotivno doživjele „oživljavanje“ svima poznatog barskog lika.

„Denis je neko koga generacije Barana sigurno neće zaboraviti, ni njega ni sve ostale naše drage sugrađane oslikane muralima, koji, svaki na svoj način, pune toplinom srca“, istakla je Vujović, izražavajući zadovoljstvo što „prekrasni radovi krase fasade grada Bara“.

I ovaj mural djelo je Davida Husića, koji je kratko rekao kako smatra da je iskustvo u radu na prethodnicima doprinijelo da ovaj bude i najbolje odrađen, a što se tehnike tiče, način izrade najbliži je freskoslikarstvu.

Husić i Milović su podsjetili da će, mimo zvaničnog programa bARSa, ispuniti dato obećanje i izvršiti korekcije na muralu dr Dušana Kljakića, koji je donekle izblijedio od sunca.

The post Denisov mural ostavljen za kraj first appeared on BARinfo.

Podsjećamo, 20. juna 1912. godine Ukazom o postavljenju, Knjaz Nikola je za muftiju crnogorskih Muslimana imenovao Murtezu Karađuzovića čime su crnogorski Muslimani prvi put u svojoj istoriji dobili duhovnog poglavnika iz redova domicilnog naroda.

Čestitajući svim Muslimanima i Muslimankama njihov nacionalni dan, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka istakao je da je muslimanski narod važan korpus crnogorskog društva.

„Crna Gora stvorena i obnovljena željom i voljom svih njenih građana i građanki, primjer je mirnog i uspješnog suživota na Balkanu“, rekao je ministar i ponovio da Crnu Goru činimo svi mi zajedno koji smo njeno lice.

Obraćajući se prisutnima predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić podsjetio je da Savjet Muslimana Crne Gore već 14 godina uspješno čuva kulturno istorijske vrijednosti svog naroda u Crnoj Gori.

„To je težak i ponekad obeshrabrujući posao u ambijentu u kojem se nalaze crnogorski Muslimani, ali se ne predajemo potpuno svjesni da smo neraskidivo vezani za Crnu Goru, kao svoju jedinu i matičnu državu i da nastavljamo tamo gdje su stali naši očevi i djedovi ne stideći se da se nacionalno izjasnimo kao Muslimani sa velikim slovom M. Zašto kažem obeshrabrujući, pa zato sto podrške nema niotkuda, ne samo pomoći već i razumijevanja. Građani Crne Gore koji se nacionalno izjašnjavaju kao Muslimani već dvije decenije su na vjetrometini. Kad god očekivali da će se to promijeniti bivalo je još gore. Nacionalne Muslimane teško je pronaći na nekom odgovornom mjestu, pa se često pitamo zar među preko 30.000 Muslimana u Crnoj Gori, kako govore posljednjim istraživanja, nema kvalitetnog kadra. Zar u posljednje dvije decenije crnogorski Muslimani, koji su beskrajno odani Crnoj Gori, gotovo stoprocentno građanski orjentisani, zaslužuju da u svim vladama, u ove dvije decenije, imaju samo jednog ministra koji se javno izjasnio kao Musliman. U ovoj 43. Vladi ušli su predstavnici svih manjina osim Muslimana. Vrijeme je da se to popravi. Ili je možda naš najveći grijeh što beskrajno volimo Crnu Goru, što nemamo rezervnu državu, što nam je jezik crnogorski. Bez obzira na sve mi ćemo i dalje voljeti našu jedinu državu i boriti se za bolji život svih građana naše države bez obzira na nacionalnu pripadnost“ poručio je predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, Sabrija Vulić.

Na svečanosti su dodijeljena specijalna priznanja osmogodišnjem Dario Soković koji je spašavajući svoju drugaricu Sajru Karović postavio primjer međusobne građanske solidarnosti. Priznanja je uručio potpredsjednik Savjeta mr Alen Pelinković.

Godišnja nagrada “Avdo Međedović” je pripala piscu Senadu Karađuzoviću, koji kroz svoja djela uvažava i ističe kulturu, istoriju i tradiciju Muslimanskog naroda u Crnoj Gori. Savjet Muslimana je Karađuzoviću objavio tri djela, a u posljednje dvije godine roman „Metak od trešnjine koštice“ i zbirku pripovjedaka „Arabika starobarskih prokletstava“. Neki kritičari ova djela svrstavaju u najbolja književna ostvarenja posljednjih godina. Nagradu Karađuzoviću uručio je generalni sekretar Savjeta mr Kadrija Kurpejović.

Predstavljajući dobitnicu godišnje nagrade za afirmaciju nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore, Hasibu Omerović, Vulić je poručio:

„Mi smo tvrdili i tvrdimo da je Crna Gora naša jedina država, to tvrdi naša junakinja, Hasiba Omerović. Ali zbog tog svog čina, zbog iskazane ljubavi prema Crnoj Gori Hasiba je doživjela i doživljava prijetnje i dan danas. Mi danas želimo, ovim činom, da stanemo u zaštitu Hasibi i svim Muslimanima koji vole Crnu Goru, jer druge države nemamo. Želimo da joj zahvalimo i djelimično nadoknadimo za sve stresove, muke i prijetnje koje je doživjela zbog ljubavi prema Crnoj Gori“, rekao je Vulić.

Omerović se srdačno zahvalila na priznanju i poručila da uprkos neprijatnostima i prijetnjama koje je doživjela, ona i njena porodica, njena ljubav prema Crnoj Gori nema interes i da će nastaviti da vaspitava svoju djecu da im je jedna jedina domovina Crna Gora i da nemamo drugu.

„Srećna sam što ste mi dali podrški i što vidim da ovdje ima ljudi koji podjednako vole Crnu Goru kao i ja. Nek je vječna Crna Gora!“ poručila je ona.

Svečanosti su prisustvovali brojni gosti među kojima, poslanik Andrija Popović, predstavnici predsjednice Skupštine Crne Gore, predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori Meho Martinović i Samir Kadribašić, direktor Fonda za manjine Emir Dacić, predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća i mnogi drugi.

The post Obilježen nacionalni dan Muslimana Crne Gore, nagrađen Senad Karađuzović first appeared on BARinfo.

Mišo Drašković je dugogodišnji novinar i publicista. Više od polovine radnog vijeka proveo je u “Pobjedi”, kao reporter i šef dopisništva u Nikšiću. Posebno su zapažene bile njegove putopisne reportaže i brojni zapisi koji su emitovani na Televiziji Crne Gore. Objavio je knjigu “Svjedok”, koja je veoma dobro primljena kod čitalačke publike. Za knjigu reportaža “Šetnja kroz vrijeme” dobio je nagradu “Zaloga”. Bio je ratni izvještač sa gotovo svih frontova u bivšoj Jugoslaviji. Dobitnik je najvišeg opštinskog priznanja grada Nikšića “18. septembar” i nagrade Društva crnogorskih novinara. Savjet muslimanskog naroda Crne Gore dodijelio mu je zahvalnicu, jer je stao u zaštitu Hadži Ismailove džamije u Nikšiću, kada je bila izložena napadima vandala, i to mu je, kako je kazao na večeri u Islamskom kulturnom centru, jedno od najdražih priznanja.

Domaćin večeri, glavni barski imam, Muidin Milaimi, pozdravljajući goste kazao je da mu je posebno drago što Islamski kulturni centar vrata za događaje iz kulture otvara književnom večeri Miša Draškovića, jer on svojim radom, kako je naglasio, promoviše najviše vrijednosti cnogorskog društva i multikulturalnosti. 

“Zemlja crnogorska” ili “Terra Montenegrina” je zbir putopisnih reportaža autora o gotovo svakom kraju Crne Gore, tradiciji, običajima, istoriji. Mišo Drašković je prošetao kroz Bar, Ostros i Krajinu, Crmnicu, Goliju, Bjelopavliće, Ceklin, Čevo, Cuce, Bihor, Grahovo, Lukovo, Krivošijskim stazama i bogazama, a u drugom, dopunjenom izdanju, koje je predstavljeno u Islamskom kulturnom centru, zabilježio je i putopis o Vasojevićima i još nekim plemenima. Ostao je dužan, kako je kazao, još nekim krajevima na sjeveru države.

“Knjiga Miša Draškovića je neposredna, istinita, poučna, puna života, sa svim njegovim osobenostima, radostima i patnjama. Tom književnom rodu pripadaju naslovi ‘Otkup sirove kože’ Abdulaha Sidrana, ‘Vrijeme koje se udaljava’ Mirka Kovača, ‘Ljudi i vrijeme’ i ‘Suncokreti na Trafalgaru’ Slobodana Vukovića, ili mnogo ranija djela ‘Hodoljublja’ i ‘Putovanje bijelom lađom’ fascinantnog Zuka Džumhura. Tim naslovima, sa velikim zadovoljstvom, pridružujemo zbirku zapisa i putopisa ‘Zemlja crnogorska’ Miša Draškovića, koja nam otkriva ljepotu i dramu života u našoj Crnoj Gori”, kazao je na predstavljanju knjige Vladimir Lukšić, publicista, koji je, između ostalih, objavio i nekoliko knjiga o zavičaju.

Književnik Senad Karađuzović, kazao je da, za razliku od hodočasnika, koji bježi od đavola u zagrljaj Gospodu, hodoljubac nije zanimljiv Bogu, a đavo ne daje pet para za takvog.

“Mišo Drašković je istinski hodoljubac, jer za razliku od hodočasnika, koji nakon svog puta traži mir i ćuti, hodoljubac zbori o svojoj iskustvenosti i nalazi spokoj tek među ljudima kojima prepričava svoje doživljaje, ne želeći da znanje zadrži za sebe”, istakao je Karađuzović, koji se u ime Savjeta muslimanskog naroda zahvalio autoru, koji, kako je kazao, uz sve lijepe razglednice koje nam donosi u knjizi, daje  doprinos uspostavljnju razumijevanja i tolerancije među ljudima.

Toj misiji posvećen je i barski pjesnik Rajko Joličić, koji je jedan od Mišovih sabesjednika u knjizi, ali i gost na njenom predstavljanju.

“Riječ treba kazivati tako da probudi samo ljepotu i dobro, što često zaboravljamo. Kada pročitamo knjigu Miša Draškovića, viteza lijepe riječi, otkrivamo koliko je to važno”, naglasio je Joličić.

Večeri u Islamskom kulturnom centru , uz brojnu publiku, prisustvovale su i Gordana Sarić, pjesnikinja koja je proglašena “ambasadorkom mira, kulture i prijateljstva” i Mubera Šabanović, koja je zbog rata, sa djecom, davnih godina izbjegla u Švedsku.

”Večeras živim san o snu. Ovakvo veče je ono čemu ja težim cijeli život i na čemu radim. Borim se za jednakost  svih vjera i nacija, jer Bog je stvorio ljubav, i srce da se sa drugim spaja.  Srećna sam i veoma emotivna kada večeras ovdje vidim ljude različitih vjera, a ujedinio nas je Mišo i naši ljubazni domaćinin. Mišo Drašković je simbol čovječnosti, ljudskosti, pravde i heroja, koji je u prvim borbenim redovima, kao ratni izvještač, ostao častan i čist”, kazala je Gordana Sarić, koja je publici govorila i svoju pjesmu “Riznica ljubavi”.

Sa Muberom Šabanović spojila je poezija, a iz toga se rodilo veliko i iskreno prijateljstvo, koje potvrđuje da razlike nisu prepreka, ako je srce čisto, a namjere dobre. “Mišo Drašković se izdigao iznad zla, i  čovječnošću i hrabrošću branio ljudsko dostojanstvo. Zbog toga je dostojan najvišeg poštovanja. Braneći svetinju jednog naroda, Mišo će zlatnim slovima biti upisan u istoriji muslimanske zajednice”, kazala je Šabanović. 

U razgovoru sa moderatorkom večeri, novinarkom Vesnom Šoškić, Drašković je objasnio je da je odlučio da napiše knjigu “Zemlja crnogorska”, kao doprinos kulturi sjećanja, i naglasio da ona govori o svim narodima koji žive na njenom tlu.

“Na naslovnici, koju je dizajnirala kćerka moje sestričine, Baranka Dunja Useinović, su i krst i luna, što znači da možemo zajedno. Počastvovan sam što to mogu da poručim i sa ovog mjesta”, a na pitanje što ga je podstaklo da brani džamiju, odgovorio je: “Svaki Crnogorac i normalan čovjek bi trebalo tako da postupi, ne samo kada se radi o džamiji, već o svakom vjerskom objektu. Ja nisam vjernik, ali uvijek ću stati u zaštitu svetinja, jer je moja majka palila tamjan i sveću. Kada to ne bih uradio, bio bih protiv svoje majke i majki mojih drugova. Na isti način sam branio manastir Ostrog od jedne sekte derviša”, kazao je Drašković i objasnio da je Hadži Ismailova džamija u Nikšiću, sagrađena 1804. godine, kulturno-istorijski spomenik koji je ukras grada, a da je Hadži Ismaila Lekić bio dobrotvor koji je sagradio i most na rijeci Zeti, te da je, kako je ustvrdio autor, “bio mnogo pošteniji i plemenitiji od današnjih biznismena”. 

Koliko je mir dragocjen, a rat pošast najgore vrste, Drašković je spoznao kao ratni izvještač tokom borbi na prostoru bivše Jugoslavije. U Kninu se sreo sa generalom, tadašnjim komandantom Kninskog korpusa, Špirom Nikovićem, koji je, kako je istakao, bio džentlmen i u ratnim uslovima.

“Suočimo sam se sa strahotama kakve nikom ne bih poželio da spozna. U ratu, iz ljudi govori samo mržnja, a najprije pogine istina. Laži postaju dominantne, a mediji inspiratori i huškači. U takvim uslovima upoznao sam generala Nikovića, koji se više brinuo za moj život od mene. Često smo sjedeli kod njega u komandi, govorili o besmislu rata i bratoubilačkim zulumima, čiji je uzrok politika. Nažalost, i danas se sve ponavlja. Svjedoci smo što se dešava u Evropi, u Ukrajini, znamo kako se raspala Jugoslavija… Čini se da su režiseri isti, tvorci novog poretka, samo su glumci drugi, a mi smo postali njihove sluge i sluškinje pogubne politike. Nakon raspada lijepe zemlje, Jugoslavije, kojoj danas mnogi neće da spomenu ime, ostalo je šest republika, šest ‘sirotica’ i posijano sjeme mržnje, koje, nažalost, i danas klija. Zato bih poručio večeras, iz Islamskog kulturnog centra i Bara, koji je poznat po multikulturalnosti, koji je imao prvi radio signal na Balkanu, prvu željezničku stanicu, najstariju maslinu i Mirovicu, gdje su se ljudi od davnina mirili i zaboravljali zlo, da sva Crna Gora, Balkan i cijeli svijet, budu Mirovica”, kazao je Drašković, koji će iskustva sa ratišta prenijeti u knjigu koju upravo piše pod naslovom “Nezaštićeni svjedok”. Promociji je prisustvovao i general Špiro Niković. 

Domaćin večeri, ef. Muidin Milaimi, istakao je da je Islamski kulturni centar u Mišu Draškoviću dobio još jednog velikog prijatelja. “Počastvovan sam zbog toga, ali i činjenice što sam prije dvadeset i šest godina dobio priliku da službujem u ovom divnom gradu, u kojem su dobro došli i Hasan, i Marko i Luka i svi dobronamjerni ljudi kao i u naš Islamski kulturni centar.  U tom smislu, sa svojim kolegama iz drugih vjerskih zajednica, nastojaću da nastavimo putem koji je ovdje davno trasiran, putem zajedništva i prijateljstva”, kazao je glavni barski imam Muidin Milaimi. Svim učesnicima programa uručio je zahvalnice i prigodne darove za doprinos razvoju Islamskog kulturnog centra, u kojem će već naredne subote biti održano novo književno veče, sa gostima iz Zenice.

The post Predstavljanjem knjige putopisa Zemlja crnogorska otvorena kulturna scena u IKC first appeared on BARinfo.

Uz priređivača, na promociji , koju organizuju NB i i čitaonica ” Ivo Vučković” i Matica crnogorska, ogranak Bar, govoriće i mr Ivan Jovović, predsjednik barskog ogranka Matice. U ime domaćina prisutne će pozdraviti Erol Marunović, direktor Kulturnog centra Bar.

Matica crnogorska je, povodom 250 godina od pojave jedne od najmisterioznijih ličnosti u istoriji Cene Gore, objavila ovo obimno izdanje koje sadrži 441 dokument, i neku, do sada neobjavljenu i malo poznatu građu.

Istog dana, 13. maja naveče, u 20, 30 u Islamskom kulturnom centru, biće predstavljena knjiga novinara i publiciste Miša Draškovića ” Zemlja crnogorska”.

Veče organizuje Islamska zajednica u Crnoj Gori- Medžlis Islamske zajednice Bar, a o knjizi će govoriti književnici i pjesnici Senad Karađuzović i Rajko Joličić, kao i istaknuti barski intelektualac, publicista i pisac Vladimir Lukšić.

Mišo Drašković je bio dugogodišnji novinar ” Pobjede” i šef dopisništva u Nikšiću, autor je serijala putopisnih reportaža o Crnoj Gori na TVCG, koje su pretočene u knjigu ” Zemlja crnogorska”, a njegov profesionalni novinarski put obilježilo je i izvještavanje sa gotovo svih ratišta u bivšoj Jugoslaviji.

Prepoznatljiv je i kao zagovornik mira i tolerancije, a ostaje zapamćen i njegov plemeniti gest zaštite i suprotstavljanja uništavanju Hadži Ismailove džamije u Nikšiću , za što je dobio zahvalnicu od Savjeta Muslimana u Crnoj Gori. Njegov tekst “MI i ONI”, u kojem se Drašković suprotstavio ratnim pokličima i nacionalističkim tenzijama, čuva se u nikšićkoj džamiji, kao trag nade u dobro u vremenima zla.

U knjizi ” Zemlja crnogorska”, koja je doživjela drugo, dopunjeno izdanje, Mišo Drašković, perom iskusnog novinara, literarnim stilom i na veoma prijemčiv načćin, piše o gotovo svakom crnogorskom kraju, plemenu, istaknutim ličnostima, mitovima, simbolima i specifičnostima crnogorske tradicije i istorije.

Knjiga je predstavljena u mnogim gradovima Crne Gore, regiona i u dijaspori, a autor ističe da mu je posebno drago što će se pojaviti pred barskom publikom, u gradu koji je, kako je istakao za Radio Bar i Bar info, primjer skladnog multikulturalnog života.

Predstavljanjem ove knjige, Islamski kulturni centar otvara ovogodišnju kulturnu scenu, nakon duge pauze zbog zdravstvene situacije.

Glavni barski imam, Muidin Miljaimi, pozvao je na promociju i druženje sve građane Bara, u duhu prijateljstva i tradicije podrumijskog kraja.

The post U petak promocije dvije zanimljive knjige first appeared on BARinfo.

U ime izdavača, najnovije Karađuzovićevo djelo predstavio je Sabrija Vulić, koji se prisjetio početaka saradnje sa ovim specifičnim piscem i osobom.

“Meni je veliko zadovoljstvo što Senadovi Barani, a dijelom i moji, imaju priliku da prvi čuju par riječi o ovoj knjizi, uz pomoć mog kolege Vlatka Simonovića, urednika kulturno-umjetničkog programa TVCG i samog autora. Ja sam ovdje u ime izdavača, a to je Savjet muslimanskog naroda Crne Gore. Možda će nekome biti čudno da jedan nacionalni savjet staje iza jednog romana, ali ovo nije prvi put, mi smo već stali iza jednog romana koji je objavio Senad Karađuzović, a i u našoj izdavačkoj djelatnosti želimo da baštinimo sva kulturna dobra koja su vezana za Crnu Goru”,istakao je Vulić.

Publika je bila u prilici da čuje tonski zapis, u kome o ovoj noveli i njenom autoru govori lektor knjige, profesorica književnosti Šefika Koljić, koja je istakla da je riječ o vrijednom i zanimljivom, prije svega potpuno iskrenom i otvorenom književnom djelu, koje se čita u jednom dahu.

Odlomak iz djela pročitao je Amir Arabelović.

O knjizi je govorio publicista Vlatko Simunović, koji je istakao da je Karađuzovićevo djelo dokaz da svo zlo i bolest dolaze iz mržnje, a da svijet i ljude može spasiti jedino ljubav.

“Ovo je Senad pisao znatno prije ovog ružnog doba korone i vidjećete tu nevjerovatnu stvar, kako opisuje da je bolest i sve što je ružno posljedica svega toga što je čovjek kakav jeste, predvidljivo i glupo stvorenje, postao dosadan svome Tvorcu-na tragu spoznaje da je sve što se događa pokazalo da je samo jedan stvor na zemaljskoj kugli višak-a to je čovjek“, naglasio je Simunović.

Autor je najavio da će njegovo “Metak od trešnjine koštice“ uskoro biti preveden na njemački jezik.

Senad M. Karađuzović je rođen 1968. godine u Baru, gdje i danas živi i radi. Član je brojnih udruženja i redakcija: Udruženja književnika Crne Gore i Udruženja književnika Art klub u Ulcinju; redakcije književnih novina: Mostovi (Pljevlja), Lemba (Ulcinj), Kod (Podgorica), Osvit – glas Muslimana Crne Gore (Podgorica). Saradnik je strane za kulturu nedeljnika Koha Yavore (Podgorica).

Osnivač je i glavni urednik novina za kulturu Ars poetica-press (Bar).

Na književnu scenu stupio je 1986, kada počinje da objavljuje pjesme, pripovijetke i eseje u brojnim književnim listovima i časopisima zemalja u okruženju. Prevođen je na albanski, bugarski, makedonski, engleski, turski i romski jezik, a radovi su mu publikovani u mnogim zbornicima i antologijama, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

The post Promovisana nova knjiga Senada Karađuzovića first appeared on BARinfo.